Povežite se s nama

Vijesti

Uoči Svjetskog dana bolesti štitnjače: Evo što sve morate znati o ovoj žlijezdi

Karcinom štitnjače najčešća je zloćudna bolest endokrinog sustava.

Objavljeno

na

Štitnjača je žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem smještena u sredini donjeg dijela vrata. Sastoji se od dva režnja, desnog i lijevog, pri čemu oba režnja zajedno podsjećaju na leptira. Štitnjača proizvodi i luči u krvotok hormone tiroksin (T4) i trijodtironin (T3) koji djeluju u svim tkivima i organima, upravljaju svim metaboličkim procesima u tijelu, a osobito su važni u pretvorbi hrane u energiju i toplinu. Regulacija lučenja hormona štitnjače odvija se mehanizmom povratne sprege putem hipotalamusa i hipofize u mozgu. Tireotropin oslobađajući hormon (TRH) iz hipotalamusa potiče lučenje hormona tireotropina (TSH ) iz hipofize koji stimulira proizvodnju i lučenje hormona štitnjače vežući se na receptore u štitnjači.

Svjetski dan bolesti štitnjače obilježava se 25.svibnja, ujedno kada i Međunarodni dan svjesnosti o bolestima štitnjače s ciljem podizanja svijesti o potrebama preventivnog pregleda i ranog otkrivanja bolesti štitnjače.

Dva najčešća poremećaja funkcije štitnjače su HIPERTIREOZA i HIPOTIREOZA.

HIPOTIREOZA je stanje smanjenog stvaranja, izlučivanja i djelovanja hormona štitnjače. Najčešći uzrok hipotireoze je kronična autoimuna upala štitnjače HASHIMOTOV TIREOIDITIS. Hipotireoza se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, a posebno je česta u starijih osoba. Javlja se u 10% žena i 6% muškaraca starijih od 65 godina.

HIPERTIREOZA je stanje povećane aktivnosti štitnjače, a posljedica je prekomjerno lučenje njezinih hormona. Može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi, a posebno je česta u žena između 20. i 50. godine života.

Prema preporukama stručnjaka, odrasle osobe, prije svega žene, trebale bi početi s pregledima hormona štitnjače u 35.godini života i ponavljati ih svakih 5 godina. Žene češće obolijevaju od bolesti štitnjače, svaka treća žena ima čvor na štitnjači, a svaka deseta ima neki od poremećaja funkcije štitnjače. Karcinom štitnjače je češći oko četiri puta u žena nego u muškaraca, a najčešće se otkriva kod žena u srednjoj životnoj dobi.

Karcinom štitnjače najčešća je zloćudna bolest endokrinog sustava.

Prema zadnjim procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka, 2020.g u svijetu od raka štitnjače oboljele su 586 202 osobe, a umrlo je 43 646 osoba. Žene čine gotovo 80% svih novih slučajeva i 63% smrti zbog raka štitnjače.

Rak štitnjače ima vrlo visoko petogodišnje preživljenje, oko 85% kod muškaraca i 90% kod žena. Tipovi karcinoma štitnjače su papilarni, folikularni, medularni, te anaplastični i nediferencirani,a obično se otkrije čvor na vratu koji nema nikakvih drugih simptoma. Papilarni karcinom čini 60 do 70% svih karcinoma štitnjače, žene obolijevaju 2 do 3 puta češće nego muškarci, a češći je u mlađoj dobi, no u starijoj dobi je maligniji. Folikularni karcinom čini otprilike 15 % karcinoma štitnjače, češći je u starijih osoba i u muškaraca, a maligniji je od papilarnog, te se širi krvnim putem i stvara udaljene metastaze. Anaplastični karcinom čini 10% ili manje svih karcinoma štitnjače, uglavnom se javlja kod starijih i nešto češće u muškaraca. Njega karakterizira nagli porast štitnjače i bolna osjetljivost. 80% bolesnika umire unutar godine dana od postavljanja dijagnoze.

Ako štitnjača ne radi kako treba, to utječe na gotovo sve tjelesne funkcije; disanje, srčanu i živčanu funkciju, metabolizam, tjelesnu temperaturu, tjelesnu masu, mišićnu snagu, kosti, kožu, menstruacijski ciklus, plodnost, razinu kolesterola.

Pozornost bismo svakako trebali obratiti na simptome kao što su umor, bezvoljnost, nesanica, temperaturna osjetljivost, bol/slabost u mišićima i zglobovima, otečenost u licu i području vrata, pojačano ispadanje i lomljenje kose, poremećaj menstrualnog ciklusa, anksioznost, loša koncentracija, ubrzani rad srca, neobjašnjive promjene tjelesne mase, konstipacija, osjetljivost i ispupčenost očiju.

Kako bismo očuvali zdravlje i dobru funkciju svoje štitnjače prvi korak kao i kod svih zdravstvenih poremećaja/bolesti svakako bi trebalo biti usvajanje zdravih životnih navika i po potrebi promjena životnog stila.

Zdrava i uravnotežena prehrana, dovoljno sna i smanjenje stresa te umjerena tjelesna aktivnost temelji su dobrih životnih navika. Sve teže psihičke i fizičke aktivnosti tijekom dana trebalo bi odraditi tijekom prijepodneva i u ranim popodnevnim satima, kada je tijelo u tzv. prirodnom stresu, i stvara više energije. Tijekom poslije podnevnih sati smanjite intenzitet aktivnostima. Usmjerite se na ljude i koji vas opuštaju i zabavljaju. Također, bilo bi dobro ranije krenuti na spavanje. Ne tjerajte tijelo preko granica izdržljivosti.

Korisno bi bilo i educirati se o samopregledu štitnjače. Pogled u ogledalo otkriva stanje štitnjače:

1. Držite ogledalo tako da vidite područje Adamove jabučice.
Pazite da određujući poziciju žlijezde ne pomiješate pomicanje Adamove jabučice s oteklinom.
2. Usredotočite se na navedeno područje i zabacite glavu.
Uzmite gutljaj vode i progutajte ga te promatrajte pojavljuje li se oteklina.
3. Ako niste sigurni, ponovite postupak s vodom.

Prije uzimanja bilo kakvih dodataka prehrani pa tako i onih za koje držimo da bi imali blagotvorni učinak na našu štitnjaču, potrebno je individualno savjetovanje sa zdravstvenim djelatnikom koji ima uvid u vaše lijekove propisane na liječnički recept kako bi se izbjegle moguće interakcije i neželjene nuspojave.
Budući da hrana smanjuje apsorpciju nekih lijekova, među njima i hormona štitnjače, preporuka za uzimanje te terapije je ujutro, na prazan želudac i to barem sat vremena prije prvog obroka te dva sata prije uzimanja bilo kakvog dodatka prehrani koji sadrži željezo.

Oni najčešći nutrijenti koji igraju ključnu ulogu u funkciji štitnjače i sintezi njezinih hormona, svakako su jod, željezo, cink, selen.

Glavni izvor joda kod nas je jodirana sol koja se počela jodirati u razdoblju iza 2.svjetskog rata čime smo iskorijenili onu tipičnu gušavost zbog manjka joda. Ostali bitni izvori su morski plodovi, alge, sojini proizvodi, mliječni proizvodi

Kod mjerenja razine željeza u krvi važno je obratiti pozornost i na feritin jer njegove niske razine također dovode do slabije funkcije štitnjače. Cink sudjeluje u imunološkom odgovoru, pomaže kod oksidativnog stresa te je bitan na svim razinama proizvodnje hormona štitnjače. Kod selena je uočeno da njegova snižena razina dovodi do pogoršanja efekta manjka joda te sniženih razina T3 i T4.

Uz nabrojane nutrijente svakako je važno voditi računa o zdravlju jetre i mikrobiomu crijeva također.

 

CityLIGHTS

VG brass: ‘festival koji pokazuje kulturnu otvorenost Velike Gorice prema svijetu’

Velikogorički brass festival tako i ove godine potvrđuje svoju poziciju kao važna platforma za promociju limene glazbe, ali i kao događaj koji kontinuirano okuplja domaću i međunarodnu publiku.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal

Otvorenjem u Dvorani Gorica započelo je 20. izdanje Velikogoričkog brass festivala, čime je obilježen značajan jubilej ove manifestacije posvećene limenoj glazbi.

Program je počeo u 20 sati, a festivalski tjedan otvorio je nastup renomiranog ansambla Spanish Brass, čime je simbolično označen početak još jednog izdanja događanja koje je tijekom dva desetljeća izraslo u važno mjesto susreta vrhunskih glazbenika i publike.

Profesor umjetničke škole Franje Lučića, Tomislav Špoljar, tom je prilikom istaknuo važnost publike za kontinuitet festivala: „VG Brass se pretvara u jednu lijepu tradiciju, ali nije stvar uopće u festivalu, nije stvar u nama koji ga radimo, stvari je u vama, publici koja dolazite ovdje iz godine u godinu.“

Na otvorenju se publici predstavio i Spanish Brass, jedan od najcjenjenijih limenih puhačkih kvinteta na međunarodnoj sceni. Ansambl djeluje više od tri desetljeća, tijekom kojih je ostvario niz značajnih priznanja te izgradio bogatu diskografiju, potvrđujući svoj status među vodećim imenima u ovom glazbenom području.

O značaju festivala za grad govorio je i predsjednik Gradskog vijeća Velike Gorice Darko Bekić, naglasivši njegovu dugogodišnju ulogu u kulturnom životu zajednice: „Velika Gorica je prošle godine proslavila 30 godina postojanja, a dvije trećine naše gradske povijesti, prati nas i ovaj veliki Brass festival koji nas je ucrtao na kartu ne samo hrvatske nego i šire te pokazuje kulturnu otvorenost našeg grada, naše Velike Gorice prema svijetu.“

Velikogorički brass festival tako i ove godine potvrđuje svoju poziciju kao važna platforma za promociju limene glazbe, ali i kao događaj koji kontinuirano okuplja domaću i međunarodnu publiku.

Nastavite čitati

Vijesti

Zagrebačka županija povećala ulaganja u protupožarnu zaštitu, evo koliko je izdvojeno

Za protupožarnu zaštitu izdvojeno je 265 tisuća eura više nego lani, a Zagrebačka se svrstala uz bok županija koje najviše ulažu u vatrogastvo.

Objavljeno

na

Objavio/la

Danas, 4. svibnja, na blagdan svetog Florijana zaštitnika vatrogasaca, tradicionalno se obilježava Dan vatrogastva, a upravo u tom povodu objavljeni su i podaci o izdvajanjima za protupožarnu zaštitu. Zagrebačka županija prošle je godine povećala izdvajanja za vatrogastvo i ušla među županije koje u proračunu imaju najveći udio namijenjen protupožarnoj zaštiti.

Prema dostupnim podacima koje prenosi Župan.hr, Zagrebačka županija je u 2025. godini za vatrogastvo izdvojila 265,7 tisuća eura više nego godinu ranije, što je svrstava među županije s najvećim rastom ulaganja u tom području.

Po udjelu u proračunu, Zagrebačka je dosegnula 0,39 %, čime se našla u društvu županija koje najviše izdvajaju za protupožarnu zaštitu. Ispred nje su Splitsko-dalmatinska (0,47 %), Karlovačka (0,46 %) i Šibensko-kninska (0,43 %), dok je Primorsko-goranska imala udio od 0,35 %.

Ukupno su županije (bez Sisačko-moslavačke, za koju podaci nisu bili dostupni) u 2025. godini za vatrogastvo izdvojile 35,1 milijun eura, što je gotovo 15 % više nego godinu prije, kada je ukupni iznos bio 30,6 milijuna eura.

Vatrogasci u Hrvatskoj djeluju kroz više od 2.100 različitih subjekata, uključujući javne postrojbe i dobrovoljna društva, a njihov posao nije vezan samo uz ljetne požare, već i uz prometne nesreće, tehničke intervencije i sve češće nepredvidive situacije koje traže brzu reakciju tijekom cijele godine.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Sport Zagrebačke županije’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Vijesti

Radovi u Zagrebu – zatvara se južni kolnik Zagrebačke avenije, promet prebačen na suprotnu stranu

Zatvara se južni kolnik nadvožnjaka iznad Selske, a promet će se privremeno odvijati samo dvjema trakama

Objavljeno

na

Objavio/la

04.05.2026., Zagrebacka avenija, Zagreb - Zapoceli su radovi na odrzavanju nadvoznjaka na Zagrebackoj aveniji iznad Selske ceste. U prvoj fazi zatvara se juzni kolnik nadvoznjaka, dok ce se promet na sjevernom kolniku odvijati dvosmjerno, po jednom trakom u svakom smjeru. Na donjoj razini raskrizja promet ce se i dalje odvijati u oba smjera, s po dvije prometne trake za istok i zapad. Nakon zavrsetka radova na juznom kolniku, radovi se sele na sjeverni kolnik, uz zadrzavanje dvosmjernog prometa bez potpunog prekida u smjeru istok–zapad. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

Radovi na nadvožnjaku Zagrebačke avenije iznad Selske ceste počinju danas u 9 sati, a vozače u Zagrebu odmah očekuju nove gužve i usporavanja. Tijekom izvođenja radova promet će biti sužen na dvije trake, odnosno jednu u svakom smjeru.

Kako piše Jutarnji.hr, u prvoj fazi zatvara se južni kolnik Zagrebačke avenije, a sav promet prebacuje se na sjeverni kolnik, gdje će se voziti dvosmjerno.

Važno je naglasiti da će donja razina raskrižja ostati bez promjena, ondje će i dalje biti dostupne dvije trake u svakom smjeru.

Nakon što radovi na južnom kolniku završe, gradilište se seli na sjeverni kolnik. I tada će promet ostati organiziran dvosmjerno, bez potpunog prekida prometovanja u smjeru istok–zapad.

Nastavite čitati

Moja županija

TZ Zagrebačke županije postavlja održivost kao temelj razvoja destinacije

Zaključci panela usmjereni su prema jedinstvenoj poruci – dugoročna održivost ne podrazumijeva smanjenje razvoja, nego njegovo preusmjeravanje prema modelu koji uzima u obzir granice prostora i potrebe lokalne zajednice.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Velike Gorice

Turizam više ne može biti promatran isključivo kroz broj dolazaka i ekonomski učinak, nego kroz njegov stvarni utjecaj na prostor, okoliš i kvalitetu života stanovnika – poruka je panela održanog u Zagrebačkoj županiji, gdje je održivost postavljena kao ključni okvir budućeg razvoja destinacije.

Rasprava pod nazivom „Okoliš kao kapital: Kako očuvanje postaje pokretač održivog turizma” održana je danas u organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije. Okupljeni su bili predstavnici lokalne samouprave, turističkog sektora i organizacija za zaštitu prirode, uz fokus na pitanje koliko turizam može rasti, a da pritom ne naruši prirodne i društvene resurse.

Središnja tema otvorena je kroz dilemu koja sve češće prati razvoj destinacija – gdje završava turistički razvoj, a počinje preopterećenje prostora.

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović istaknula je da se pristup destinaciji u posljednjih nekoliko godina promijenio iz temelja te da se naglasak više ne stavlja na promociju, nego na upravljanje posljedicama turizma: „Destinacija nije izlog, destinacija je prije svega sustav odgovornosti. U Turističkoj zajednici Zagrebačke županije održivost gradimo unatrag šest godina. Naš zadatak nije samo dovesti gosta, nego upravljati učincima koje turizam ostavlja u prostoru, zajednici i kvaliteti života.”

 U raspravi je naglašeno da odgovornost za turistički razvoj ne može biti isključivo na turističkim zajednicama, nego i na lokalnoj vlasti koja oblikuje prostor u kojem se turizam odvija. Gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian upozorio je da bez koordinacije svih dionika održivost ostaje deklarativna: „Lokalna samouprava nije samo domaćin turizma, mi smo suoblikovatelji prostora u kojem turizam živi i razvija se. Naša je odgovornost osigurati da turistički razvoj ide ruku pod ruku s potrebama građana, zaštitom okoliša i očuvanjem identiteta našeg kraja.”

U drugom dijelu panela otvorena je i tema konkretnih lokalnih praksi i primjera suradnje između gradova, turističkih zajednica i gospodarstva. Istaknuto je da se održivost ne gradi isključivo strategijama, nego i konkretnim modelima povezivanja lokalnih resursa s turističkom ponudom, pri čemu se naglašava važnost očuvanja identiteta manjih sredina.

Turistička zajednica Zagrebačke županije najavila je nastavak razvoja politika koje povezuju turizam, okoliš i lokalnu zajednicu, uz daljnje jačanje održivosti kao temeljnog kriterija planiranja turističkog razvoja.

Nastavite čitati

Najave

Gradska četvrt Pleso organizira Turnir Plešana – prijave su otvorene, broj ekipa ograničen

Objavljeno

na

Objavio/la

Povoodm dana Gradske četvrti Pleso, u subotu 13. lipnja, održat će se “Turnir Plešana”. Broj sudionika je ograničen na maksimalno šest ekipa, a kotizacija iznosi 15 eura po igraču. Organizatori ističu i kako su hrana i piće osigurani za svaku ekipu.

Najuspješnije ekipe očekuju i nagrade, pobjedniku pripada pehar i 30 piva, drugoplasiranoj ekipi pehar i 20 piva, dok će treće mjesto osvojiti pehar i 10 piva.

Prijave za Turnir Plešana moguće su putem telefona na brojeve 098 810 020 (Slavko) i 097 699 5150 (Donny).

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno