Povežite se s nama

Vijesti

Počela je sezona krpelja: Evo kako se zaštititi i pravilno ih ukloniti

Nametnici koji se hrane krvlju domaćina i pritom prenose različite uzročnike bolesti.

Objavljeno

na

Proljeće je stiglo, vegetacija buja, dani su duži i obasjani suncem, a svi su jedva dočekali povratak omiljenim aktivnostima u prirodi. Međutim na livadama, u prizemnom sloju šuma, parkovima, vrtovima i kućnim dvorištima vrebaju sićušni, ali iznimno opasni nametnici- krpelji. Zbog blage zime ove su se godine počeli pojavljivati i ranije nego inače, a zbog bolesti koje mogu prenijeti potreban je veliki oprez. Samo jedan ugriz zaraženog krpelja dovoljan je da se čovjek ili životinja razboli, zbog čega je iznimno važno zaštiti se i naučiti kako pravilno ukloniti krpelje.

Krpelji su prije svega životinje koje spadaju u paučnjake. Oni su nametnici koji se hrane krvlju domaćina i pritom prenose različite uzročnike bolesti. Domaćin može biti čovjek ili bilo koji sisavac (pas, mačka, govedo) te ptice i gmazovi. Krpelji imaju sezonsku aktivnost- u našim krajevima od travnja do rujna. Ipak, krpelji mogu biti aktivni i za blagih zima zbog čega su i bolesti koje prenose učestalije jer se veći broj osoba uspijeva zaraziti.

Krpelj ne skače, ne leti i ne pada sa stabla. On svoju žrtvu ne traži aktivno kao npr. komarac. Krpelj se popne od tla na vršak grančice grma ili trave te nepomično čeka dok se žrtva ne približi. Kad ga čovjek ili životinja dotaknu on se svojim nožicama zakači te neko vrijeme traži povoljno mjesto na tijelu. Probada kožu pomoću para kliješta. Probadanje kože traje nekoliko minuta, a sam ubod se ne osjeti zbog tvari iz sline krpelja koja djeluje poput anestetika. Zbog toga što ubod krpelja ne boli, nužno je nakon povratka iz prirode dobro pregledati tijelo, a pogotovo dijelove s nježnijom kožom: oko ušiju, kose, iza koljena, prepone, zatiljak, vrat, dojke, oko zglobova. Kod djece će se krpelji često naći na glavi zbog toga što je dijete nisko i više se igra u travi pa lakše “pokupi” krpelja glavom.

Za aktivnosti na otvorenom treba se dobro pripremiti kako bi se zaštitili od krpelja.

  • Pobrinite se da imate prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele).
  • Izbjegavajte odjeću tamnih boja na kojoj se krpelj teže uočava i materijale poput vune, flanela, jer se na njih krpelji lakše zakvače.
  • Hodajte obilježenim stazama, izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.
  • Primijenite repelente (za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću (koristite ih prema uputi proizvođača – provjerite upute o proizvodu!).

Ako uočite krpelja u koži važno je da ga što prije uklonite jer je rizik od infekcije veći što je duže krpelj pričvršćen, a krpelja je lakše i odstraniti prvih nekoliko sati nakon uboda. Kako bismo zaštitili svoje kućne ljubimce koji su zbog bezbrižnog uživanja na otvorenom posebno izloženi krpeljima, potrebno ih je temeljito pregledati i također čim prije odstraniti krpelja. U ljekarni se može kupiti pinceta posebno dizajnirane za uklanjanje krpelja, ali može se upotrijebiti i obična pinceta.

Hrvatski Zavod za javno zdravstvo savjetuje kako odstraniti krpelja:

Operite ruke, pincetu prebrišite antiseptikom i krpelja odmah izvadite pincetom (sami ili netko od vaših ukućana) zahvačajući ga što bliže glavici, uz kožu i laganim ga povlačenjem izvucite iz kože, a na kožu primijenite antiseptik.

Krpelja nemojte ničim premazivati (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem ni sl.) niti “paliti” plamenom, ne povlačite ga naglo, ne stiskajte niti gnječite, jer se on zbog toga grči i pojačano izlučuje veće količine sekreta i, ako je krpelj zaražen, uzročnika bolesti u ljudsko tijelo, pa se tako lakše prenese zaraza.

Liječniku se ne trebate javljati, osim ako se nakon ugriza krpelja u roku od četiri tjedna (najčešće kroz 7 dana) pojavi osip (crvenilo kože prstenastog do ovalnog oblika koje blijedi u sredini, erithema migrans) i/ili povišena temperatura i zimica. Pojava osipa i/ili temperature i zimice najvjerojatnije je odraz bakterijske infekcije bakterijom (borrelia burgdorferi) koja se uspješno liječi antibiotikom.

U Hrvatskoj se od bolesti koju krpelji prenose najčešće pojavljuje lajmska bolest (Lyme borelioza) i krpeljni meningoencefalitis.

Lajmska bolest je uzrokovana bakterijom Borrelia burgdorferi, a prate je simptomi: umor, vrućica, zimica, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, povećani limfni čvorovi i karakterističan osip (erythema migrans). U roku od 2 do 30 dana nakon ugriza krpelja se na mjestu ugriza pojavljuje crvenilo na koži ovalnog ili prstenastog oblika koje se polako širi, a u sredini postepeno blijedi. Doseže promjer najčešće veći od 5 cm i dugo je prisutno. U slučaju pojave takvih promjena na koži nužno je javiti se liječniku. Lajmska bolest se liječi anitibioticima, a to je iznimno važno jer kasniji stadiji bolesti mogu imati ozbiljne posljedice poput upale zglobova, upale srčanog mišića, upale živaca.

Krpeljni meningoencefalitis (KME) je upalna bolest središnjeg živčanog sustava uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa. Kod većine osoba ova infekcija uzrokuje blagu bolest praćenu vrućicom, općom slabošću, klonulošću, bolovima u mišićima. Kod manjeg broja se razvije drugi stadij bolesti s ponovnim porastom temperature i tipičnom kliničkom slikom meningitisa. To se očituje jakom glavoboljom, kočenjem vrata, mučninom, povraćanjem, drugim neurološkim simptomima i dovesti do poremećaja svijesti.

Cijepljenjem se može osigurati zaštita od krpeljnog meningoencefalitisa, a cijepljenje je svakako preporučljivo osobama koje su pod povećanim rizikom od ugriza krpelja. Provodi trima dozama cjepiva kojima se postiže zaštita tijekom tri do četiri godine. Nakon tri godine se treba docijepiti jednom dozom, ako se želi zadržati odgovarajuća razina zaštite.

Cijepljenje protiv KME se preporučuje osobama koje pripadaju rizičnim skupinama i češće su izložene ubodu krpelja i to samo u krajevima gdje u poznatim endemskim područjima ima krpeljnog meningoencefalitisa. Opravdano je cijepljenje šumara, šumskih radnika, vojnika, lovaca, planinara, ali i izletnika i turista koji samo povremeno borave u endemskim krajevima.

Naoružajte se dakle znanjem i dostupnim alatima za borbu protiv krpelja, a za sva dodatna pitanja i nedoumice možete se obratiti ljekarnicima Ljekarni Zagrebačke županije.

Vijesti

Sjajan rezultat i odaziv Velikogoričana na akciju darivanja krvi

Bilo je i 14 novih darivatelja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Kada se svakom novom akcijom dobrovoljnog darivatelja krvi priključe novi darivatelji u goričkom Crvenom križu nema veće sreće.

Travanjskoj trodnevnoj akciji odazvala su se 293 darivatelja, a krv je uspješno darovalo 264 darivatelja.

– Opet sjajan rezultat i odaziv naših sugrađana! Na ovoj smo akciji imali i čak 14 novih darivatelja! Hvala svim darivateljima, najbolji ste! – oduševljeno su objavili iz Crvenog križa Velika Gorica.

Prema neslužbenim brojkama, od početka ove godine, bilježi se oko 40 novih darivatelja koji su postali članovi velike humane obitelji koja spašava živote.

Novu akciju gorički Crveni križ organizira krajem mjeseca, od 27. do 29. svibnja.

Foto: Crveni križ Velika Gorica

Nastavite čitati

Sport

Praznih ruku na Praznik rada: Kurilovec i Lukavec padali po Zagorju…

Nogometaši Kurilovca izgubili su 3-0 na gostovanju kod krapinskog Zagorca, a njihovi sportski prijatelji iz Lukavca poraženi su 1-0 u gostima kod Tondacha u Bedekovčini

Objavljeno

na

Objavio/la

Radni narod ove je srijede odmarao, roštiljao, na trenutke se i sakrivao od kiše, ali nogometna lopta nije mirovala. U četvrtom rangu hrvatskog nogometa, u 3. NL Centar, odrađivalo se izvanredno kolo, dvadeset i osmo po redu, jedno od rijetkih u kojem su oba naša predstavnika morala na gostovanja. Lukavec je tako na Praznik rada morao odrađivati posao u Bedekovčini, u gostima kod Tondacha, dok su se Kurilovčani zaputili u Krapinu, na megdan domaćem Zagorcu.

Zajedničke su tako ovom prilikom našim klubovima bile tri stvari… Prvo, dakle, i jedni i drugi su gostovali. Drugo, još malo detaljnije, i jedni i drugi su gostovali u Zagorju. Treće, nažalost, i jedni i drugi su se kući vratili praznih ruku. Bez bodova, bez postignutoga gola.

Kurilovčani su prema Krapini krenuli ohrabreni domaćom pobjedom protiv Maksimira četiri dana ranije, sa samopouzdanjem koje neizbježno stiže kad uzmeš tri boda momčadi iz vrha tablice, ali i sa spoznajom da su na posljednja dva gostovanja nastradali s tri gola minusa. Lučko je bilo bolje 3-0, dva tjedna poslije i Vrapče 4-1, a Zagorec je djelovao kao dobar izbor za protivnika s kojim se može promijeniti taj negativan trend u nastajanju.

Nažalost po društvo s Udarnika, ni ovoga puta nije bilo ništa drukčije nego u prethodna dva iskustva u gostima. Prvi gol Kurilovčani su primili u uvodnoj fazi utakmice, jer već u 17. minuti pogodio je Karlo Stiperski, i to praktički iz mrtvoga kuta, iz situacije koju se teško može nazvati stopostotnom. S minimalnim zaostatkom momčad trenera Senada Harambašića otišla je i na predah, neke stvari pokušali su i presložiti, promijeniti, ali već u 52. minuti dogodio se novi trenutak dekoncentracije i penal za domaćina. Petar Bračević bio je siguran s bijele točke, da bi u trećoj minuti nadoknade konačnih 3-o postavio Marko Strabić.

Istovremeno, u nedalekoj Bedekovčini nogometaši Lukavca išli su na domaći Tondach, koji je uoči susreta dijelio posljednje mjesto na tablici sa Savom iz Strmca. I tu ne spominjemo dečke iz Strmca, bez razloga, jer točno dva tjedna ranije i oni su se osladili u domaćem ogledu s Lukavčanima. Problemi Lukavčana u sudarima s “davljenicima” nastavili su se i ovoga puta, što se dalo naslutiti već i po prvom poluvremenu.

Na predahu je trener Siniša Idrizi napravio dvije izmjene, Vidaković i Cimeša zamijenili su Marka Grdenića i Cotu, ali ni te promjene nisu donijele konkretan pomak. Lukavec nikako nije uspjevao pronaći način kako poslati loptu u mrežu borbenih protivnika, da bi se trenutak odluke u 75. minuti dogodio na drugoj strani igrališta. Filip Jagarčec prometnuo se u domaćeg junaka, budući da je postigao jedini gol za pobjedu protiv Lukavca, a strijelac je bio i četiri dana ranije u pobjedi protiv Zeline. Prije ove dvije vezane pobjede, recimo i to, Tondach je posljednji put pobijedio 19. studenog prošle godine…

Unatoč porazu, Lukavec se zadržao na petome mjestu ljestvice, s bodom manje od Maksimira, koji je u ovom kolu teško nastradao (0-4) doma protiv Lučkog. U sljedećem kolu, za samo tri dana, Lukavčani će opet u goste, ovoga puta u Petrinju, gdje će ih čekati domaća Mladost, koja je u ovom trenutku na 13. mjestu, sa samo bodom manje od dvanaeste momčadi prvenstva.

A dvanaesta momčad prvenstva zove se Kurilovec, kojem u goste za vikend dolazi uvjerljivi lider prvenstva, najbolja momčad ove lige, sisačka Segesta. Osluškivat će tako Kurilovčani što se događa u Petrinji, ali i na zagrebačkoj Trešnjevci, gdje gostuje Samobor, koji ima samo dva boda manje od Kurilovca na 14. mjestu.

Nastavite čitati

Vijesti

Za vikend u Andautoniju: Vratite se nakratko u prošlost i upoznajte usnuli rimski grad

Park je do 31. listopada otvoren samo vikendom.

Objavljeno

na

Objavio/la

Početkom svibnja Arheološki park Andautonija u Ščitarjevu otvara svoja vrata posjetiteljima i ljubiteljima povijesti.

Prilika je to za sve one, koji još nisu, da se upoznaju s ovim starorimskim naseljem koje se prostire na 2.500 četvornih metara. Tu imaju priliku nakratko se vratiti u prošlost i vidjeti detalje starog antičkog grada iz doba Rimskog carstva. Vidljivi su ostaci ulice opločene kamenim pločama, uz koju se protežu trijemovi s očuvanim temeljima za stupove kolonade, a mogu se vidjeti i ostaci zgrade gradskog kupališta.

Park možete od danas posjetiti subotom i nedjeljom od 12 do 18 sati sve do 31. listopada dok je preko tjedna otvoren za najavljene grupe prema dogovoru. U dane blagdana je zatvoren.

Cijena ulaznice za odrasle je četiri eura, dok će đaci, studenti i umirovljenici morati izdvojiti tri eura, a obiteljska košta 9 eura.

 

 

Nastavite čitati

HOTNEWS

Talijanski trubač Andrea Tofaneli i Jazz orkestar OSRH otvaraju 18. VG Brass festival

Festival počinje sutra koncertom u 20 sati u Dvorani Gorica, a trajat će sve do 6. svibnja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Na četiri dana Velika Gorica će ponovno postati prijestolnica glazbe. Već nadaleko poznat Velikogorički brass festival koji za cilj ima senzibilizaciju javnosti za limena puhačka glazbala i educiranje publike o vrijednosti ozbiljne glazbe, ove godine broji svoje punoljetno izdanje.

– Lijepo je uživati u ovoj dobi festivala kada se čovjek osvrne i vidimo što smo sve napravili. Na festivalu su nastupili brojni renomirani umjetnici i mnogo je publike prošlo, ali posebno je zanimljivo vidjeti mlade naraštaje koji su prije 18 godina bili djeca, a danas sjede u orkestru koji će nastupiti na otvorenju festivala. Stvarno je jedan predivan osjećaj kada vidiš da si napravio nešto što je podiglo nivo kulture u zemlji u kojoj živiš – govori nam Tomislav Špoljar, umjetnički ravnatelj festivala.

Pučko otvoreno učilište koje je organizator ove glazbene manifestacije, nastavlja tradiciju dovođenja vrhunskih domaćih i svjetskih umjetnika koji će zasigurno oduševiti publiku svojom virtuoznošću i bogatim glazbenim iskustvom. Već sutra, na samom otvorenju festivala koji će sutra biti u 20 sati u Dvorani Gorica nastupit će talijanski trubač Andrea Tofaneli u pratnji Jazz orkestra ORSH-a.

– Čovjek je to koji je poznat po svojim visokim tonovima, a snimao je i glazbu za filmove. Mentor mu je bio glazbenik koji je snimao glazbu za film ‘Rocky’. Tofaneli trenutno radi u rimskom jazz bandu radio-televizije. A uvijek je lijepo kada se znanje prenosi na mlađe naraštaje. Tko je i Tofaneli kada je vidio da dolazi Gileno Santana, glazbenik iz Brazila, a koji trenutno živi u Portugalu, rekao da bi mu on mogao biti gost jer se radi o umjetniku mlađe generacije. Njih dvoje će dijeliti pozornicu na otvorenju festivala. To su se spontano tako dogovorili , a mi smo objeručke prihvatili – priča nam Špoljar.

Inače, ulaz je slobodan za otvorenje festivala i koncert koji će biti u crkvi blaženog Alojzija Stepinca. Za koncerte u Dvorani Galženica u subotu i ponedjeljak ulaznice će se naplaćivati, a moći ćete ih kupiti na dan koncerta ili na blagajni Učilišta.

U okviru ovogodišnjeg Brassa, sada već tradicionalno, bit će organizirane i radionice za studente i polaznike glazbenih škola.

– Ove godine imamo i radionice koje su jako dobra stvar. Ovako izvrsni umjetnici s puno iskustva kad dođu ovdje naravno da ih učenici, studenti i mi profesori hvatamo za rukav i tražimo savjete. Super je kad djeca imaju priliku pred njima nešto izvesti i od njih dobiti konkretan savjet za svoje sviranje. To podiže kvalitetu i amaterizma i profesionalizma – naglašava Špoljar i poziva sve Velikogoričane da dođu na koncerte.

Detaljan program možete vidjeti ovdje.

Nastavite čitati

Kultura

Ivan Mance u Velikoj Gorici predstavlja kapitalno djelo ‘Kosinjska tiskara’

Radi se o knjizi koja rasvjetljava prvorazredno kulturno-povijesno pitanje o mjestu tiskanja naše prve tiskane knjige.

Objavljeno

na

Velikogoričanima će sutra u Knjižnici Galženica biti predstavljena knjiga ‘Kosinjska tiskara’ autora Ivana Mancea.

Knjiga na 750 stranica donosi presjek kosinjske povijesti, aktualne teze o mjestu prve tiskare u Hrvata, informacijsko-povijesno istraživanje teze o kosinjskoj tiskari, analiza slijepih otisaka u našem prvotisku, povijesnu kartografiju Kosinja te završni prijedlog organizacije i rada Kosinjske tiskare.

Radi se o knjizi koja rasvjetljava prvorazredno kulturno-povijesno pitanje o mjestu tiskanja naše prve tiskane knjige, glagoljskog Misala po zakonu rimskoga dvora, otisnutog 22. veljače 1483. Danas taj datum slavimo kao Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva te dan NSK u Zagrebu.

Na velikogoričkoj promociji o knjizi će govoriti povjesničar Josip Jurčević i sam autor Ivan Mance koji se poviješću Kosinja, poglavito u kontekstu mogućeg lokaliteta prve tiskare u Hrvata krajem 15. stoljeća, bavi više od šesnaest godina, o čemu je do sada napisao i objavio tri knjige.

Uz to na temu Kosinja objavio je preko dvadeset stručnih i novinskih članaka. Autor je ili suautor ukupno 54 rada, od čega je uz spomenute knjige, četrnaest znanstvenih, devet stručnih i 23 ostala rada.

Druženje u knjižnici na Galženici je sutra u 18 sati.

Nastavite čitati

Reporter 436 - 11.04.2024.

Facebook

Izdvojeno