Povodom Hrvatskog dana šećerne bolesti, koji je obilježen 14. svibnja 2026., s ciljem jačanja svijesti i prevencije, a odluku o tom datumu donio je Hrvatski sabor 2022. godine, održala je predavanje u Velikoj Gorici (Gradska vijećnica u Pučkom otvorenom učilištu, četvrtak, 14.05.2026.) prof. Ingrid Prkačin , internista, nefrolog i europski hipertenziolog iz Poliklinike Medikol, Zagreb.

Velika Gorica, 14.05.2026. Predavanje prof.dr.sc. Ingrid Prkaèin. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Velika Gorica, 14.05.2026. Predavanje prof.dr.sc. Ingrid Prkaèin. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Velika Gorica, 14.05.2026. Predavanje prof.dr.sc. Ingrid Prkaèin. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

U Hrvatskoj od šećerne bolesti boluje preko 400 tisuća ljudi, a obilježavanje uključuje javnozdravstvene akcije i edukacije poput ovog iznimno zanimljivog interaktivnog predavanja naslova: znadete li svoj kardiorenovaskularni rizik?

Velika Gorica, 14.05.2026. Predavanje prof.dr.sc. Ingrid Prkaèin. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Velika Gorica, 14.05.2026. Predavanje prof.dr.sc. Ingrid Prkaèin. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Velika Gorica, 14.05.2026. Predavanje prof.dr.sc. Ingrid Prkaèin. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Naglasak je stavljen na nedovoljno kontrolirane komponente ukupnog kardiorenovaskularnog rizika, a predavanjem je posebno istaknuto značenje dislipidemije – s fokusom na postizanje i održavanje ciljanih LDL vrijednosti, potom arterijske hipertenzije – s naglaskom na stabilnu i dugoročnu kontrolu krvnog tlaka, te pravovremeno prepoznavanje predijabetesa/inzulinske rezistencije, jer je inzulinska rezistencija temeljni patofizološki čimbenik metaboličkog sindroma i razvoja šećerne bolesti tipa 2, uzrokuje hiperglikemiju (povišena razina šećera u krvi) i dislipidemiju (povišene masnoće u krvi) te hipertenziju. Navedeni poremećaji uzrokuju povećani rizik kardiorenovaskularnih bolesti i nastaju prije razvoja šećerne bolesti tipa 2.

Velika Gorica, 14.05.2026. Predavanje prof.dr.sc. Ingrid Prkaèin. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Velika Gorica, 14.05.2026. Predavanje prof.dr.sc. Ingrid Prkaèin. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Naglašena je važnost postizanja rane  i dobre regulacije  šećerne bolesti tipa 2 (dijabetesa) unutar prve godine od postavljanja dijagnoze čime se smanjuje pojavnost dijabetičkih komplikacija  poput mikrovaskularnih komplikacija (terminalna faza bubrežne bolesti, uznapredovala bolest oka, amputacije) za 39%, smrtnosti i makrovaskularnih komplikacija ( moždani udar, bolesti srca/ zatajenje srca, bolesti krvnih žila) za 29%.

Velika Gorica, 14.05.2026. Predavanje prof.dr.sc. Ingrid Prkaèin. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Velika Gorica, 14.05.2026. Predavanje prof.dr.sc. Ingrid Prkaèin. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Velika Gorica, 14.05.2026. Predavanje prof.dr.sc. Ingrid Prkaèin. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Ključna poruka predavanja, osim fokusa na izboru fiksne antihipertenzivne, antilipemične  i antidijabetičke terapije, bilo je pitanje kontinuiranog praćenja bolesnika i partnerskog odnosa pacijent-liječnik.

Velika Gorica, 14.05.2026. Predavanje prof.dr.sc. Ingrid Prkaèin. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Velika Gorica, 14.05.2026. Predavanje prof.dr.sc. Ingrid Prkaèin. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Raspravljano je o problemima u svakodnevnoj praksi jer unatoč jasnim preporukama: Značajan udio pacijenata ne postiže ciljne vrijednosti masnoća iako uzima lijekove. Trebamo li se bojati preniskih masnoća? Odgovor je ne jer se rađamo s niskim masnoćama gdje loše masnoće (LDL) iznose 1.  Poznato je da je povišen LDL  glavni uzrok ateroskleroze a njegovim sniženjem  za 1 mmol/l moguće je sniziti rizik za kardiorenovaskularne događaje čak za 22%. Zašto stoga isto ne postižemo? Da li je to problem inercije (strana liječnika)  ili adherencije (strana bolesnika) ili je prisutno obostrano?

Text: Prof.dr.sc. Ingrid Prkačin, Poliklinika Medikol, Zagreb

Galerija fotografija

U Velikoj Gorici danas je obilježen Nacionalni dan hitne medicinske službe, uz preventivnu akciju tijekom koje su građani mogli besplatno provjeriti osnovne zdravstvene pokazatelje i dobiti savjete liječnika.

Program se održavao od 9 do 13 sati ispred ispostave Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije u Ulici Matice hrvatske 5, gdje su zainteresirani imali priliku izmjeriti indeks tjelesne mase, krvni tlak, razinu šećera i lipida u krvi te zasićenost kisikom. Na temelju dobivenih rezultata, građanima su bili dostupni i individualni liječnički savjeti.

Velik odaziv građana na preventivnu akciju

Među onima koji su iskoristili priliku za pregled bila je i Mara koja kaže: „Došla sam, pročitala sam na portalu, da se danas može provjeriti tlak i šećer. Odlučila sam provjeriti svoje stanje. Podržavam djelatnike i sretan im njihov dan!“ Sličan razlog dolaska imala je i Marica: „Tu sam zato jer imam povišenu masnoću pa da si izmjerim. Djelatnicima sve najbolje i svaka im čast na njihovom radu.“

Iz Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije ističu kako je riječ o dijelu šireg ciklusa proljetnih preventivnih aktivnosti koje se provode u devet gradova s naglaskom na rano otkrivanje i prevenciju kardiovaskularnih bolesti, koje su i dalje vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar zahvalio je djelatnicima hitne službe na njihovom radu: „Jedno veliko hvala svim djelatnicima Hitne medicinske službe i u ime cijele zajednice naših sugrađanki i sugrađana, čestitamo im njihov dan! Želio bih istaknuti važnost i bitnost njihovog djelovanja, njihovih postupaka koji su onda kada nam je najpotrebnije, najbitniji. Njihova stručnost, njihov entuzijazam i njihovo djelovanje je spasilo toliko života na području našeg grada.“

Kontinuirana ulaganja i razvoj sustava

Zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec također je čestitao djelatnicima njihov dan, istaknuvši njihovu ulogu u sustavu: „Danas imamo Nacionalni dan Hitne medicinske službe na razini Republike Hrvatske. Svim našim vrijednim djelatnicima Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, čestitam njihov dan. Zahvaljujem im se na doprinosu koji daju, na tome što su profesionalni, što su požrtvovani i što su uvijek tu kada naši žitelji i naši građani trebaju njihovu pomoć“

Govoreći o ulaganjima u sustav, Kolarec je naglasio: „Zagrebačka županija zna da je prijeko potrebno svake godine obnavljati vozni park. Prije svega, da imaju kvalitetna vozila, da imaju sigurna vozila, da imaju opremljena vozila. U tu svrhu smo ove godine osigurali 900 tisuća eura kako bi mogli kupiti jedanaest vozila.“

Pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Ksenija Čuljak pridružila se čestitkama: „Pridružujem se čestitkama svim hitnjacima koji 365 dana u godini 24 sata brinu o našim hitnim stanjima i spašavaju mnoge živote. Zahvaljujem se na njihovom radu i požrtvovnosti.“ Dodatno je istaknula i proračunska izdvajanja za zdravstveni sustav: „Kako je već i prije rekao zamjenik, gotovo 1,9 milijuna eura osigurano je u proračunu Zagrebačke županije. Prije svega vodimo jako računa o nabavi automobila za hitnu medicinu, ali i za dijalizu, za sanitet. I što reći, evo, puno hrabrosti i sreće, mi smo tu da osiguramo novce, mislim da Zavod radi stabilno. Možemo jedino pozvati na razumijevanje i jednu komunikaciju koju moramo ipak u današnje vrijeme malo na višu razinu dignuti. Rade vrlo stresan i odgovoran posao i moramo im biti podrška u tome.“

Osim preventivnih pregleda, događanje je imalo i edukativnu komponentu, s ciljem približavanja rada hitne medicinske službe građanima te jačanja suradnje s lokalnom zajednicom. Djelatnici su pritom predstavljeni kao ključna karika u sustavu zbrinjavanja hitnih pacijenata.

Nacionalni dan hitne medicinske službe obilježava se svake godine 30. travnja, a proglasio ga je Hrvatski sabor 2013. godine, čime se Hrvatska pridružila državama koje nastoje dodatno istaknuti važnost i ulogu hitne medicine u zdravstvenom sustavu.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr

Svjetski dan upalnih bolesti crijeva obilježava se 19.5., World IBD Day čiji cilj je podizanje svijesti o tim bolestima. Govoreći o upalnim bolestima crijeva (IBD – Inflammatory Bowel Disease) uglavnom razlikujemo tri bolest: Crohnovu bolest, ulcerozni kolitis te intermedijarni kolitis.

Radi se o kroničnim, upalnim bolestima koje se mogu pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, a najmanje 20% oboljelih razboli se prije 20-te godine života, obično u dobi od 10 do 20 godina, a bolest jednako pogađa i dječake i djevojčice.

Tijek bolesti i uzroci 
Većina oboljelih simptome razvije do 30-te godine života. Tijek bolesti je takav da se u nepravilnim vremenskim intervalima izmjenjuju faze aktivne upale (faza relapsa) sa fazama remisije bolesti prilikom koje pacijenti ne osjećaju simptome, ali za sada to je još uvijek neizlječiva bolest. Uzrok je nepoznat, nedovoljno jasan, povezuje se sa poremećenim funkcioniranjem imunološkog sustava, crijevne barijere, neravnotežom mikroorganizama u crijevima, a nezanemarivi su i okolišni čimbenici u osoba koje imaju genetsku predispoziciju za razviti jedan od oblika upalne bolesti crijeva. Čak do 25% osoba sa upalnim bolestima crijeva, imaju članove obitelji sa tom bolešću.

Oblici upalnih bolesti crijeva 
Crohnova bolest može zahvatiti bio koji dio probavnog trakta, od usne šupljine do anusa. Ulcerozni kolitis zahvaća rektum i kolon, dok se intermedijarni kolitis na temelju kliničkih i dijagnostičkih kriterija, ne može sa sigurnošću svrstati ni u ulcerozni kolitis ni u Crohnovu bolest.

Crohnova bolest 
Američki liječnik Burill Crohn tridesetih godina 20. stoljeća opisao je bolest koja je po njemu dobila naziv Chronova bolest za koju je karakteristično da upalne promjene zahvaćaju sve slojeve stijenke crijeva i može se javiti u bilo kojem dijelu probavne cijevi od usne šupljine, preko jednjaka, želudca, duž tankog i debelog crijeva uključujući i analni kanal te se izmjenjuju područja upale i normalne sluznice crijeva.

Najčešći simptomi su bolovi i grčevi u trbuhu, kronični proljev u razdoblju dužem od četiri tjedna (ako je upalom zahvaćeno debelo crijevo tada stolica može biti i sa tragovima krvi ; krv i sluz u stolici rjeđi su nego kod oboljelih od ulceroznog kolitisa), vrućica, gubitak apetita i smanjenje tjelesne težine, nelagoda, umor. Simptomi mogu trajati danima, tjednima pa čak i mjesecima. Jedinstvenog testa za Chronovu bolest nema već se dijagnoza temelji na procjeni kliničkih simptoma, krvnih pretraga, nalaza slikovne dijagnostike, endoskopije i histološke procjene biopsija crijeva.

Ulcerozni kolitis
Ulcerozni kolitis za razliku od Chronove bolesti zahvaća isključivo debelo crijevo (kolon – latinska riječ za debelo crijevo; kolitis latinski izraz za upalu debelog crijeva). Upala se širi uvijek u kontinuitetu prilikom čega zahvaća samo sluznicu u obliku čireva ( ulcus je latinski izraz za čir). Upala uvijek zahvaća rektum te se može širiti prema gornjim dijelovima debelog crijeva. Simptomi uglavnom ne nastupaju naglo već se razvijaju postepeno, a obično se radi o pojavi krvi i sluzi u stolici kašaste konzistencije, bolovima i grčevima u trbuhu, velikom broju stolica koje čak mogu pacijenta buditi i noću, a nerijetko su neke od njih eksplozivne sa hitnom potrebom za pražnjenjem crijeva.

Razlikujemo četiri osnovna oblika bolesti: proktitis (upalom je zahvaćen samo rektum), lijevostrani kolitis (upalom je zahvaćen rektum, sigmoidni dio, silazni kolon), ekstenzivni kolitis (upalom je zahvaćeno debelo crijevo iznad zavoja debelog crijeva smještenog ispod slezene) i pankolitis kod kojeg je cijelo debelo crijevo zahvaćeno upalom. Kod blagog ulceroznog kolitisa, gdje je upalom zahvaćen rektum ili rektosigmoidni dio, javljaju se blaži proljevi, do četiri rijeđe, sluzave stolice dnevno uz blažu grčevitu bol i povremeno lažni nagon na stolicu. Srednje teška bolest obično zahvaća veći dio debelog crijeva. Proljevaste, krvave stolice se javljaju i do deset puta dnevno, a prisutni su i blagi trbušni bolovi, vrućica te anemija. Više od deset proljevastih stolica dnevno praćenih sa jakim grčevima, nerijetko i visokom temperaturom i obilnijim krvarenjima te gubitkom tjelesne mase uz neuhranjenost, znakovi su teškog oblika bolesti gdje je upalom zahvaćen opsežan dio debelog crijeva. Kod intenzivne i teške upale liječenje ponekada zahtjeva odstranjivanje čitavog debelog crijeva (proktokolektomiju).

Povremene ili trajne upalne promjene mogu se javiti i na organima van probavne cijevi kao što su zglobovi, koža, oči, žučni vodovi, jetra.

Liječenje i individualni pristup 
Pri odabiru liječenja upalnih bolesti crijeva, liječnici uz smjernice Europskog udruženja za Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis uzimaju u obzir i karakteristike bolesti samog konkretnog pacijenta. Taj individualni pristup liječenju koji uzima u obzir i dob bolesnika, druge pridružene kronične bolesti, psihički profil bolesnika i obiteljsku anamneza (podaci o bolestima u obitelji) svakako omogućava i aktivno sudjelovanje pacijenta u donošenju odluka o načinu liječenja. Lijekovi raspoloživi za liječenje upalnih bolesti crijeva danas su aminosalicilati, glukokortikoidi, imunosupresivi, antibiotici, biološki lijekovi.

Prehrana i čimbenici rizika 
Uloga prehrane kao čimbenika rizika za pojavu upalne bolesti crijeva, te kao potporne, ali i moguće primarne terapije današnji je izazov za sve grupe stručnjaka kojima je IBD u fokusu. Budući da svi oboljeli ne reagiraju jednako te se prehrambene preporuke razlikuju se kod različitih oblika i faza bolesti, nužan je individualni pristup prilikom kreiranja dijete za pacijenta sa upalnom bolesti crijeva. Nekakav univerzalni savjet nutricionista oboljilma od IBD-a odnosio bi se na adekvatan energetski unos od 35 – 40 kcal/kg dnevno te konzumiranje dovoljne količine proteina (1 – 1,5 g/kg tjelesne mase proteina dnevno) kako bi se održala željena tjelesna težina i osigurao adekvatan energetski unos potreban za rast i razvoj djece i adolescenata oboljelih od IBD-a. Tjelesna neaktivnost, nedostatak sna, kronični stres, industrijski prerađena hrana bogata šećerom, siromašna vlaknima dokazani su čimbenici rizika za pojavu upalnih bolesti crijeva.

Svjetski dan upalnih bolesti crijeva za cilj ima istaknuti teškoće s kojima se oboljeli od ove bolesti svakodnevno suočavaju, a to su prije svega smanjenje kvalitete života, radne sposobnosti i nerijetko invaliditet kao posljedica bolesti.

Povodom Svjetskog dana zdravlja velikogorička Udruga VG Dijabetičar priredila je veliku akciju mjerenja šećera u krvi te mjerenja krvnog tlaka i otkucaja srca. Akcija je izvedena u prošli petak (17. travnja 2026.) na tri lokacije Grada Velike Gorice, u vremenu od 09 do 12 sati.

Velika Gorica, 17.04.2026. Udruga VG Dijabetičar – akcija povodom Svjetskog dana zdravlja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 17.04.2026. Udruga VG Dijabetičar – akcija povodom Svjetskog dana zdravlja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 17.04.2026. Udruga VG Dijabetičar – akcija povodom Svjetskog dana zdravlja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na štandu kod Gradske tržnice dežurali su Mira Rakarić, Ivan Vujnović i Đurđa Naglić. Na Radićevom trgu volontirali su Ružica Živanović, Lovorka Gašparac i  Branko Pavić. Na Tržnom centru mjerenja su izvodili Darko Salopek, Zlatko Žganec i Ivica Martinčević. Predsjednica Udruge Marica Varjačić bila je na usluzi spomenutim ekipama cijelo vrijeme te je otklanjala neke sitne propuste.

Velika Gorica, 17.04.2026. Udruga VG Dijabetičar – akcija povodom Svjetskog dana zdravlja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 17.04.2026. Udruga VG Dijabetičar – akcija povodom Svjetskog dana zdravlja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon tri sata ekipe su bile vrlo zadovoljne s postignutim rezultatima: skoro 300 građana odazvalo se na ovu besplatnu akciju. Zadovoljstvo je bilo tim veće, jer su izmjerene vrijednosti bile u okviru normale, a samo nepuna 3% izmjerenih vrijednosti bilo je izvan normalnog okvira.

Velika Gorica, 17.04.2026. Udruga VG Dijabetičar – akcija povodom Svjetskog dana zdravlja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 17.04.2026. Udruga VG Dijabetičar – akcija povodom Svjetskog dana zdravlja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 17.04.2026. Udruga VG Dijabetičar – akcija povodom Svjetskog dana zdravlja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon završene akcije vrijedni volonteri su se još družili na domjenku u restoranu Jadran.

Galerija fotografija

S dolaskom toplijih dana i sve učestalijom pojavom komaraca i krpelja, u Velikoj Gorici organizira se edukativna radionica izrade prirodnog repelenta za cijelu obitelj.

Povodom Dan planeta Zemlje, Turistička zajednica Velike Gorice poziva građane na praktičnu radionicu koja će se održati 23. travnja u 18:30 sati u Centar za posjetitelje Velike Gorice.

Sudionici će imati priliku naučiti kako izraditi vlastiti bezmasni i potpuno prirodni repelent protiv komaraca i krpelja. Program uključuje upoznavanje s eteričnim uljima koja su učinkovita u zaštiti od insekata, a istovremeno nježna prema koži, uz stručno vodstvo tijekom cijelog procesa izrade.

Radionica je osmišljena za rad u manjim grupama kako bi se osigurala interaktivnost i ugodna atmosfera.

Kotizacija iznosi 30 eura, a uključuje izradu prirodnog repelenta (50 ml), besplatan univerzalni balzam vrijednosti 13 eura te recept i stečeno znanje za samostalnu izradu kod kuće.

Prijaviti se možete ovdje.