Povežite se s nama

HOTNEWS

Muški, na vama je red…

O muškoj (ne)samostalnosti, te istinskim partnerskim odnosima samo u novoj kolumni Nevene Skočić..

Objavljeno

na

Dragi naši dječaci, muškarci i oni koji će to tek postati, ova kolumna je za vas, pa da vas čujemo!

Velika odgovornost na odgoju muškog djeteta i njegovu samosvjesnost jest na majci. Zapravo, ona je ta koja bi trebala već od ranog djetinjstva poticati svog sina da se osamostali i da ga pripremi na samački život, kako on ne bi bio ovisan o nikome. Nažalost, u našoj tradiciji, to još uvijek nije prihvaćeno kao norma ponašanja. Politika naših majki danas je: ‘Neka, ja ću! On će se ionako mučiti cijeli život’. I tako mati stvori sebi ovisnika o drugima….

Način na koji bi bilo najbolje da ga nauči kućanskim poslovima je svakako kroz igru. Znam da u današnje vrijeme kad žene rade dva posla, nema se vremena za igru, ali gledajte na to kao priliku da se družite, napravite kućanske poslove i izgradite svog malenog dječaka u samostalnog čovjeka.

Foto: ilustracija/ iStockphoto-DGLimages

A sad malo direktno vama, dragi naši pripadnici jačeg spola..

Prije nego što se vjenčate, pokušate živjeti sami. Iznajmite stan. Sami plaćate stanarinu. Kupite krevet i madrac. Kupite si televizor. Što je najvažnije, kupite lonce, štednjak i sve posuđe koje će vam trebati u kuhinji. Naučite kuhati, nahraniti se. Stvarno? Kuhate samostalno prije braka?

Možete li se vratiti kući s posla i ostati sami u kući, a da ne izađete podružiti se malo s ekipom? Možete li se osjećati ugodno sami sa sobom? Možete li sjediti sami u svojoj kući, posebno tijekom vikenda, i gledati nogometne utakmice i pritom se osjećati sretno? Možete li oprati odjeću, očistiti kuću i namjestiti krevet? Možete li sami sebi skuhati, a da ne odete kupiti već pripremljenu hranu?

Jednog dana, kad postanete oženjen muškarac, nećete moći cijeniti sve što vaša žena čini za vaš dom, ako prethodno niste živjeli sami i morali se samostalno brinuti o svom domu. Nećete moći cijeniti njezin trud dok baš svaki dan kuha svježu hranu, ako ste u svom samačkom životu jeli hranu koju je kuhao netko drugi ili ste naručivali iz restorana.

Foto: ilustracija/pexels-mart-production-7641012

U većini studenskih domova diljem svijeta mladići su skloni izlaziti sa djevojkama kako bi imali nekoga tko će im kuhati i eventualno pospremiti sobu, a za nagradu oboma druženje završi seksom. Nagrada njemu što se snašao i opet nije morao naučiti kućanske poslove i nagrada njoj što je dobro odradila posao.

Nažalost, s druge strane, postoje i djevojke koje izlaze s dečkima kako bi imale nekoga tko će im dati novac da kupe što god trebaju i to one nagrađuju seksom. Među muškim prijateljima, nakon što jedan od njih pronađe djevojku, svi prijatelji vjeruju da će djevojka dolaziti, barem vikendom, kuhati, prati i čistiti prostor u kojem žive. Za njih je to dužnost djevojke. Tužno, zar ne?

I sad kad iz ove perspektive pogledamo razloge zašto se mladi međusobno druže, netko bi pomislio da je riječ o koristi. I jest. Ne mislite li da je možda bolje da vi dečki, muškarci i svi koji ćete to jednog dana postati, ipak naučite samostalno živjeti, bez da ovisite o djevojkama?

Ne bi li bilo dobro sam sebi organizirati život, naučiti kućanske poslove i jednog dana pokazati svojoj životnoj partnerici kako ste s njom ravnopravni, kako vam ona nije sluškinja i time omogućiti zdrav partnerski odnos, bez podrazumijevanja međusobnih naučenih muško – ženskih odnosa naših predaka?

Ne bi li bilo dobro dovesti djevojku u stan zato što vam je s njom lijepo razgovarati i provoditi vrijeme, a ne zato da vam počisti kuću i da sve to završi seksom? I dokad tako? Koliko žena mora proći kroz tvoj stan dok ne dođe ona prava?

Foto: Pixabay/StockSnap

Jeste li razmišljali o samodisciplini vezanoj uz seksualne porive? Niste? Pokušajte! Tek kad čovjek uspije svoj primarni nagon obuzdati, tek tada je vladar svog tijela i uma. Nije li nam svima to cilj?

Jeste li razmišljali kako bi preživjeli da ostanete bez prihoda? U kakvom bi stanju bio vaš um i vaše tijelo? Biste li mogli pronaći sreću u malim stvarima?

U trenucima kad pokraj sebe nemate nikoga, kad nemate prihoda i kad ovisite sami o sebi, prava slika vas dolazi do izražaja. Zapitajte se možete li pogledati tu osobu u lice i dati joj svoj život u ruke? Mislite da možete? Nadajmo se, jer tek tada ste spremni podijeliti život s nekime bez da mu budete teret. Ne biti teret partneru, to je pravi partnerski odnos.

Eto, malo smo vas u razmišljanje bacili, jer činjenica da danas mladenci potroše više vremena i energije na pripremanje svadbe nego na pripremu za brak, je – zastrašujuća.

Ne znamo je li vam ikad itko ovakvo svjetlo na samog sebe bacio, ali vjerujemo da je nužno pogledati taj kut i priznati si što možemo, a što ne. Da smo to radili prije, danas bi bili puno sretniji u brakovima.

Do iduće srijede, s nekim veselijim temama, pozdravljaju vas Nena & Chicha team!

 

HOTNEWS

Otišli smo u šoping u Sloveniju i usporedili cijene – evo računice

Redakcija Cityportala usporedila cijene nekoliko istih namirnica u dvije susjedne države.

Objavljeno

na

Objavio/la

Na dan kada je na snagu stupila Vladina odluka o ograničenju cijena 70 osnovnih proizvoda i dan trećeg bojkota trgovina u Hrvatskoj, u petak 7. veljače zaputili smo se u susjedstvo kako bi na licu mjesta provjerili, imaju li zaista naši susjedi povoljnije cijene namirnica u trgovačkim centrima.

Brežice, pogranični grad u Sloveniji, činio nam se najbližim. Od Velike Gorice udaljen cca 40 minuta. Kako bi ‘izbjegli  vinjetu’ išli smo preko ‘male Bregane’ za Mokrice i Ribnicu, i vožnjom usporedno s autoputom stigli u Brežice, koje trgovačke lance imaju odmah na ulazu na Cesti svobode. Riječ je o Eurospinu, Hoferu, Lidlu, a u blizini je i Interspar.

Slovencima je ova subota neradna. Obilježavaju Prešernov dan, u sjećanje na velikana romantizma, Francea Prešerna. Moramo priznati da, kada im je nacionalni praznik na dan smrti slavnog pjesnika, zaista drže do svoje kulturne baštine.

No, drže Slovenci i do svojeg standarda. Prema podacima Forbesa, prosječna neto plaća u Sloveniji 2023. godine iznosila je 1445 eura neto, što je tada u odnosu na hrvatski prosjek bilo 25,87 posto više.

U posljednjih pola godine ili i više, njihove blagajne sve češće pune i Hrvati. Na parkingu trgovačkog lanca Lidl pola je automobila SLO registracija, dok ostalu polovicu čine HR tablice, i to ZG i KR oznake. Dali smo si truda, i omjer je zaista pola-pola. Uoči spomenutog praznika bila je poveća gužva, iako se među policama većinom mogao čuti glasni žamor na hrvatskom jeziku. Kao da smo ‘doma’.

Unatoč tome, bez većih čekanja kupili smo namirnice za usporedbu, a ovdje ćemo izdvojiti samo dvije, i to ‘slatke’.

Nutella

Nutella, na lošem glasu zbog količine šećera i palminog ulja i dalje je omiljeni namaz u domaćinstvima i čest predmet usporedbe kada su cijene u pitanju. U slovenskom Lidlu košta 6,49 za kilogram, dok je u hrvatskom, cijena za kilogram 9,49 eura! Inače, u drugim trgovačkim lancima kod nas samo 750 gramska nutella prodaje se po oko 7,40 eura.

Čokoladne bananice

Veće pakiranje od 600 grama u slovenskom Lidlu košta 3,09 eura, a u hrvatskom je pakiranje od 300 grama 2,59 eura. Velika razlika.

Po druge proizvode skoknuli smo do obližnjeg Interspara. Prvo primjećujemo da slovenski Spar ima karticu pogodnosti za kupce koja im omogućava kupnju proizvoda po cijenama nižim i do 40 posto(!!!), što Hrvatska inačica do sada nije uvela.

U Intersparu nismo ništa kupili, ali smo zabilježili cijene s popustom, koje se obračunavaju na temelju kartice vjernosti.

Persil kapsule za pranje rublja

Paket od 40 komada kapsula trajno je snižen za 36 posto, i cijena mu je 18,95 eura. Isti takav paket danas u našem Intersparu košta 19,99 eura.

Ariel praškasti deterdžent za rublje

Giant pack Ariela za 115 pranja je 31,99 eura, po trajno sniženoj cijeni od 28 posto. Hrvatski Spar ovakvo veliko pakiranje nema u ponudi. Najveći paket je onaj za 60 pranja i drži ga po cijeni od 23,99 eura.

Čokolino

1 kg našeg čokolina Slovenci prodaju po 8,63 eura, po akcijskoj cijeni sniženoj za 20 posto. Na policama hrvatskog Interspara redovna cijena mu je 8,99 eura., što je prihvatljivo budući da je to hrvatski proizvod koji se izvozi.

Milka čokolada 300 grama

‘Velika’ Milka košta 3,79 eura sa njihovom karticom pogodnosti, a ako ju nemate, na akciji ćete ju platiti 4,39, dok joj je redovna cijena 5,49 eura. U našem  Intersparu drži cijenu od 5,99 za 270 grama!

Cedevita

Još jedan hrvatski proizvod, omiljeni napitak kojeg se na godinu u Hrvatskoj proizvede čak 9 .000 tona, u slovenskom Sparu bez akcije pakiranje od 900 grama prodaje se po 6,59 eura. U Hrvatskoj je redovna cijena Cedevite 6,39 eura, bar što se Sparta tiče. Dakle, ista situacija kao i sa čokolinom.

Ovo su samo neke namirnice koje smo kupili, a naš šoping izlet završio je punim gepekom, no veći dio špeceraja kupili smo u Hoferu, koji zasad nema trgovine u Hrvatskoj, no cjenovno je povoljniji u velikom dijelu osnovnih namirnica. I kvaliteta većine namirnica također je zadovoljila naše potrošačke kriterije.

VAŽNO je naglasiti da ovo NIJE članak koji potiče kupnju i trošenje hrvatskog novca u susjednim zemljama, već pokazatelj da potrošač ima alternativu i da se koplja ne moraju lomiti na kupcima.

Za očekivati je da će se u skorijoj budućnosti ipak nešto promijeniti, jer kupci iz tjedna u tjedan podržavaju bojkot, bolje planiraju kupnju, odgovorniji su prilikom kupovine i pokazuju da su važan kotač koji utječe na kreiranje cijene.

To je pokazala i anketa Cityportala, u kojoj se jučer 70 posto anketiranih izjasnilo da podržavaju bojkot trgovina, 18 posto ih je bilo protiv, 6 posto bojkotira trgovine ali ne i kafiće, a 6 posto ide u trgovinu u provjeru tko od susjeda ne bojkotira kupnju.

Nastavite čitati

HOTNEWS

ANKETA Podržavate li opći bojkot?

Objavljeno

na

Objavio/la

Danas je krenuo treći po redu opći potrošački bojkot. Iz potrošačke platforme „Halo, inspektore“ pozvali su potrošače da se danas suzdrže od bilo kakve kupnje, ne samo u trgovinama, već i u pekarnama, kafićima, restoranima…na bilo kojim mjestima gdje se okreće i troši novac.

Podržavate li ovakav način bojkota, recite nam u anketi.

122
Podržavate li opći bojkot?

Nastavite čitati

HOTNEWS

Povijesno postignuće za Veliku Goricu!

Vlada donijela odluku kojom čak 33 milijuna eura stiže za cjeloviti razvoj grada i okolice.

Objavljeno

na

Objavio/la

Vlada Republike Hrvatske na svojoj današnjoj sjednici donijela je Zaključak kojim Velika Gorica postaje jedno od središta za provedbu ITU mehanizma u razdoblju 2021. – 2027.
Time će naš grad na raspolaganju imati 33 milijuna eura koji će se. među ostalim, utrošiti na realizaciju velikih infrastrukturnih projekata, kao što je izgradnja modernih vanjskih bazena, gradnju javnih garaža, pješačko-biciklističku infrastrukturu te cjeloviti razvoj grada i okolice.
Ravnomjeran razvoj jedan je od glavnih ciljeva Vlade Republike Hrvatske, a održivi urbani razvoj provodi se putem integriranih teritorijalnih ulaganja – ITU mehanizma, koji omogućuje integriranje sredstava iz različitih europskih fondova i operativnih programa, i ulaganje tih sredstava u aktivnosti kojima će se ojačati uloga gradova kao pokretača gospodarskog razvoja.

Velika Gorica, kao najveći grad Zagrebačke županije od danas je, i službeno, središte gospodarske ekspanzije, kao ključni centar razvoja u županiji, na koji će se naslanjati druge jedinice lokalne samouprave kako bi i one ostvarile financijska sredstva koja će uložiti u razvoj svojih sredina.

-Zahvaljujem predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću i njegovim suradnicima na velikoj podršci i odličnoj suradnji – poručio je gradonačelnik Krešimir Ačkar, naglasivši da je ovime Velika Gorica i službeno postala 23. ITU grad.

– Ovo je zaista velik dan za Veliku Goricu i Velikogoričane, jer je prepoznat potencijal našeg grada čime dobivamo  priliku za značajan iskorak – dodao je gradonačelnik.

Dodajmo kako je na razini države putem ITU mehanizma dostupno 680 milijuna eura bespovratnih sredstava te dodatnih 140 milijuna eura iz HABOR-ovog Urbanog razvojnog fonda.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Gdje je Turkestan? Otkrivaju “Putešestvije” Hrvoja Rupčića

Bajkerska avantura pretočila se u putopisnu knjigu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Poznati glazbenik, osnivač grupe Cubismo i putopisac Hrvoje Rupčić stiže u Veliku Goricu. U utorak 11. veljače u Gradskoj knjižnici predstavit će svoju novu putopisnu knjigu „Putešestvije po Turkestanu“.

– Svoju motorističku avanturu nepreglednim stepama Kazahstana, ljepotama Kirgistana, Perzije, puta svila i Turske, Rupčić je pretočio u putopisnu knjigu u kojoj će svakako uživati ljubitelji putopisa i avantura – najavila je knjižničarka Anamarija Horvatinčić.

Predstavljanje knjige počinje u 18 sati u Središnjem odjelu za odrasle.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Kelemen za City radio: Sve je krenulo zbog čiste pohlepe

I sutra šoping-bojkot! U prošla dva tjedna u sektoru trgovine smanjeni su prihodi više od 80 milijuna eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Sutra se sprema treći po redu opći potrošački bojkot – najavili su iz platforme „Halo, inspektore“. Kao i prošlog petka, ponovno pozivaju potrošače da se suzdrže od bilo kakve kupovine i trošenja novca – u trgovinama, pekarnama, bankama, kafićima i slično.

–Potrošači su odlučili da to bude petak, da se pokaže da možemo bojkotirati potrošnju u Hrvatskoj zbog super-divljačkih cijena namirnica koje nas potiču da budemo oprezniji s kupovinom, a istovremeno da možemo poslati snažnu poruku da ne pristajemo na čistu pohlepu – rekao je za City radio Josip Kelemen iz platforme.

Od subote pa sljedećih tjedan dana bojkotirat će se posebno jedan trgovački lanac. Riječ je o Konzumu kojeg su potrošači, i to njih više od 140 tisuća, ocijenili da pripada kategoriji trgovina koje ima najčešće promjene u cijenama i odnosa prema potrošačima.

Kelemen kaže da ćemo sukladno tome imati vrlo zanimljiv ne-potrošački vikend i naredni tjedan, jer je efekt bojkota itekako imao smisla i u proteklim tjednima.

–Ako uzmemo u obzir da smo u prošla dva tjedna usporili potrošnju i da su u sektoru trgovine smanjeni prihodi više od 80 milijuna eura, da je potrošnja hrvatskih potrošača porasla u susjednim zemljama poput Italije, Slovenije i Bosne i Hercegovine, gdje su ljudi bili prisiljeni kupovati zbog znatno nižih cijena namirnica, onda smo uspjeli pokazati da je glas potrošača važan i da smo počeli biti odgovorniji po pitanju kupnje i trošenja našeg novca – poručio je Kelemen.

Nastavite čitati

Reporter 444 - 19.12.2024.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.