HOTNEWS
PRVA RADNA Sjednica Gradskog vijeća – pitanja dnevne bolnice, proširenja Mraclinske Dubrave, uređenja “čič beacha”…
Radovi u Ulici Matice Hrvatske kreću u ponedjeljak, promet će se morati zatvoriti i ići će obilazno Ulicom Andrije Kačića Miošića.
Gradsko vijeće Grad Velike Gorice jutros je započelo sa svojom prvom radnom sjednicom u novom sazivu.
Uoči Aktualnog sata oporbeni vijećnici nisu se složili s Dnevnim redom, jer kako su navodili Ivana Mlinar, Ivo Jelušić i Damir Slojšek, radi nepoštivanja Poslovnika koji nalaže konstituiranje nekoliko Odbora koji donose mišljenja o točkama poput Proračuna i GUP-a, a u međuvremenu nisu konstituirani, podršku nisu dali, te su sve pojasnili na press konferenciji zatražeći stanku.
No, zamjenik gradonačelnika Neven Karas ustvrdio je kako je bez obzira na Poslovnik vijeća, Dnevni red donesen u skladu sa zakonom i kako je ključno za napredak grada donijeti odluke koje su pred vijećnicima.
Na aktualnom satu prva je za govornicu stala Ivana Mlinar (SDP) i predložila da se sjednice Gradskog vijeća prijenose javno na službenom kanalu Grada, te da se umirovljenicima s područja grada osigura besplatan prijevoz ZET-ovim autobusima, jer kako je istaknula mnogi od njih do zagrebačkih bolnica moraju kupiti tri karte.
– Postoji faktografski prijenos tako da Sjednice zapravo jesu javne i po tom pitanju mi imamo zadovoljenu formu. No, od ovog saziva novost je da imamo audio zapis Sjednica a u razmatranje ćemo staviti i video prijenos – odgovorio je predsjednik gradskog vijeća Darko Bekić.
Gradonačelnik Krešimir Ačkar dao je odgovor na pitanje o ZET-u podsjetivši kako je od kad je postao gradonačelnik, ZET za 100 posto povećao subvenciju da bi tada Velikogoričanima karta ostala 4 kune.
– ZET-om vlada MOŽEMO!, oni su s vama u koaliciji. Dvolično je i nekorektno prema građanima Velike Gorice tražiti ovako nešto. Lokalni prijevoz je najjači argument u Velikoj Gorici, a on je besplatan za sve. Riješite problem u “vašoj kući” – poručio je Ačkar.
Vijećnik Vedran Zobec (HDZ) pitao je u kojoj je fazi projekt Dnevne bolnice , sanje prometne sigurnosti i dosezi biciklističke infrastrukture.
– Prijavili smo projekt nove biciklistička staze s kojom ćemo spojiti istok i zapad grada, a koja će biti duga oko 2 kilometra. Odsjek za promet dao je svoje mišljenje kako dodatno osigurati sva raskrižja koja će biti sigurna i za korištenje osobama s invaliditetom. Biciklistička staza će biti sufinancirana s 930 tisuća eura, odnosno s 85 posto. Ostatak sredstava će biti financirano iz gradskog proračuna – rekla je Gordana Mikulčić Krnjaja iz Upravnog odjela za prostorno planiranje, graditeljstvo i zaštitu okoliša.
Odgovor o bolnici dao je gradonačelnik, a šesti grad po veličini, kako je istaknuo, zaslužuje bolju i kvalitetniju zdravstvenu skrb, no zdravstvenim ustanovama osnivač je Zagrebačka županija, što nije u ingerenciji Grada.
– Mi smo definirali projektne zadatke, a buduća bolnica trebala bi zadovoljiti sve potrebe koje su naši sugrađani obavljali u Zagrebu. Govorimo o dijagnostici, specijalističkim ambulantama, maloj kirurškoj ambulanti… nadalje nas čeka prenamjena prostora urbanističkim planom i odgovor resornog ministarstva kako bi se što krenula realizacija – dodao je gradonačelnik.
Na nedostatak pedijatara u Domu zdravlja pažnju je skrenula Vijećnica Sanja Barišić (SDP) koja smatra da mjera subvencioniranja pedijatara s 1.200 eura nije polučila rezultate te da je pedijatrica koja je zaposlena ubrzo otišla na porodiljni dopust, a tražila je i odgovor na pitanje zašto se ne subvencioniraju troškovi odvoza fekalne kanalizacije u okolnim selima.
Gradonačelnik je odgovorio kako nema utjecaj na korištenje porodiljnog dopusta liječnika te da je osnivač Doma zdravlja također Zagrebačka županija.
–Mi ćemo nastojati i davati više novaca u tu mjeru koju smatramo i demografskom i zdravstvenom, nećemo od toga odustati – naglasio je Ačkar.
Ivana Belošević (HDZ) tražila je detalje oko radova na tržnici koji su u tijeku te divljih deponija koje kako je rekla, niču kao gljive poslije kiše.
–Radovi na rekonstrukciji nadstrešnice na tržnici krenuli su 30. Lipnja, štandovi su izmješteni kod Muzeja Turopolja, a izvođač ima rok od 90 dana da završi radove koji uključuju postavljanje čelične konstrukcije i čeličnih panela, te aluminijskog pokrova za zaštitu od sunca, na površini 20×40 metara. Bit će izrađena i nova oborinska odvodnja budući da se dosadašnja ne uklapa u razmještaj novih stupova – objasnio je pročelnik Odjela za komunalne djelatnosti i promet Dubravko Katulić i naveo kako su radovi vrijedni 421 tisuću eura.
Odgovor o ilegalnim odlagalištima otpada dala je Gordana Mikulčić Krnjaja iz Upravnog odjela za prostorno planiranje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, a kako je rekla u ožujku je Grad podnio kaznenu prijavu protiv većeg broja osumnjičenih kojima se na teret stavlja odlaganje građevinskog otpada u prirodu na području Kosnice, Mičevca, Ščitarjeva i Obrezine.
–Prije nego li se ispitaju svi osumnjičeni mi ne možemo dobiti uvid u postupak, no u kontaktu smo s našim odvjetnikom koji će nas obavijestiti čim se steknu uvjeti za to – rekla je Mikulčić Krnjaja.
Jedno od vijećničkih pitanja bilo je vezano za uređenje autobusnih stajališta koja su različito označena i konstruirana, te neodržavana, te kako će na Mraclince utjecati najavljeno proširenje odlagališta Mraclinska dubrava.
–Na području Grada postoji 320 autobusnih stajališta, te bih molio predstavnike Gradskih četvrti i Mjesnih odbora da nas obavijeste ukoliko je stajališta potrebno obnoviti. Kominikacijom možemo brže riješiti nedostatke budući da se Velika Gorica proteže na 210 kilometara kvadratnih a kroz koji prolazi 560 kilometara cesta. Svake godine obnavljamo stajališta. No, kako bi ušla u program održavanja, potrebna nam je pomoć, odnosno informacija Mjesnih odbora – poručio je pročelnik Katulić.
O proširenju odlagališta otpada u Mraclinu govorio je direktor VG Čistoće Ivan Rak koji je objasnio kako su mještani Mraclina i Buševca već saslušani na javnim tribinama i iznijeli su svoje viđenje.
–U proširenje se ide radi nedostatka kapaciteta na odlagalištu zbog toga što ne postoji Centar za gospodarenje otpadom čiji je projekt Grad Zagreb papire nažalost 4 godine držao u ladici i nisu potpisani sa Zagrebačkom županijom. Radi kašnjenja mi moramo ići izmjenu Prostornog plana i u proširenje našeg odlagališta u Mraclinu. Širit će se postepeno, bez bojazni približavanja naselju – rekao je Rak.
Također, vijećnike je zanimala i dinamika radova na obnovi prometne infrastrukture.
–Radovi u Ulici Matice Hrvatske kreću u ponedjeljak, a uključuju zamjenu vodovodne mreže, fekalne kanalizacije i oborinsku odvodnju na dužini od 230 metara. Izgradit će se obostrana pješačko-biciklistička staza te će prometnica biti široka 7,10 metara. U vrijeme trajanja radova promet će se morati zatvoriti i ići će obilazno Ulicom Andrije Kačića Miošića. Rok završetka radova, vrijednih 544 tisuće eura, je 120 dana. U kolovozu kreće rekonstrukcija istočnog ulaza u Veliku Goricu kako bi se spriječilo opasno skretanje prema trgovačkim centrima iz smjera grada. Vozila će u budućnosti imati predviđeno skretanje nakon benzinske postaje u ulicu na čijem su početku auto kuće. Investicija Hrvatskih cesta vrijedna je 573 tisuće eura, a radovi bi trebali trajati 90 dana.U Kromosovom naselju projektiraju se dvije ulice, no tamo je najveći problem oborinska odvodnja koja uvjetuje cijenu investicije, a prema dugoročnom planu kroz 8 godina trebali bi ovo naselje po pitanju cesta u potpunosti obnoviti – najavio je Katulić.
Neadekvatna izvedba rekonstrukcije prometnica na području grada zabrinjava podpredsjednika Gradskog vijeća Ivu Jelušića, kojem je objašnjenje o tome tko snosi troškove popravka prometnice dao također pročelnik Katulić.
–Pretpostavljam da mislite na potez Zagrebačke ulice od Podbrežnice do Fizirove, gdje je cesta valovita i ona je katastrofa. Izvođač radova će sve nanovo izasfaltirati, naravno, o svojem trošku, kao i sve radove koji nisu dobro izvedeni – dodao je pročelnik.
Ivan Godinić postavio je pitanja o rekonstrukciji Centra za odgoj i obrazovanje te zdravoj prehrani u školama i vrtićima, o čemu je govorila pročelnica Lana Krunić Lukinić.
–Imala sam nekoliko razgovora s ravnateljima i svi su za uvođenje zdravih namirnica. Isto vrijedi i za vrtiće, na čemu čemo raditi. Škola u Kurilovcu u ovom trenutku je u fazi završetka idejnog projekta, a za školu Pleso –Rakarje provedena je javna nabava za izradu glavnog projekta i očekujemo potpisivanje ugovora s projektantima – njavila je pročelnica.
Što se tiče Centra, gradonačelnik Ačkar je poručio kako je Grad ponudio sva sredstva i mogućnosti za novu lokaciju, ali nije pronađeno adekvatno rješenje, no raspisan je natječaj za rekonstrukciju. Dodao je kako Grad stoji iza svakog stanovnika.
Stipu Duvnjaka (HDZ) zanimalo je uređenje jezera Čiče i detalji o geotermalnim istraživanjima.
–Grad radi na tome da se jezero izdvoji iz eksploatacijskog polja, a građani ga nezakonito koriste. Radimo na tome da građani mogu legalno koristiti jezero i u komunikaciji smo s koncesionarom te nadležnim ministarstvima. Očišćen je dio od raslinja kako bi se mogla napraviti geodetska snimanja. Što se tiče uređenja moramo dobiti suglasnost za izdvajanje, a onda ćemo napraviti prijedlog za uređenje. Očekujem da ćemo uskoro imati i taj dio riješen – objasnila je Mikulčić Krnjaja.
HOTNEWS
Milijunska investicija Zagrebačke županije: nova faza razvoja PŠ Strmec
Projekt u Strmcu dio je šireg investicijskog ciklusa Zagrebačke županije, u okviru kojeg je planirana realizacija 27 školskih objekata ukupne vrijednosti oko 150 milijuna eura, s ciljem uvođenja jednosmjenske nastave.
U Strmcu su započeli radovi na projektu koji bi trebao značajno unaprijediti uvjete školovanja za 480 učenika Područne škole i omogućiti prelazak na jednosmjensku nastavu.
Investicija Zagrebačke županije vrijedna 8,76 milijuna eura obuhvaća proširenje postojećeg školskog prostora te izgradnju nove sportske infrastrukture, a početak radova obilježen je polaganjem kamena temeljca. Završetak projekta predviđen je u roku od 20 mjeseci.
Projekt koji mijenja uvjete nastave u Strmcu
„Ovdje će se graditi pet učionica sa popratnim sadržajima, gradit će se velika dvodijelna dvorana i gradit će se jedna manja dvorana“, rekao je zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec, opisujući ključne zahvate koji će se realizirati ovim projektom. Time će se, kako je istaknuo, značajno podići standard nastave i boravka učenika, a ulaganje ima i širi strateški cilj: „Ovo je povijesno ulaganje u školstvo, ovo je povijesno ulaganje u Zagrebačkoj županiji u naše najmlađe i ja vjerujem da ćemo onaj zajednički cilj svi skupa ostvariti, a to je da će naša Zagrebačka županija prijeći na jednosmjensku nastavu.“
Područna škola Strmec, koja djeluje u sastavu Osnovne škole Sveta Nedjelja, najveća je takva škola u Hrvatskoj s ukupno 480 učenika u 22 razredna odjela: „Ovo je naša najveća područna škola, ali najveća je i u cijeloj Republici Hrvatskoj. Broji 480 učenika, to je dakle polovina svih naših učenika i ovdje nastavu slušaju 22 razredna odjela“, istaknuo je ravnatelj Zvonimir Markić, naglasivši razmjere ustanove o kojoj je riječ. Govoreći o tradiciji škole i značaju ulaganja u obrazovanje, dodao je: „Sutra je naš 175. rođendan. Škola se prvi put spominje 1851. godine u Svetoj Nedelji u vrijeme možda i najvećih reformi u hrvatskom školstvu, u vrijeme bana Ivana Mažuranića, koji je s promjenama u školstvu, Hrvatsku poveo iz srednjega vijeka u moderno doba.“ Takav povijesni kontinuitet, kako proizlazi iz njegovih riječi, dodatno naglašava važnost današnjih ulaganja: „Ovo su svojevrsne reforme koje se danas događaju u školstvu pa vjerujem da će biti na korist i dobro svim našim učenicima jer ulaganje u našu djecu je jedina isplativa investicija i tu će kamata uvijek biti obilna.“
Povijesno ulaganje Zagrebačke županije u obrazovanje
Financiranje projekta osigurano je kombinacijom europskih i županijskih sredstava. Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti dolazi 5,16 milijuna eura bespovratnih sredstava, dok Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna osigurava preostalih 3,59 milijuna eura. „Želio bih u prvom redu čestitati na ovom projektu, na izvrsno priređenoj projektnoj dokumentaciji i vođenju odabira izvođača i nadam se da će izvođač biti na razini onoga što su u stvari garantirali“, rekao je ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs. Prema njegovim riječima, ovakvi projekti ključni su za postizanje jednakih uvjeta obrazovanja u cijeloj zemlji: „To će zaista biti jedan vrlo dobar, kvalitetan vrhunski objekt koji će djeci pružati upravo ono što želimo postići sa svim ovim reformama u obrazovanju na razini Republike Hrvatske. To je da svako dijete ima jednake mogućnosti i uvjete za obrazovanje, a s druge strane da sve škole u Republici Hrvatskoj pređu u rad u jednoj smjeni.“
Grad Sveta Nedelja već je sudjelovao u razvoju škole, koja je otvorena u rujnu 2024. godine, pri čemu je Grad financirao veći dio izgradnje, dok je ostatak osigurala Zagrebačka županija.
„Kada sam krenuo u svoj prvi gradonačelnički mandat, garantirao sam da će se nova škola napraviti i ta škola se na kraju u jednom ugodnom i dobrom sporazumom sa Zagrebačkom županijom i sagradila i napravila“, podsjetio je gradonačelnik Dario Zurovec. Takav razvoj, kako je dodao, prati i pozitivne demografske trendove: „Sveta Nedelja raste u svakom pogledu, cijelo vrijeme gledamo prema naprijed, dobra nam je demografska slika, tako da vjerujem da će puno učenika i puno uspješnih sportaša, ali naravno i drugih rekreativaca proći kroz te sportske dvorane.“
Širi investicijski ciklus: cilj jednosmjenska nastava
Projekt u Strmcu dio je šireg investicijskog ciklusa Zagrebačke županije, u okviru kojeg je planirana realizacija 27 školskih objekata ukupne vrijednosti oko 150 milijuna eura, s ciljem uvođenja jednosmjenske nastave.
Za 22 projekta već su odobrena bespovratna sredstva iz NPOO-a u iznosu od 98 milijuna eura, za ukupne investicije vrijedne 121 milijun eura, dok je dodatnih pet projekata trenutačno u fazi evaluacije.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
HOTNEWS
S(okolice) iz goričke okolice – umijeće lova sokolova
U Čičkoj Poljani žive vješte i nagrađivane ptice – vrhunski lovci koje trenira Marijan Žižanović, a pojavljivale su se i u poznatim filmovima i spotovima
Lov s orlovima, sokolovi koji glume u filmovima, konj pod sedlom i život u ritmu ptica grabljivica — zvuči kao scena iz filma, ali za jednog čovjeka to je svakodnevica.
Upravo takvu priču donosimo iz prve ruke: o Marijanu Žižanoviću, sokolaru koji je svoju strast pretvorio u način života.
Kako je sve počelo: od školskih klupa do sokolarstva
Ljubav prema pticama grabljivicama kod Marijana Žižanovića traje cijeli život i počela je još u gimnazijskim danima. “Tada sam s latinskog na hrvatski prevodio knjigu Fridrika II. o umjetnosti lova s pticama. Tako je sve krenulo, iako su to bile stare, srednjovjekovne metode”, prisjeća se. Pravi zaokret dogodio se kada je upoznao sokolara iz Češke koji je uzgojio stepskog sokola. To poznanstvo dodatno ga je povuklo u svijet sokolarstva.
Intenzivnija ljubav prema sokolarstvu razvila se za vrijeme studija. “Tada sam pripitomio prve ptice, prvo jastreba, pa orla i sokola. Jednu po jednu.” U to vrijeme živio je u Zagrebu, no uvjeti za ozbiljnije bavljenje sokolarstvom nisu bili idealni. “Nisam imao uvjete na Pantovčaku, u vrtu, za nešto ozbiljnije.” Tada započinje potraga za mjestom koje će odgovarati njegovom načinu života i njegovim pticama. Tražio je ravan teren, s dovoljno prostora, mogućnošću držanja konja i izvorom vode u blizini. “I našao sam baš takvo mjesto.” Danas Marijan većinu svojih dana provodi u Čičkoj Poljani!
Foto: Vanesa Miković/Cityportal
Na vrhu prirode i njegovog interesa
Ljubav prema prirodi i životinjama kod Marijana je jasna, poštuje ih sve, kaže, no ptice grabljivice za njega imaju posebno mjesto. “To su vrhunski predatori. Oni su na vrhu prirode.” Sokolovi i orlovi kroz povijest nisu bili samo lovci, već i simboli moći. U srednjem vijeku sokol se smatrao kraljevskom životinjom, a pravo na lov s određenim vrstama bilo je strogo određeno društvenim statusom. Osim simbolike, riječ je i o jednoj od najsposobnijih životinja u prirodi. Sokol je ujedno i najbrže živo biće na svijetu, u obrušavanju može doseći brzinu i do 390 kilometara na sat! Lovi jednako učinkovito i u zraku i na tlu, a plijen mu varira od ptica do manjih sisavaca. No rad s tim pticama danas zahtijeva i prilagodbu uvjetima u kojima žive.
“Sjeverni sokolovi dolaze iz arktičke klime i kod nas često obolijevaju jer nisu navikli na ove uvjete.” Zbog toga se u uzgoju koriste križanja. “Miješa se sjeverni i stepski sokol. Tako dobiješ pticu koja može živjeti ovdje, ali zadržava osobine vrhunskog predatora.” I dok sokole opisuje kao fascinantne i izuzetne, kada je riječ o lovu — izbor je jasan. “Sokolove imam za uživanje, ali lovim s orlovima. Oni su pojam snage.” Trenutno brine o čak 35 ptica, koje sve uzgaja sam, od sokolova do orlova i jastrebova.
Lov kao precizno uigrana igra povjerenja
Lov s pticama grabljivicama nije improvizacija nego precizno uigran odnos između čovjeka i životinje. Marijan u lov ne ide bez osnovne opreme: na ruci nosi zaštitnu rukavicu, a koristi i poseban nosač za ruku koji se postavlja na sedlo konja. Ovo rješenje, kako objašnjava, potječe još od mongolskih i kazahstanskih sokolara. Dok jaše, orao ga prati iz zraka, prateći svaki njegov pokret. No ključ uspješnog lova ne leži samo u tehnici, već u pripremi. Sve se, kaže, svodi na ono što sokolari nazivaju kondicija.
“Kondicija u sokolarstvu znači točno upravljanje težinom ptice.” Nije riječ samo o fizičkoj spremi, već o pažljivo balansiranom odnosu između težine, gladi i energije. Upravo taj balans određuje hoće li ptica biti motivirana za lov i hoće li surađivati. Svakodnevno se mjeri gramaža i precizno određuje količina hrane. Kondicija znači da je ptica dovoljno gladna da lovi ali ne i izgladnjela. Upravo zahvaljujući toj preciznosti, moguće je kontrolirati ponašanje ptice u lovu. “Ovisno o težini, znam što će napadati. Hoće li ići na zeca, lisicu ili nešto veće.”
Jedan trenutak posebno mu je ostao u sjećanju. Dok je jahao, a njegov orao ga pratio iz zraka, iznenada se pojavio divlji mužjak bjelorepana i počeo kružiti oko njih. “Zanimalo me kako će moj reagirati.” Reakcija je bila trenutna: Marijan je podigao ruku, a njegov orao bez oklijevanja sletio na nju. Divlji bjelorepan ostao je zbunjen. “Digao se okomito u zrak i odletio. Nije mu bilo jasno što se dogodilo i zašto je ovaj došao meni.”
Sokolari na pisti: nevidljivi čuvari sigurnosti
Sokolarenje nije samo hobi ni tradicija nego ima i vrlo konkretnu, sigurnosnu ulogu. Marijan je sudjelovao u postavljanju temelja sokolarstva na Zračnoj luci Franjo Tuđman, gdje su ptice grabljivice postale dio sustava zaštite zračnog prometa. “Bili smo među prvima koji su tamo uveli biološku zaštitu s pticama grabljivicama.” Uloga sokolara u zračnoj luci iznimno je važna. Ptice grabljivice koriste se kako bi se spriječilo okupljanje drugih ptica, poput vrana, koje mogu predstavljati ozbiljnu opasnost za avione. “Taj posao može se raditi samo sa sokolovima. Nijedna druga ptica ne može to odraditi na isti način.” Sokol leti visoko, presreće druge ptice i svojim prisustvom održava zračni prostor sigurnim za uzlijetanje i slijetanje. No, iza toga stoji zahtjevan i dugotrajan proces treninga. “Trenirati sokola nije jednostavno. Kod nas ima možda tri ili četiri osobe koje to stvarno znaju raditi.”
Koliko su sokoli precizni i učinkoviti u lovu, pokazuje i jedna situacija koja mu je ostala u sjećanju. Tijekom lova u okolici Mičevca, njegov sokol krenuo je za vranom i nestao iz vidokruga. Ipak, zahvaljujući odašiljaču, mogao je pratiti gdje se nalazi. “Pokazivalo mi je da je u nečijoj kući.” Kada je stigao na adresu i pokucao, vlasnik kuće nije mogao vjerovati. “Rekao sam mu: ‘Znam da zvuči čudno, ali moj sokol je u vašoj kući’” Na kraju su ga pronašli u sobi, kako mirno jede svoj plijen. Vrana je, pokušavajući pobjeći, uletjela kroz prozor, ali sokol ju je uspio uloviti.
„Sokol ga je volio“
No, priča o Marijanu i njegovim pticama tu ne staje. Osim što love i treniraju, njegove ptice i glume. Pojavljivale su se u filmu Banović Strahinja, gdje su sudjelovale u scenama koje su mnogima ostale u sjećanju, a njihov let i danas izgleda jednako impresivno kao i na velikom platnu.
Prisjetio se i jedne zgode sa snimanja, kada je, umjesto iza kamere, završio u ulozi kaskadera. Naime, tijekom snimanja scene u kojoj orao napada tijelo Prometeja, na set je donio dva orla: ženku, za koju kaže da je izuzetno živahna i “jede sve”, i mužjaka, koji je mirniji i pogodniji za rad.
Plan je bio da u sceni sudjeluje upravo mužjak, no u brzini i organizacijskom kaosu na snimanju, pred kamerama se našla ženka. “Nije baš bilo svejedno”, priznaje kroz smijeh. Svojom energijom i nepredvidivošću poprilično je iznenadila kaskadera, pa je u jednom trenutku Marijan ipak morao uskočiti i preuzeti situaciju. Ovaj put nije ništa prepuštao slučaju. Ženku je maknuo sa strane, a u scenu uveo mirnijeg mužjaka. Kako kaže: „Jednom je bilo dovoljno.“, našalio se Marijan.
No, nisu se zadržale samo na filmu. Njegovi sokolovi i orlovi pojavili su se i u spotovima domaćih izvođača poput Dražena Žanka, Marka Perkovića Thompsona i Franke Batelić.
Od tišine prirode i lova, do reflektora i kamera. Ipak, za Marijana, sve se svodi na isto. Na odnos s pticama. Na povjerenje koje se gradi godinama. I na način života koji se ne može odglumiti.
Foto: Marijan Žižanović
HOTNEWS
Rekordan odaziv: za Ružu Zagrebačke županije pristiglo 70 prijava
Svaka prijava koja je stigla nosi konkretnu priču o ljudima koji svakodnevno grade turističku ponudu našega kraja, od obiteljskih smještaja i restorana do digitalnih projekata i manifestacija koje okupljaju tisuće posjetitelja.
Četvrto izdanje nagrade „Ruža Zagrebačke županije” bilježi dosad najveći interes – u natječajnom roku pristiglo je 70 prijava, što je rekordan broj u odnosu na prethodne godine, priopćila je Turistička zajednica Zagrebačke županije.
Veliki odaziv, kako navode iz TZ-a, pokazuje da nagrada sve snažnije zauzima mjesto prepoznatljivog pokazatelja turističke kvalitete u županiji te da je interes među dionicima turističkog sektora u stalnom porastu.
Najviše prijava ove je godine evidentirano u segmentu smještajnih objekata, što se povezuje s kontinuiranim razvojem i jačanjem smještajne ponude na području Zagrebačke županije. Uz tu kategoriju, značajan broj kandidatura zabilježen je i u segmentima manifestacija i događanja te djelatnika u turizmu i povezanim djelatnostima.
O ovogodišnjem odazivu govorila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije i predsjednica Povjerenstva za dodjelu nagrade Ivana Alilović.
„Sedamdeset prijava govori samo za sebe. Kada smo prije četiri godine pokrenuli Ružu Zagrebačke županije, nadali smo se da će nagrada postati prepoznatljiva platforma za isticanje turističke izvrsnosti, a danas vidimo da je postala i više od toga. Svaka prijava koja nam je stigla nosi konkretnu priču o ljudima koji svakodnevno grade turističku ponudu našega kraja, od obiteljskih smještaja i restorana do digitalnih projekata i manifestacija koje okupljaju tisuće posjetitelja”, poručila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije i predsjednica Povjerenstva za dodjelu nagrade Ivana Alilović.
U svakoj od osam kategorija dodjeljuju se po dvije nagrade, odnosno ukupno 16 priznanja.
CityLIGHTS
VE-GO-RA otkriva kako do HZZ potpore za samozapošljavanje
Prijave na mjeru otvorene su do 30. rujna 2026. godine, odnosno do iskorištenja predviđenih sredstava.
CityLIGHTS
Lukas ostvario izviđački san: na Jurjevo postao poletarac
Zakletva i obećanja se polažu uvijek za svečanije prigode kada je više djece iz Udruge tamo jer to djeci ostaje zauvijek u sjećanju.
Na središnjoj proslavi Turopoljskog Jurjeva, održanoj u nedjelju 26. travnja, izviđački pokret u Velikoj Gorici dobio je nove najmlađe članove – među njima i Lukasa Kotromana Sliška, koji je položio obećanje i postao poletarac.
Izviđački odred „Tur“ osnovan je još 1992. godine, u jeku Domovinskog rata, s ciljem da djeci čiji su roditelji bili na bojišnici omogući strukturirane aktivnosti, druženje i boravak u prirodi gdje god je to bilo moguće. Tijekom godina odred je prerastao u Turopoljsku udrugu skauta „TUR“, kako danas djeluje.
U fokusu rada udruge nalaze se zaštita okoliša, boravak u prirodi te suradnja s lokalnom zajednicom – gradskim institucijama, ustanovama i drugim udrugama. Kroz izviđački program djecu i mlade potiče se na razvoj fizičkih, društvenih i emocionalnih vještina, ali i na odgovornost prema zajednici i prirodi. Skautske aktivnosti većinom se odvijaju na otvorenom i uključuju kretanje, igru, natjecanja i učenje kroz praktičan rad. Višednevni boravci u prirodi dodatno uključuju sportske i rekreativne sadržaje, od jutarnje gimnastike do organiziranih natjecanja koja testiraju spretnost, brzinu i snalažljivost.
Poseban naglasak stavlja se i na očuvanje lokalne tradicije. Članovi udruge već deset godina sudjeluju u manifestaciji „Turopoljsko Jurjevo“, koja je proglašena nematerijalnom kulturnom baštinom Republike Hrvatske. U sklopu obilježavanja, skauti redovito sudjeluju u izradi Jurjevskog krijesa u Velikoj Gorici. Svečanost na Jurjevo bila je prilika da Lukas i službeno postane dio te zajednice. Njegovo obećanje glasi:
„Obećavam da ću
Biti dobar poletarac
Voljeti svoju Domovinu,
Poštivati svoju i vjeru drugih ljudi,
Učiti i poštovati Izviđačke zakone.“
Nakon ceremonije Lukas je izjavio da je „jako sretan i ponosan“, dodajući kako mu znači što su u Udruzi prepoznali njegov trud, zalaganje i redovite dolaske.
Uz njega, izviđačke zavjete položilo je još troje djece, dva dječaka i jedna djevojčica, a predsjednik udruge Alen Konjević naglasio je važnost ovakvih trenutaka: „Zavjeti i obećanja se polažu uvijek za svečanije prigode kada je više djece iz Udruge tamo jer to djeci ostaje zauvijek u sjećanju. Posebnost ove priče je u tome što se zapravo Sveti Juraj u skautskom pokretu slavi kao zaštitnik.“
Prvi koraci su napravljeni, a pred mladim članovima sada su brojna nova iskustva koja će ih oblikovati kroz boravak u prirodi, timski rad i osobni razvoj.
-
CityLIGHTSprije 6 danaPink automobil kao glavna nagrada: Stela Rade sprema spektakl u Velikoj Gorici
-
CityLIGHTSprije 6 danaUčenici Ekonomske škole predstavili se budućim srednjoškolcima: ‘Profesori su najbolji, možemo ih jednostavno smatrati kao našim prijateljima’
-
CityLIGHTSprije 6 danaOtvorene prijave za upis u vrtiće i program predškole
-
Obrazovanjeprije 4 danaDojave o bombama ponovno u školama – ministar otkrio hoće li učenici morati nadoknađivati nastavu