HOTNEWS
Kako nas prošlost definira i zašto je sada vrijeme za akciju?
Činjenica je da su nas situacije koje smo sami stvarali, ali i one u kojima smo sudjelovali, izgradili ljudima kakvi smo sada.
O ovome bi mogli pisati danima opisujući i vlastita i tuđa iskustva, ali činjenica je da nema veće istine od ove. Baš iz tog razloga u našem narodu se na ovu temu pojavilo puno poštapalica. Ja ću nabrojati neke, a vi me slobodno ispravite ili nadopunite.
„Zaklela se zemlja raju da se sve tajne doznaju.“
„Svaka rit dođe na šekret.“ – pardon maj frenč, ali ima ih još.
„Svaka cica dođe na kolica.“ – opet taj frenč, ali slikovito je.
Sigurna sam da ćete se i vi sjetiti još poneke, pa izvolite.
A zašto je ovo važno?
Pa zbog sadašnjosti. Zbog onoga što radimo sada, jer jednog dana i to će biti prošlost. Na žalost, ili na sreću, ili bolje da ne znamo da postoji, ali navodno vremeplov još uvijek nije izumljen. Dakle, nema šanse da vratimo vrijeme unazad i ispravimo pogreške. Iako su nas te pogreške, bile one namjerne ili nenamjerne izgradile u osobe koje smo danas, sami nosimo taj križ. Ppostoje ljudi koji su baš zbog tih pogrešaka na neki način stradali. Nije nužno da smo im nešto fizički učinili. Možda je naša boja glasa ili pogled u datom trenutku nekome tko je tada trebao samo zagrljaj, bilo dovoljno da odustane od nečeg većeg i važnijeg što je tada želio napraviti.
Sjetite se samo reakcija svojih roditelja kad ste im rekli da ste dobili lošu ocjenu ili da ste zaspali na prvi sat nastave ili na trening. Sjećate se tih pogleda punih razočarenja? A zapravo, riječ je samo o jednoj slaboj ocjeni i o jednom produženom snu koji je vjerojatno bio toliko lijep da vaše tijelo nije htjelo da ta vrsta ugode prekine. Kakve pak to veze ima s osobom koja sam ja danas?
Osobno i danas kad moja majka digne obrvu, meni se noge odrežu. Da. Moja mama. Žena, majka, kraljica koju volim najviše na svijetu i danas tim svojim pogledom dirigira moje reakcije na situacije o kojima ju informiram. I zato, ne zna baš sve. I bolje. Jer što ne znaš, ne boli.
Osobno sam odgajana da ne činim drugim što ne želim da se čini meni, ali život nije baš bio fer cijelim putem i u previše prilika sam bila primorana skrenuti s pravog puta. Vjerujem da ste se i vi nebrojeno puta našli u prilici da napravite nešto što recimo nije dobro za ljude oko vas ili jednu specifičnu osobu, ali je za vas u tom trenutku izgledalo kao najbolja opcija. Ponavljam, najbolja opcija – za vas.
Foto: Pixabay – Pixel 2013
Možda ću lakše objasniti na sljedećoj priči.
Srednja škola. Nova okolina. Ne poznajem nikoga. U trećem razredu sam prebačena u novu školu zato što nisam bila „po volji“ jednom profesoru koji me prva dva razreda uporno pokušao srušiti ne bi li mi dokazao da „Svevišnji zna za 5, on (profesor) zna za 4, a mi jadnici znamo za 3, 2 i 1“. Kreten. Da, dobro ste pročitali. Kreten. Nisam mu to tada rekla, jer nisam tako odgojena, ali danas bi me čuo. Sreća njegova da u vrijeme kad je on predavao djeca nisu imala „muda“ ili „neodgoj“ kakav imaju danas. Ali o njima ćemo nekom drugom prilikom.
Dakle, srednja škola, pubertet prelazi u adolescenciju, nesigurnost i loše slika o samoj sebi udaraju svom snagom, a ja moram steći nova poznanstva s pričom o prelasku u novu školu koju su ubrzo svi saznali.
I što se dogodi?
Naravno, nanjuše me važne cure iz razreda. One najvažnije za kojima su svi dečki okretali glavu i sve djevojke su se htjele družiti s njima. One koje su se oblačile kao pop zvijezde iz obožavanog časopisa „Bravo“ ili rijetko gledanog MTV-a, jer pobogu, jedan je TV u kući i sigurno se na njemu ne vrti MTV.
I na što su se nakačile? Pa naravno, na „novu curu koju su izbacili iz škole“ (njihova slatka interpretacija), ili vam ga – mene.
Zapazile su da mi je kosa preduga i da su vrhovi ispucani. Da, samo „seljače“ nose dugu kosu.
Da imam jedne traperice i da su stoput pokrpane, ali ja ih i dalje uporno svako večer perem i sušim na radijatoru ili s fenom da ne bi u školi bila u hlačama na kojima strše koljena.
Da za užinu jedem sendvič koji donesem od kuće jer nemam novaca za kantinu. Iskreno, mamini sendviči su bili puno ukusniji od smeća koje se već tada nudilo u školskim kantinama.
Da idem sama kući iako sam živjela blizu škole. Sigurno zato što se nitko sa mnom ne želi biti viđen.
Sve to što su one govorile u svojim malim grupicama, uspješno su pustile kao pouzdanu informaciju svim klincima u školi.
Foto: pexels-rodnae-productions
Jedan dan u naš razred došla je nova djevojka. Ubrzo su fokus prebacile na nju, jer o meni nisu imale više što izmisliti. Da vam budem iskrena, bilo mi je drago da su se okomile na nekog drugog, ali ova djevojka nije bila spremna ne reagirati na takve priče. Prošla je tešku ratnu priču i ovakve „gluposti“ bile su joj dječja igra. Jedan dan na hodniku, usred velikog odmora, dok smo svaka jele svoju užinu ne obraćajući pažnju na ljude oko sebe, prekipjelo joj je. Ustala je, stala nasred hodnika i na sav glas rekla: „Oni koji prste upiru u druge, ne žele da se njih gleda. Pogledajte malo bolje kokoške koje loše pričaju o meni sada i ne brinite i o vama su pričale.“ Nastao je muk. Ona je znakovito pogledala u smjeru tih djevojaka, kiselo se osmjehnula i vratila se na stepenicu na kojoj smo zajedno jele svoju užinu. Pojela je sendvič do kraja, okrenula se prema meni i rekla: „Idemo Nena, ne mogu ja stalno tuđe bitke voditi.“ Imala je 16 godina tada.
Danas, ta djevojka je žena koja se bori za prava zlostavljanih žena. Ona je već tada, vjerojatno zbog teškog ratnog puta koji je prošla i svih loših iskustava koja je imala kroz život, odredila sama sebi da će braniti žene. Počela je na teži način, braneći sebe i mene od djevojaka. Kad žena ženu napadne, tada najgore sile vladaju.
Ono što je važno napomenuti jest da je ta djevojka, danas divna i jaka žena, već tada organizirala pomoć izbjeglicama, kako u hrani i odjeći, pokojim praktičnim informacijama pa čak i dajući instrukcije djeci. I mene je vodila sa sobom. Tada sam od nje naučila da se svako dobro dobrim vraća, i zato već od tada živim tako da uvijek postoji način da se učini dobro, pa iako i ukazivanjem na problem. Ja osobno ne bi imala muda prozvati kokoške tako, ali ona jest. I iako mi je kasnije rekla da joj je bilo žao što je morala to napraviti, ali neki ljudi ne znaju drugačije nego da budu prozvani.
Foto: Pixabay – marusya
Da, bile smo mlade, zbunjene, ratni adolescenti. I većina nas se danas bavi nekim humantiranim radom. Neki tajno, neki javno. Nije ni važno zna li se, važno je da se pomogne. Neki od nas su pak posrnuli jer nisu uz sebe imali osobu koja bi im pružila ruku kad im je trebala. Činjenica je da su nas situacije koje smo sami stvarali, ali i one u kojima smo sudjelovali, izgradili ljudima kakvi smo sada.
Znam da na živce idem ljudima oko sebe kad govorim: „Živim danas jer nemam garanciju za sutra.“ ili „Stvaraj uspomene. Trebat će ti kad ostaneš sam i kad mozak počne izvoditi trikove s tvojim razumom.“
Živeći tako, pazi da nikog ne povrijediš putem.
Toliko od mene danas.
Voli vas vaša Nena.
HOTNEWS
FOTO Djeca iz vrtića Velika Gorica znaju kako čuvati okoliš, pokazali su to aktivnostima u sklopu Eko dana
Vrtić će ove godine još jednom obnoviti svoj status Međunarodne Eko škole, a kroz čiji program djeca, roditelji i zaposlenici osvještavaju važnost odgovornog ponašanja u očuvanju naše planete Zemlje.
Mališani iz Dječjeg vrtića Velika Gorica, koji je inače ponosni nositelj titule Međunarodne Eko škole, uživali su jučer u organiziranim aktivnostima u sklopu projektnog Eko dana. U područnim objektima u Kurilovečkoj i Mraclinu pod motom “Otpad sortiramo, vrijedno recikliramo, ponovno upotrebljavamo” djeca su učila kako se odgovorno ponašati u očuvanju planete Zemlje.
– U objektu u Kurilovečkoj najmlađa su djeca bojala kartonske kutije i od njih izrađivala spremnike za otpad i kamion za odvoz smeća i otpada. Starija djeca kroz igru i različite aktivnosti razvrstavala su otpad u odgovarajuće spremnike, a potom su koristili otpadni materijali za izradu kućica za ptičice, čunjeva i figurica za razne društvene igre. Eko patrola je pisala eko poruke i letke koje su postavljali ispod brisača automobila parkiranih ispred vrtića i na taj način senzibilizirali lokalnu zajednicu za očuvanje okoliša i odgovorno ekološko ponašanje – ističu iz DV Velika Gorica.
Foto: DV Velika Gorica
Djeca su još izrađivala narodne nošnje od novinskog papira, zatim od starog papira izrađivali novi koji će kasnije koristiti za izradu čestitki. No, u pojedine aktivnosti bili su uključeni i roditelji koji su zajedno s djecom na radionici od otpadnog materijala izrađivali znamenitosti Londona. Napravljen je i eko plakat s vrijednim informacijama o štetnosti plastike za okoliš, različite igračke od plastičnih boca i drugog otpadnog materijala, podmetači od starih keramičkih pločica i šivajući ukrašavali platnene vrećice ostacima stare tkanine.
Foto: DV Velika Gorica
U objektu u Mraclinu sadila su se drveća u dvorištu vrtića, a od otpadnog materijala izrađeni su različiti poticaji za igru i aktivnosti djece u zatvorenom i na otvorenom prostoru kao što je poligon za mini-golf od PVC boca te drveni stolić za igru prijevoznim sredstvima.
– Sve aktivnosti projektnog dana imale su za cilj bogatiti djetetovu spoznaju o važnosti gospodarenja otpadom te poticati i razvijati pozitivne stavove prema očuvanju okoliša – dodali su iz vrtića.
Foto: DV Velika Gorica
Foto: DV Velika Gorica
Foto: DV Velika Gorica
Foto: DV Velika Gorica
HOTNEWS
Uključite se u projekt ‘Novi naručitelji’ i svoju lokalnu zajednicu uljepšajte umjetničkim djelom
Riječ je o produkcijama u javnom prostoru u kojem građani naručuju umjetnički rad za koji smatraju da je važan i od javnog je interesa.
Nakon pokretanja manifestacija, festivala, ali i organizacije aktivnosti koje se tiču lokalne scene poput Oglede festivala, Galženica Art Soiree, predstave Uzbuna u plastičnom carstvu, kao i Muzeja odbačenih predmeta, gorički nezavisni teatar – Štoos teatar ima novi projekt.
Ovaj ‘mladi’ teatar osnovan tek prije godinu dana, a na inicijativu velikogoričkih glumaca Ane Katulić, Mirela Huskića i Luke Kuzmanovića, svoju pažnju posvećuje kulturi i baštini Turopolja i Velike Gorice, ali želi i kroz svoje programe uključiti što više sugrađana. A pojedinci ili skupina građana moći će se uključiti u projekt ‘Novi naručitelji’ kojeg Štoos provodi u suradnji s Otvorenim likovnim pogonom iz Zagreba.
– Radi se o modelu umjetničke produkcije kojeg je 1990. godine osmislio francuski umjetnik François Hers, a riječ je o produkcijama u javnom prostoru u kojem građani naručuju umjetnički rad za koji smatraju da je važan i od javnog je interesa. Želja nam je ovom metodom pokušati realizirati umjetničke produkcije u lokalnoj zajednici – govori nam Ana Katulić nabrajajući pojedine umjetničke intervencije ili instalacije koje danas postoje u našoj Velikoj Gorici.
Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
Uglavnom su to biste znamenitih povijesnih ličnosti, tu su i drvene skulpture iz 80-tih godina, a ono što dominira su skulpture sakralne tematike poput ‘Golubice’ Ivan Mikulina te Milenijski križ u Parku Josipa Frkina. Kada je u pitanju modernija umjetnost to je mural na zgradi stare općine kojeg su napravili Hana Tintor i Dominika Vukovića.
– Skulptura ‘Turopoljski mladečki’ u Buševcu te spomenik Sportskom društvu Radnik u Parku dr. Franje Tuđmana su primjer direktne lokalne inicijative koje su pokrenule udruge ili pojedinci da se obilježi nešto što je njima važno – pojašnjava Katulić te dodaje kako ‘Novi naručitelji’ upravo to.
Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
Oni mogu biti sve osobe bez obzira na njihov socijalni, ekonomski, obrazovni status. Pojedinac ili skupina građana/ki kao grupa naručitelja obrati se ‘medijatoru’ u ovom slučaju Štoos teatru s kojim u pisanom obliku formuliraju svoju narudžbu, a on im potom predlaže umjetnika za kojeg smatra da njihovoj narudžbi može najbolje odgovoriti. Kroz razgovore naručitelja i umjetnika profilira se umjetničko rješenje oko kojeg će se svi složiti i za koje se potom traže sredstva za realizaciju.
– Želimo građanima dati dodatni poticaj, stručnu podršku i pomoći u osiguravanju financijske pomoći. Stoga pozivam sve da nam se sa svojim prijedlozima jave na [email protected] ili na adresu Štoos teatar, Nikole Šopa 1 – poziva Katulić.
Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
HOTNEWS
U samo nekoliko koraka do važnih podataka o lokalnoj zajednici
‘Otvorenim pristupom informacijama o aktivnostima gradskih institucija, troškovima projekata te provedbi javnih politika, želimo osigurati veću transparentnost u upravljanju našim gradom’ – ističu iz gradske uprave.
HOTNEWS
U Veliku Goricu stiže više od 600 retrivera na specijalnu izložbu ‘Retriever weekend’
Organizatori su pripremili i zanimljiv edukativni program koji među ostalim donosi prezentaciju rada policijskih pasa, a u sklopu izložbe vidjet će se najtrofejnije svjetske retrivere, a najudaljeniji stiže čak iz Malezije.
Više od 620 retrivera iz 33 zemalja svijeta za vikend stižu u Veliku Goricu na specijalnu izložbu ‘Retriever weekend’ u sklopu Svjetske izložbe pasa koja se od 25. do 28. travnja održava na zagrebačkoj Velesajmu, a okupit će više od 15 tisuća pasa.
Organizator ove manifestacije, prvog ovakvog događaja u Hrvatskoj je Retriever klub Hrvatske u suradnji s Gradom Velika Gorica. Posjetitelje i ljubitelje pasa očekuje zanimljiv dvodnevni program koji će se odvijati na livadi iz Osnovne škole Eugena Kvaternika.
– Riječ je o dvije najvažnije specijalne izložbe za uzgajivače u ovoj godini u cijelom svijetu. Oni koji su prijavljeni za zagrebačku izložbu u petak, u subotu i nedjelju sele se u Veliku Goricu. Posjetitelji će imati priliku vidjeti neke od najtrofejnijih pasa, a najudaljeniji pas stiže čak iz Malezije – govori nam Marijana Račić, predsjednica organizacijskog odbora izložbe.
Pse će ocjenjivati specijalisti suci iz Škotske, Engleske, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Finske i Švedske.
Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
Inače, postoji šest pasmina retrivera. Među najpoznatijima su labradori i zlatni retriveri, a sve ćete ih moći vidjeti na izložbi u našem gradu.
– Posebno je zanimljivo da retriveri u Hrvatskoj služe za detekciju droge i eksploziva, kao vodiči slijepih i slabovidnih osoba, oni su psi pomagači i potražni spasilački psi. Kroz edukativni program, građani će imati priliku upoznati se sa samom ulogom retrievera – dodaje Račić.
U subotu 27. travnja od 10 do 14 sati organiziran je program u kojem će se moći vidjeti kako se ti psi školuju, što se s njima radi i koje su sve njihove mogućnosti.
– Od 10 sati MUP će doći sa svojim školovanim psima i prezentirati njihov rad poput traženja droge i eksploziva. Nakon toga u 11 sati svoj će rad prezentirati Udruga za dobrobit i zaštitu životinja INDIGO. Član Retriever kluba Hrvatska, Zoran Horina održat će predavanje o spasilačkim i potražnim psima čiju je važnost javnost spoznala nakon potresa. Njegov klupski kolega Damir Vučić prezentirat će rad terapijskih pasa i pasa pomagača, odnosno kako štene postane terapijski pas – govori nam organizatorica događanja.
Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
U 13 sati prezentirat će se i jedna nova kinološka disciplina ‘Nosework’, kako podići istančani pseći njuh na novu razinu te kako psa psihički umoriti bez da ga istrčavate.
– Pozivamo sve da nam se pridruže, pogotovo roditelje i djecu jer smatramo da zdrav odnos sa psom treba graditi od malena. Djeci treba prezentirati da pas nije životinja koja će ih napasti i rastrgati već da je onakav kakav ga je vlasnik odgojio. Psi nam služe u različitim situacijama i život bez njih bio bi potpuno drugačiji nego što ga mi danas znamo – poručila je Mirjana Račić i pozvala sve da dođu 27. i 28. travnja na ‘Retriever weekend’ koji će se održati iza Osnovne škole Eugena Kvaternika.
HOTNEWS
Vatrogasci protutnjali gradom, gase požar dimnjaka u Ulici Matice hrvatske
Na teren izašli s tri vozila i deset vatrogasaca.
-
CityLIGHTSprije 3 danaLuka Čučuković iz Novog Čiča: Kao student PMF-a briljirao na međ.natjecanju, a danas za svoj DVD istrčao 5 km za 20 minuta i – pobijedio!
-
HOTNEWSprije 2 danaUskoro kreću isplate povrata poreza, provjerite svoj pretinac u sustavu eGrađani
-
HOTNEWSprije 1 danU Veliku Goricu stiže više od 600 retrivera na specijalnu izložbu ‘Retriever weekend’
-
HOTNEWSprije 2 danaVatrogasci protutnjali gradom, gase požar dimnjaka u Ulici Matice hrvatske
