Politika
Barišić: Ponosni smo, Velika Gorica je postala grad u punom smislu te riječi!
U velikom intervjuu gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić govori o učinjenom i postignutom u posljednjih 12 mjeseci, ali i gleda prema naprijed, u razdoblje pred nama, govori o planovima, idejama i zamislima za dodatni iskorak našega grada…
S istekom još jedne kalendarske godine, u kojoj je njegova garnitura proslavila deset godina na čelu grada, gradonačelnik Dražen Barišić u velikom je intervjuu analizirao 12 mjeseci iza nas, ali i pogledao prema budućnosti Velike Gorice.
Gradonačelniče, bližimo se kraju još jedne godine, što znači da je došlo i vrijeme za zbrajanje dojmova. Što je, prema Vašem mišljenju, obilježilo godinu za nama iz velikogoričke perspektive i koliko ste osobno zadovoljni svime što je iza nas?
Jako je teško nešto posebno izdvojiti i istaknuti kao poseban događaj koji je obilježio godinu na čijem smo samom kraju. Od prvoga dana mog gradonačelničkog mandata u fokusu sam imao dvije glavne zadaće – stvoriti uvjete za gospodarski iskorak i od Velike Gorice stvoriti grad u punom smislu te riječi. Samo ove godine u Velikoj Gorici otvoreno je čak 1900 novih radnih mjesta. Prije 10 godina, vjerovali ili ne, u Velikoj je Gorici bio samo jedan građevinski kran, i to u Mičevcu, danas ih imamo na desetke u cijelom gradu. U tih smo 10 godina stvorili prostorno-planske i sve druge uvjete za izgradnju novog Putničkog terminala Zračne luke dr Franjo Tuđman, izgradnju novog centra Hrvatske pošte, omogućili razvoj gradskih i privatnih gospodarskih zona koje polako počinju živjeti svojim punim kapacitetima. Najuspješnije u cijeloj Hrvatskoj, uz grad Rijeku, ove smo godine završili energetsku obnovu višestambenih zgrada vrijednu 250 mil kuna i to uglavnom sredstava iz fondova EU, a iz istih izvora u najvećoj mjeri financirali smo energetsku obnovu dvije velike osnovne škole. Prije nekoliko dana konačno je krenula i realizacija najvećeg komunalnog projekta u povijesti ovoga kraja, Aglomeracija Velika Gorica. Teško je, dakle, izdvojiti nešto posebno jer su svi realizirani ili započeti projekti vrlo vrijedni, usudio bih se reći i kapitalni za budućnost ovog grada. Naravno, vrlo sam zadovoljan postignutim ali još je puno posla pred nama, uvijek treba težiti boljem i kvalitetnijem.
Na što ste posebno ponosni, odnosno što smatrate najvažnijim iskorakom za naš grad u protekloj godini?
Sve što sam odgovorio na prethodnom pitanju mogu ponoviti i na ovom. Svaki projekt važan je sam za sebe, svaki od njih doprinosi kvalitetnijem životu naših sugrađana. Mnogi su od njih pronašli posao i time riješili veliki problem u svom životu ako do sada nisu radili, osnovnoškolci nam pohađaju nastavu u znatno primjerenijim uvjetima koji su sada u obnovljenim školama, deseci tisuća naših građana završetkom projekta Aglomeracija Velika Gorica imati će znatno kvalitetnije uvjete stanovanja i življenja. No, posebno me veseli činjenica što je Velika Gorica postao jedan od najpoželjnijih gradova u Hrvatskoj za život. Dokaz tome je da se ovoga trenutka, vjerovali ili ne, u našem gradu radi 400 novih stanova. Ove godine izdali smo 20% više građevinskih dozvola no lani.
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Postoji li nešto za čime žalite, nešto što ste kao gradsko vodstvo željeli učiniti u ovoj godini, a niste uspjeli?
Uvijek se nešto može napraviti bolje i kvalitetnije. Ne žalim ni za čim posebnim, sve što smo planirali smo i ostvarili, čak i više od plana. U mnogim našim planiranim projektima ne ovisi sve samo o nama, o gradu, ovisi i o mnogo drugih čimbenika u cijeloj Hrvatskoj. Ponekad je puno vremena i truda potrebno uložiti u koordiniranje svih relevantnih i nadležnih gradskih, županijskih i državnih službi i tijela kako bi se neki projekt realizirao. Nije ovo kritika nikome, želim istaknuti uzornu suradnju i sa županijom i sa državom jer smo mnoge projekte već uspješno realizirali, neki su u fazi realizacije, a mnogi u pripremi.
Aglomeracija Turopolja u svakom se razgovoru opisuje kao najveći i najvažniji projekt u povijesti našega grada i cijeloga kraja. Što se događa po tom pitanju, u kojoj fazi je taj projekt i što možemo očekivati u godini pred nama?
Dijelom sam već odgovorio na to pitanje ali važnost tog cjelokupnog projekta zaista zahtjeva koju rečenicu više. Punih 10 godina trajale su sve moguće pripreme i predradnje da bi došli do trenutka od prije nekoliko dana da i službeno možemo označiti početak građevinskih radova na tom projektu. Impozantna je njegova financijska vrijednost, s PDV-om ona iznosi gotovo 750 mil kuna, 100 milijuna eura. Želim posebno naglasiti činjenicu članstva Hrvatske u EU, da nismo članovi EU taj projekt vjerojatno ne bi nikada mogli sami realizirati lokalnim i nacionalnim sredstvima. Taj projekt donosi gotovo 150 km nove kanalizacijske mreže, besplatan priključak na istu gotovo 5000 kućanstava, 80 km obnovljenih lokalnih prometnica i novi moderan pročistač otpadnih voda. Sljedeće tri godine, do kraja 2022., naš će grad veliko gradilište, od Donjeg do Gornjeg Turopolja, dijela velikogoričke Posavine do samog naselja Velika Gorica.
Grad je svoj dio posla napravio, kineska ulaganja ovisit će samo o drugoj strani… Foto: Jurica Galoić/PIXSELL
Puno se govorilo ove godine i o kineskim ulaganjima, potpisan je i Sporazum o partnerstvu s tvrtkom Z-Run WellTon Industry. Što se događa po tom pitanju, u kojoj je taj posao fazi i koliko je doista realno da jednog dana Velika Gorica dobije velebni nogometni stadion s popratnim sadržajima?
Velika Gorica kao grad otvorena je investitorima, zaista postoji veliki interes mnogih grupacija za ulaganja u naš grad. Blizina Zagreba, Zračne luke i prometna povezanost cestama i željeznicom, te posebice struktura obrazovanog stanovništva s rijetkim posebnim znanjima i vještinama naš grad ističe kao jedan od najprivlačnijih za ulaganja u cijeloj Hrvatskoj. S mnogo njih razgovaramo, nudimo pomoć i rješenja, predlažemo lokacije i dajemo svu moguću administrativnu logistiku. Što se konkretno tiče pitanog kineskog ulaganja u naš sportski centra mi smo kao grad promptno ispunili sve što je od nas traženo. Sama odluka je na našim kineskim partnerima. Ako njihova definitivna odluka bude da žele ulagati u našem gradu sasvim će sigurno u meni i svim mojih suradnicima u Gradskoj upravi imati dobrog suradnika i pouzdanog partnera.
Koliko ste zadovoljni društvenom klimom koja vlada u našem gradu, s obzirom na sve ono što doživljavate u svakodnevnom kontaktu sa sugrađanima? Mislite li da se Velika Gorica uspjela odmaknuti od statusa “zagrebačke spavaonice”, koji je u prošlosti imala?
Velika Gorica definitivno više nije, kako ste je nazvali, ‘zagrebačka spavaonica’. Velika Gorica je grad, ponovit ću, u punom smislu te riječi. Proces identifikacije s gradom sasvim je sigurno završen kod najvećeg broja ljudi koji su Veliku Goricu odabrali za svoj dom i rodni zavičaj svoje djece. Velika Gorica njihov je grad baš kao što je i moj koji sam rođen ovdje. U našem gradu godišnje se održava više od 200 raznih manifestacija, društvenih događanja od kojih mnoga okupe i po nekoliko tisuća posjetitelja. Velika Gorica grad je iznimno mnogo vrlo aktivnih udruga građana, od sportskih, vatrogasnih, kulturnih, humanitarnih, tradicijskih. Svi oni svojim aktivnostima doprinose bogatom društvenom životu grada, u svoje aktivnosti uključuju sve veći broj djece i odraslih koji onda s punim pravom i sve ponosniji mogu reći – Velika Gorica, to je moj grad.
Jedna od ideja vezanih za društveni život grada je i odabir “službenog” gradskog središta, dijela grada oko stare općine i Muzeja Turopolja? Čini li Vam se da su Velikogoričani to prihvatili, koliko ste zadovoljni tim dijelom?
Nismo mi odabrali ‘službeno’ središte grada, to je naše povijesno središte, uvijek bilo i uvijek će biti. Mi smo to naše povijesno središte samo oživjeli, dali mu novi smisao i nove društvene sadržaje. Sve smo to mogli napraviti samo ispunjavajući prije toga osnovne pretpostavke. Izgradnjom Centra za posjetitelje naše Turističke zajednice, a vrlo brzo i gradnjom novog objekta na mjestu tzv. stare općine koja je građevinski dotrajala i već je čak opasna za život, stvoreni su uvjeti za održavanje niza manifestacija i drugih svakodnevnih događanja na tom prostoru. U planu je i uređenje Trga kralja Tomislava, u prvoj fazi upravo onog dijela koji se fizički naslanja na naš stoljetni park. Koliko su Velikogoričani to prihvatili dovoljno je doći na, primjerice, Gastro Turopolja ili sada na Prosinac u Gorici da bi odmah znali odgovor. Mnoštvo Velikogoričana sada zadovoljno konstatira kako sada i u svom gradu na primjerenoj i prekrasnoj lokaciji mogu uživati u programima i manifestacijama koje su prijašnjih godina konzumirali u nekim drugim gradovima. Velikoj Gorici definitivno je vraćen život, društveno bilo grada sve je opipljivije i sve jače kuca.
Značajna sredstva i ove su godine uložena u odgoj i obrazovanje, koliko još prostora za napredak po tom pitanju ima u godinama pred nama? Ili, konkretnije, kakvi su planovi za dodatna poboljšavanja uvjeta u gradskim vrtićima i školama u bliskoj budućnosti?
Od svih gradova u Hrvatskoj najviše je u odgoj i obrazovanje svoje djece uložila upravo Velika Gorica. U samo nekoliko godina izgradili smo dva sasvim nova velika vrtića, znatno rekonstruirali i adaptirali postojeće, izgrađena je nova zgrada velike osnovne škole, izgradili smo gradsku a potom i školsku sportsku dvoranu. Ove godine, to sam već spomenuo, energetski smo obnovili dvije velike osnovne škole a za koji dan kreće i iznimno potreban i vrijedan obiman projekt obnove srednjoškolske zgrade i pripadajuće sportske dvorane. Sljedeće godine krećemo u izgradnju još dva vrtića, ovoga puta u ruralnim dijelovima grada, Selnici i Maloj Buni. Pored nabrojanoga svake godine znatna sredstva kao osnivači vrtića i osnovnih škola ulažemo u te objekte, od područnih do matičnih škola. Nema ni jednog vrtića ili škole u gradu u kojem nije na znatno višu razinu podignuta materijalna kvaliteta. Ne mogu u tom kontekstu ne spomenuti i naše Veleučilište koje je znatno proširilo i poboljšalo svoje materijalne kapacitete baš kao i kvalitetu kurikuluma. Na kraju krajeva, svakogodišnje povećanje broja studenata iz svih krajeva Hrvatske ali i Europe dokaz je tim tvrdnjama.
Uz odgoj i obrazovanje, kulturu i druge segmente, poseban iskorak i ove je godine napravio gradski sport. Zašto Grad toliko ulaže u sport i možete li onima koji to ne razumiju objasniti zašto su uspješni sport i sportaši važni za grad poput našega? Također, u kojem smjeru će dalje ići gradska razmišljanja o razvoju sporta?
Ono što smo započeli prije deset godina nastavit ćemo i dalje. Samo ulaganje u sportsku infrastrukturu dugoročno donosi jedine prave rezultate. Stvaranje infrastrukturnih i drugih materijalnih uvjeta svake godine omogućava sve većem broju djece aktivno bavljenje sportom, a sport donosi prije svega zdravo odrastanje naše djece, socijalizaciju i niz drugih benefita koje samo sport može omogućiti. Naš grad ima više od 5000 aktivnih sportaša što je respektabilna brojka. Isto tako, paralelno sa stvaranjem i poboljšanjem infrastrukturnih uvjeta pametnom politikom sufinanciranja velikog broja naših sportskih udruga znatno smo podigli i kvalitetu stručnog rada koja je pak osnovni preduvjet za stvaranje sportskih rezultata. Ne čudi s toga činjenica kako je Velika Gorica jedan od najsportskijih gradova u Hrvatskoj sa stabilnim prvoligašima u najpopularnijim sportovima poput nogometa, rukometa i košarke, iznimnim rezultatima u mnogim pojedinačnim sportovima poput atletike i niza sportova borilačkih vještina. Želja nam je imati olimpijce i nositelje olimpijskih medalja ali nam je veća želja omogućiti što većem broju naših građana, posebice djeci, aktivno bavljenje sportom u primjerenim uvjetima. Kvantiteta će tada nužno roditi i kvalitetu.
Za sljedeću godinu predstavljen je rekordan proračun, za 126 milijuna kuna veći nego za ovu godinu. Što su prioriteti u njemu, kakvu Veliku Goricu možemo očekivati za godinu dana u ovo vrijeme, s kojim novostima i promjenama?
Treba pojasniti kako je realno povećanje proračuna nekih 40 milijuna kuna. Ostatak povećanja odnosi se na tehničko prebacivanje sredstava iz Državne riznice za plaće zaposlenih u osnovnim školama. Inače, ovo je pitanje na koje bi opširno odgovarajući sasvim sigurno mogao napuniti sve stranice Reportera. No, ukratko, Velika će Gorica dogodine biti još veće gradilište no što je bila ove godine. Pored naših investicija iz gradskog proračuna, investicija u poboljšanje komunalne infrastrukture, gradnje i rekonstrukcije mnogih cesta i spomenute Aglomeracije, daljnjeg uređenja središta grada, brige o vrtićima i školama, programima naših ustanova i udruga građana, očekujemo i znatno veću aktivnost privatnih investitora i njihove brojne nove projekte, prije svega u gospodarstvu.
Kad već gledamo u budućnost, pogledajmo još malo dalje. Velika Gorica raste i razvija se u svakom smislu, otvara se sve više tvrtki i pogona, doseljava sve više ljudi… Nastavi li se u planiranom ritmu, kako vidite naš grad za, recimo, deset godina? Koliko će biti veći, drukčiji, na koji će se način razvijati?
Sasvim je sigurno kako će se Velika Gorica i dalje razvijati, barem u onom segmentu za koji je odgovorna gradska administracija. Razvijati će se sasvim sigurno u infrastrukturnom i građevinskom smislu, a mi je želimo razvijati kao pametan grad, grad koji zna koristiti sve pogodnosti i sve resurse, prije svega ljudske koji su naša najveća vrijednost i najveći kapital. Želimo biti grad znanja, grad koji će biti sve poželjnije mjesto za život ali i za rad.
Vrijeme je dobrih, novogodišnjih želja… Što biste Vi poželjeli svojim sugrađanima u godini koja je pred nama?
Najjednostavnije i najiskrenije rečeno – prije svega dobrog zdravlja, osobne i obiteljske sreće, poslovnog uspjeha. Svima nama želim dobre volje, pozitivnih misli koje su pokretač svih promjena na bolje. Bolja i uspješnija Velika Gorica, a samim tim bolja i uspješnija Hrvatska, ne stvara se negdje drugdje. Stvara se u obiteljskom domu, na radnom mjestu, u našoj udruzi građana kojoj pripadamo, stvara se svakim našim djelom i postupkom. Hrvatska je, kao i svi njeni građani, u svojoj daljnjoj i bližoj povijesti previše propatila da bi sada utonula u beznađe i defetizam. Zato svim svojim Velikogoričankama i Velikogoričanima želim što više pozitivnih misli i dobrog raspoloženja.
A što biste, da završimo u istom tonu, poželjeli sebi i svojim suradnicima u 2020. godini?
Pored nabrojanoga na prethodno pitanje samo dodajem – što više realiziranih ideja i što manje prepreka na putu realizacije istih.
HOTNEWS
Gradonačelnik Ačkar jedini Velikogoričan koji ulazi u Sabor
Kako neslužbeno doznajemo dobio je više od 6 tisuća prefernecijalnih glasova.
Politika
Velika izlaznost birača u Velikoj Gorici, a evo i gdje su glasali kandidati s goričkog područja
U Velikoj Gorici je u prijepodnevnim satima glasalo već gotovo 30 posto birača, iz Državnog izbornog povjerenstva kažu kako je to osjetno veća izlaznost od izbora za zastupnike u Hrvatski sabor održanih 2020.godine.
Velikogoričani kandidati na stranačkim listama u 1. izbornoj jedinici većinom su još u prijepodnevnim satima obavili svoju građansku dužnost, te glasali na biračkim mjestima, ovisno o mjestu stanovanja. Baš kao i svi drugi glasači, no ipak s bitnom razlikom, jer rezultati glasanja ovogodišnjih parlamentarnih izbora odredit će njihove iduće četiri godine političke karijere. Barem što se statusa narodnog zastupnika tiče. Neki će možda prvi put zasjesti u saborske klupe, a neki će možda i s istih ‘ispasti’.
Izlaznost birača do 11:30 sati pokazuje osjetno veća izlaznost birača nego na izborima 2020. godine. U Velikoj Gorici je na birališta izišlo 27,67 posto odnosno 14 961 birača, objavilo je to Državno izborno povjerenstvo u prvom izvješću o izlaznosti birača na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor 2024. Birališta su otvorena do 19 sati. Ako niste sigurni gdje je vaše biračko mjesto, sve podatke možete provjeriti OVDJE.
Gradonačelnik Krešimir Ačkar, inače na izbornoj listi HDZ-a, na biralište u Gradićima stigao je u pratnji supruge te je tom prilikom pozvao sve da izađu na izbore.
Svoje biračko pravo iskoristila je i kandidatkinja s izborne liste koalicije Rijeke pravde, predsjednica goričkog SDP-a, Ivana Mlinar, koja je glasala na biračkom mjestu u Elektri te poručila ‘Budi odgovoran građanin, glasaj pa produži dalje…na kavu, misu, vikendicu, obiteljski ručak, posao!’.
Svoju građansku dužnost u prijepodnevnim satima obavio je i kandidat na izbornoj listi koalicije Rijeke pravde, SDP-ov Ivo Jelušić .
– Za nama je gotovo 800 godina parlamentarne tradicije hrvatskih sabora koja je velikim dijelom doprinijela očuvanju kontinuiteta državnosti, kakva god bila. Sačuvajmo slobodu govora za ovaj i buduće naraštaje – istaknuo je Ivan Bekavac, kandidat s izborne liste MOST-a, koji je glasao u OŠ Nikole Hribara.
Naslovna photo: Nikola Cutuk/PIXSELL
Politika
Završno druženje goričkih Mostovaca i partnera Suverenista uoči izbora
Podržati Mostove kandidate i kandidate partnera u I. izbornoj jedinici došao je i Nikola Grmoja.
Politika
Goričani na listama: Kraljica dronova, tiktoker i dva navijača u borbi za Sabor
Najveći broj kandidata s velikogoričkog područja ponudila je lista koju predvodi HSP, njih sedam. Šestero ih je na listi koju predvodi MOST, troje na onoj u kojoj je Domovinski pokret, dvoje na SDP-ovoj, a po jednog imaju HDZ i Možemo!
Trideset i tri godine nakon što je uspostavljena samostalna Republika Hrvatska izaći ćemo na birališta i izabrati jedanaesti saziv Hrvatskog sabora. Birat će se 151 saborski zastupnik, i to kroz deset izbornih jedinica, a za ta mjesta kanidiralo je 2277 ljudi.
Gledamo li samo našu, I. izbornu jedinicu, ukupno je na listama 238 kandidata, a eđu njima, naravno, ima i ljudi iz našega grada, odnosno našega kraja. To su naši susjedi, prijatelji ili poznanici, a ukupno ih je ovoga puta – 20! Preračunato u postotke, to je nešto više od osam posto, a tih 14 muškaraca i šest žena rasporedili su se na šest od ukupno 17 lista za koje ćemo moći glasovati.
Naši sumještani najbrojniji su na listi HSP-a, na kojoj ih je čak sedam “naših”, a slijedi MOST s šestero kandidata.
I svi oni pokušat će ostvariti ono što do sad nije uspjelo prevelikom broju naših sugrađana. Gledajući u povijest, tu se radi o ukupno 12 ljudi, u raznim oblicima i varijantama, počevši od prvih višestranačkih izbornika, za Sabor tadašnje Savezne Republike Hrvatske.
U taj su saziv 1990. ušla trojica Velikogoričana, ali koncept je bio drukčiji, s tri vijeća. U Vijeću općina bio je Nikola Bulat, u Društveno-političkom vijeću Zvonimir Špišić, a u Vijeću udruženog rada Josip Zagorac.
Nakon uspostave samostalne Hrvatske, na izborima 1992., u Sabor je ušao samo Nikola Bulat, a na “šestosiječanjskim” izborima iz 2000. godine mjesto u klupama dobio je Ivan Šuker, koji je zastupnik postao i na izborima 2003. Međutim, tad je postao i ministar financija pa su ga u sljedeća dva saborska mandata mijenjali naši ljudi – prvo Ivan Jurkin, a zatim i Stjepan Kundić.
U godinama koje su slijedile u Saboru su sjedili i Tonino Picula, Vesna Fabijančić Križanić, Dražen Barišić i Goran Beus Richembergh, a dosadašnji niz na posljednjim je izborio zatvorio gradonačelnik Krešimir Ačkar.
Teoretski, prvi sljedeći može biti svatko od 20 kandidata na listama za ove izbore, pa loše doznati malo više o svakome od njih, redom temeljenim na listama.
Tako lista broj 6, koju predvodi Domovinski pokret, na 3. mjestu ima Zvonimira Lovrića, rođenog Osječanina, uspješnog liječnika, primarijusa, odlikovanog s pet odličja za zasluge u Domovinskom radu. Lovrić je otac troje djece, djed četvero unučadi, a u Velikoj Gorici živi od 1995. godine, kao gorički zet.
Bio je aktivani član Matice hrvatske, sudjelovao je u Hrvatskom proljeću u Osijeku, a od 1989. do 1995. bio je član HDZ-a. Tad se posvetio karijeri, a politički se aktivirao kao jedan od suosnivača Domovinskog pokreta. Od 2021. je dopredsjednik Gradskog vijeća.
Uz njega, na listi Domovinskog pokreta naći se će i Marijana Peher, Goričanka iz Obrezine. Po struci je inžinjer odjevne tehnologije, no sa suprugom već 20 godina vodi OPG. Uz to vodi i tradicionalno imanje, odnosno ranč sa konjima. U politiku je, kaže, ušla kako bi pokazala mladima da nema koristi od kukanja, a djeluje s pozicije predsjednice Vijeća Mjesnog odbora Šćitarjevo.
Našom predstavnicom smatrat ćemo i kandidatkinju s mjesta broj 11 na ovoj listi, a to je Andreja Šego Turković, Zagrepčanka koja živi u Pokupskom. Odrasla je u Maksimiru, u kvartu Željeznička kolonija, a danas živi u Pokupskom. Po struci je komercijalist, najveći dio karijere provela je u prodaji, a prošla je i izobrazbu za obiteljskog suradnika, pa trenutačno radi u Centru za djecu u Nazorovoj, u sklopu psihosocijalne podrške obiteljima radi prevencije oduzimanja skrbništva nad djetetom.
Smatra kako je demografija ključan problem za opstanak države, da je krajnji trenutak da se nešto poduzme, a o svemu tome razmišlja u šetnjama sa svoja četiri psa.
22.12.2019., Sarajevo, Bosna i Hercegovina – Glasanje na birackom mjestu u Sarajevu na kojem se bira predsjednik Republike Hrvatske.rPhoto: Armin Durgut/PIXSELL
Jedini naš predstavnik na listi broj 7, koju predvodi HDZ, bit će ujedno i najzvučnije ime na ovom popisu. Krešimira Ačkara nije potrebno puno predstavljati, pa ostaje jedino podsjetiti da je predsjednik gradskog HDZ-a, da je od 2021. gradonačelnik Velike Gorice, da je u posljednje četiri godine bio saborski zastupnik, da je po struci profesor teologije… I da, s obzirom na poziciju, ima najveće šanse za ulazak u Sabor.
Na sljedećoj listi, pod rednim brojem 8, koju će predvoditi HSP, naći će se rekordan broj od čak sedam Velikogoričana. Pritom najvišu, treću poziciju drži Stjepan Palčić iz Vukovine. Oženjen je, otac troje djece, a politički je aktivan dugi niz godina kao dopredsjednik velikogoričke podružnice HSP-a. Zaposlenik je Hrvatskih cesta.
Na broju 4 naći se se ime Mate Bekavca, Velikogoričanina koji je diplomirani ekonomist, umirovljeni poduzetnik te obnovitelj i bivši dopredsjednik HČSP-a. Oženjen je u otac troje djece.
Ivica Gašpar, koji se smjestio na broju 5, živi u Rakarju, a rodom je iz Sinja. Hrvatski je branitelj, godinama tajnik gradske podružnice HSP-a, a izvan politike radi kao voditelj odjela u jednom trgovačkom lancu. Uz to, osnivač je Društva prijatelja Hajduka.
Na poziciji broj 6 naći će se Ivan Palčić, nagrađivani poljoprivrednik koji je do nagrada uspio doći unatoč invaliditetu. Drugi Palčić na ovom popisu dugogodišnji je predsjednik Nadzornog odbora velikogoričke podružnice HSP-a.
Još malo niže na listi, na broju 8, smjestio se Danko Ištvanek, koji živi u Kurilovcu. Kako kažu iz stranke, jedan je od rijetkih preostalih servisera elektroničke opreme na području grada, a u političkom dijelu priče ističe se kako je član Izvršnog odbora gradske podružnice stranke.
U istom tom IO-u je i naš sugrađanin koji drži broj 9 – Robert Bodružić. Nakon rata iz Bugojna se preselio u Veliku Goricu, umirovljeni je pripadnik specijalne policije i HVO-a te bivši logoraš bugojanskog logora.
HSP-ovu goričku sedmorku, na broju 11 svoje liste, zatvara Karlo Blagaj, student povijesti na fakultetu u Puli, koji živi u Velikoj Gorici. Član je Nadzornog odbora gradske podružnice stranke, iz koje ističu i kako je Karlo aktivni pripadnik navijačke skupine Bad Blue Boys i velikogoričkog ogranka Goričani.
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Sljedeća lista na kojoj imamo svoje ljude smjestila se pod redni broj 10, a predvodi je MOST, čiji je velikogorički ogranak vrlo aktivan, što je rezultiralo i sa čak šest Velikogoričana na listi.
Najviše pozicioniran među njima je Ivan Bekavac, koji je na broju 2, odmah iza nositeljice liste Marije Selak Raspudić. Anesteziolog u Klinici za dječje bolesti Zagreb bio je i kandidat za gradonačelnika na prošlim lokalnim izborima, a sam se sebe predstaviti kao obiteljskoga čovjeka, oca petero djece, ali i student poslijediplomskog studija Medicinskog prava na Pravnom fakultetu u Splitu.
Visoki broj 5 zauzela na Nada Finderle, marketinška stručnjakinja koja je po obrazovanju inženjerka geodezije i geoinformatike. Ima višegodišnje u domaćim i međunarodnim kompanijama.
Nada Finderle je prokuristica firme čiji se rad bazira na marketinškim i konzultantskim uslugama te edukacijama, analitici i specijaliziranim snimanjima iz zraka za područje geodezije. Kao inženjerka je prepoznala i aktivno se posvetila snimanju iz zraka te je i sama licencirani rukovatelj sustavima bespilotnih zrakoplova (dronova) i vodeća stručnjakinja na tom području, čak i predsjednica Hrvatske Udruge Bespilotnih Sustava.
Velikogoričani drže i posljednja četiri mjesta MOST-ove liste, počevši od Valentine Dorotić, koja je na broju 11. Ona je prvostupnica međunarodnih odnosa i diplomacije, članica je Gradskog odbora za mlade, članica je odbora gradske četvrti Kurilovec i gradska vijećnica. Posebno je, kaže, angažirana po pitanju položaja i uloge žena u društvu te njihove ravnopravnosti.
Na sljedećoj, 12. poziciji, smjestio se Antonio Kuliš, koji dolazi iz stranke Hrvatski suverenisti, čiji velikogorički ogranak od 2022. vodi kao predsjednik. Tajnik gradske četvrti Miljenko Granić, kako sam kaže, “svoje akademske korijene izgradio je kroz Zavod za prometnu signalizaciju na Fakultetu prometnih znanosti.” Nakon završenog fakulteta stažirao je u Europskom parlamentu u Bruxellesu i Strasbourgu, a u politiku se na lokalnoj razini uključio 2019.
Na broju 13 na listi MOST-a ponovno naša predstavnica, i to Marija Zubec. Ova učiteljica razredne nastave s usmjerenjem na informatiku već 17 godina predaje informatiku u osnovnoj školi. Dvije godine bila je član povjerenstva za prosudbu udžbenika iz informatike, a od prošle godine dio je autorskog tima za udžbenike. Majka je četvero djece, troje školaraca i jednog vrtićanca.
Na posljednjemu mjestu, na broju 14, također je Velikogoričanin, ponovno gradski vijećnik, ali i predsjednik Mjesnog odbora Kurilovec Damir Slojšek. U lokalnoj politici aktivan je kroz posljednjih deset godina, jedan je od najistaknutijih gradskih MOST-ovaca, a već je godinama i koordinator stranke za Veliku Goricu. Izvan politike Slojšek je IT-jevac, zaposlen u jednoj od medijskih grupa koja se bavi proizvodnjom, selekcijom, razvojem i interpretacijom sadržaja za različite medijske proizvode. U slobodno vrijeme veliki je zaljubljenik u sport te obiteljski čovjek.
Jedan od najmlađih “naših” kandidata na svim listama je 22-godišnji Jan Kruhak, koji je 14. na listi platforme Možemo!, pod brojem 11. Studira na dva fakulteta, poslovnu ekonomiju na Ekonomskom fakultetu i filozofije na Filozofskom, živi u Cvjetnom naselju, a politički se aktivirao s 18 godina. Bio je mladi ambasador Europskog parlamenta za Zagrebačku županiju, s ciljem da mobilizira mlade glasače za europske izbore, a platformi Možemo priključio se početkom ove godine.
Bavi se društvenim mrežama, suosnivač je online platforme zet268, koja je kroz meme kulturu, kako opisuje Kruhak, parodirala svakodnevicu u Velikoj Gorici, Zagrebu, Hrvatskoj i svijetu te na svom vrhuncu imala velik broj pratitelja na Instagramu, Twitteru i TikToku.
Dvoje Velikogoričana našlo se i na listi pod rednim brojem 16, onoj koju predvodi SDP. Mjesto broj 7 zauzela je tako Ivana Mlinar, magistrica prava, koja je godinama živjela u Zagrebu i punih deset godina bila zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba. Danas je Mlinar Velikogoričanka, društveno aktivna, a ujedno je i predsjednica gradske organizacije SDP-a. Kako sama ističe, ekološki je osviještena, strastvena biciklistica, a već godina aktivna je i u humanitarnom radu.
Na broju 14 iste ove liste našao se i zadnji kandidat u ovom našem nabrajanju, ali ujedno i jedan od najprepoznatljivijih na ovom popisu. Ivo Jelušić diplomirani je politolog, a u njegovoj političkoj karijeri ističu se uloge zamjenika gradonačelnika Grada Zagreba i saborskog zastupnika u tri saziva, pri čemu je u sedmom sazivu bio predsjednik Odbora za gospodarstvo, a u osmom potpredsjednik. Oženjen je, otac dvoje djece, a u SDP-u je još od 1990. godine. Bio i predsjednik i dopredsjednik zagrebačkog SDP-a, a između 2016. i 2020. član Predsjedništva SDP-a.
Sve liste u I. izbornoj jedinici ponovno pregledajte OVDJE.
Politika
MOST u Gorici o mjerama za majke i valu nasilja nad ženama uz jasnu poruku – odgovornost je na nama, političarima!
Delimitiranje porodiljne naknade i za drugih šest mjeseci dopusta, šestosatno radno vrijeme zaposlenih majki do navršene desete godine najmlađeg djeteta, mjesečna naknada posebno za nezaposlene majke, neke su od planiranih mjera.
Kandidatkinje s MOST-ove liste za parlamentarne izbore u 1. izbornoj jedinici s goričkog područja, predvođene nositeljicom izborne liste, Marijom Selak Raspudić, predstavile su na velikogoričkom Tržnom centru niz konkretnih mjera pomoći majkama. No, obzirom na stravična ubojstva dviju žene u istom danu, koja su se u petak dogodila u Zagrebu, kao i na slučaj poznatog redatelja Dalibora Matanića optuženog za seksualno uznemiravanje niza suradnica, poslale su i jasnu poruku kako je velika odgovornost upravo na političarima.
– Želim podsjetiti, obzirom na ove strašne događaje od jučer, da su upravo političari oni kreiraju drušvenu klimu i u tom smislu trebamo biti primjer samokontrole, načina obuzdavanja niskih strasti i dizanja ljestvice u shvaćanju i rješavanju problema i međusobnoj komunikaciji. Bez da mi primjerom pokažemo našim građanima kako biti bolji i civiliziraniji ljudi, ne možemo očekivati da se niske strasti neće preliti na ostatak društva i tu je naša velika odgovornost – poručila je Selak Raspudić.
Foto: Marija Selak Raspudić, nositeljica MOST-ove liste u 1.izb.jedinici govorila je o odgovornosti političara po pitanju vala nasilja nad ženama/G.Kiš, Cityportal.hr
Ističe kako se po pitanju žena koje su žrtve nasilja može još institucionalno napredovati, no prvenstveno treba pogledati i provjeriti sudsku praksu i presude, te analizirati kako se zakon realno provodi.
– Pozicija moći u vrlo važnim zanimanjima, pogotovo u onima koji imaju ispod sebe žene, nikada ne smije biti iskorištena da bi se te iste žene seksualno uznemiravalo ili zlostavljalo. Ne smiju postojati dvostruki standardi za one koji deklarativno promoviraju progresivne vrijednosti i za sve ostale građane Hrvatske. Svaka žena zna jasno granicu između seksualnog uznemiravanja i šale. To nije dopustivo i nužno je kreirati društveno ozračje u kojemu se tako nešto nikada neće ponoviti – dodala je.
Foto: Kandidatkinje s MOST-ove liste s goričkog područja, Valentina Dorotić, Nada Finderle i Marija Vrpoljac-Zubec/G.Kiš, Cityportal.hr
Što se tiče mjera pomoći majkama u usklađivanju obiteljskog i poslovnog života, kandidatkinje ističu kako se radi o vrlo konkretnim mjerama, koje su sastavni dio njihova izbornog programa MOST-a.
– U našoj stranci je veliki broj žena koje su zaposlene, poduzetnice, a pritom su i majke. Ključna mjera je delimitiranje porodiljne naknade i za drugih šest mjeseci dopusta jer, žene koje imaju veće plaće, a koje su zaslužile svojim školovanjem, ne smiju biti zakinute drugih šest mjeseci samo zato jer imaju dijete. Cilj nam je da žene mogu raditi, ali i da, ukoliko to žele, mogu imati i djecu jer bez djece nema budućnosti Hrvatske – istaknula je Selak Raspudić.
Foto: Kandidatkinje MOST-a 1. izb.jedinice predstavile mjere za pomoć majkama i izjasnile se o potrebnim promjenama za smanjenje nasilja nad ženama/G.Kiš, Cityportal.hr
O ostalim mjerama pomoći govorile su i tri kandidatkinje s MOST-ove liste s goričkog područja, Nada Finderle, Valentina Dorotić, Marija Vrpoljac-Zubec, koje su istaknule kako njihov program predviđa i šestosatno radno vrijeme zaposlenih majki do navršene desete godine najmlađeg djeteta, mjesečnu naknada za majke, posebno nezaposlene u iznosu od 125 posto proračunske osnovice, odnosno 550 eura, ali i mogućnost da i bake i djedovi iskoriste roditeljski dopust uz mjesečnu naknadu u iznosu od 75 posto proračunske osnovice.
-
HOTNEWSprije 3 danaU Veliku Goricu stiže više od 600 retrivera na specijalnu izložbu ‘Retriever weekend’
-
CityLIGHTSprije 5 danaLuka Čučuković iz Novog Čiča: Kao student PMF-a briljirao na međ.natjecanju, a danas za svoj DVD istrčao 5 km za 20 minuta i – pobijedio!
-
HOTNEWSprije 1 danIz Francuske u Veliku Goricu stižu Rafali, očekuje se pojačana buka i promet oko Zračne luke
-
HOTNEWSprije 4 danaUskoro kreću isplate povrata poreza, provjerite svoj pretinac u sustavu eGrađani
