Povežite se s nama

Politika

Goričani na listama: Kraljica dronova, tiktoker i dva navijača u borbi za Sabor

Najveći broj kandidata s velikogoričkog područja ponudila je lista koju predvodi HSP, njih sedam. Šestero ih je na listi koju predvodi MOST, troje na onoj u kojoj je Domovinski pokret, dvoje na SDP-ovoj, a po jednog imaju HDZ i Možemo!

Objavljeno

na

Trideset i tri godine nakon što je uspostavljena samostalna Republika Hrvatska izaći ćemo na birališta i izabrati jedanaesti saziv Hrvatskog sabora. Birat će se 151 saborski zastupnik, i to kroz deset izbornih jedinica, a za ta mjesta kanidiralo je 2277 ljudi.

Gledamo li samo našu, I. izbornu jedinicu, ukupno je na listama 238 kandidata, a eđu njima, naravno, ima i ljudi iz našega grada, odnosno našega kraja. To su naši susjedi, prijatelji ili poznanici, a ukupno ih je ovoga puta – 20! Preračunato u postotke, to je nešto više od osam posto, a tih 14 muškaraca i šest žena rasporedili su se na šest od ukupno 17 lista za koje ćemo moći glasovati.

Naši sumještani najbrojniji su na listi HSP-a, na kojoj ih je čak sedam “naših”, a slijedi MOST s šestero kandidata.
I svi oni pokušat će ostvariti ono što do sad nije uspjelo prevelikom broju naših sugrađana. Gledajući u povijest, tu se radi o ukupno 12 ljudi, u raznim oblicima i varijantama, počevši od prvih višestranačkih izbornika, za Sabor tadašnje Savezne Republike Hrvatske.

U taj su saziv 1990. ušla trojica Velikogoričana, ali koncept je bio drukčiji, s tri vijeća. U Vijeću općina bio je Nikola Bulat, u Društveno-političkom vijeću Zvonimir Špišić, a u Vijeću udruženog rada Josip Zagorac.

Nakon uspostave samostalne Hrvatske, na izborima 1992., u Sabor je ušao samo Nikola Bulat, a na “šestosiječanjskim” izborima iz 2000. godine mjesto u klupama dobio je Ivan Šuker, koji je zastupnik postao i na izborima 2003. Međutim, tad je postao i ministar financija pa su ga u sljedeća dva saborska mandata mijenjali naši ljudi – prvo Ivan Jurkin, a zatim i Stjepan Kundić.

U godinama koje su slijedile u Saboru su sjedili i Tonino Picula, Vesna Fabijančić Križanić, Dražen Barišić i Goran Beus Richembergh, a dosadašnji niz na posljednjim je izborio zatvorio gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Teoretski, prvi sljedeći može biti svatko od 20 kandidata na listama za ove izbore, pa loše doznati malo više o svakome od njih, redom temeljenim na listama.

Tako lista broj 6, koju predvodi Domovinski pokret, na 3. mjestu ima Zvonimira Lovrića, rođenog Osječanina, uspješnog liječnika, primarijusa, odlikovanog s pet odličja za zasluge u Domovinskom radu. Lovrić je otac troje djece, djed četvero unučadi, a u Velikoj Gorici živi od 1995. godine, kao gorički zet.

Bio je aktivani član Matice hrvatske, sudjelovao je u Hrvatskom proljeću u Osijeku, a od 1989. do 1995. bio je član HDZ-a. Tad se posvetio karijeri, a politički se aktivirao kao jedan od suosnivača Domovinskog pokreta. Od 2021. je dopredsjednik Gradskog vijeća.

Uz njega, na listi Domovinskog pokreta naći se će i Marijana Peher, Goričanka iz Obrezine. Po struci je inžinjer odjevne tehnologije, no sa suprugom već 20 godina vodi OPG. Uz to vodi i tradicionalno imanje, odnosno ranč sa konjima. U politiku je, kaže, ušla kako bi pokazala mladima da nema koristi od kukanja, a djeluje s pozicije predsjednice Vijeća Mjesnog odbora Šćitarjevo.

Našom predstavnicom smatrat ćemo i kandidatkinju s mjesta broj 11 na ovoj listi, a to je Andreja Šego Turković, Zagrepčanka koja živi u Pokupskom. Odrasla je u Maksimiru, u kvartu Željeznička kolonija, a danas živi u Pokupskom. Po struci je komercijalist, najveći dio karijere provela je u prodaji, a prošla je i izobrazbu za obiteljskog suradnika, pa trenutačno radi u Centru za djecu u Nazorovoj, u sklopu psihosocijalne podrške obiteljima radi prevencije oduzimanja skrbništva nad djetetom.

Smatra kako je demografija ključan problem za opstanak države, da je krajnji trenutak da se nešto poduzme, a o svemu tome razmišlja u šetnjama sa svoja četiri psa.

22.12.2019., Sarajevo, Bosna i Hercegovina – Glasanje na birackom mjestu u Sarajevu na kojem se bira predsjednik Republike Hrvatske.rPhoto: Armin Durgut/PIXSELL

Jedini naš predstavnik na listi broj 7, koju predvodi HDZ, bit će ujedno i najzvučnije ime na ovom popisu. Krešimira Ačkara nije potrebno puno predstavljati, pa ostaje jedino podsjetiti da je predsjednik gradskog HDZ-a, da je od 2021. gradonačelnik Velike Gorice, da je u posljednje četiri godine bio saborski zastupnik, da je po struci profesor teologije… I da, s obzirom na poziciju, ima najveće šanse za ulazak u Sabor.

Na sljedećoj listi, pod rednim brojem 8, koju će predvoditi HSP, naći će se rekordan broj od čak sedam Velikogoričana. Pritom najvišu, treću poziciju drži Stjepan Palčić iz Vukovine. Oženjen je, otac troje djece, a politički je aktivan dugi niz godina kao dopredsjednik velikogoričke podružnice HSP-a. Zaposlenik je Hrvatskih cesta.

Na broju 4 naći se se ime Mate Bekavca, Velikogoričanina koji je diplomirani ekonomist, umirovljeni poduzetnik te obnovitelj i bivši dopredsjednik HČSP-a. Oženjen je u otac troje djece.

Ivica Gašpar, koji se smjestio na broju 5, živi u Rakarju, a rodom je iz Sinja. Hrvatski je branitelj, godinama tajnik gradske podružnice HSP-a, a izvan politike radi kao voditelj odjela u jednom trgovačkom lancu. Uz to, osnivač je Društva prijatelja Hajduka.

Na poziciji broj 6 naći će se Ivan Palčić, nagrađivani poljoprivrednik koji je do nagrada uspio doći unatoč invaliditetu. Drugi Palčić na ovom popisu dugogodišnji je predsjednik Nadzornog odbora velikogoričke podružnice HSP-a.

Još malo niže na listi, na broju 8, smjestio se Danko Ištvanek, koji živi u Kurilovcu. Kako kažu iz stranke, jedan je od rijetkih preostalih servisera elektroničke opreme na području grada, a u političkom dijelu priče ističe se kako je član Izvršnog odbora gradske podružnice stranke.

U istom tom IO-u je i naš sugrađanin koji drži broj 9 – Robert Bodružić. Nakon rata iz Bugojna se preselio u Veliku Goricu, umirovljeni je pripadnik specijalne policije i HVO-a te bivši logoraš bugojanskog logora.

HSP-ovu goričku sedmorku, na broju 11 svoje liste, zatvara Karlo Blagaj, student povijesti na fakultetu u Puli, koji živi u Velikoj Gorici. Član je Nadzornog odbora gradske podružnice stranke, iz koje ističu i kako je Karlo aktivni pripadnik navijačke skupine Bad Blue Boys i velikogoričkog ogranka Goričani.

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Sljedeća lista na kojoj imamo svoje ljude smjestila se pod redni broj 10, a predvodi je MOST, čiji je velikogorički ogranak vrlo aktivan, što je rezultiralo i sa čak šest Velikogoričana na listi.

Najviše pozicioniran među njima je Ivan Bekavac, koji je na broju 2, odmah iza nositeljice liste Marije Selak Raspudić. Anesteziolog u Klinici za dječje bolesti Zagreb bio je i kandidat za gradonačelnika na prošlim lokalnim izborima, a sam se sebe predstaviti kao obiteljskoga čovjeka, oca petero djece, ali i student poslijediplomskog studija Medicinskog prava na Pravnom fakultetu u Splitu.

Visoki broj 5 zauzela na Nada Finderle, marketinška stručnjakinja koja je po obrazovanju inženjerka geodezije i geoinformatike. Ima višegodišnje u domaćim i međunarodnim kompanijama.

Nada Finderle je prokuristica firme čiji se rad bazira na marketinškim i konzultantskim uslugama te edukacijama, analitici i specijaliziranim snimanjima iz zraka za područje geodezije. Kao inženjerka je prepoznala i aktivno se posvetila snimanju iz zraka te je i sama licencirani rukovatelj sustavima bespilotnih zrakoplova (dronova) i vodeća stručnjakinja na tom području, čak i predsjednica Hrvatske Udruge Bespilotnih Sustava.

Velikogoričani drže i posljednja četiri mjesta MOST-ove liste, počevši od Valentine Dorotić, koja je na broju 11. Ona je prvostupnica međunarodnih odnosa i diplomacije, članica je Gradskog odbora za mlade, članica je odbora gradske četvrti Kurilovec i gradska vijećnica. Posebno je, kaže, angažirana po pitanju položaja i uloge žena u društvu te njihove ravnopravnosti.

Na sljedećoj, 12. poziciji, smjestio se Antonio Kuliš, koji dolazi iz stranke Hrvatski suverenisti, čiji velikogorički ogranak od 2022. vodi kao predsjednik. Tajnik gradske četvrti Miljenko Granić, kako sam kaže, “svoje akademske korijene izgradio je kroz Zavod za prometnu signalizaciju na Fakultetu prometnih znanosti.” Nakon završenog fakulteta stažirao je u Europskom parlamentu u Bruxellesu i Strasbourgu, a u politiku se na lokalnoj razini uključio 2019.

Na broju 13 na listi MOST-a ponovno naša predstavnica, i to Marija Zubec. Ova učiteljica razredne nastave s usmjerenjem na informatiku već 17 godina predaje informatiku u osnovnoj školi. Dvije godine bila je član povjerenstva za prosudbu udžbenika iz informatike, a od prošle godine dio je autorskog tima za udžbenike. Majka je četvero djece, troje školaraca i jednog vrtićanca.

Na posljednjemu mjestu, na broju 14, također je Velikogoričanin, ponovno gradski vijećnik, ali i predsjednik Mjesnog odbora Kurilovec Damir Slojšek. U lokalnoj politici aktivan je kroz posljednjih deset godina, jedan je od najistaknutijih gradskih MOST-ovaca, a već je godinama i koordinator stranke za Veliku Goricu. Izvan politike Slojšek je IT-jevac, zaposlen u jednoj od medijskih grupa koja se bavi proizvodnjom, selekcijom, razvojem i interpretacijom sadržaja za različite medijske proizvode. U slobodno vrijeme veliki je zaljubljenik u sport te obiteljski čovjek.

Jedan od najmlađih “naših” kandidata na svim listama je 22-godišnji Jan Kruhak, koji je 14. na listi platforme Možemo!, pod brojem 11. Studira na dva fakulteta, poslovnu ekonomiju na Ekonomskom fakultetu i filozofije na Filozofskom, živi u Cvjetnom naselju, a politički se aktivirao s 18 godina. Bio je mladi ambasador Europskog parlamenta za Zagrebačku županiju, s ciljem da mobilizira mlade glasače za europske izbore, a platformi Možemo priključio se početkom ove godine.

Bavi se društvenim mrežama, suosnivač je online platforme zet268, koja je kroz meme kulturu, kako opisuje Kruhak, parodirala svakodnevicu u Velikoj Gorici, Zagrebu, Hrvatskoj i svijetu te na svom vrhuncu imala velik broj pratitelja na Instagramu, Twitteru i TikToku.

Dvoje Velikogoričana našlo se i na listi pod rednim brojem 16, onoj koju predvodi SDP. Mjesto broj 7 zauzela je tako Ivana Mlinar, magistrica prava, koja je godinama živjela u Zagrebu i punih deset godina bila zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba. Danas je Mlinar Velikogoričanka, društveno aktivna, a ujedno je i predsjednica gradske organizacije SDP-a. Kako sama ističe, ekološki je osviještena, strastvena biciklistica, a već godina aktivna je i u humanitarnom radu.

Na broju 14 iste ove liste našao se i zadnji kandidat u ovom našem nabrajanju, ali ujedno i jedan od najprepoznatljivijih na ovom popisu. Ivo Jelušić diplomirani je politolog, a u njegovoj političkoj karijeri ističu se uloge zamjenika gradonačelnika Grada Zagreba i saborskog zastupnika u tri saziva, pri čemu je u sedmom sazivu bio predsjednik Odbora za gospodarstvo, a u osmom potpredsjednik. Oženjen je, otac dvoje djece, a u SDP-u je još od 1990. godine. Bio i predsjednik i dopredsjednik zagrebačkog SDP-a, a između 2016. i 2020. član Predsjedništva SDP-a.

Sve liste u I. izbornoj jedinici ponovno pregledajte OVDJE.

HOTNEWS

FOTO/VIDEO Čestitamo Dan državnosti! Donosimo i snimku s prve konstituirajuće sjednice Sabora, 30. svibnja 1990.godine

Hrvatski branitelji, ali i brojni civili koji su na oltar Domovine položili svoje živote, omogućili su svima nama, građankama i građanima Republike Hrvatske, da danas, 34 godine kasnije, s ponosom slavimo Dan državnosti Republike Hrvatske. U našim su mislima i molitvama – dok nam živo srce bije!

Objavljeno

na

Čestitamo vam Dan državnosti, državni praznik koji obilježavamo u spomen na konstituiranje prvog demokratski izabranog višestranačkog hrvatskog parlamenta, Sabora, predstavničkog tijela građanki i građana i nositelja zakonodavne vlasti naše države, 30. svibnja 1990. godine.

Izabrani zastupnici tada su na konstituiranju novoga Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, kojem su nazočili i brojni gosti iz domovinske i iseljene Hrvatske i predstavnici vjerskih zajednica, izabrali za predsjednika Sabora Žarka Domljana, za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa, podsjećaju sa mrežnih stranica Hrvatskog sabora.

Foto: Konstituirajuća sjednica Sabora, 30. svibnja, 1990. godine/Wikipedia

Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske Franjo Tuđman.

Foto: Konstituirajuća sjednica Sabora, 30. svibnja, 1990. godine/Tudjman.hr

Tuđman je u tom prvom govoru pred novoizabranim zastupnicima naglasio kako ‘konstituiranje prvog višestranačkog Sabora predstavlja prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji’, podsjećaju arhivski zapisi.

Foto: Konstituirajuća sjednica Sabora, 30. svibnja, 1990. godine/Tudjman.hr

Hrvatski branitelji, ali i brojni civili koji su na oltar Domovine položili svoje živote, omogućili su svima nama, građankama i građanima Republike Hrvatske, da danas s ponosom slavimo Dan državnosti Republike Hrvatske.

U našim ste mislima i molitvama – dok nam živo srce bije!

Koliko se diljem svijeta cijeni naša zemlja, ali i velika žrtva koju su podnijeli svi patrioti kojima ostaje naša vječna zahvala i duboko poštovanje, ali i svi prognanici i svi oni koji su ostali bez svojih najmilijih, pokazao je i Google, najpopularnija Internet tražilica, koji je na svoju početnu stranicu stavio čestitku za jedna od najvećih nacionalnih praznika Lijepe naše!

screnshot Google

 

 

Video: Digital VHS Archive/YouTube

Naslovna fotografija: Konstituirajuća sjednica Sabora, 30. svibnja, 1990. godine/ Neda Orsolić/ arhiva Matica hrvatska

Nastavite čitati

HOTNEWS

Izbori za EU parlament: HDZ predstavio kandidate u Velikoj Gorici

Domaćin Ačkar u ugodnoj atmosferi s premijerom podsjetio na važnost zastupanja hrvatskih interesa u EU.

Objavljeno

na

Objavio/la

Hrvatska demokratska zajednica na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem u Hotelu Garden Hill u Velikoj Gorici predstavila je svoje kandidate za izbor u Europski parlament. Ciljevi zacrtani u programu pod nazivom „Hrvatska snažna i važna“ naglašavaju ciljano jačanje gospodarstva kao ključne stavke od interesa svih građana. – Danas je u Hrvatskoj zaposleno milijun i 720 tisuća ljudi, a broj nezaposlenih manji je od 89 tisuća, što znači da na 20 zaposlenih ide jedan nezaposleni, što je najoptimističniji omjer do sada. Prosječna plaća u dva dosadašnja mandata u porastu je za 577 eura. – istaknuo je premijer i nositelj liste za EU parlament.

Foto: Redakcija Cityportala

Na HDZ-ovoj listi broj 5 za EU parlament je 12 kandidata, a interese Hrvatske u Europskoj uniji u novom mandatu žele zastupati potpredsjednica Europske komisije i potpredsjednica Europske pučke stranke Dubravka Šuica, predsjednik Kluba EPP-a u okviru Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Davor Ivo Stier, aktualni zastupnik i voditelj HDZ-ove delegacije u EP-u Karlo Ressler, aktualna ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, potpredsjednica Kluba EPP-a u EP-u i predstavnica HDZ-a BiH Željana Zovko, aktualni zastupnici u EP-u Sunčana Glavak i Tomislav Sokol, bivši ministar regionalnog razvoja i fondova EU Marko Pavić, tajnik županijske organizacije HDZ-a u Splitskoj-dalmatinskoj županiji Ante Mihanović, župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić te bivša europarlamentarka Marijana Petir.

Foto: Redakcija Cityportala

Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar, kao domaćin predstavljanja, naglasio je važnost odaziva na EU izbore, kao i na parlamentarne ali i lokalne izbore za godinu dana. Ujedno je podsjetio prisutne da je premijer uz građane bio kada im je bilo najteže, prilikom velikih poplava prije 12 godina, a prošle godine osigurao je više od 10 milijuna eura za nasipe.

Dubravka Šuica podsjetila je da je na prijedlog premijera Andreja Plenkovića i uz potporu Ursule von der Leyen demografija dobila vlastiti resor u Europskoj komisiji, a čast da ga vodi pripala je upravo Hrvatskoj. Program i viziju HDZ-ovih kandidata došao je podržati Željko Turk, predsjednik Županijske organizacije HDZ-a Zagrebačke županije i gradonačelnik Zaprešića, koji je u svojem obraćanju istaknuo činjenicu da je uz pomoć Vlade u Zagrebačku županiju uloženo više od milijardu eura za brojne projekte.

Foto: Redakcija Cityportala

Podsjećamo da će se na europskim izborima 2024. izabrati 720 zastupnika, od čega će njih 12 biti iz Hrvatske. Europski izbori se u Hrvatskoj održavaju 9. lipnja.

Nastavite čitati

Politika

Sjednica Gradskog vijeća: Otvara se nova gospodarska zona Kušanec Istok

Na Dnevnom redu 16. sjednice Gradskoj vijeća našlo se 14 točaka, među kojima i nekoliko izvješća

Objavljeno

na

Nakon što su odradili Aktualni sat, velikogorički gradski vijećnici okrenuli su se Dnevnom redu 16. sjednice Vijeća, na kojem se našlo 14 točaka. Za početak, svečanu prisegu položila je nova vijećnica Valentina Dorotić, koja dolazi iz redova MOST-a, a u toj ulozi je zamijenila Karmen Rak, koji je stavila mandat u mirovanje iz osobnih razloga.

Među nekoliko izvješća koja su podnesena, posebnu pozornost privuklo je Izvješće o radu gradonačelnika za drugu polovicu prošle godine, koje je podnio, naravno, gradonačelnik Krešimir Ačkar.

– Velika Gorica ubrzano raste, doseljava se sve više stanovnika, u toj kategoriji smo prvi u Hrvatskoj, a mi se možemo pohvaliti da isplaćujemo najveće usksnice i božićnice našim najugroženijim sugrađanima. Uskoro ćemo imati doma za starije, sva naša djeca upisana su u vrtiće, a ističemo se i po sigurnosti života u gradu. Ukupno gledajući, Velika Gorica postaje jedan od najpoželjnijih gradova za život. Nikad u povijesti nije bilo toliko ulaganja, kako od strane Grada, tako i od strane Vlade RH i EU fondova, što smo iskoristili za dovođenje u naš grad projekata kao što su Centar za starije, Interpretacijski centar Muzeja Turopolja, kamp HNS-a, zeleni projekti, povećanje plaća… – nabrajao je gradonačelnik.

Vijećnik SDP-a Ivo Jelušić replicirao je primjedbom kako “čestita gradonačelniku na saborskome mandatu, ali se i nada da će u punom kapacitetu raditi za grad, bez obzira na ulogu saborskog zastupnika”. MOST-ov Damir Slojšek poželio je više ulaganja u sportsku infrastrukturu i prometnu sigurnost, kao i konkretnije izvještaje o kaznama za odlaganje otpada i o urbanističkim planovima, a stigle su i kritike kako “u izvješću stoje i stvari koje još nisu realizirane”.

Na glasovanje je išao i izvještaj o izvršenju proračuna za 2024. godinu, pri čemu je pročelnica Žaneta Štefančić istaknula kako je ostvareno 88,6 posto prihoda iz godišnjeg plana, a da su rashodi na razini 93,6 posto, što znači da je proračunska godina završena s manjkom od 372.406 eura.

– S prijenosom iz prethodnih godina, to čini ukupan manjak od sedam milijuna eura. Uz to, od 2020. do 2023. ugovoreno je 24,7 milijuna eura sredstava iz EU fondova, od čega je do kraja prošle godine uplaćeno 11 milijuna – dodala je pročelnica.

Nakon što je prihvaćen godišnji izvještaj, prihvaćena su izvješća o radu VG Čistoće i Savjeta mladih, a donesena je i odluka o osnivanju nove gospodarske zone Kušanec-istok, veličine 51,62 hektara, i to jednoglasno.

Bez ijednoga glasa protiv prihvaćena je i odluka o osnivanju Dana hrvatskih branitelja Grada Velike Gorice, koji će se obilježavati 10. svibnja, a bit će postavljena i bista Jadranku Cumbaju u parku koji nosi njegovo ime.

Kako je počeo aktualni sat, temom Aglomeracije, tako je i završila ova sjednica Vijeća. Direktor VG Vodoopskrbe Krunoslav Višić istaknuo je kako je financijska realizacija projekta na cjelinama A1, A2 i A3 do 30. travnja nešto više od 62 milijuna eura, a u razdoblju pred nama u planu je obavljanje tehničkih pregleda za završene dijelove sustava kako bi se mogla izdati uporabna dozvola.

Nastavite čitati

Politika

Aktualni sat Gradskog vijeća: ‘Građani će odabrati što sa ZET-ovom garažom’

Na aktualnom satu 16. sjednice Gradskog vijeća pričalo se o pročistaču, prometnicama, kamerama na njima, ali i o namjeni prostora u središtu grada, reciklažnom dvorištu, zelenim površinama…

Objavljeno

na

Posljednjeg utorka u svibnju okupili su se velikogorički gradski vijećnici na 16. sjednici ovog saziva Vijeća. Po dobrom starom običaju, druženje u gradskoj vijećnici počelo je aktualnim satom, na kojem su otvorena brojna pitanja, počevši od aglomeracije, odnosno pitanjem MOST-ova vijećnika Damira Slojšeka o situaciji s pročistačem otpadnih voda, budući da su prošla gotovo četiri mjeseca od otvaranja ponuda iz natječanja za projektiranje i rekonstrukciju istog.

– Sve četiri pristigle ponude premašile su predviđena sredstva i potrebno je omogućiti sufinanciranje projekta. Odluka o odabiru je spremna, čekaju se odobrenja Hrvatskih voda i ministarstva – odgovorio je direktor Vodoopskrbe Krunoslav Višić.

Raspravljalo se i o prometnicama, odnosno o križanju Fabijančićeve i Kovačićeve, o Ulici 153. brigade, o kamerama na prometnicama… Pročelnik Dubravko Katulić kazao je kako će se “i dalje komunicirati s policijom po pitanju nabavke kamera, budući da su dosadašnja iskustva jako pozitivna.

Sljedeća pitanja odnosila su se i na komunalni otpad, na njegovo odvajanje i na spriječavanje nastajanja ilegalnih deponija, što je dijelom spriječeno uređenjem biciklistično-pješačke staze prema Čiču, a SDP-ova vijećnika Ozrena Robića zanimalo je kako će se iskoristiti prostor na kojem je posljednjih desetljeća bila ZET-ova garaža.

– Nismo još razradili ideju što će na toj lokaciji točno biti, ali znamo da ona neće biti na prodaju, nego će ostati u vlasništvu grada. Pozivam sve naše sugrađane da nam predlažu kako najbolje iskoristiti taj prostor – rekao je gradonačelnik Ačkar.

Govorilo se i o Poduzetničkom inkubatoru, o izborima novih ravnatelja u nekim velikogoričkim vrtićima, ali i o najavljenoj dnevnoj bolnici, odnosno o rokovima za njezinu izgradnju. Gradonačelnik je odgovorio kako će se formirati radna skupina, kako će u dnevnoj bolnici biti ambulanta za dijagnostiku i kako će se protezati na 45 tisuća kvadratnih metara, dok je dogradonačelnik Karas govorio o kapitalnim projektima u Kurilovcu, uključujući i završetak radova na novom reciklažnom dvorištu.

– Još treba napraviti ogradu na rampi, a zidovi rampe bit će oslikani edukativnim muralnima. U tijeku je izrada projekta zaštite urbane šume koja dijeli dvorište od kuća u susjedstvu – kazao je Karas.

Škola u Kurilovcu, ponovio je još jedanput, trebala bi započeti s radom tijekom 2026. godine, imat će 24 razredna i četiri manja odjeljenja za oko 800 učenika.

Govora je bilo i o ozelenjivanju Velike Gorice, pri čemu je istaknuto da je ove godine posađeno više od 500 stabala, a raspisivat će se i natječaji za nove gradske vrtove, budući da interesa građana itekako ima.

Nastavite čitati

Politika

FOTO Konstituirajuća sjednica 11. saziva Hrvatskog sabora: Jandroković po treći put predsjednik hrvatskog parlamenta, u govoru istaknuo kako živimo u ‘vrlo opasnom povijesnom razdoblju’

Novoizabranim kolegama u Hrvatskom saboru obratio se u kratkom pozdravnom govoru i velikogorički gradonačelnik Ačkar, koji je i u novom sazivu izabran s liste HDZ-a za saborskog zastupnika.

Objavljeno

na

Mjesec dana nakon održanih parlamentarnih izbora, te šest dana nakon što je predsjednik RH, Zoran Milanović, dao mandat za sastavljanje nove hrvatske Vlade predsjedniku HDZ-a, Andreju Plenkoviću, koji mu je donio 78 potpisa potpore, na zagrebačkom Gornjem gradu, Trgu svetog Marka, održava se konstituirajuća sjednica 11. saziva Hrvatskog sabora. Iako je prvu sjednicu Sabora sazvao predsjednik RH, na istoj se nije pojavio, kao ni prije četiri godine, dok su konstituirajućoj sjednici nazočni bivši predsjednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović, te bivša Predsjednica RH, Kolinda Grabar-Kitarović.

Gordan Jandroković (HDZ) je sa 144 glasa za i 6 protiv po treći put izabran za predsjednika Sabora. Kao novi/stari predsjednik hrvatskog parlamenta, Jandroković je i otvorio konstituirajuću sjednicu Sabora, čestitao novoizabranim zastupnicima na izboru, pozdravio predsjednika dosadašnje i mandatara nove Vlade, Plenkovića, predsjednika Ustavnog suda, Miroslava Šeparovića, predsjednika Vrhovnog suda, Radovana Dobronića, te bivše predsjednike i predsjednicu.

16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu/Photo: Robert Anic/PIXSELL

U svom je pozdravnom govoru, između ostalog, naglasio kako živimo u ‘vrlo opasnom povijesnom razdoblju’.

Rat bjesni u Ukrajini i na Bliskom Istoku. Ne možemo pobjeći niti od činjenice da je i naše neposredno susjedstvo potencijalni izvor novih nestabilnosti. Paralelno, promatramo porast populizma, radikalnih i ekstremističkih politika koje naše demokracije nagrizaju iznutra. I jučerašnji šokantni atentat na slovačkoga premijera Roberta Fica vrlo zorno pokazuje koliko malo nas ponekad dijeli od verbalnog do fizičkog ili oružanog nasilja. Najsnažnije osuđujemo taj grozni čin, a gospodinu Ficu želimo što brži oporavak. Izrazito ozbiljna prijetnja institucijama u demokratskim europskim državama su i kibernetički napadi koje sponzoriraju pojedine države ili određene zainteresirane skupine. Takve nas prijetnje sve pozivaju na dodatni oprez, jer mogu bitno utjecati na naše demokratske procese. Isto tako, moramo imati u vidu i potencijalne zlouporabe i negativne posljedice ubrzanog razvoja umjetne inteligencije. I na kraju, posebno naglašavam izazove koje sa sobom nose ilegalne migracije. To je slika svijeta u kojem danas živimo. Istovremeno, unatoč svemu što sam upravo naveo, neupitna je činjenica da je Hrvatska stabilna, sigurna i prosperitetna država – rekao je, među ostalim, novi/stari predsjednik Hrvatskog sabora, Gordan Jandroković, moglo se čuti u prijenosu uživo na HTV-u.

16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu. Branko Bačić, Gordan Jandroković/ Photo: Robert Anic/PIXSELL

16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu. Vesna Vučemilović, Davor Ivo Steir, Ante Sanader, Andrej Plenković/ Photo: Robert Anic/PIXSELL

Od ukupno 151 zastupnika, HDZ s partnerima ima 61, SDP s partnerima 42, Domovinski pokret 14, Most 11, Možemo 10, IDS i Nezavisna platforma sjever po dva zastupnika, Fokus jednog, a u ovom sazivu Sabora sjedit će i osam zastupnika nacionalnih manjina.

16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu/Krešimir Ačkar/Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Velikogorički gradonačelnik, Krešimir Ačkar, u svom je pozdravnom govoru kolegama zastupnicima i hrvatskoj javnosti poručio.

– Uistinu je velika čast prisegnuti ponovno u Hrvatskome saboru, te biti dio 11. saziva Hrvatskog sabora! Želim još jednom zahvaliti svima koji su mi ukazali veliko povjerenje kako bi u Hrvatskom saboru nastavio raditi na brojnim projektima i unapređenju života svih nas – rekao je gradonačelnik Grada Velike Gorice i zastupnik s liste HDZ-a  u Hrvatskom saboru, Krešimir Ačkar.

16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu/Ivan Penava i zastupnici DP-a/ Photo: Robert Anic/PIXSELL

Osim predsjednika, zastupnici Hrvatskog sabor bi na prvoj sjednici trebali izabrati i pet potpredsjednika, dok dva potpredsjednička mjesta pripadaju oporbi. Ukupno je 35 novoizabranih saborskih zastupnika dalo ostavku ili stavilo mandat u mirovanje zbog obnašanja dužnosti koje su nespojive sa zastupničkom dužnošću, pa će u novom sazivu hrvatskog parlamenta biti njihove zamjene, izvijestilo je u srijedu saborsko Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP).

16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu. Photo: Robert Anic/PIXSELL

16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu. Photo: Robert Anic/PIXSELL

16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu. Ivan Račan, Peđa Grbin/ Photo: Patrik Macek/PIXSELL

16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu/ Photo: Robert Anic/PIXSELL

 

Naslovna fotografija: 6.05.2024., Zagreb/Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu/ Robert Anic/PIXSELL

Nastavite čitati

Reporter 437 - 23.05.2024.

Facebook

Izdvojeno