Danas slavimo najstariji i najveće blagdan kršćanstva – Uskrsnuće Isusa Krista. Uskrs se slavi 40 dana od Pepelnice, a vrijeme unutar tih 40 dana nazivamo Korizmom. U zapadnom kršćanstvu priprema za Uskrs jest korizma. Nakon završetka korizme dolazi Cvjetnica, Veliki tjedan koji uključuje Vazmeno trodnevlje – Veliki petak, Veliku subotu i Uskrs. Nakon Uskrsa slijedi Uskrsni ponedjeljak. Tradicionalna priprema započinje Velikom subotom kad se odlazi na bdijenje. Na misi se pali uskrsna vatra na žutoj ili bijeloj uskrsnoj svijeći. Nekoć je Uskrs bio smatran savršenim trenutkom krštenja stoga se na toj misi novi članovi pridružuju Crkvi, a stari članovi obnavljaju zavjete. Sutradan se na samu nedjelju pjevaju veselije i svečanije pjesme te slavi samo uskrsnuće. Uskrs je važan iz mnogo razloga: Isus je održao obećanje da će ustati od mrtvih, kako bismo mogli vjerovati da će ispuniti i ostala obećanja. Uskrsnuće daje sigurnost, da će vladar Božjeg vječnog kraljevstva biti živi Krist. Kristovo uskrsnuće daje nam nadu, da ćemo i mi uskrsnuti. Božja sila koja je vratila Krista iz mrtvih dostupna nam je, da bi vratila moralno i duhovno mrtve u život tako, da se možemo mijenjati i rasti (1 Kor 15,12-19). Uskrsnuće daje značenje svjedočanstvu koje Crkva ima pred svijetom. Ne govori se samo o lekcijama iz života dobroga učitelja, već Crkva objavljuje i stvarnost uskrsnuća Isusa Krista.
U istočnom kršćanstvu priprema također počinje korizmom u kojoj se smanjuje zabava i sve nepotrebne aktivnosti sve do Velikog petka. U večeri Velike subote slavi se ponoćna misa nakon 23 sata. Pri završetku sva se svjetla ugase te se pali uskrsna svijeća iz “vječnog svjetla” u crkvi, a potom se svjetlo dalje širi. Procesija se nastavlja oko crkve i u nju vraća u ponoć te se služi pashalna misa. Poslije liturgije običaj je objedovati, a sutradan nema liturgije jer je već proslavljena. Umjesto nje u podne se održava tradicionalno Agape vesper u kojem se čitaju dijelovi Ivanova Evanđelja na raznim jezicima.
U Hrvatskoj je u Uskrsnoj tradiciji bojanje jaja, takozvanih pisanica. Pisanice su osim simbola života bile i tradicionalan dar, a često su si ih međusobno darivali zaljubljeni s ljubavnim motivima ili porukama, kako ljubavnim, tako religioznim i čestitkama. Djevojke bi u Podravini svoje dobivene pisanice ponosno stavljale na prozore, a u Dubrovniku bi mlade zaručniku darovale tucet jaja, a budućoj svekrvi ispekle bi pletenicu od tijesta. U Turopolju uskrsno jaje nosi isključivo simboliku Uskrsa, a nekoć se poklanjalo djeci koja su razmjenjivala uskršnja jaja sa drugom djecom.
Pisanice su se prije bojale na prirodne načine, a ta je tradicija i danas živa. Najčešće je bojanje jaja pomoću ljuske crvenog luka, a rjeđe od cikle, korijena broča ili crvenog radiča da bi se dobila crvena boja. Pisanice su znale dobiti i crnu boju bojanjem čađom ili bobicama bazge ili duda, a često je bilo i bojanje hrastovom korom da bi se dobila smeđa boja. Uz crvenu, crnu i smeđu, zelena se boja dobivala od raznog bilja, najčešće od špinata, koprive ili poriluka. Pritom se osim potpunog bojanja moglo jaje prešarati voskom, a tek onda obojiti. Nakon kuhanja i bojanja skida se sloj voska ispod kojeg jaje ostaje prirodne boje. Često se jaje umatalo u tkaninu unutar koje se postavila kakva travka ili listić, često djetelina, tako da bi jaje istim postupkom dobilo zanimljiv ukras.
Posebna je tehnika ukrašavanja pisanica, osim šaranja voskom i ukrašavanja biljkama, bilo i ukrašavanje slamom. Jaja bi se omatala slamkama da se dobiju razni oblici ili bi se pak slamke razrezale i lijepile na jaja tvoreći raznolike ukrase i šare. Uskrs se u Turopolju tradicionalno obilježava u krugu obitelji, a od hrane u našoj regiji najpoznatija je Uskršnja šunka sa jajima i hrenom.
Grad je produljio rok za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na isplatu uskrsnice. Novi rok za predaju zahtjeva je 27. ožujka 2026. godine.
Pravo na podnošenje zahtjeva imaju:
umirovljenici čija su ukupna mirovinska primanja do 750 eura,
korisnici inkluzivnog dodatka,
nezaposleni hrvatski branitelji.
Ispunjen i potpisan zahtjev s potrebnim prilozima može se predati u Grad Veliku Goricu ili poslati putem e-pošte na adrese [email protected] ili [email protected].
Velika Gorica je službeno zakoračila u novu eru gradskog prijevoza. Danas s početkom u 10 sati, gradonačelnik Krešimir Ačkar i predsjednik Uprave Arriva Hrvatska, Dražen Divjak, sudjelovali su u prvoj vožnji potpuno novih električnih autobusa.
Ovi moderni autobusi, kapaciteta 92 putnika i potpuno prilagođeni osobama s invaliditetom, od sada voze na lokalnim gradskim linijama, donoseći tišu, čišću i ekološki prihvatljiviju vožnju građanima Velike Gorice.
Polazak prve vožnje bio je s autobusnog kolodvora u Velikoj Gorici, a ukupno pet novih električnih autobusa će od sada prometovati gradskim ulicama.
“U suradnji s Arrivom Hrvatska u promet smo uveli pet električnih autobusa koji prometuju na ključnim gradskim linijama. Riječ je o modernim, niskopodnim autobusima prilagođenima osobama s invaliditetom, kapaciteta do 92 putnika. Ovi autobusi tiši su i ekološki prihvatljiviji te doprinose smanjenju buke i emisija štetnih plinova u našem gradu, posebno u najužem centru. Današnja vožnja prilika je da još jednom pokažemo kako ovaj sustav funkcionira u praksi i koliko nam je važno da Velika Gorica ima moderan, održiv i kvalitetan javni prijevoz”, poručio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.
Korak prema čišćem i održivijem javnom prijevozu
Grad Velika Gorica sklopio je sedmogodišnji ugovor s tvrtkom Arriva Hrvatska za obavljanje usluge komunalnog linijskog prijevoza. Samim time, predsjednik Uprave Arriva Hrvatska – Dražen Divjak, poručio je da od danas počinje djelomično uvođenje električnih autobusa u gradski prijevoz Velike Gorice čime će to činiti važan korak prema čišćem i održivijem javnom prijevozu.
Radi se o električnim autobusima VDL Citea SLF 120 Electric, niskopodnim vozilima prilagođenima osobama s invaliditetom. Svaki autobus može prevesti do 92 putnika te je opremljen USB priključcima, sustavom za validaciju karata i audio-vizualnim sustavom za najavu stanica. Baterija snage 180 kW omogućuje doseg od približno 150 km.
Novi električni autobusi vozit će na linijama 1, 2 i 3, a to je kružna gradska linija, linija prema željezničkom kolodvoru te linija koja vozi od željezničkog kolodvora do poslovne zone Meridian 16.
Grad Velika Gorica je objavio poziv udrugama za predlaganje programa i projekata u 2026. godini od interesa za Grad Veliku Goricu.
Javni poziv objavljuje se u svrhu dodjele financijskih potpora namijenjenih udrugama u području zaštite okoliša i prirode koji će se provoditi na području Grada Velike Gorice u 2026. godini. Cilj je postići očuvanje zaštićenih prirodnih područja, educirati građane, razvijati inovativne modele i tehnologije ..
Grad će izdvojiti sveukupno 19.750,00 eura, a svaka udruga može prijaviti jedan program. Najmanji iznos financijskih sredstava koji se može prijaviti po pojedinom programu je 400,00 eura, a najveći iznos je 2.500,00 eura.
Rok za slanje prijedloga je do 13.04.2026. godine do 15:00 sati, a više informacija je dostupno ovdje.
Sva pitanja vezana uz Javni poziv mogu se postaviti slanjem upita na: [email protected]
Svečane promocije prvostupnika i magistra struke Veleučilišta Velika Gorica održane su jučer (subota, 07. ožujka 2026. godine) u Pučkom otvorenom učilištu s početkom u 09:00, 11:30 i 14:00 sati. Ukupno je promovirano 186 prvostupnika i 76 magistra struke.
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Na promociji s početkom u 09 sati promovirani su studenti koji su završili stručne studije Održavanje računalnih sustava, Održavanje zrakoplova i Informacijski sustavi.
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Na promociji s početkom u 11:30 sati promovirani su završeni studenti stručnih studija Motorna vozila i Očna optika.
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Na promociji u 14 sati promovirani su završeni studenti studija Upravljanje u kriznim uvjetima, Krizni menadžment i Logistički menadžment.
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Promoviranima je čestitala i diplome uručila dekanica Veleučilišta Velika Gorica dr.sc.soc. Tamara Čendo Metzinger, a čestitali su im profesori: mr.sc. Vladimir Lebinac, Darko Virovac (1. promocija), mgr. Sonja Drugović, Andrija Šaban (2. promocija), dr.sc. Martina Mihalinčić i dr.sc. Ivan Nađ (3. promocija).
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Voditeljica promocija bila je prof. Jasna Jursić Stranjić.
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Promocije studenata VVG-a izgledaju, skromno rečeno, kao velike obiteljske svečanosti. Dvorana i balkon svaki put su posve ispunjeni, svečanom činu nazočne su obiteljske generacije: roditelji, bake i dede, djeca, unuci! Buketi cvijeća i darovi svih vrsta cijeloj manifestaciji daju dodatnu dimenziju promocijama za dugo sjećanje.
Danas je u vijećnici Pučkog otvorenog učilišta održan simpozij na temu Sigurnost hrane i zaštita potrošača. Tradicionalni simpozij, počeo je u 11 sati u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Akademik Željko Cvetnić, voditelj Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Velikoj Gorici, zaželio je dobrodošlicu svima prisutnima te prepustio riječ glavnom tajniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Dariju Vretenaru:
“Sve vas srdačno pozdravljam ispred Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Akademija nije poznata samo kroz djelovanje svoji redovitih članova, već u prvom redu kroz svoje brojne znanstvene, znanstveno-istraživačke i umjetničke muzeje i galerije. Jedan od mlađih, ali i aktivnijih zavoda je upravo zavod u Velikoj Gorici koji s velikim uspjehom svake godine organizira brojna događanja, a danas započinjemo s već tradicionalnim simpozijem. Uvijek su izabrani predavači koji nam donose teme koje su aktualne i zanimljive. Jako mi je drago da su ovdje brojni ljudi iz struke, ali pogotovo i studenti, mladi, budući stručnjaci u ovom području”.
Ovogodišnji simpozij, obuhvatio je predavanja o akvakulturi riba iz aspekta reklamiranja ribe kao zdrave namirnice koja bi trebala biti više zastupljena u svakodnevnoj prehrani, predavanja o stavovima potrošača o percepciji sigurnosti hrane te mnoga druga predavanja bitna za sve konzumente hrane u svojoj svakodnevici. Na pitanje, zašto je ova tema važna za opću populaciju, a ne samo za znanstvenike, odgovorila je prof. dr. sc. Mirjana Hruškar s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu:
“Nekako je bila ideja da krenemo u osnivanje jednog takvog simpozija koji bi prvenstveno bio namijenjen studentima Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zgarebu, a samim time i široj javnosti. To bi bio način da pokažemo da je sigurnost hrane široko područje, da o sigurnosti hrane progovorimo na jedan drugačiji način na znanstvenoj razini i da pokažemo našim studentima koji se usmjeravaju u tom području da sami sebi nismo dovoljni. Nekoliko struka treba biti uključeno u razmišljanje o sigurnosti hrane pa stoga i je koncept simpozija takav da su dva predavanja s područja veterinarske medicine, a dva predavanja su vezana za naše biotehničke znanost”.