Povežite se s nama

Moja županija

U srcu Banije: Preživjeli potres, no kako će i posljedice?

Novinari Cityportala: Obišli smo Luščane kod Petrinje u kojima je, usprkos debelim minusima, topla riječ danas najtraženija “roba”.

Objavljeno

na

Ono što su preživjeli stanovnici Siska, Petrinje, Gline i svih okolnih naselja i zaseoka tijekom potresa, teško je opisati riječima. Samo jedan dan s volonterima interventnog tima Društva Crvenog križa iz Dugog Sela u obilasku sela Luščani u okolici Petrinje, bio je dovoljan da vas osvijesti koliko je priroda moćna. U jednom trenutku ovi ljudi ostali su bez doma koji su gradili, bez životinja koje su ih prehranjivale, bez uvjeta za život koji su preko noći postali luksuz…

Dušan Vujanović priprema ručak u kamp kućici, Foto: Sanjin Vrbanus

– Dvije noći spavao sam u štali, u šatoru koji sam si napravio, dok preko prijatelja iz Zagreba nisam dobio kamp kućicu. Živim sam. Zahvalan sam na svakoj pomoći, ali znate, teško je. Zima mi je. Grijalicu imam, ali vani su minusi i noći su hladne. – govori nam Dušan Vujanović dok mu volonteri nose namirnice.

No, ipak, u ovom kraju topla riječ je danas “tražena roba” – To nam je sada više, nego da nam ne znam što donesete. Kad nam netko dođe, popriča s nama, to nam puno znači jer smo daleko od grada. Odmah se i mi bolje osjećamo jer se ne osjećamo zaboravljenima. – kroz suze priznaje gospođa Bosiljka Vilus. Njena imenjakinja, Bosiljka Vranjanin, u Luščanima je zajedno sa suprugom i sinom imala veliko poljoprivredno gospodarstvo. Potres je uništio staje i sve su morali prodati, pošto-poto.

– Morali smo, znate, prodati prekupcima krave i svinje. Inače vam je tržišna cijena jedne krave 1.500 eura. Sad smo ih dali za 300. Žalosno. Bojim se vremena koje je pred nama. Kažu da će nam graditi kuće kroz 6 mjeseci, no ja se bojim kako ću ovako u kontejneru i mjesec dana. Nismo mi više mladi da zidamo, bolje da nam naprave montažne kuće. Ali, tko zna što je pred nama. – zabrinuta je Bosiljka, dok nam njezin sin Stevo prepričava trenutke potresa tijekom kojeg su on i otac iz kuće spašavali 90-godišnju baku.

Stevo Vranjanin pokazuje tragove razornog potresa u dnevnom boravku, Foto: Sanjin Vrbanus

– To vam je bilo neopisivo, kuću kao da je netko uvijao u oba smjera, po nama je sve padalo, i namještaj i žbuka. I dan danas imam taj osjećaj trešnje u sebi. Bespomoćan si. Sve se ruši, a tebe baca na sve strane, no uspjeli smo nekako pobjeći van neozlijeđeni. Sve se srušilo, i štala i garaža, stradali su nam strojevi. – kaže Stevo.

Unutrašnjost kuće obitelji Vranjanin, Foto: Sanjin Vrbanus

Na OPG-u gospodina Damjana Gvojića zatekli smo ruševine. – Uzgajam svinje i ovce, a morao sam ih sve odvesti kod prijatelja, i kuća je stradala i štale su urušene. Pas Medo mi je sada najveći prijatelj. – govori nam mazeći uplašenog “čuvara” svojeg imanja.

Volonteri Crvenog križa s Damjanom Gvojićem, Foto: Sanjin Vrbanus

– Sve što smo stvarali sada je izgubljeno. I ne samo materijalno. Očajni smo, izgubljeni. Majci mi je danas zbog bolesti u bolnici amputirana noga. Gdje da je sada dovezem kad je otpuste s liječenja? – pita se Damjan.

Kuća obitelji Gvojić, Foto: Sanjin Vrbanus

Tisuće ovakvih sudbina slušaju naši volonteri Crvenog križa koji iz svih dijelova Hrvatske dolaze pomoći. Društva Crvenog križa s područja Zagrebačke županije u smjenama od po 5 dana obilaze stanovnike razrušene Banije i ovakve katastrofe podsjete ih zašto je volontiranje neizmjerno važno. – Moj volonterski staž započeo je zaposlenjem u OŠ Božjakovina gdje sam kao izvannastavnu aktivnost vodila Prvu pomoć u suradnji s Crvenim križem Dugo Selo. Volontiram već 15 godina jer želim pomoći drugima. Motivira me sreća koju vidim u onima kojima sam na bilo koji način pomogla. – kaže volonterka Ivana Skočić, inače profesorica biologije.

Ivana i Tomislav, Foto: Sanjin Vrbanus

S kolegom Tomislavom svaki dan prelazi kilometre i kilometre seoskih cesta, uz bezbroj puta ponovljena pitanja: Što vam treba? Imate deka? A hrane, imate dosta? – Humanost i humanitarnost, u biti, oduvijek su me privlačile, to je u vama, ta želja da date sebe i svoje vrijeme besplatno kako bi nekome uljepšali dan, pomogli na bilo koji način. Iako smo obučeni za sve situacije, srce mi se steže od pogleda na ove ljude. Oni su većinom u poodmaklim godinama i u normalnim uvjetima im treba ruka pomoći, a kamo li u ovim teškim. – priznaje Tomislav Lakić Grgec, inače zaposlen u privatnoj tvrtki a ujedno i dobrovoljni vatrogasac.

– Članovi lnterventnih timova Crvenog križa za žurne situacije u pružanju humanitarne pomoći na području Sisačko-moslavačke županije sudjeluju od 29. prosinca. Do 10. siječnja ove godine u pružanju humanitarne pomoći sudjelovalo je 209 volontera i 31 djelatnik Crvenog križa, a u ovom trenutku su na tom području članovi timova iz Dugog Sela, Vrbovca i Samobora. – izjavila je ravnateljica Društva Crvenog križa Zagrebačke županije Drinka Sopta. Društva Crvenog križa iz Ivanić-Grada, Velike Gorice i Zaprešića na svom području rada skrbe o 91 korisniku stradalom u potresu, dok Vrbovec,  Dugo Selo, Ivanić-Grad, Velika Gorica i  Jastrebarsko dodatno skrbe o 225 osoba s područja Sisačko-moslavačke, a nalaze se na području Zagrebačke županije.

– To je zaista jedna velika i koordinirana akcija na velikom teritoriju na kojem je ukupno dostavljeno preko 38 tona hrane, 14 tona higijenskih potrepština, 9 tisuća litara vode, preko tisuću deka, gotovo 900 kilograma odjeće, preko 300 kilograma pseće hrane, kao i grijalice, gumene čizme i agregati. Ponosni smo na naše djelatnike i volontere koji su i u ovoj situaciji katastrofe pokazali svoju svrhu  –  neizmjernu volju za pomaganjem. Bezuvjetno. – zaključila je Sopta.

Moja županija

Županijskim poduzetnicima na raspolaganju više od milijun eura bespovratnih potpora

Subjektima malog gospodarstva za proizvodne i neproizvodne djelatnosti na raspolaganju 850 tisuća eura za jačanje konkurentnosti.

Objavljeno

na

Zagrebačka županija raspisala je 850 tisuća eura vrijedan natječaj za dodjelu bespovratnih potpora subjektima malog gospodarstva koji se bave proizvodnim i neproizvodnim djelatnostima s ciljem jačanja konkurentnosti.

Ove godine bespovratna sredstva u maksimalnom iznosu do 10 tisuća eura dodjeljivat će se za proizvodne djelatnosti i to za nabavu strojeva, alata i druge opreme potrebne za obavljanje djelatnosti kao i nabavu radnih strojeva poput viličara, dizalica i sl.

Za neproizvodne djelatnosti maksimalni iznos potpore iznosi do 4 tisuće eura, a dodjeljivat će se za nabavu strojeva, alata i druge opreme potrebne za obavljanje djelatnosti, nabavu informatičke opreme i poslovnog softvera, izradu web stranica i web shopa te nabavu radnih strojeva.

Potpora se odobrava samo za jednu vrstu namjene, a postotak s kojim Županija sufinancira projekte je do 40% ukupnog iznosa.

Poduzetnici početnici mogu računati na sufinanciranje 75% prihvatljivih troškova za nabavu strojeva, alata i opreme, radnih strojeva, nabavu informatičke opreme i poslovnog softvera, izradu internetske web stranice i web shopa te nabavu uredskog i radnog namještaja, a maksimalni iznos potpore iznosi do 2 tisuće eura.

Natječaj za proizvodne i neproizvodne djelatnosti je otvoren do 24. svibnja, a podsjetimo i kako je u tijeku i 150 tisuća eura vrijedan natječaj namijenjen poduzetnicima početnicima koji je otvoren do 14. svibnja.

 

Nastavite čitati

Moja županija

Mali, šareni i krhki letači najljepši su stanovnici planeta, a ima ih više od tisuću vrsta

Povodom Dana planeta Zemlje na samoborskom Autobusnom kolodvoru izloženo je 40 predivnih fotografija leptira.

Objavljeno

na

Objavio/la

Povodom Dana planeta Zemlje na samoborskom Autobusnom kolodvoru izložene su predivne fotografije nevjerojatnih letača – leptira. Kroz izložbu ‘Najljepši stanovnici Planeta’ možete vidjeti 40 fotografija, i to Stanislava Gomboca, međunarodnog istraživača leptira, zatim Tomice Rubinića velikog zaljubljenika u prirodu s 35-godišnijm fotografskim iskustvom, Vlade Pirša zaljubljenika u pejzažnu i macro fotografiju te profesionalnog nagrađivanog fotografa Petra Sabola.

Foto: Petar Sabol

– Leptiri, šareni maleni letači, oduvijek nas fasciniraju svojim bojama, šarama, raznolikošću i mistikom. Prepoznajući važnost leptira za okoliš JU Zeleni prsten već nekoliko godina provodi istraživanja dnevnih i noćnih leptira kojima se želi utvrditi brojnost vrsta i populacija, ugroženost te načine i mogućnosti zaštite. Dosadašnja istraživanja pokazala su iznimno bogatstvo s više od 1000 vrsta, zahvaljujući još uvijek velikoj raznolikosti i očuvanosti staništa u našoj županiji. Svakim istraživanjem dodatno se otkrivaju nove vrste, većinom noćne, kojih ima desetak puta više nego dnevnih – istaknula je ravnateljica Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije dr.sc. Tatjana Masten Milek.

Foto: JU Zeleni prsten

Davor Žerjav, autor nekoliko knjiga na temu fotografije napisao je u svom osvrtu o izložbi kako je ljepota leptira sadržana u njihovim krilima, krhkoj građi i nježnosti i nečujnom letu.

– Ljepota je u linijama i krivuljama, teksturama i koloritu, u proporcijama tijela, krila, ticala i očiju. Priroda nam je održala lekciju iz ljepote. Leptiri su zbog toga savršen motiv za ljudsko stvaralaštvo. Bez čovjeka, leptir ne bi bio estetski subjekt, a bez leptira čovjek ne bi u potpunosti naučio lekciju o prirodnoj ljepoti. Prirodu i njezine ljepote moramo sačuvati. Jer bez te ljepote ne bi bilo niti umjetnosti, niti nas – piše Žerjav.

Foto: Tomica Rubinić

Jedan od autora fotografija Vlado Pirša otkrio je posjetiteljima izložbe “tajne zanata” i dao nekoliko korisnih savjeta kako fotografirati leptire.

Izaslanica župana Zagrebačke županije, pročelnica Upravnog odjela za kulturu, sport, tehničku kulturu i civilno društvo dr.sc. Jadranka Dujić Frlan, oduševljena ljepotom fotografija zaželjela je da izložba dalje nastavi putovati kako bi je što više ljudi vidjelo i moglo uživati u pravim umjetničkim djelima.

Foto: Tomica Rubinić

Izložba se može razgledati do kraja svibnja svaki dan u prostoru Autobusnog kolodvora Samobor.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

Milijun eura za uređenje društvenih domova, škola i rekonstrukciju nerazvrstanih cesta

Objavljeno

na

Zagrebačka županija poziva gradove i općine na svom području da se prijave na javni poziv za  za sufinanciranje izgradnje i uređenja infrastrukture na ruralnim prostorima. Za tu namjenu Zagrebačka je županija osigurala milijun eura bespovratnih sredstava.

Gradovi i općine mogu prijaviti svoje projekte izgradnje ili rekonstrukcije nerazvrstanih cesta te izgradnju, adaptaciju, sanaciju i opremanje područnih škola i objekata društvene namjene poput vatrogasnih i društvenih domova, dječjih igrališta, sportskih građevina, groblja i dr., pri čemu je važno naglasiti da i sami trebaju imati planirana sredstva za financiranje prijavljenih projekata u svom proračunu.

Prihvatljivi su troškovi rada, opreme i usluga iz područja ruralne infrastrukture sukladno stavkama financijskog plana i troškovnika projekta, a Zagrebačka županija sudjelovat će u sufinanciranju prijavljenog projekta s najviše 70.000 eura.

Inače, u protekle tri godine Zagrebačka županija sufinancirala je kroz mjere ruralnog razvoja izgradnju i uređenje 17 nerazvrstanih cesta, 44 društvena/ vatrogasna doma sa pratećom infrastrukturom, 13 dječjih igrališta, 5 vrtića, 9 sportskih građevina sa pratećom infrastrukturom, 8 uređenja groblja sa pratećom infrastrukturom i 3 područne škole, a za spomenute investicije osigurano je gotovo 2 milijuna eura.

Javni poziv otvoren je do 15. svibnja.

Nastavite čitati

Moja županija

Jedinstveni arheloški nalazi u Mariji Gorici dokazuju preradu željeza staru 2500 godina

Svi pronađeni nalazi i predmeti nakon restauracije i znanstvenih prezentacija bit će trajno pohranjeni u muzeju Brdovec.

Objavljeno

na

Na arheološkom lokalitetu Sveti Križ u Zagrebačkoj županiji, na području Općine Marija Gorica, pronađeni su jedinstveni nalazi života stanovnika željeznog doba, a riječ je o stambenim jedinicama 9×8 metara. Prema riječima voditeljice istraživanja Janje Mavrović Mokos, taj je podatak iznenađujuć obzirom da su u to doba građene kuće manjih dimenzija.

– Na ovom arheološkom lokalitetu kopamo od 2019. godine i pronašli smo za sada tri stambena objekta, od čega smo dva u potpunosti istražili. Riječ je o kućama koje su bile građene konstrukcijski; imale su stupove ukopane u zemlju, sa drvenim planjkama koje su oblagane kućnim lijepom, odnosno blatom pomješanim sa pljevom, što je bila karakteristična gradnja Turopolja, Prigorja i Zagorja  – istaknula je Mokos.

Značajno otkriće na ovom lokalitetu je i kovačnica sa metalurškom peći, depozit limonita od čega se dobiva željezo te velika količina metalnih predmeta. Ovi jedinstveni arheološki nalazi u Hrvatskoj, zbog svojeg značaja ujedno su i europski arheološki lokalitet, budući da je ovo gradinsko naselje staro 2.500 godina.

U neposrednoj blizini pronađen je i ritualni objekt, te velika zbirka metalnih predmeta poput oruđa i oružja te dijelova odjeće.

–  Pronašli smo nekadašnje kopče, takozvane fibule koje su povezivale odjeću a specifične su za lokalitete sjevernog Jadrana i Italije, zatim noževe, vrhove kopalja i to u zaista velikom broju, što nije slučaj u sličnim nalazištima recimo u Sloveniji – dodala je voditeljica istraživanja i istaknula kako nalazi datiraju iz 6. i 5. stoljeća prije Krista.

Ovi vrijedni nalazi života na našem području od iznimne su važnosti jer daju uvid u razvoj vještina, način gradnje, te dokazuju razvijenost stalnih naselja, stoga će se materijali s ovog arheološkog lokaliteta Sveti Križ i obližnjeg novopronađenog lokaliteta Gračec u općini Brdovec restaurirati uz pomoć Zagrebačke županije.

– U fazi smo dogovaranja sa Općinom Marija Gorica i Regionalnom razvojnom agencijom Zagrebačke županije da zajednički prijavimo projekt kao oblik prezentacije koji će biti dostupan javnosti, kao i osmislili sadržaje koji će na zanimljiv način progovoriti o ovom lokalitetu – najavila je pročelnica za kulturu, sport, tehničku kulturu i civilno društvo Zagrebačke županije Jadranka Dujić Frlan.

Istraživanje lokaliteta financira se kroz projekt Hrvatske zaklade za znanost i uz pomoć Zagrebačke županije koja je osigurala sredstva za restauraciju arheoloških nalaza što je ključni korak za prezentaciju javnosti.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

Ekipa iz OŠ Velika Mlaka prva na županijskom Robokup natjecanju

Ekipu su činili učenici Jakov, Borna i Petar, a vodio ih je mentor i profesor Josip Gudelj.

Objavljeno

na

Ekipa iz Velike Mlake u sastavu Jakov Gudelj iz 8. b, Borna Krasić iz 6. c i Petar Pofek iz 7. B pod vodstvom mentora i profesora Josipa Gudelja, sa 63 boda osvojili su prvo mjesto na 17. Robokup natjecanju održanom u OŠ Ivane Brlić – Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog.

Na ovo županijsko natejecanje prijavilo se 10 ekipa, a odazvalo se njih 7 iz tri osnovne škole i četiri udruge. Učenici viših razreda osnovne škole natječu se iz elementarne robotike, a ekipe se sastoje od tri učenika osnovnih škola, udruga ili posebnih odjela osnovnih škola od petog do osmog razreda koje na natjecanje dovodi mentor.

Učenici su kroz tri sata rješavali tri zadatka. Prvi zadatak je bio spojiti strujni krug prema zadanoj shemi, prepoznati elemente strujnog kruga i razumjeti način rada alarmnog sustava U drugom zadatku učenici su programirali mikroupravljačko sučelje za simulaciju pretvorbe binarnih u dekatske brojeve, a treći je bio programiranje robotskog vozila koje je trebalo pratiti liniju, zaobilaziti prepreku te izgura zadane valjke u označena područja kao i parkiranje u označeno polje.

Foto: OŠ Velika Mlaka

Učenike su ocjenjivali mentori podijeljeni u dvije grupe kako bi se izbjeglo ocjenjivanje vlastite ekipe.

Drugo mjesto pripalo je ekipi Kovačići iz OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice pod mentorstvom Igora Jurišića, a treća je bila ekipa Foto, film, video amateri Anina iz Općine Luka, a vodio ih je mentor Mladen Božić.

Inače, prvi Robokup održan je 2008. godine u Zagrebu, a do sada je održano šesnaest natjecanja s ciljem popularizacije robotike i tehničke kulture u cjelini.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Reporter 436 - 11.04.2024.

Facebook

Izdvojeno