Vijesti

Pokrenuli inicijativu za preimenovanje Trga maršala Tita

Gorički GLAS: „Ako će se već promijeniti naziv Trga maršala Tita neka taj trg ponese naziv Plemenite općine turopoljske“

Objavljeno

prije 8 godina

27. ožujka 2018.

Objavio/la

Ivan Korić

Vijećnici goričkog GLAS-a prije tjedan dana pokrenuli su inicijativu za izmjenu naziva Trga Maršala Tita u Velikoj Gorici i dostavili je Odboru za imenovanje naselja, ulica i trgova. Njihov dopis prenosimo u cijelosti.

„Poštovani,

Sukladno članku 17. stavku 1. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Velike Gorice podnosimo inicijativu za izmjenu naziva Trga Maršala Tita u Velikoj Gorici u Trg Plemenite općine Turopoljske (Trg POT-a).

Već nekoliko mjeseci iz krugova vladajuće većine okupljene oko HDZ-a u Velikoj Gorici vrši se pritisak na Vijeće Gradske četvrti „Vladimir Nazor“ da pokrenu inicijativu o promjeni naziva sadašnjega Trga Maršala Tita, ne bi li se stekao dojam da ta inicijativa stiže od neposrednih predstavnika građana u mjesnoj samoupravi. Koliko nam je poznato, ta inicijativa nije prihvaćena od strane Vijeća Gradske četvrti ali je činjenica da mišljenje Vijeća Gradske četvrti nije obvezujuće za Gradsko vijeće Grada Velike Gorice.

Bilo je pitanje dana kad će ta inicijativa stići do Gradskog vijeća nekim drugim putem jer se više predstavnika stranaka koje čine vladajuću većinu u Gradskom vijeću već izjasnilo u prilog te do sada neformalne inicijative. Stvar je postala jasna 2. ožujka ove godine kad je velikogorički gradonačelnik Dražen Barišić na svom Facebook profilu objavio da pokreće inicijativu da i Velika Gorica dobije trg posvećen Gradu Vukovaru. Kontekstualizirajući to s vodotornjevima u Vukovaru i Velikoj Gorici, koje gradonačelnik spominje u toj objavi, jasno je da je njegova inicijativa usmjerena na promjenu naziva Trga Maršala Tita na kojem se nalazi velikogorički vodotoranj. Praksa nam pokazuje da većina u Gradskom vijeću Grada Velike Gorice bezrezervno provodi prijedloge i želje velikogoričkog gradonačelnika pa je za očekivati da se ta gradonačelnikova inicijativa vrlo skoro nađe na dnevnom redu Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova te već možda i na prvoj sljedećoj sjednici Gradskog vijeća. Za očekivati je da će gradonačelnik dobiti potporu svoje vladajuće većine kao i do sada.

U tome smislu, a uz dužno poštovanje prema potrebi trajnoga spomena na žrtvu koju su građani Grada Vukovara podnijeli u Domovinskom ratu, što svakako zaslužuje da se neka ulica nazove ulicom Grada Vukovara, vijećnici Građansko-liberalnog saveza u Gradskom vijeću Grada Velike Gorice daju svoj protuprijedlog iznesenoj inicijativi gradonačelnika Barišića. Ako će se već promijeniti naziv Trga Maršala Tita neka taj trg ponese naziv Plemenite općine turopoljske.

Plemenita općina turopoljska svojom osamstoljetnom impresivnom poviješću i društvenim djelovanjem bitno doprinijela očuvanju kulturnog, upravnog, političkog i općedruštvenog identiteta Turopolja i Grada Velike Gorice, kako u Republici Hrvatskoj tako i izvan nje. Time je zadužila Grad Veliku Goricu i držimo da je konačno vrijeme da joj se Grad Velika Gorica oduži prihvaćanjem ove inicijative i odavanjem trajnog priznanja jer ni jedna ulica, trg ili park na području Grada Velike Gorice do sada nisu ponijeli njeno ime što smatramo nedopustivim.

Podsjećamo da u okviru POT-a djeluje Turopoljski banderij, povijesna vojna postrojba turopoljskog kraja, najpoznatija po rubcu koji se nosi oko vrata – podgutnici, koju su djevojke i žene vezale svojim muškarcima pred odlazak u vojnu da ih podsjeća na dom. Taj rubac je vojska donijela u Tridesetogodišnjem ratu do Pariza gdje ga je primjetio i Luj XIV te nazvao to vezanje marame A la Croat. Vjeruje se da je to preteča današnjoj kravati.

Plemenita općina Turopoljska svojim je djelovanjem bitno doprinijela razvoju kulture, a javne zgrade i sakralni objekti koje je svojim sredstvima gradila tijekom stoljeća i danas su u funkciji za potrebe mnogih javnih organizacija, ustanova, sudova i župa u Turopolju. Najeklatantniji primjeri su svakako Stari turopoljski grad u kojemu danas djeluje Muzej Turopolja te Lukavec-grad, biser među hrvatskim burgovima i kaštelima. Brojne javne manifestacije u Turopolju, od Turopoljske trke, Turopljskog Jurjeva pa do Bartolova u Orlima svoj nastanak i trajanje zahvaljuju naporima POT-a.

Plemenita općina turopoljska odigrala je presudnu ulogu i u očuvanju dviju autohtonih hrvatskih pasmina – turopoljske svinje i konja hrvatskog posavca, a njeno zalaganje za povratom imovine oduzete zemljišnjim zajednicama 1947. godine za vrijeme komunističke vladavine primjer je dugotrajne društvene borbe za pravo i pravdu.

Smatramo da se Plemenitoj općini Turopljskoj Grad Velika Gorica može odužiti na najbolji način, upravo tako da jedan od središnjih trgova u naselju Velika Gorica nazove Trgom Plemenite općine turopoljske.“

Dopis Odboru za imenovanje naselja, ulica i trgova potpisali su vijećnici Štefa Bakota i Pero Josipović.

Povezane teme:GLAS politika preimenovanje Trg maršala Tita

Vijesti

Područna knjižnica Galženica slavi 45 godina! Pripremili su posebnu pogodnost za osobe rođene na ovaj datum…

Područna knjižnica Galženica obilježava značajnu obljetnicu, a tim povodom nudi besplatan upis građanima rođenima na dan svojeg otvaranja.

Objavljeno

prije 7 sati

16. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Područna knjižnica Galženica 26. studenoga 2025. obilježit će 45 godina rada, a tim povodom svim građanima rođenima upravo na taj datum omogućit će besplatan upis u Gradsku knjižnicu Velika Gorica.

Knjižnica je otvorena 26. studenoga 1980. u prostoru Doma kulture, gdje djeluje i danas. Prvotno je bila dio tadašnjeg Bibliotečno-informacijskog centra, ustrojbenog dijela Narodnog sveučilišta Juraj Kokot, a nalazila se u prizemlju Doma kulture na oko 200 četvornih metara. Zajedno sa središnjim odjelom u Zagrebačkoj ulici i knjižnom stanicom u Podbrežnici činila je mrežu narodne knjižnice u Velikoj Gorici.

Godine 1999. postaje jedan od odjela samostalne Gradske knjižnice Velika Gorica, nakon što se ta ustanova izdvojila iz sastava Narodnog sveučilišta sukladno Zakonu o knjižnicama. Tijekom desetljeća malen početni fond postupno je rastao te danas broji oko 60.000 svezaka.

Obljetnički datum tako će biti obilježen gestom za građane. Tako, svi rođeni 26. studenoga, nakon što proslave svoj rođendan, mogu produžiti do knjižnice i ostvariti besplatan upis.

Nastavite čitati

Vijesti

Objavljeni novi podaci: Sve manje Hrvata se smatra siromašnima

Iako je Hrvatska i dalje iznad prosjeka Europske unije, udio građana koji se subjektivno smatraju siromašnima pao je na najnižu razinu dosad.

Objavljeno

prije 1 dan

15. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: pexels.com

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj se 19,8 % građana u 2024. godini subjektivno smatra siromašnima, što je manje nego prethodnih godina, ali i dalje iznad prosjeka Europske unije. Objavljeni podaci pokazuju kako se situacija mijenja sporije nego u nekim drugim članicama, no trend je posljednjih deset godina jasan.

Usporedba s 2015. godinom otkriva drastičan pomak, piše N1. Naime, tada je više od polovice stanovnika, čak 54,4 %, izjavilo da se osjeća siromašno. Od tada taj udio kontinuirano pada, a 2024. je zabilježena najniža razina dosad.

Među državama Europske unije najveći udio građana koji se osjećaju siromašnima bilježi Grčka, čak 66,8 %. Slijede Bugarska s 37,4 % te Slovačka s 28,7 %. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Nizozemska i Njemačka, u kojima tek 7,3 % stanovnika sebe smatra siromašnima.

Uz subjektivnu percepciju, objavljeni su i pragovi rizika od siromaštva za 2024. godinu. Za jednočlano kućanstvo iznosili su 7.407 eura godišnje, dok je prag za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina postavljen na 15.554 eura.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija rekorder u ulaganjima u javni prijevoz, evo o kojim se brojkama radi

Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.

Objavljeno

prije 1 dan

15. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Zagrebačka županija izdvojila je najviše sredstava u Hrvatskoj za sufinanciranje javnog prijevoza u 2024. godini, a uz to bilježi i jedan od najvećih godišnjih porasta ulaganja. Prema analizi konsolidiranih proračunskih izvješća, Županija je za prijevoz izdvojila nešto više od 5 % proračuna te gotovo 38,5 eura po stanovniku, što je svrstava u sam vrh po ulaganjima.

Prema izvještaju portala Župan.hr, ulaganja se ponajprije odnose na mjere koje olakšavaju prijevoz učenika, studenata, umirovljenika i ostalih putnika. Sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca provodi se u suradnji s državom, koja i dalje pokriva 75 % cijene međumjesnih karata za učenike koji putuju više od pet kilometara. Osim toga, Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.

Zagrebačka županija dio je i razgovora o uvođenju integriranog prijevoza na širem zagrebačkom području, u suradnji s Gradom Zagrebom i Krapinsko-zagorskom županijom. Plan predviđa jedinstvenu tarifnu uniju te usklađivanje voznih redova ZET-a, HŽ-a i privatnih prijevoznika, što bi građanima omogućilo jednostavnije i brže kombiniranje različitih vrsta prijevoza.

Ulaganja koja su vidljiva u ovogodišnjem proračunu prate i nacionalni trend jačanja javnog prijevoza. Čak 16 županija povećalo je sredstva za ovu namjenu, a devet ih izdvaja više od 2 % proračuna.

Ovakav porast izdvajanja prati i niz državnih i lokalnih inicijativa, uključujući i pilot-projekte poput besplatnog prijevoza vlakom za učenike, studente i umirovljenike, koji se nastavlja do kraja 2025. godine. Županija sudjeluje i u širenju mreže javnog prijevoza koja uključuje suradnju s privatnim i državnim prijevoznicima te sve veću usmjerenost na usklađivanje linija između županija.

Nastavite čitati

Vijesti

FOTO Predavanjem u Velikoj Mlaki obilježen Svjetski dan šećerne bolesti 2025.

Objavljeno

prije 1 dan

15. studenoga 2025.

Objavio/la

David Jolić

Svjetski dan šećerne bolesti 2025. obilježen je u Velikoj Mlaki edukativnim i zanimljivim predavanjem koje je organiziralo Društvo žena Velika Mlaka (predsjednica Ivana Andrić Penava) u suorganizaciji s Udrugom VG Dijabetičar Velika Gorica.