HOTNEWS
Pet do 12 za Turopoljski lug: Žira nema, a ni bukvice, naša Velika šuma polako odumire
Šumarnik Damir pl. Brebrić, šalje upozorenje, ali i svojevrsni vapaj šume, koji poznaju samo istinski stručnjaci i ljubitelji iste, za hitnom akcijom spašavanja: ‘Šume, naša pluća, polako odumiru!’
Turopoljski lug je kroz čitavu povijest bio gospodarski značajan za sve stanovnike ovog područja. Naš kraj je oduvijek poznat po bogatstvu hrastovih šuma, sirovine od koje desetljećima nastaju reprezentativni primjeri drvene gradnje. Hrast je sagradio kuće, čardake, kapele. Znalo se reći kako nas prati od kolijevke, pa do groba.
Foto: Kurija Modić- Bedeković u Donjoj Lomnici, biser drvene arhitekture Turopolja s početka 19. stoljeća, građena od hrastovih planjki iz Turopoljskog luga/G.Kiš, Cityportal.hr
Osim zbog drva, turopoljska je Magna Silva – Velika šuma, značajna i za uzgoj turopoljske svinje, autohtone pasmine domaće svinje, koja je zbog svoje otpornosti na vremenske uvjete i pogodna za uzgoj u šumi na otvorenom, a prehranjuje se upravo plodom hrasta lužnjaka i kitnjaka – žirom.
Foto: Turopoljske svinje na ispaši u lugu, arhivska fotografija/POT
Običaj godišnjeg obilaska šume i provjere plodnosti žira, Žirovina, potječe još iz srednjeg vijeka kada je Plemenita opčina turopoljska bila jako gospodarsko upravno središte koja je upravljala sa čak pet tisuća hektara turopoljske šume hrasta lužnjaka.
– Taj hrast nas prati od rođenja do groba, kolijevka je bila napravljena od hrastovine, kao i križ na grobu. Hrast daje i jako bitan plod, žir, kojeg su jeli naši turopoljski pajceki dok su išli u šumu na ispašu. Nakon svetog Bartola, Žirna komisija Plemenite opčine turopoljske bi odlazila u Turopoljski lug da provjeri jel’ žir natepel, koliko ga ima. Prije sto let klima je bila drugačija i bio je dobar urod. Kad bi komisija odredila i cijenu ispaše, to se javno obznanilo, nakon čega je slijedila fešta, jer žira je bilo za sve. Zato je naša Plemenita opčina turopoljska prije 30 godina pokrenula Žirovinsko spravišće kako bi se ta tradicija nastavila – podsjetio je i ove godine Juraj pl.Odrčić, župan Plemenite općine turopoljske (POT).
Foto: Plodova hrasta lužnjaka, žira, nekada je bilo za sve, danas su rijetka pojava/POT
No, već dugo godina žira ne da nema za sve, nego ga se nađe tek pod kojim hrastom u lugu ili u Vukomeričkim goricama. Stoga je u ovogodišnje Izvješće o rodnosti žira hrasta i bukvice bukve na području POT-a, šumarnik Damir pl. Brebrić, uvrstio i upozorenje, ali i svojevrsni vapaj šume, koji poznaju samo istinski stručnjaci i ljubitelji iste, za hitnom akcijom spašavanja naše prekrasne šume, stoga ga prenosimo u cijelosti.
– Ovogodišnje Izvješće o rodnosti žira na hrastu lužnjaku (Quercus robur) i hrastu kitnjaku (Quercus petrea) te bukvice na bukvi (Fagus sylvatica) biti će jako kratko. U izvješćima iz prijašnjih godina upozoravali smo, utvrđivali što bi nam se moglo dogoditi u godinama koje dolaze na urod sjemena hrasta, bukve. Ukazivali da naše šume, okolina, općenito priroda, sve teže podnosi naš maćehinski odnos prema njoj. Ništa se ne događa.
Ljudi gledaju samo sebe, a prirodu s kojom i u kojoj bi trebali živjeti i uživati, gotovo nitko ne vidi njezin vapaj za pomoć, a kada uništimo prirodne resurse onda neće biti ni nas, nećemo imati uvjete za život koje tako lako uništavamo. Šume, naša pluća, polako odumiru. Prije osamdesetak godina nismo reagirali na nestajanje brijesta (Ulmus) kao vrste, danas nedovoljno reagiramo na nestajanje druge po kvaliteti vrste drveta, a to je jasen (Fraxinus).
Foto: Damir pl. Brebrić, šumarnik POT-a, podnio je Izvješće o rodnosti žira i bukvice/G.Kiš, Cityportal.hr
Bukva nekada vrlo otporna vrsta, rasprostranjena i u nizinama i planinama, pokazuje iste simptome ugroženosti. Hrast pati već godinama radi klimatskih promjena koje su nastale najvećim dijelom krivnjom čovjeka, kojem je važnija sva moderna tehnologija, glad za nečim nepotrebno novim, a u tome svemu ne primjećuje da nam se urušava temelj Života, priroda. Svjedoci smo zadnjih godina klimatskih promjena. Štete i razaranja koje one donose, velikim dijelom je čovjek kriv jer ne pazi na svoje Šume. Počnimo se bro mijenjati, svakim danom sve manje su nam šanse da to popravimo.
I opet izvješće o rodnosti žira ispalo predugačko, a trebalo je pisati samo ovo. Žira hrasta lužnjaka i kitnjaka na području Plemenite općine turopoljske u 2023. godini nema osim na pojedinačnim stablima u Turopoljskom lugu, te pokoje stablo u Vukomeričkim goricama. Bukvice bukve ove godine nema, a kako bukva sve teže podnosi klimu i nas koji sa njome gospodarimo prognoze za nju nisu optimistične. Moramo se mijenjati i odlučiti što nam je važnije u životu, priroda ili pretjerana nepotrebna tehnologija – poručio je u svom izvješću šumarnik Plemenite opčine turopoljske, Damir pl. Brebrić.
Turopoljski lug ravničarsko, šumovito područje između Velike Gorice i Siska, uz desnu obalu rijeke Odre zadnjih je 20 godina zaštićeno kao značajni krajobraz ukupne površine 3.403,56 hektara.
Dosadašnja istraživanja pokazala su kako se ovo područje odlikuje velikom raznolikošću staništa, a time i bogatstvom biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je većina zaštićena Zakonom o zaštiti prirode, a pojedine su zaštićene i na europskoj razini. Zabilježeno je 48 različitih stanišnih tipova, 358 biljnih svojti, 133 vrsta kornjaša, 60 vrsta pauka, 73 vrste danjih leptira, 23 vrste vretenaca, 13 vrsta vodozemaca, 9 vrsta gmazova, 23 vrste riba i 33 vrste sisavaca. Ova staništa se osobito ističu brojnošću i raznolikošću vrsta ptica, kojih je zabilježeno više od 200 vrsta.
Foto: Vrata od Krča, Turopoljski lug/Zagrebačka županija
Noa Tončinić (Atletski klub Velika Gorica) osvojio je naslov državnog prvaka u utrci na 1500 metara na Dvoranskom prvenstvu Hrvatske za mlađe seniore i seniorke održanom u Atletskoj dvorani na Zagrebačkom velesajmu prošlog vikenda (Zagreb, subota, 11. siječnja 2025.). Noa je u dramatičnoj završnici bio brži od Mariana Bakšića za 54 stotinke sekunde!
Zagreb, 11.01.2025. Dvoransko prvenstvo Hrvatske. Foto: AKVG
Osim dvojice prvoplasiranih nitko od ostalih trkača nije trčao ispod 4 minute, iako su skoro svi zabilježili svoje osobne rekorde na ovoj trkačkoj dionici. Podsjećamo, Noa je i prošle godine bio prvak na 1500m (imao je i bolje vrijeme – 3:55.24). Bravo, majstore!
Galerija fotografija
REZULTATI Mlađi seniori – 1500m: 1. Noa TONČINIĆ (2004., AK Velika Gorica, V. Gorica) 3:58.34, 2. Marian BAKŠIĆ (2005., AK Dinamo-Zrinjevac, Zagreb) 3:58,88 PBd, 3. Matko BELČIĆ (2006., AK Karlovac, Karlovac) 4:01.10 PBd, 4. Luka KLJAJIĆ (2008., AK Istra, Pula) 4:13.55 PBd); 5. Jan MAČKOVIĆ (2001., AK Fit, Zaprešić) 4:09.32 IK PBd, 6. Dinko TICA (1993., AK Sljeme, Zagreb) 4:30.90 IK, 7. Marko PRLIĆ (2002., AK Fit, Zaprešić) 4:35.09 IK PBd, 8. Omer HASANBEGOVIĆ (2003., AK Agram, Zagreb) DNS.
Franciska Štarkelj Gotal, poduzetnica je u obiteljskom poslu automobilske industrije, a tijekom porodiljnog dopusta pronašla je način da spoji kreativnost i ručni rad, stvarajući unikatne makrame lutkice.
Njen hobi ubrzo je postao njezin izvor inspiracije te nešto što je ispunjava. Tako je započeo Megita Art, čaroban svijet Makrame lutkica.
Franciska je oduvijek imala neku vrstu hobija koji je uključivao ručni rad, poput izrade nakita, a makrame tehnika oduševila ju je svojom jedinstvenošću te je njen prvi susret s njom započeo u radovima inozemnih autora.
– Upravo ta nedostupnost na hrvatskom tržištu me potaknula da se sama okušam u makrame tehnici – rekla je.
Njen prvi rad bio je obiteljski portret vlastite obitelji, portret supruga, njenih djevojčica i nje, a svoj je rad doživjela kao savršen balans između odgoja starije djevojčice, brige o novorođenčetu i bračnog života.
Foto: Megita Art
Izrađuje unikatne lutkice koje, kroz želje svojih klijenata, pokuša što više donijeti u život i personalizirati.
– Prva faza je definiranje potreba klijenta i kakvu emociju želi prenijeti kroz lutkicu. Nakon prikupljanja svih potrebnih informacija dolazimo u drugu fazu u kojoj se detaljno razrađuju tehnički detalji poput veličine okvira, lutkica i njihov raspored. U trećoj fazi se izabiru boje pamučnog konca, određuje stil odjeće, frizura i započinje formiranje lutkica – dočarala nam je Franciska daljnji proces razrade te posljednju fazu kada gotove lutkice raspoređuju unutar okvira i radi završno usklađivanje svih elemenata. Upravo taj dio procesa najviše voli jer ono što je jednom bila ideja ili misao u ovoj fazi postaje stvarnost.
Foto: Megita Art
Franciska u svaki svoj rad ulaže posebnu ljubav te zato ovi projekti zahtijevaju puno vremena, truda i pažnje na detalje. Ovisno o broju lutkica i detaljima, projekti joj mogu potrajati nekoliko dana, a neki čak i tjednima.
– Obiteljska stabla su najzahtjevnija jer ima puno lutkica i za svaku treba pratiti točne upute klijenata te odabrati odgovarajuću dimenziju okvira kako bi sve bilo usklađeno – objasnila je Franciska te naglasila kako je svaka lutkica personalizirana na svoj način, a svaki rad za sebe ima jedinstveno značenje i njemu karakterističnu priču.
Foto: Megita Art
Ovakav jedinstveni poklon savršen je za bilo koju prigodu u životu, poput krstitki, pričesti, krizme, vjenčanja, rođendana i drugo, a obiteljski portreti najtraženije su želje njenih klijenata.
Franciska voli izraditi lutkice posebnim detaljima kao što su modni dodatci ili omiljeni hobiji klijenta što dodatno personalizira lutkice.
– Mnogi mi navode osobne interese i strasti svojih voljenih, poput ljubavi prema sportu, knjigama, životinjama ili čak određenim predmetima poput torbica, nakita, i sl. To mi olakšava proces izrade – opisala je te prepričala priču o klijentici koja ju je iznenadila svojom posebnom idejom izrade portreta majke i kćeri s anđeoskim krilima, jer obje gaje veliku ljubav prema anđelima.
Foto: Megita Art
Svaki rad predstavlja novi izazov u kojem prvo pokušava otkriti što njen klijent želi prikazati i na koji način, a potom želi što vjerodostojnije ispuniti zahtjeve klijenta, od odabira boja, materijala, personalizacije te samog izgleda lutkica.
– Obzirom da volim izazove u životu, svaki rad mi predstavlja novo veselje – rekla nam je Franciska.
Personalizirati svaki rad na poseban način nije ni malo lak posao, no inspiraciju pronalazi na različite načine, kroz fotografije osobe, opisa osobnosti te same prigode za koju će se rad pokloniti.
– Stvaranje ovih radova predstavlja ritual u kojem mogu aktivirati svoju kreativnu osobnost i ujedno se opustiti od svakodnevnih obaveza. Na temelju svih prikupljenih informacija, vizualiziram si finalan portret i krenem u izradu – objasnila je.
Foto: Megita Art
Franciska ima puno planova za budućnost te čak razmišlja o vođenju radionica kroz koje bi podijelila svoje znanje sa drugima. Cilj joj je inspirirati ljude da krenu svojim vlastitim putem kreativnosti. Trenutno drži fokus na personaliziranim okvirima s makrame lutkicama jer na taj način u potpunosti izražava svoju kreativnost.
HOTNEWS
Happy House u Velikoj Mlaki organizira zimski dječji kamp
Kamp je prikladan za djecu između 6 i 12 godina.
-
Moja županijaprije 6 danaStižu nove kamere za brzinu na području Zagrebačke županije
-
Vijestiprije 4 danaVelečasni Ivica Berdik vraća se u svećeničku službu kao kapelan u Šćitarjevu
-
Sportprije 2 danaCarević krenuo sa svih šest novih: Erceg zabio, pobjeda izmakla u zadnji čas!
-
Sportprije 4 danaCarević promijenio sustav, novaci debitirali, Gorica izgubila u Medulinu
