Povežite se s nama

Gospodarstvo

Grad uvodi reda: Gradnja uz više zelenila i ukidanje iznimaka koje su postale pravilo

Izmjenama Urbanističkog plana uređenja Velike Gorice želi se stati na kraj praksi u kojoj se zbog iskorištavanja iznimaka više ne projektira u skladu s odredbama, već isključivo u skladu s iznimkama.

Objavljeno

na

Na nadolazećoj sjednici Gradskog vijeća, koja je zakazana za četvrtak, pred vijećnicima će se naći prijedlog Ciljanih izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Velika Gorica (UPU VG), a kako bi se promijenila politika građenja u našem grad.

– Puno se gradi u Velikoj Gorici posljednjih godina, što je svakako pozitivno za razvoj i demografsku sliku grada, ali smo suočeni i s pretjeranom izgradnjom na pojedinim lokacijama uz premalo zelenila. Stoga pokrećemo Ciljane izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja naselja Velika Gorica s ciljem povećanja postotka obveznih zelenih površina, koje moraju biti sastavni dio svake građevne čestice i sprečavanja preizgrađenosti – najavio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Kako doznajemo, želi se stati na kraj praksi gdje se zbog iskorištavanja iznimaka, više ne projektira u skladu s odredbama već isključivo u skladu s iznimkama. Stoga su, osim povećanja postotka zelenila, daljnji razlozi izrade i donošenja Ciljanih izmjena i dopuna UPU VG i revidiranje svih iznimaka za gradnju navedenih unutar Odredbi za provođenje, pa se predlaže:

– ukinuti odredbe da građevna čestica može biti manja od propisane za određenu namjenu i pojedinu urbanu zonu

– ukinuti odredbe da koeficijent izgrađenosti može biti u nekim slučajevima veći od maksimalno  određenog

– ukinuti iznimke prilikom utvrđivanja  udaljenosti od susjednih međa, udaljenosti do susjednih zgrada kao i udaljenosti od regulacijskog pravca – znači navedene udaljenosti ni u kojem slučaju neće moći biti manje od minimalno određenih.

 

Naslovna fotografija: Željko Hladika/Pixsell

Gospodarstvo

VIDEO Nova era elegancije: Gašparić Grupa ima novi vizualni identitet s otmjenim pečatom

S primjenom znaka „G“ žele zadržati prepoznatljivost na tržištu te ujediniti tvrtke koje posluju pod Gašparić grupacijom.

Objavljeno

na

Gašparić Grupa, najpoznatiji multi-brand prodajno-servisni centar u kontinentalnom dijelu Hrvatske, lansira novi vizualni identitet te time obilježava novo poglavlje u svom uspješnom poslovanju.

– Kao tvrtka koja djeluje u automobilskoj industriji preko tri desetljeća, prepoznajemo važnost kontinuiranog rasta kako bismo ostali relevantni u izazovnom okruženju koje nas okružuje. Naša misija je usmjerena na pružanje jedinstvene usluge kao primarni fokus našeg poslovanja. Stoga, novi vizualni identitet nije samo estetska promjena, već odraz ideje da isključivo rastom i prilagodbom vremenu u kojem živimo, možemo nastaviti pružati najbolja rješenja te postati prvi izbor partnera za mobilnost na hrvatskom tržištu – podijelila je s nama svoja razmišljanja Lana Gašparić, CEO Gašparić Grupe.

Moderna i dinamična grafika novog vizualnog identiteta odražava njihovu predanost inovacijama, a s primjenom znaka „G“ žele zadržati prepoznatljivost na tržištu te ujediniti tvrtke koje posluju pod Gašparić grupacijom.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Službeno je! Nakon 120 godina Velika Gorica novi dom Hrvatske pošte

Danas u Velikoj Gorici radi 1700 radnika Hrvatske pošte.

Objavljeno

na

Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu novo sjedište HP – Hrvatske pošte d.d. je od 8. rujna u Velikoj Gorici u Nacionalnom skladišno-sortirnom centru u Poštanskoj ulici 9. Promjenom sjedišta tvrtke, nakon 120 godina i formalno završava jedno važno povijesno razdoblje hrvatskoga poštanskog sustava.

Gradnja novoga sortirnog centra počela je polaganjem kamena temeljca u svibnju 2017., a službeno je otvoren u rujnu 2019. Na parceli površine 70.200 m2 nalazi se kompleks površine 38.200 m2 koji obuhvaća sortirnicu, visoko regalno skladište, poštansku i paketnu logistiku, IT i podatkovni centar te podršku poslovanju. U drugoj fazi gradnje, koja je dovršena 2023., sagrađen je nastavak administrativne zgrade tako da danas u Velikoj Gorici radi 1700 radnika Hrvatske pošte.

Investicijom vrijednom 50 milijuna eura podignut je najsuvremeniji logistički centar u ovom dijelu Europe te je počela nova era Hrvatske pošte, a promjena sjedišta je i formalna potvrda novog razdoblja pošte i logistike u Hrvatskoj.

Nova korporativna strategija s pogledom na 2030. usmjerena je na daljnju digitalizaciju vlastitog poslovanja, ali i cjelokupnog tržišta, poboljšanje materijalnih uvjeta rada te na zeleno poslovanje.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Uz simbole na plastičnoj ambalaži do lakše reciklaže

Većina proizvoda koje koristimo u svakodnevici sadrže plastiku. Evo koju je plastičnu ambalažu najbolje izbjegavati, a koju možete ponovno upotrebljavati.

Objavljeno

na

Jedan od najvećih izazova modernog doba je problem plastike koja se oko nas neprestano gomila te je nalazimo posvuda. Ako malo bolje pogledamo, većinu proizvoda koje koristimo u svakodnevici sadrže plastiku, a uz to upravo plastiku prilikom odvajanja otpada najčešće odvajamo.

Zbog toga je najbolje spriječiti njezino stvaranje, ali i pripaziti koju vrstu plastike kupujemo budući da za neke oznake stručnjaci kažu da ih je bolje ne koristiti jer se teško recikliraju te mogu predstavljati i opasnost za ljudsko zdravlje.

Kako bi bili što odgovorniji i smanjili udio plastike u svojem kućanstvu, važno je upoznati se sa simbolima za plastičnu ambalažu. Imamo ih ukupno sedam, a stručnjaci savjetuju izbjegavati ambalažu s oznakama 3, 6 i 7 dok je za višekratnu upotrebu najbolje upotrebljavati plastiku s oznakama 2,4 i 5.

Princip numeriranja i kratica za označavanje ambalažnog materijala je vrlo jednostavan, a evo kako ih prepoznati i što oni znače:

1. PET ili PETE (POLIETILEN) – ova vrsta plastike među najčešće je korištenom plastikom namijenjena širokoj potrošnji. Većina bočica s vodom i sokovima napravljena su upravo od ove vrste plastike. Proizvodi bi se trebali koristiti samo jednom jer se višekratnom uporabom povećava rizik od razvoja bakterija. S obzirom na to da je polietilen lako reciklirati, bolje je da ga odmah bacite u reciklažni spremnik.

2. HDP ili HDPE (POLIETILEN VISOKE GUSTOĆE) – dobra plastika – ambalaža je proizvedena od kvalitetnog materijala. Većinom je deblja te se smatra najsigurnijom za korištenje jer ne ispušta gotovo nikakve kemikalije i može se ponovno koristiti. Od ove krute plastike izrađuju se pakiranja za kozmetiku, boce za mlijeko i ulje, tekući deterdženti, igračke itd. Stručnjaci savjetuju kupovanje ambalaže od ove vrste plastike jer HDP može se reciklirati i do deset puta.

3. PVC ili 3V (POLIVINIL KLORID) – plastika koja sadrži Ftalate – toksične kemikalije koje utječu na hormone u tijelu te se preporuča posegnuti za alternativnim proizvodom. Od ove vrste plastike izrađuju se cd-i, ploče, pakiranja od lijekova i baterija, školski pribor ali i neke igračke za djecu i kućne ljubimce – stoga svakako obratite pozornost jer reciklaža za ovu vrstu plastike je gotovo nemoguća.

4. LDP ili LDPE (POLIETILEN NISKE GUSTOĆE) – plastika koja ne ispušta kemikalije u i smatra se sigurnom za redovitu upotrebu te se može upotrebljavati više puta. Nažalost, ne može se koristiti za proizvodnju boca već se najčešće koristi za proizvodnju plastičnih vrećica, omota za kruh itd. Njegova stopa recikliranja je također jako niska.

5. PP (POLIPPROPILEN) – dobra plastika – ambalaža je najčešće od poluprozirne ili bijele plastike od koje se najčešće izrađuju čašice za jogurt ili kiselo mlijeko te se koristi u proizvodnji kuhinjskog posuđa. Sigurna je za upotrebu. Čvrsta je i otporna na toplinu, dobar je izolator protiv vlage, masnoće i kemikalija. Prikladna je i široko prihvaćena za recikliranje.

6. PS (POLISTIREN) – poznatiji kao stiropor koji kada se ugrije ispušta kancerogenu tvar Stiren. Polistiren je jeftina, lagana vrste plastike sa širokom lepezom upotrebe. Najčešće se koristi u izradi pakiranja za hranu i pića, kartona za jaja, plastičnog pribora za jelo, čaše za kavu itd. Reciklaža je moguća ali skupa i samim time ne pretjerano zastupljena.

7. PC ili OSTALO (OSTALI VIŠESLOJNI MATERIJALI) – nepoznata vrsta plastike pod koju su se sakrile sve ostale vrste plastike. Ne postoji standardizacija o njenom ponovnom korištenju ili mogućnosti reciklaže. Riječ je o plastici koja izlučuje kemikaliju BPA – bisfenol A koji negativno utječe na razvoj kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, karcinoma prostate itd. BPA je posebno opasan i za trudnice zbog mogućeg utjecaja na razvoj fetusa. Od ove vrste plastike se proizvode boce za sportska pića, posude za spremanje hrane, konzerve za hranu i limenke gdje se s  vremenom, posebno pod utjecajem viših temperatura  BPA izlučuje iz ambalaže i migrira u hranu koju konzumiramo. Kako je svijest o štetnosti BPA postala jako visoka, proizvođači posuda za hranu počeli su se okretati „BPA-free proizvodnji“ stoga je poželjno kupovati proizvode koji u sebi ne sadrže BPA.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Bavite se stočarstvom, sadnjom voća, povrća? Skupite dokumentaciju, predajte zahtjev za potpore do 31.kolovoza

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRR) ističe kako je cilj programa pružiti financijsku potporu subjektima koji se bave proizvodnjom u osjetljivim sektorima stočarstva i biljne proizvodnje,  nadoknaditi dio porasta troškova, te osigurati likvidnost poljoprivrednih gospodarstava.

Objavljeno

na

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRR) obavještava sve zainteresirane podnositelje da je do 31. kolovoza otvoreno podnošenje zahtjeva za potpore iz Programa državne potpore za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektorima stočarske i biljne proizvodnje.

Cilj Programa je pružiti financijsku potporu subjektima koji se bave proizvodnjom u osjetljivim sektorima stočarstva (govedarstva, svinjogojstva, ovčarstva, kozarstva, peradarstva, konjogojstva i pčelarstva) i biljne proizvodnje (voća, povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja, šećerne repe, sjemena povrća i sjemenskog kukuruza). Potporom se nastoji nadoknaditi dio porasta troškova proizvodnje, osigurati likvidnost poljoprivrednih gospodarstava, čime se posljedično nastoji zadržati postojeća razina zaposlenosti i spriječiti poremećaji u opskrbi, kako prerađivačkog sektora, tako i krajnjih potrošača proizvodima navedenih sektora.

Detalje oko podnošenja zahtjeva, te potrebne dokumentacije provjerite OVDJE.

Naslovna fotografija: APPRR

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika Gorica prva po broju poduzetnika, broju zaposlenih i ostvarenoj neto dobiti od milijardu kuna

U Velikoj Gorici u 2022. godini sjedište je imalo 2.019 poduzetnika kod kojih je bilo 13.650 zaposlenih.

Objavljeno

na

Objavio/la

U Zagrebačkoj županiji u 2022. godini sjedište je imalo 10.356 poduzetnika kod kojih je bilo 69.929 zaposlenih, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje broja zaposlenih za 5,6%, stoji u izvješću FINE kada su u pitanju rezultati financijskog poslovanja poduzetnika na području naše županije.

Na rang listi gradova i općina Zagrebačke županije, Velika Gorica prva je po broju poduzetnika (2.019), broju zaposlenih kod poduzetnika (13.650), ostvarenim ukupnim prihodima (18,6 milijardi kuna) te ostvarenoj neto dobiti u iznosu od milijardu kuna.

Broj poduzetnika u Velikoj Gorici povećan je u odnosu na 2021. za više od 100, broj zaposlenih je povećan za 462 osobe, ukupni prihodi su povećani za više od 3 milijarde kuna, a neto dobit je veća 400 milijuna kuna u odnosu na 2021. godinu.

– Vjerujem kako će i projekt Poduzetničkog inkubatora koji će otvoriti svoja vrata do kraja ove godine biti značajan poticaj razvoju poduzetništva u našem gradu – naglasio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Inače, Zagrebačka županija je, u odnosu na druge županije, na petom mjestu prema broju poduzetnika, na trećem prema broju zaposlenih kod poduzetnika i ostvarenoj neto dobiti te na drugom mjestu prema iskazanim ukupnim prihodima.

Poduzetnici županije ostvarili su u 2022. godini ukupne prihode u iznosu od 86 milijardi kuna (19,9% više u odnosu na 2021.), ukupne rashode od 81,5 milijardi kuna (21,6% više), dobit razdoblja u iznosu od 4,9 milijardi kuna (1% više), gubitak razdoblja od 1,3 milijarde kuna (55,4% više) te neto dobit od 3,6 milijardi kuna (10,7% manje). Prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 7.205 kuna, što je 10,4% više u odnosu na 2021. godinu (6.524 kune).

Društvo LIDL HRVATSKA d.o.o. k.d. iz Velike Gorice zadržalo je i u 2022. godini dominantnu ulogu među poduzetnicima Zagrebačke županije. Ovo društvo lani je ostvarilo najveće ukupne prihode koji iznose 7,9 milijardi kuna, najvišu dobit razdoblja od 391,8 milijuna kuna te je zapošljavalo najveći broj radnika, njih 2.792. Najveći izvoznik bilo je društvo BUGATTI RIMAC d.o.o. iz Svete Nedelje s iznosom od 1,3 milijarde kuna.

Izvor/foto: FINA

Nastavite čitati

Reporter 430 - 21.09.2023.

Facebook

Izdvojeno