Povežite se s nama

Gospodarstvo

Rekordan interes za trogodišnja zanimanja, obrtnici su novi junaci tržišta rada

Učenici diljem Hrvatske masovno upisuju strukovne škole, a broj obrta raste rekordnim tempom. Što je dovelo do toga?

Objavljeno

na

Foto: Thijs van der Weide/pexels.com

Hrvatska je ovih dana svjedok svojevrsnog obrtnog preporoda. Dok se digitalno doba i dalje razvija munjevitom brzinom, učenici i njihovi roditelji sve češće okreću pogled prema, škarama, kliještima i alatu. Završene su prijave za upis u srednje škole, a brojke koje pritom izviru pokazuju kako su strukovna i obrtnička zanimanja doživjela pravu malu renesansu. U središtu te priče je novi val interesa za trogodišnje strukovne škole, koje nude ono što je generacijama prije bilo podcijenjeno, konkretno znanje, brzu zapošljivost i sve traženiji profil na tržištu rada.

U emisiji „Otvoreno“ na HRT-u, koja se bavila upravo ovom temom, sudjelovali su predstavnici ministarstva, srednjoškolskih ustanova i Hrvatske obrtničke komore. Kako piše Tportal, svi se slažu u jednom, učenici su napokon počeli birati obrtnička zanimanja.

Struka se vraća na velika vrata

Podaci govore da je ovogodišnji plan upisa u srednje škole bio usklađen s realnim potrebama tržišta, što je rezultiralo s 84 % učenika koji su uspjeli upisati svoj prvi izbor. Ravnatelji strukovnih škola, poput Zlatka Stića iz Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, potvrđuju da su kapaciteti gotovo do kraja popunjeni i da je po prvi put interes za gimnazijske i strukovne smjerove bio izjednačen. Učenici, čini se, sve češće biraju „sigurnu kartu“, zanimanja koja ne samo da garantiraju posao, već i omogućuju razvoj vlastitog obrta.

Mirko Ćurić iz đakovačke Srednje strukovne škole Antuna Horvata izjavio je kako je interes za trogodišnja obrtnička zanimanja bio iznimno visok, s programima poput automehatronike, frizerstva, soboslikarstva i strojarske montaže koji su gotovo u potpunosti popunjeni. Dodaje kako već godinama učenici biraju upravo one programe koji nude brže zaposlenje i konkretne prihode, što potvrđuje promjenu paradigme u razmišljanju mladih ljudi i njihovih obitelji.

U tom kontekstu, Dalibor Kratohvil iz Hrvatske obrtničke komore navodi impresivan podatak, samo za program frizera u jednoj školi bilo je ponuđeno 260 mjesta, a prijavilo se čak 680 učenika. Takav nerazmjer između kapaciteta i interesa potvrđuje da tržište itekako traži obrtnike, a obrazovni sustav ih više ne proizvodi dovoljno.

Kakva je situacija u goričkim školama?

Srednja strukovna škola Velika Gorica nudi čitav spektar trogodišnjih obrtničkih zanimanja koja su danas među najtraženijima na tržištu rada. U ponudi su programi za elektroinstalatera, elektromehaničara, operatera strojne obrade, automehatroničara, montera strojarskih instalacija, frizera, pedikera, konobara i kuhara.

Riječ je o profilima zanimanja koje poslodavci diljem Hrvatske traže kao „vodu u pustinji“. I ne samo da su ta zanimanja tražena, ona su ujedno i odskočna daska za otvaranje vlastitog obrta, čime se mladima pruža prilika ne samo za zaposlenje, već i za dugoročni profesionalni i poduzetnički razvoj.

Strukovno obrazovanje više nije sinonim za „plan B“ ili za učenike slabijih ocjena. Danas je to pametan izbor onih koji žele što prije steći konkretna znanja i vještine te vrlo brzo početi raditi. Reforma strukovnog obrazovanja sve više uključuje suradnju s gospodarstvom, a učenici dio nastave provode kod stvarnih poslodavaca, čime već tijekom školovanja dobivaju vrijedna iskustva i kontakte.

Što kažu brojke?

Rast interesa za strukovna zanimanja savršeno prati i gospodarski trend: obrtništvo u Hrvatskoj snažno raste. Prema podacima Ministarstva gospodarstva, na kraju 2024. godine bilo je registrirano čak 122.877 obrta, što je porast od više od 11.000 u odnosu na prethodnu godinu. Usporedimo li to s 2021., riječ je o nevjerojatnih 26.498 obrta više, rast od čak 27,5 % u samo tri godine.

Taj se trend nije zaustavio ni u 2025., već u veljači broj se popeo na 123.485 obrta, uz kontinuiran mjesečni rast. Zagrebačka županija, u koju spada i Velika Gorica, našla se među pet najjačih po rastu broja obrta u apsolutnim brojkama, čak 1.894 nova obrta. Ti podaci jasno govore da ne samo da raste broj onih koji se školuju za obrtnička zanimanja, već i broj onih koji se odlučuju zaploviti u poduzetničke vode. Više o tome smo pisali ovdje.

Budućnost je u rukama obrtnika?

Sve je jasnije da ulazimo u razdoblje u kojem će zanatska zanimanja igrati ključnu ulogu u gospodarstvu. Rastući broj obrta, velik interes za strukovne škole i konkretna potreba tržišta za majstorima svih vrsta čine jedinstvenu priliku za učenike koji žele sigurnu budućnost.

Međutim što je dovelo do ovog i je li samo riječ o mjehuriću? Naime, prije samo 10 godina, svaki osmaš je slušao kako mora upisati gimnaziju ili četverogodišnju srednju školu kako bi mogao nastaviti do fakulteta. Takvo razmišljanje je dovelo do hiperinflacije visokoobrazovanih, čime prema omjeru ponude i potražnje, dolazi do manjka obrtničkih zanimanja koja su itekako potrebna. Hoće li budućnost biti u rukama obrtnika ili će se za 10 godina stvari opet obrnuti? Samo će vrijeme pokazati.

Gospodarstvo

Velike novosti za obrtnike! Vlada šalje novi zakon u Sabor, evo što bi se moglo promijeniti

Komorski doprinos smanjuje se na 1,5 %, uvodi se institut obiteljskog obrta, a nasljednicima se olakšava nastavak poslovanja nakon smrti obrtnika

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Lukasz Radziejewski/pexels.com

Vlada je danas u saborsku proceduru poslala prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obrtu kojim želi olakšati poslovanje obrtnicima, smanjiti dio njihovih troškova i modernizirati sustav strukovnog obrazovanja. Među važnijim novostima su niži komorski doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori, uvođenje obiteljskog obrta te jasnije definirana prava obrtnika nakon odlaska u mirovinu.

Kako piše Poslovni.hr, jedna od ključnih promjena odnosi se na komorski doprinos. Prema prijedlogu, stopa bi se smanjila s dosadašnja dva na 1,5 % osnovnog osobnog odbitka, što bi obrtnicima trebalo donijeti niže mjesečne izdatke.

Uz to, zakon predviđa i jasnije uređenje Majstorske škole kao javne ustanove koja bi provodila programe obrazovanja i usavršavanja za obavljanje obrta. Osnivač bi bila Hrvatska obrtnička komora, uz mogućnost uključivanja više osnivača, a cilj je brže osposobljavanje mladih za tržište rada i modernizacija cjeloživotnog obrazovanja.

Novost je i institut obiteljskog obrta. Obrtnicima bi u poslu mogli pomagati članovi kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa, čime se želi potaknuti obiteljsko uključivanje u posao i lakše očuvanje obrta kao tradicije. Također, prijedlog donosi i promjene vezane uz nasljeđivanje obrta. Nakon smrti obrtnika, nasljednici koji žele nastaviti posao mogli bi to učiniti bez obveze ispunjavanja posebnih uvjeta poput stručne spreme ili položenog majstorskog ispita. Time bi se, između ostalog, olakšalo i imenovanje privremenog poslovođe dok traje ostavinski postupak.

Izmjenama se dodatno precizira i pravo obrtnika koji su otišli u mirovinu. Prema prijedlogu, moći će nastaviti obavljati registriranu djelatnost bez obustave isplate mirovine, što bi trebalo omogućiti dulji ostanak na tržištu rada i zadržavanje kvalitete usluga i proizvoda.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Ministarstvo dijeli bespovratna sredstva – otvoren poziv za kulturne i kreativne industrije

Cilj je jačanje poslovanja i konkurentnosti sektora

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske objavilo je 5. svibnja Javni poziv za poticanje poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama u 2026. godini, kojim će dodjeljivati bespovratna sredstva poslovnim subjektima iz četiri područja, izvedbenih umjetnosti, književno-nakladničke i knjižarske djelatnosti, vizualnih umjetnosti te audiovizualnih djelatnosti. Prijave se podnose isključivo elektronički, a poziv je otvoren do 5. lipnja u 17 sati.

Poseban naglasak stavljen je na projekte koji donose unaprjeđenje poslovnih modela, povećanje prihoda i konkurentnosti, kao i poboljšanje procesa proizvodnje i distribucije kulturno-umjetničkih sadržaja.

Ovaj poziv, ističu iz Ministarstva, nadovezuje se na raniju investiciju „Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija“ iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kroz koju je sektoru dodijeljeno više od 35 milijuna eura. Ujedno predstavlja nastavak programa poticanja poduzetništva koji se provodio do 2022. godine.

Više informacija dostupno je ovdje.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

DZS objavio nove brojke, evo što se dogodilo s trgovinom u ožujku – jedan sektor posebno iskače

Ukupni promet u trgovini na malo u ožujku je porastao, no prehrambeni sektor bilježi pad na mjesečnoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u ožujku 2026. realno je porastao za 0,9 % u odnosu na veljaču, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najveći rast zabilježen je u prodaji motornih goriva i maziva, koja je na mjesečnoj razini skočila za 6,4 %. Rastu je pridonijela i trgovina neprehrambenim proizvodima (bez goriva), gdje je promet povećan za 2,4 %. S druge strane, promet od prodaje prehrambenih proizvoda u ožujku je pao za 0,8 % u usporedbi s prethodnim mjesecom.

U usporedbi s ožujkom prošle godine, kalendarski prilagođeni promet u trgovini na malo realno je porastao za 3,3 %.

Najveći godišnji rast ostvaren je u prodaji neprehrambenih proizvoda (osim goriva), gdje je promet porastao za čak 8 %. Pozitivan trend bilježi i sektor hrane, pića i duhanskih proizvoda, s rastom od 3,1 %. Ipak, prodaja motornih goriva i maziva na godišnjoj je razini pala za 4,7 %, što pokazuje da se tržište u tom segmentu kreće u suprotnom smjeru u odnosu na ukupni trend.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj opet porasle – evo koliki je bio prosjek u veljači

Neto plaće u odnosu na prošlu godinu porasle su gotovo 8 %, a najveće iznose bilježi farmaceutska industrija.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču 2026. iznosila je 1.527 eura. U odnosu na siječanj to je rast od 1,1 %, dok je realno povećanje iznosilo 0,8 %. Prosječna bruto plaća u veljači bila je 2.139 eura, što je u odnosu na prethodni mjesec nominalno više za 1,2 %, a realno za 0,9 %.

Na godišnjoj razini rast je još vidljiviji. Prosječna neto plaća bila je 7,8 %veća nego u veljači prošle godine, dok je realni rast iznosio 3,9 %. Bruto plaće su u istom razdoblju porasle nominalno 8,9 %, a realno 4,9 %.

Medijalna neto plaća iznosila je 1.282 eura, što znači da je polovica radnika primila manje, a polovica više od tog iznosa. U odnosu na siječanj medijan je pao za 1,7 %, ali je u odnosu na prošlu godinu porastao za 9,1 %.

Medijalna bruto plaća u veljači iznosila je 1.750 eura, što je mjesečno manje za 2,2 %, dok je na godišnjoj razini veća za 10,5 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Nezaposlenost u gradu pada! Broj prijavljenih manji, poslodavci najviše traže ovo zanimanje

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem ožujka 2026. godine na području Ispostave Velika Gorica u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 849 nezaposlenih osoba. Riječ je o padu od 5,5 % u odnosu na veljaču te 11,4 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Tijekom istog mjeseca iz evidencije HZZ-a zaposleno je 110 osoba, pri čemu su se najčešće zapošljavali administrativni službenici, ukupno njih devet.

S druge strane, poslodavci su u ožujku na području Velike Gorice Zavodu prijavili 319 slobodnih radnih mjesta. Najveća potražnja zabilježena je za poštarima, za koje je oglašeno 65 radnih mjesta.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno