Povežite se s nama

Politika

Goričani na listama: Kraljica dronova, tiktoker i dva navijača u borbi za Sabor

Najveći broj kandidata s velikogoričkog područja ponudila je lista koju predvodi HSP, njih sedam. Šestero ih je na listi koju predvodi MOST, troje na onoj u kojoj je Domovinski pokret, dvoje na SDP-ovoj, a po jednog imaju HDZ i Možemo!

Objavljeno

na

Trideset i tri godine nakon što je uspostavljena samostalna Republika Hrvatska izaći ćemo na birališta i izabrati jedanaesti saziv Hrvatskog sabora. Birat će se 151 saborski zastupnik, i to kroz deset izbornih jedinica, a za ta mjesta kanidiralo je 2277 ljudi.

Gledamo li samo našu, I. izbornu jedinicu, ukupno je na listama 238 kandidata, a eđu njima, naravno, ima i ljudi iz našega grada, odnosno našega kraja. To su naši susjedi, prijatelji ili poznanici, a ukupno ih je ovoga puta – 20! Preračunato u postotke, to je nešto više od osam posto, a tih 14 muškaraca i šest žena rasporedili su se na šest od ukupno 17 lista za koje ćemo moći glasovati.

Naši sumještani najbrojniji su na listi HSP-a, na kojoj ih je čak sedam “naših”, a slijedi MOST s šestero kandidata.
I svi oni pokušat će ostvariti ono što do sad nije uspjelo prevelikom broju naših sugrađana. Gledajući u povijest, tu se radi o ukupno 12 ljudi, u raznim oblicima i varijantama, počevši od prvih višestranačkih izbornika, za Sabor tadašnje Savezne Republike Hrvatske.

U taj su saziv 1990. ušla trojica Velikogoričana, ali koncept je bio drukčiji, s tri vijeća. U Vijeću općina bio je Nikola Bulat, u Društveno-političkom vijeću Zvonimir Špišić, a u Vijeću udruženog rada Josip Zagorac.

Nakon uspostave samostalne Hrvatske, na izborima 1992., u Sabor je ušao samo Nikola Bulat, a na “šestosiječanjskim” izborima iz 2000. godine mjesto u klupama dobio je Ivan Šuker, koji je zastupnik postao i na izborima 2003. Međutim, tad je postao i ministar financija pa su ga u sljedeća dva saborska mandata mijenjali naši ljudi – prvo Ivan Jurkin, a zatim i Stjepan Kundić.

U godinama koje su slijedile u Saboru su sjedili i Tonino Picula, Vesna Fabijančić Križanić, Dražen Barišić i Goran Beus Richembergh, a dosadašnji niz na posljednjim je izborio zatvorio gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Teoretski, prvi sljedeći može biti svatko od 20 kandidata na listama za ove izbore, pa loše doznati malo više o svakome od njih, redom temeljenim na listama.

Tako lista broj 6, koju predvodi Domovinski pokret, na 3. mjestu ima Zvonimira Lovrića, rođenog Osječanina, uspješnog liječnika, primarijusa, odlikovanog s pet odličja za zasluge u Domovinskom radu. Lovrić je otac troje djece, djed četvero unučadi, a u Velikoj Gorici živi od 1995. godine, kao gorički zet.

Bio je aktivani član Matice hrvatske, sudjelovao je u Hrvatskom proljeću u Osijeku, a od 1989. do 1995. bio je član HDZ-a. Tad se posvetio karijeri, a politički se aktivirao kao jedan od suosnivača Domovinskog pokreta. Od 2021. je dopredsjednik Gradskog vijeća.

Uz njega, na listi Domovinskog pokreta naći se će i Marijana Peher, Goričanka iz Obrezine. Po struci je inžinjer odjevne tehnologije, no sa suprugom već 20 godina vodi OPG. Uz to vodi i tradicionalno imanje, odnosno ranč sa konjima. U politiku je, kaže, ušla kako bi pokazala mladima da nema koristi od kukanja, a djeluje s pozicije predsjednice Vijeća Mjesnog odbora Šćitarjevo.

Našom predstavnicom smatrat ćemo i kandidatkinju s mjesta broj 11 na ovoj listi, a to je Andreja Šego Turković, Zagrepčanka koja živi u Pokupskom. Odrasla je u Maksimiru, u kvartu Željeznička kolonija, a danas živi u Pokupskom. Po struci je komercijalist, najveći dio karijere provela je u prodaji, a prošla je i izobrazbu za obiteljskog suradnika, pa trenutačno radi u Centru za djecu u Nazorovoj, u sklopu psihosocijalne podrške obiteljima radi prevencije oduzimanja skrbništva nad djetetom.

Smatra kako je demografija ključan problem za opstanak države, da je krajnji trenutak da se nešto poduzme, a o svemu tome razmišlja u šetnjama sa svoja četiri psa.

22.12.2019., Sarajevo, Bosna i Hercegovina – Glasanje na birackom mjestu u Sarajevu na kojem se bira predsjednik Republike Hrvatske.rPhoto: Armin Durgut/PIXSELL

Jedini naš predstavnik na listi broj 7, koju predvodi HDZ, bit će ujedno i najzvučnije ime na ovom popisu. Krešimira Ačkara nije potrebno puno predstavljati, pa ostaje jedino podsjetiti da je predsjednik gradskog HDZ-a, da je od 2021. gradonačelnik Velike Gorice, da je u posljednje četiri godine bio saborski zastupnik, da je po struci profesor teologije… I da, s obzirom na poziciju, ima najveće šanse za ulazak u Sabor.

Na sljedećoj listi, pod rednim brojem 8, koju će predvoditi HSP, naći će se rekordan broj od čak sedam Velikogoričana. Pritom najvišu, treću poziciju drži Stjepan Palčić iz Vukovine. Oženjen je, otac troje djece, a politički je aktivan dugi niz godina kao dopredsjednik velikogoričke podružnice HSP-a. Zaposlenik je Hrvatskih cesta.

Na broju 4 naći se se ime Mate Bekavca, Velikogoričanina koji je diplomirani ekonomist, umirovljeni poduzetnik te obnovitelj i bivši dopredsjednik HČSP-a. Oženjen je u otac troje djece.

Ivica Gašpar, koji se smjestio na broju 5, živi u Rakarju, a rodom je iz Sinja. Hrvatski je branitelj, godinama tajnik gradske podružnice HSP-a, a izvan politike radi kao voditelj odjela u jednom trgovačkom lancu. Uz to, osnivač je Društva prijatelja Hajduka.

Na poziciji broj 6 naći će se Ivan Palčić, nagrađivani poljoprivrednik koji je do nagrada uspio doći unatoč invaliditetu. Drugi Palčić na ovom popisu dugogodišnji je predsjednik Nadzornog odbora velikogoričke podružnice HSP-a.

Još malo niže na listi, na broju 8, smjestio se Danko Ištvanek, koji živi u Kurilovcu. Kako kažu iz stranke, jedan je od rijetkih preostalih servisera elektroničke opreme na području grada, a u političkom dijelu priče ističe se kako je član Izvršnog odbora gradske podružnice stranke.

U istom tom IO-u je i naš sugrađanin koji drži broj 9 – Robert Bodružić. Nakon rata iz Bugojna se preselio u Veliku Goricu, umirovljeni je pripadnik specijalne policije i HVO-a te bivši logoraš bugojanskog logora.

HSP-ovu goričku sedmorku, na broju 11 svoje liste, zatvara Karlo Blagaj, student povijesti na fakultetu u Puli, koji živi u Velikoj Gorici. Član je Nadzornog odbora gradske podružnice stranke, iz koje ističu i kako je Karlo aktivni pripadnik navijačke skupine Bad Blue Boys i velikogoričkog ogranka Goričani.

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Sljedeća lista na kojoj imamo svoje ljude smjestila se pod redni broj 10, a predvodi je MOST, čiji je velikogorički ogranak vrlo aktivan, što je rezultiralo i sa čak šest Velikogoričana na listi.

Najviše pozicioniran među njima je Ivan Bekavac, koji je na broju 2, odmah iza nositeljice liste Marije Selak Raspudić. Anesteziolog u Klinici za dječje bolesti Zagreb bio je i kandidat za gradonačelnika na prošlim lokalnim izborima, a sam se sebe predstaviti kao obiteljskoga čovjeka, oca petero djece, ali i student poslijediplomskog studija Medicinskog prava na Pravnom fakultetu u Splitu.

Visoki broj 5 zauzela na Nada Finderle, marketinška stručnjakinja koja je po obrazovanju inženjerka geodezije i geoinformatike. Ima višegodišnje u domaćim i međunarodnim kompanijama.

Nada Finderle je prokuristica firme čiji se rad bazira na marketinškim i konzultantskim uslugama te edukacijama, analitici i specijaliziranim snimanjima iz zraka za područje geodezije. Kao inženjerka je prepoznala i aktivno se posvetila snimanju iz zraka te je i sama licencirani rukovatelj sustavima bespilotnih zrakoplova (dronova) i vodeća stručnjakinja na tom području, čak i predsjednica Hrvatske Udruge Bespilotnih Sustava.

Velikogoričani drže i posljednja četiri mjesta MOST-ove liste, počevši od Valentine Dorotić, koja je na broju 11. Ona je prvostupnica međunarodnih odnosa i diplomacije, članica je Gradskog odbora za mlade, članica je odbora gradske četvrti Kurilovec i gradska vijećnica. Posebno je, kaže, angažirana po pitanju položaja i uloge žena u društvu te njihove ravnopravnosti.

Na sljedećoj, 12. poziciji, smjestio se Antonio Kuliš, koji dolazi iz stranke Hrvatski suverenisti, čiji velikogorički ogranak od 2022. vodi kao predsjednik. Tajnik gradske četvrti Miljenko Granić, kako sam kaže, “svoje akademske korijene izgradio je kroz Zavod za prometnu signalizaciju na Fakultetu prometnih znanosti.” Nakon završenog fakulteta stažirao je u Europskom parlamentu u Bruxellesu i Strasbourgu, a u politiku se na lokalnoj razini uključio 2019.

Na broju 13 na listi MOST-a ponovno naša predstavnica, i to Marija Zubec. Ova učiteljica razredne nastave s usmjerenjem na informatiku već 17 godina predaje informatiku u osnovnoj školi. Dvije godine bila je član povjerenstva za prosudbu udžbenika iz informatike, a od prošle godine dio je autorskog tima za udžbenike. Majka je četvero djece, troje školaraca i jednog vrtićanca.

Na posljednjemu mjestu, na broju 14, također je Velikogoričanin, ponovno gradski vijećnik, ali i predsjednik Mjesnog odbora Kurilovec Damir Slojšek. U lokalnoj politici aktivan je kroz posljednjih deset godina, jedan je od najistaknutijih gradskih MOST-ovaca, a već je godinama i koordinator stranke za Veliku Goricu. Izvan politike Slojšek je IT-jevac, zaposlen u jednoj od medijskih grupa koja se bavi proizvodnjom, selekcijom, razvojem i interpretacijom sadržaja za različite medijske proizvode. U slobodno vrijeme veliki je zaljubljenik u sport te obiteljski čovjek.

Jedan od najmlađih “naših” kandidata na svim listama je 22-godišnji Jan Kruhak, koji je 14. na listi platforme Možemo!, pod brojem 11. Studira na dva fakulteta, poslovnu ekonomiju na Ekonomskom fakultetu i filozofije na Filozofskom, živi u Cvjetnom naselju, a politički se aktivirao s 18 godina. Bio je mladi ambasador Europskog parlamenta za Zagrebačku županiju, s ciljem da mobilizira mlade glasače za europske izbore, a platformi Možemo priključio se početkom ove godine.

Bavi se društvenim mrežama, suosnivač je online platforme zet268, koja je kroz meme kulturu, kako opisuje Kruhak, parodirala svakodnevicu u Velikoj Gorici, Zagrebu, Hrvatskoj i svijetu te na svom vrhuncu imala velik broj pratitelja na Instagramu, Twitteru i TikToku.

Dvoje Velikogoričana našlo se i na listi pod rednim brojem 16, onoj koju predvodi SDP. Mjesto broj 7 zauzela je tako Ivana Mlinar, magistrica prava, koja je godinama živjela u Zagrebu i punih deset godina bila zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba. Danas je Mlinar Velikogoričanka, društveno aktivna, a ujedno je i predsjednica gradske organizacije SDP-a. Kako sama ističe, ekološki je osviještena, strastvena biciklistica, a već godina aktivna je i u humanitarnom radu.

Na broju 14 iste ove liste našao se i zadnji kandidat u ovom našem nabrajanju, ali ujedno i jedan od najprepoznatljivijih na ovom popisu. Ivo Jelušić diplomirani je politolog, a u njegovoj političkoj karijeri ističu se uloge zamjenika gradonačelnika Grada Zagreba i saborskog zastupnika u tri saziva, pri čemu je u sedmom sazivu bio predsjednik Odbora za gospodarstvo, a u osmom potpredsjednik. Oženjen je, otac dvoje djece, a u SDP-u je još od 1990. godine. Bio i predsjednik i dopredsjednik zagrebačkog SDP-a, a između 2016. i 2020. član Predsjedništva SDP-a.

Sve liste u I. izbornoj jedinici ponovno pregledajte OVDJE.

Politika

Zmajlović: Da je ovo razgovor za posao, Kožić ne bi prošao ni u drugi krug

Kandidat SDP-a i Možemo! za župana Mihael Zmajlović pozvao je birače da odaberu između “starog način rada i njegova tima mladih, sposobnih ljudi i konkretnog programa do 2029. godine”

Objavljeno

na

Jedan od najvećih izazova ove naše kampanje bio je kako ostati korektan, a da pritom ne zatvaramo oči pred činjenicama koje su svima vidljive. Osobno gospodinu Kožiću želimo dobro zdravlje, ali treba razlikovati osobu od funkcije, izjavio je Mihael Zmajlović na završnoj konferenciji za medije uoči drugog kruga u nedjelju.

Dodao je kako izbori nisu pogled unatrag već unaprijed.

– U 25 godina je napravljeno i dobrih stvari, bilo bi nelogično da u toliko vremena nije baš ništa napravljeno, no ovi izbori pokazuju kako život u Zagrebačkoj županiji treba izgledati 2029. godine. U tom smislu smo gospodin Kožić i ja – kandidati za posao. Pozivam građane da tako gledaju na izbore i u nedjelju donesu odluku. Ako pustimo na stranu i zdravstveno stanje i optužnicu, i dalje ostaje pitanje odgovornosti, snage i sposobnosti da se Zagrebačka županija vodi sljedeće četiri godine – izjavio je Zmajlović.

Dodao je i kako “Stjepan Kožić kao župan nije prisustvovao polovici sjednica Županijske skupštine, nema ga u uredu, a tijekom kampanje nije održao niti jednu konferenciju za novinare i izbjegao je sva sučeljavanja”. Zmajlović tvrdi i kako je njegov protukandidat “jedini političar na ovoj funkciji koji se uopće ne služi računalom”.

– Ne kažem da se od župana očekuje da zna Canvu ili ChatGPT, ali da se radi o razgovoru za posao, on ne bi ispunio osnovne uvjete. Govorim to zbog toga što Zagrebačka županija 2029. godine treba biti moderna, digitalizirana, trebamo uvesti zelenu javnu nabavu, graditi “park and ride” parkirališta na ulazima u Zagreb, pokrenuti brzu željeznicu do Gorice i Samoborček, dovesti doktore u lokalne domove zdravlja i pokrenuti suradnju s Gradom Zagrebom – rekao je Zmajlović i istaknuo kako treba gledati prema funkciji župana kao osobi koji ima snagu i sposobnost to sve pokrenuti, koordinirati i napraviti.

– Pozivam građane da izađu na izbore u nedjelju. Pred sobom imate dva kandidata. S jedne strane je jedan stari način rada, a s druge imate mene i tim mladih, sposobnih ljudi i konkretan program do 2029. godine. I spremni smo ga odmah provesti. Birajte za sebe i birajte sa stavom: hvala starom, ali vrijeme je za novo” – zaključio je kandidat za župana Mihael Zmajlović.

Nastavite čitati

Moja županija

LOKALNI IZBORI Kožić u drugi krug s najvećom podrškom birača

Fokus na školstvo, zdravstvo i gospodarstvo – nastavak ulaganja u jednosmjensku nastavu, jačanje zdravstvene skrbi te podrška poduzetnicima, poljoprivredi i razvoju turizma

Objavljeno

na

Stjepan Kožić, kandidat  SKNL-a, HDZ-a, HSU-a i DP-a za župana Zagrebačke županije, sa svojim zamjenicima Ervinom Kolarecom i Damirom Tomljenovićem, ulazi u drugi krug lokalnih izbora s najvećom podrškom birača – u prvom krugu lokalnih izbora osvojio je 42,16 posto glasova, čime su birači potvrdili smjer razvitka županije u proteklim mandatima.

Inače, Kožić je hrvatski najdugovječniji župan, pod čijim je vodstvom u protekle 24 godine Zagrebačka županija postala najrazvijenija županija u Hrvatskoj i gospodarski najbrže rastuća regija.

–Zahvaljujem na velikoj podršci u prvom krugu – to je potvrda da su prepoznati rezultati i smjer kojim idemo. Iskustvo i rezultati su moja snaga. U politici je lako davati obećanja i pričati o promjenama, ali iza mene su konkretni projekti i vidljivi pomaci. Važno je imati energiju, ali i mudrost – a ja imam oboje kako bismo dodatno ojačali status naše županije kao gospodarski najrazvijenije regije u Hrvatskoj – istaknuo je Stjepan Kožić, aktualni župan i kandidat za novi mandat.

Tijekom kampanje Kožić je isticao fokus na ključna područja daljnjeg razvoja – obrazovanje, zdravstvo i gospodarstvo, s posebnim naglaskom na jednosmjensku nastavu, razvoj prometne infrastrukture, podršku poduzetnicima i poljoprivrednicima te razvoj turizma.

Foto: Zagrebačka županija

U području zdravstva, županija će nastaviti s ulaganjima u opremu, prostor i ljudske kapacitete, kako bi zdravstvena skrb bila dostupnija svim građanima. Više od 100 liječnika trenutačno je na specijalizaciji, a plan je taj broj dodatno povećati, osobito u deficitarnim granama. Gospodarski razvoj ostaje jedan od ključnih prioriteta.

Nastavit će se ulaganja u razvoj poduzetničkih zona, kao i mjere usmjerene na potporu malim i srednjim poduzetnicima, obrtnicima i OPG-ovima.

Zagrebačka županija će i dalje pružati snažnu podršku poljoprivrednicima kroz sufinanciranje opreme i promociju domaćih proizvoda, kako bi povećali konkurentnost i pristup tržištu. Turizam će se dodatno razvijati kao gospodarska grana – kroz ulaganja u sadržaje i infrastrukturu, promociju županijskih destinacija i razvoj cikloturizma, vinskih i kulturnih ruta.

Snažan ostaje i angažman prema udrugama i organizacijama civilnog društva, kojima će se i dalje pružati sustavna financijska i programska podrška.

–Prioriteti ostaju ulaganja u školstvo, zdravstvo i snažno gospodarstvo – jer upravo to čini temelj za kvalitetniji život u svakom dijelu naše županije. Fokusiran sam na projekte koji donose stvarne koristi građanima – od jednosmjenske nastave i dostupne zdravstvene skrbi, do podrške poduzetnicima, poljoprivrednicima i razvoju turizma. Imamo jasnu viziju i konkretne planove, i spremni smo ih nastaviti provoditi odgovorno i u interesu svih stanovnika Zagrebačke županije – poručio je Kožić.

Dodajmo kako je Kožić u prvom krugu dobio oko 13 tisuća glasova više od protukandidata Mihaela Zmajlovića (SDP-a i Možemo!).

A tko će biti na čelu najrazvijenije regije u državi, stanovnici županije odlučit će u nedjelju, 01. lipnja.

Nastavite čitati

Politika

Zmajlović iz Velike Gorice poručio – Biramo između starog i novog, odlučujemo o budućnosti!

Kandidat za župana Zagrebačke županije Mihael Zmajlović uoči drugog kruga izbora posjetio Veliku Goricu, pozvao na građansku odgovornost i istaknuo važnost suradnje sa Zagrebom.

Objavljeno

na

Foto: Mihael Zmajlović/Facebook

Uoči drugog kruga izbora za župana Zagrebačke županije, koji će se održati u nedjelju, 1. lipnja, kandidat Mihael Zmajlović, ovih dana u sklopu svoje kampanje obilazi mnoga mjesta i gradove u županiji. Tako je i posjetio je Veliku Goricu kako bi se izravno obratio građanima i predstavio ključne točke svoje kampanje.

„Na terenu smo i koristimo priliku da zahvalimo svim biračima koji su nam u prvom krugu dali podršku, a pozivamo ih da izađu na izbore i u nedjelju, 1. lipnja. To je važno jer bez izlaska na izbore nema promjene“, smatra Zmajlović

Tijekom posjeta razgovarao je s lokalnim stanovništvom i predstavnicima zajednice, apelirajući na važnost odluke koju će birači donijeti u nedjelju, odluke, kako je istaknuo, koja će definirati smjer razvoja grada i županije.

„Pozivam sve Velikogoričanke i Velikogoričane, mislite na svoj interes bez obzira na političko opredjeljenje. Birajte i mislite na budućnost. Stara vlast znači stagnaciju, a ja kao novi župan nudim konkretna rješenja i suradnju“, poručio je Zmajlović prilikom susreta.

Jedna od središnjih poruka koju je istaknuo u svom obraćanju bila je potreba za čvršćom i funkcionalnijom suradnjom između Velike Gorice i Zagreba. Zmajlović je naglasio kako takva povezanost nije samo logična, već i nužna za daljnji gospodarski i infrastrukturni razvoj. Prema njegovim riječima, bolja prometna povezanost, smanjenje gužvi te realizacija zajedničkih projekata trebaju biti prioriteti svake odgovorne lokalne i regionalne uprave.

„Suradnja sa Zagrebom ključna je za Veliku Goricu. Suradnja znači bolju prometnu povezanost, manje gužve i zajedničke projekte. U nedjelju, 1. lipnja biramo kakvu budućnost želimo za Veliku Goricu i Zagrebačku županiju. Vi odlučujete, staro ili novo“, rekao je Zmajlović. 

Tijekom dana provedenog u Velikoj Gorici, Zmajlović se sastao s brojnim građanima, slušao njihove prijedloge i probleme. Dodao je i kako postoji potreba za većom povezanošću s regionalnim i državnim institucijama te važnost uspostave suradnje na svim razinama vlasti, kako bi se iskoristio puni potencijal ovog brzo rastućeg grada.

U svojoj završnoj poruci iz Velike Gorice, još jednom je ponovio kako su predstojeći izbori prilika za stvarnu promjenu i jasno odlučivanje o smjeru kojim će se Velika Gorica i Zagrebačka županija kretati u narednim godinama.

Kao kandidat koji je izborio drugi krug protiv aktualnog župana Stjepana Kožića, vjeruje kako su šanse za pobjedu realne. Podsjetio je da je u prvom krugu više od 60 % birača glasalo, kako on kaže „za promjenu”.

Podsjećamo, drugi krug izbora za župana Zagrebačke županije održava se 1. lipnja, a građani će tom prilikom odlučiti između Mihaela Zmajlovića, kandidata SDP-a i Možemo, te dosadašnjeg župana Stjepana Kožića, kandidata HDZ-a, HSU-a i DP-a.

Nastavite čitati

Politika

LOKALNI IZBORI Premijer u Velikoj Gorici čestitao Ačkaru na povijesnoj pobjedi i podržao Kožića za još jedan mandat

Velika podrška birača Ačkaru – poticaj županu Zagrebačke županije u drugom krugu.

Objavljeno

na

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Andrej Plenković danas je posjetio Veliku Goricu, kako bi uoči drugog kruga lokalnih izbora podržao Stjepana Kožića za još jedan mandat za župana Zagrebačke županije.  

Naime, Kožić je u prvom krugu dobio više glasova od svojih protukandidata ali nedovoljno za prolaz u prvom krugu. 

Tijekom posjeta, predsjednik Vlade prošetao je gradom i susreo se s građanima, a u izjavi za medije istaknuo je povijesni rezultat gradonačelnika Krešimira Ačkara na proteklim izborima. 

–Najprije želim čestitati gradonačelniku Ačkaru na fantastičnoj pobjedi u Velikoj Gorici. Ostvarenih 72 posto je jedan od dva-tri najbolja rezultata naših mladih gradonačelnika na lokalnim izborima i jedan od 5 najboljih rezultata izbora u velikim gradovima. Ova pobjeda, osim što je potvrda njegovog rada, to je i velik rezultat za stranku ali i za Zagrebačku županiju. Ovom prilikom kao predsjednik Hrvatske demokratske zajednice dajem snažnu podršku najdugovječnijem hrvatskom županu, našem dugogodišnjem političkom partneru u njegovom nastojanju da obnovi povjerenje građana u drugom krugu lokalnih izbora, u nedjelju 1. lipnja. Želim puno uspjeha dokazanom timu županu Stjepanu Kožiću i njegovim zamjenicima Ervinu Kolarecu i Damiru Tomljenoviću – poručio je Plenković. 

Premijer je Veliku Goricu istaknuo kao perjanicu razvoja županije, navodeći mnoge kapitalne projekte koji su ostvareni u prošlom mandatu. 

–Poduzetnički inkubator, počeci radova na kampusu HNS-a, pokrenut projekt Doma za starije, Regionalni centar kompetentnosti u strukovnom obrazovanju. To su samo neki od važnih projekata, a novi tek čekaju realizaciju, posebice od kada je i Velika Gorica obuhvaćena ITU mehanizmom putem kojeg će moći realizirati projekte vrijedne 33 milijuna eura – podsjetio je premijer.   

 Zagrebačka županija najrazvijenija je hrvatska županija, a tome pridonose ulaganja u obrazovanje, zdravstvo, promet, kulturu i gospodarstvo u svim njenim dijelovima – poručio je Kožić i zahvalio predsjedniku Vlade na dolasku i podršci. 

– Hvala svim žiteljima na ukazanom povjerenju. U prvom krugu podržalo me gotovo 47 tisuća birača – više nego ijednog drugog kandidata, što je potvrda da su građani prepoznali viziju razvoja, sve ono što je županija postigla u mojih 6 mandata. Danas živimo u najbrže rastućoj gospodarskoj regiji koja se iz dana u dan razvija i raste u svim segmentima. Već sada obnavljamo i gradimo niz školskih objekata, a cilj nam je postati prva županija u Hrvatskoj koja će osigurati jednosmjensku nastavu u svim školama. Naglasio bih da zajedništvo uvijek donosi rezultate, kao što se nadam da će to biti rezultat i u drugom krugu lokalnih izbora, uz podršku Vlade i predsjednika Andreja Plenkovića – izjavio je Kožić. 

Pohvale Kožićevom vodstvu županije dao je i Krešimir Ačkar i naveo koliki broj birača koji mu je dao povjerenje, kao i njegovom zamjeniku, Velikogoričaninu Ervinu Kolarecu.  

– Ostvarili smo cilj besplatnih dječjih vrtića, besplatnog javnog prijevoza, u grad nam dolaze jedinstvene investicije od nacionalnog interesa, koje će imati samo naš grad. Najveći grad u županiji u budućnosti očekuju i ogromna ulaganja, i zato sam neizmjerno zahvalan na povjerenju zbog kojeg ćemo ih moći provesti u djelo. Sinergija je ključna za daljnji napredak i veselim se novim projektima Vlade, Županije i našega Grada – istaknuo je Ačkar. 

 

Podršku Kožiću došao je dati i Željko Turk, predsjednik Udruge gradova i predsjednik Županijske organizacije HDZ-a, a kojem su Zaprešićani dali povjerenje za još jedan mandat na čelu grada u prvom krugu. 

– Danas s ponosom možemo reći da smo pridonijeli izgradnji naše zajednice. Na lokalnoj i županijskoj razini, a zajednički snagama i na nacionalnoj. Suradnja s ovom Vladom donosi nam pozitivan dijalog, rješavanje problema, pomoć u projektima i podršku na svim razinama. Zajednički promišljamo što našim građanima treba i na koji način, kojim alatima omogućiti rast kvalitete života – naglasio je Turk. 

Nastavite čitati

Politika

Dominacija “plavog” i u mjesnim odborima: Ukupno ih je 42, HDZ “osvojio” čak 35!

U sastavu Velike Gorice su ukupno 42 mjesna odbora, a samo su dva od njih i dalje upitna. Većina se mora formirati u Črnkovcu i Starom Čiču, zanimljiv detalj pronašli smo u Kobiliću, a u njih 23 nije ni bilo borbe…

Objavljeno

na

Objavio/la

Na koju god se razinu pogleda, na velikogoričkom području HDZ je uvjerljiv, dominantan pobjednik na ovim lokalnim izborima, počevši od gradonačelnika i Gradskog vijeća, preko gradskih četvrti, sve do – mjesnih odbora. Ukupno ih imamo 42, praktički svako selo i naselje u našem kraju imao i svoje vijeće mjesnog odbora, a HDZ je dominirao i na tom područuju.

Doduše, u više od polovice mjesnih odbora, njih čak 23, HDZ-ova lista bila je jedina koja se kandidirala, pa je u svih tim mjestima pitanje bilo samo koliko će pobjednik dobiti glasova. Gledajući izborne utrke u preostalih 19 mjesnih odbora, HDZ ih je osvojio 12, u tu bi kategoriju naknadno mogla ući još dva, a mjesnu vlast “plava stranka” sigurno neće držati u samo pet mjesnih odbora. Što je točno jedna sedmina…

Krenimo abecednim redom…

Sva 42 glasa i svih pet mandata za MO Bapče dobila je lista HDZ-a s Nikolom Huzjakom na čelu, ali već u Bukovčaku je bilo puno zanimljivije. Jedna pobjeda SDP-a dogodila se upravo ovdje, i to za – dva glasa! Lista SDP-a i partnera, koju je nosila Ivančica Kovaček, dobila je 18 glasova, a HDZ-ova s Ivicom Cerovskim kao nositeljem 16. Ovi prvi imat će tako tri vijećnika, ovi drugi dva.

Lista HDZ-a (nositeljica Ivana Belošević) dobila je svih 316 glasova i svih sedam mandata u MO Buševec Novo Selo, a svih 56 glasova i svih pet mandata u Cerovskom Vrhu dobila je HDZ-ova lista s Antonijem Kosićem na vrhu. U Čičkoj Poljani priča je slična, sva 194 glasa i svih sedam mjesta u vijeću ide HDZ-u predvođenom Darinkom Gučićem.

Najviše glasova, njih 77, HDZ-ova lista (nositelj Saša Kerez) dobila je i u Črnkovcu, no to je bio i jedan od tri mjesna odbora s tri kandidirane liste. HDZ je tako dobio dva mandata, jednako kao i nezavisna lista predvođena Josipom Mihinicom (54 glasa), dok jedan mandat ide nezavisnoj listi predvođenoj Ružicom Begović (34 glasa), koja će odlučivati tko će imati većinu.

U Donjoj Lomnici HDZ  (nositelj Milivoj Dijanežević) je također bio sam, dobio sva 524 glasa i svih devet mandata, dok je Donje Podotočje ponudilo zanimljivu utrku. Tri mandata sa 71 glasom dobila je lista HDZ-a (nositelj Damir Kos), a dva sa 60 glasova nezavisna lista koju predvodi Kristijan Perečinec.

I u Dubrancu je HDZ bio usamljen, lista koju je nosio Željko Hrvojić dobila je 72 glasa i pet mandata, a u Gornjoj Lomnici HDZ-ovci s Draganom Perićem kao nositeljem dobili su svih 120 glasova. Slična je priča i u Gornjem Podotočju, gdje je HDZ-ovu listu nosila Željka Ilečić (77 glasova, svih pet mandata), a HDZ je sam na izborima bio i u Gradićima. Tomislav Šulentić nosio je listu koja je dobila svih 535 glasova i osvojila svih devet mandata.

Na mjesni odbor kojeg neće držati HDZ nailazimo u Gudcima, gdje je sa 102 glasa i četiri mandata slavila nezavisna lista predvođena Petrom Vrdoljakom, a jedan mandat za 32 glasa dobila je lista SDP-a i partnera, koju je nosila Petra Pajtak. Ovo je ujedno i jedini mjesni odbor u kojem se nije kandidirala HDZ-ova lista…

Gustelnica također nije ponudila natjecanje, 33 glasa donijela su listi HDZ-a (nositelj Nevenko Feljan) svih pet mandata, a ista je priča i u Jagodnom, gdje je lista koju je nosio Ivan Sudar dobila sva 102 glasa i svih sedam mjesta u vijeću.

Sve mandate HDZ je osvojio i u Kobiliću, koji se posebno ističe zato što tu HDZ nije bio sam! Kandidirala se i lista SDP-a i partnera, koju je nosila Sanja Jurković-Draganić, no odnos 225-43 u glasovima u korist HDZ-a, čiju listu je nosio Josip Vitez, ostavio je SDP-ovu listu bez ijednoga mandata.

U Kosnici je HDZ s Robertom Ivančićem kao nositeljem (190 glasova) dobio pet mandata, a nezavisna lista koju je nosio Josip Vlašić (66 glasova) dva. U Kozjači je HDZ bio sam, pa je lista koju je nosio Damir Pukšić dobila svih 99 glasova i pet mjesta u vijeću, a borba se povela u selu Kuče. I tu je pobijedio HDZ (nositelj Stjepan Fabijančić) sa 330 glasova, a 195 ih je dobila nezavisna lista predvođena Anom Fabijančić. U mandatima je to šest za jedne, tri za druge…

Bez borbe sve je prošlo i u Lazini, gdje je lista HDZ-a (nositeljica Štefica Matić) dobila 140 glasova i svih sedam mandata, u Lekneno-Trnju, gdje je Darko Huzjak nosio listu koja je dobila 101 glas i pet mandata, kao i u Lukavcu, gdje je Ivica Marčec nosio HDZ-ovu listu, koja je dobila 278 glasova. U taj niz ulazu i Markuševec, gdje je Nikola Cerovski nosio listu koja je dobila sva 82 glasa i pet mandata.

Kao anomalija u svemu ovome dođe Mičevec, u kojem je pobjedu sa 212 glasova odnijela nezavisna lista koju je nosio Vladimir Štarkelj, dok je HDZ-ovoj listi s Držislavom Krasićem kao nositeljem pripalo 137 glasova. Šest mandata otišlo je nezavisnima, tri HDZ-ovcima.

Uvjerljivu pobjedu sa 307 glasova i šest mandata HDZ je ostvario u Mraclinu, gdje je listu nosio Tomislav Krešimir Hubak, a samo jedan mandat dobila je za svojih 99 glasova lista SDP-a predvođena Branimirom Mikšićem.

U Novom Čiču HDZ-ova lista s Čedomirom Tomašićem na čelu bila je sama, pa je svih devet mandata uzela s 241 glasom, a ozbiljna borba povela se u Ogulincu. HDZ je potrebna tri mandata dobio sa 55 glasova za listu koju je nosio Dario Kovačić, dok je SDP-ova koalicija predvođena Martinom Haramina ostala na 46 glasova i dva mandata.

Okuje su također HDZ-u pripale bez borbe, svih 138 glasova dobila je lista koju je nosio Krešimir Dalić, a neizvjesnosti nije bilo ni u Petrovini. Nikolas Mastin nosio je listu HDZ-a koja je dobila 234 glasa i pet mandata, a MOST predvođen Stjepanom Strižakom 90 glasova i dva mjesta u vijeću.

U Rakitovcu je pobjedničku listu HDZ-a ponijela Gordana Brozović, listu koja je dobila 147 glasova i pet mandata, a SDP-ovu, koja je dobila 67 glasova i dva mandata, nosio je Tomislav Kralj.

Slijede nam u ovom nizu još tri mjesna odbora u kojima HDZ nije imao konkurenciju: u Ribnici je lista predvođena Tugomirom Hlopecom dobila 167 glasova i sedam mandata, u Selnici lista koju je nosila Kristina Klarić 81 glasova i pet mandata, a u Sopu Bukevskom je 26 glasova išlo jedinoj kandidiranoj listi, koju je nosio Nenad Radina.

Na drugi mjesni odbor s tri kandidirane liste nailazimo u Starom Čiču, gdje je i dalje sve otvoreno. Martina Podgorski nosila je listu HDZ-a koja je dobila 121 glas, odnosno tri mandata. Dva mandata idu nezavisnoj listi koju je nosio Marijan Plodinec, a dobila je 89 glasova, dok dva posljednja idu SDP-ovoj listi predvođenoj Matijom Dražetićem, koja je dobila 68 glasova. U prijevodu, sve opcije su otvorene…

Poraz je HDZ doživio u Strmcu Bukevskom, gdje je nezavisna lista predvođena Vedranom Đuranom dobila 119 glasova i tri mandata, jedan više nego HDZ-ova lista, koja je dva mandata zaradila sa 60 glasova, gotovo dvostruko manje.

U Šćitarjevu nije bilo natjecanja, lista HDZ-a s Majom Trupčević kao nositeljicom dobila je svih 325 glasova i svih devet mandata, a abecednim redom odmah potom dolazilo do posljednjeg mjesnog odbora u kojem HDZ nije došao do pobjede. U Šiljakovini je, naime, nezavisna lista predvođena Draženom Lučanom (120 glasova) odnijela pobjedu u utrci s HDZ-ovom listom predvođenom Tomicom Gašparcem (68 glasova). Pet mandata ide pobjednicima, dva poraženima.

U Turopolju je lista HDZ-a predvođena Zoranom Smrekarom dobila 166 glasova i šest mandata, dok je onaj sedmi otišao SDP-ovoj listi predvođenoj Markom Mihovljanecom, zahvaljujući 52 dobivena glasa.

U Velikoj Buni lista HDZ-a, koju je nosio Ivan Rak, nije imala rivala, pa je dobila sav 401 glas i dvih devet mandata, a pobjedu je u bitno drukčijim okolnostima HDZ odnio i u Velikoj Mlaki. Listu je nosio Jurica Mihalj, dobila je 616 glasova, a to znači i šest mandata. Nezavisna lista predvođena Đurđom Havidić dobila je 301 glas i tri mandata, dok je lista MOST-a, koju je nosila kandidatkinja za gradonačelnicu Nada Finderle, dobila 197 glasova i dva mandata.

Neizvjesnosti nije bilo u Vukomeriću, gdje je 33 birača dalo svoj glas jedinoj listi, onoj HDZ-ovoj predvođenoj Brankom Matićem, dok svoju posebnost ima Vukovina. Jedino u tom mjesnom odboru svoju je listu ponudila stranka BM365, koju je nosio Tomislav Madžar. Međutim, 91 glas toj je listi bio dovoljan za samo dva mandata, dok je preostalih pet, sa 207 glasova, dobila HDZ-ova lista koju je nosio Mario Karapandžić.

Još malo detaljnije rezultate potražite OVDJE.

Nastavite čitati

Reporter 448 - 14.05.2025.

Facebook

Izdvojeno