Povežite se s nama

Politika

Barišić: Ponosni smo, Velika Gorica je postala grad u punom smislu te riječi!

U velikom intervjuu gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić govori o učinjenom i postignutom u posljednjih 12 mjeseci, ali i gleda prema naprijed, u razdoblje pred nama, govori o planovima, idejama i zamislima za dodatni iskorak našega grada…

Objavljeno

na

S istekom još jedne kalendarske godine, u kojoj je njegova garnitura proslavila deset godina na čelu grada, gradonačelnik Dražen Barišić u velikom je intervjuu analizirao 12 mjeseci iza nas, ali i pogledao prema budućnosti Velike Gorice.

Gradonačelniče, bližimo se kraju još jedne godine, što znači da je došlo i vrijeme za zbrajanje dojmova. Što je, prema Vašem mišljenju, obilježilo godinu za nama iz velikogoričke perspektive i koliko ste osobno zadovoljni svime što je iza nas?

Jako je teško nešto posebno izdvojiti i istaknuti kao poseban događaj koji je obilježio godinu na čijem smo samom kraju. Od prvoga dana mog gradonačelničkog mandata u fokusu sam imao dvije glavne zadaće – stvoriti uvjete za gospodarski iskorak i od Velike Gorice stvoriti grad u punom smislu te riječi. Samo ove godine u Velikoj Gorici otvoreno je čak 1900 novih radnih mjesta. Prije 10 godina, vjerovali ili ne, u Velikoj je Gorici bio samo jedan građevinski kran, i to u Mičevcu, danas ih imamo na desetke u cijelom gradu. U tih smo 10 godina stvorili prostorno-planske i sve druge uvjete za izgradnju novog Putničkog terminala Zračne luke dr Franjo Tuđman, izgradnju novog centra Hrvatske pošte, omogućili razvoj gradskih i privatnih gospodarskih zona koje polako počinju živjeti svojim punim kapacitetima. Najuspješnije u cijeloj Hrvatskoj, uz grad Rijeku, ove smo godine završili energetsku obnovu višestambenih zgrada vrijednu 250 mil kuna i to uglavnom sredstava iz fondova EU, a iz istih izvora u najvećoj mjeri financirali smo energetsku obnovu dvije velike osnovne škole. Prije nekoliko dana konačno je krenula i realizacija najvećeg komunalnog projekta u povijesti ovoga kraja, Aglomeracija Velika Gorica. Teško je, dakle, izdvojiti nešto posebno jer su svi realizirani ili započeti projekti vrlo vrijedni, usudio bih se reći i kapitalni za budućnost ovog grada. Naravno, vrlo sam zadovoljan postignutim ali još je puno posla pred nama, uvijek treba težiti boljem i kvalitetnijem.

Na što ste posebno ponosni, odnosno što smatrate najvažnijim iskorakom za naš grad u protekloj godini?

Sve što sam odgovorio na prethodnom pitanju mogu ponoviti i na ovom. Svaki projekt važan je sam za sebe, svaki od njih doprinosi kvalitetnijem životu naših sugrađana. Mnogi su od njih pronašli posao i time riješili veliki problem u svom životu ako do sada nisu radili, osnovnoškolci nam pohađaju nastavu u znatno primjerenijim uvjetima koji su sada u obnovljenim školama, deseci tisuća naših građana završetkom projekta Aglomeracija Velika Gorica imati će znatno kvalitetnije uvjete stanovanja i življenja. No, posebno me veseli činjenica što je Velika Gorica postao jedan od najpoželjnijih gradova u Hrvatskoj za život. Dokaz tome je da se ovoga trenutka, vjerovali ili ne, u našem gradu radi 400 novih stanova. Ove godine izdali smo 20% više građevinskih dozvola no lani.

Foto: Matija Habljak/PIXSELL

Postoji li nešto za čime žalite, nešto što ste kao gradsko vodstvo željeli učiniti u ovoj godini, a niste uspjeli?

Uvijek se nešto može napraviti bolje i kvalitetnije. Ne žalim ni za čim posebnim, sve što smo planirali smo i ostvarili, čak i više od plana. U mnogim našim planiranim projektima ne ovisi sve samo o nama, o gradu, ovisi i o mnogo drugih čimbenika u cijeloj Hrvatskoj. Ponekad je puno vremena i truda potrebno uložiti u koordiniranje svih relevantnih i nadležnih gradskih, županijskih i državnih službi i tijela kako bi se neki projekt realizirao. Nije ovo kritika nikome, želim istaknuti uzornu suradnju i sa županijom i sa državom jer smo mnoge projekte već uspješno realizirali, neki su u fazi realizacije, a mnogi u pripremi.

Aglomeracija Turopolja u svakom se razgovoru opisuje kao najveći i najvažniji projekt u povijesti našega grada i cijeloga kraja. Što se događa po tom pitanju, u kojoj fazi je taj projekt i što možemo očekivati u godini pred nama?

Dijelom sam već odgovorio na to pitanje ali važnost tog cjelokupnog projekta zaista zahtjeva koju rečenicu više. Punih 10 godina trajale su sve moguće pripreme i predradnje da bi došli do trenutka od prije nekoliko dana da i službeno možemo označiti početak građevinskih radova na tom projektu. Impozantna je njegova financijska vrijednost, s PDV-om ona iznosi gotovo 750 mil kuna, 100 milijuna eura. Želim posebno naglasiti činjenicu članstva Hrvatske u EU, da nismo članovi EU taj projekt vjerojatno ne bi nikada mogli sami realizirati lokalnim i nacionalnim sredstvima. Taj projekt donosi gotovo 150 km nove kanalizacijske mreže, besplatan priključak na istu gotovo 5000 kućanstava, 80 km obnovljenih lokalnih prometnica i novi moderan pročistač otpadnih voda. Sljedeće tri godine, do kraja 2022., naš će grad veliko gradilište, od Donjeg do Gornjeg Turopolja, dijela velikogoričke Posavine do samog naselja Velika Gorica.

Grad je svoj dio posla napravio, kineska ulaganja ovisit će samo o drugoj strani… Foto: Jurica Galoić/PIXSELL

Puno se govorilo ove godine i o kineskim ulaganjima, potpisan je i Sporazum o partnerstvu s tvrtkom Z-Run WellTon Industry. Što se događa po tom pitanju, u kojoj je taj posao fazi i koliko je doista realno da jednog dana Velika Gorica dobije velebni nogometni stadion s popratnim sadržajima?

Velika Gorica kao grad otvorena je investitorima, zaista postoji veliki interes mnogih grupacija za ulaganja u naš grad. Blizina Zagreba, Zračne luke i prometna povezanost cestama i željeznicom, te posebice struktura obrazovanog stanovništva s rijetkim posebnim znanjima i vještinama naš grad ističe kao jedan od najprivlačnijih za ulaganja u cijeloj Hrvatskoj. S mnogo njih razgovaramo, nudimo pomoć i rješenja, predlažemo lokacije i dajemo svu moguću administrativnu logistiku. Što se konkretno tiče pitanog kineskog ulaganja u naš sportski centra mi smo kao grad promptno ispunili sve što je od nas traženo. Sama odluka je na našim kineskim partnerima. Ako njihova definitivna odluka bude da žele ulagati u našem gradu sasvim će sigurno u meni i svim mojih suradnicima u Gradskoj upravi imati dobrog suradnika i pouzdanog partnera.

Koliko ste zadovoljni društvenom klimom koja vlada u našem gradu, s obzirom na sve ono što doživljavate u svakodnevnom kontaktu sa sugrađanima? Mislite li da se Velika Gorica uspjela odmaknuti od statusa “zagrebačke spavaonice”, koji je u prošlosti imala?

Velika Gorica definitivno više nije, kako ste je nazvali, ‘zagrebačka spavaonica’. Velika Gorica je grad, ponovit ću, u punom smislu te riječi. Proces identifikacije s gradom sasvim je sigurno završen kod najvećeg broja ljudi koji su Veliku Goricu odabrali za svoj dom i rodni zavičaj svoje djece. Velika Gorica njihov je grad baš kao što je i moj koji sam rođen ovdje. U našem gradu godišnje se održava više od 200 raznih manifestacija, društvenih događanja od kojih mnoga okupe i po nekoliko tisuća posjetitelja. Velika Gorica grad je iznimno mnogo vrlo aktivnih udruga građana, od sportskih, vatrogasnih, kulturnih, humanitarnih, tradicijskih. Svi oni svojim aktivnostima doprinose bogatom društvenom životu grada, u svoje aktivnosti uključuju sve veći broj djece i odraslih koji onda s punim pravom i sve ponosniji mogu reći – Velika Gorica, to je moj grad.

Jedna od ideja vezanih za društveni život grada je i odabir “službenog” gradskog središta, dijela grada oko stare općine i Muzeja Turopolja? Čini li Vam se da su Velikogoričani to prihvatili, koliko ste zadovoljni tim dijelom?

Nismo mi odabrali ‘službeno’ središte grada, to je naše povijesno središte, uvijek bilo i uvijek će biti. Mi smo to naše povijesno središte samo oživjeli, dali mu novi smisao i nove društvene sadržaje. Sve smo to mogli napraviti samo ispunjavajući prije toga osnovne pretpostavke. Izgradnjom Centra za posjetitelje naše Turističke zajednice, a vrlo brzo i gradnjom novog objekta na mjestu tzv. stare općine koja je građevinski dotrajala i već je čak opasna za život, stvoreni su uvjeti za održavanje niza manifestacija i drugih svakodnevnih događanja na tom prostoru. U planu je i uređenje Trga kralja Tomislava, u prvoj fazi upravo onog dijela koji se fizički naslanja na naš stoljetni park. Koliko su Velikogoričani to prihvatili dovoljno je doći na, primjerice, Gastro Turopolja ili sada na Prosinac u Gorici da bi odmah znali odgovor. Mnoštvo Velikogoričana sada zadovoljno konstatira kako sada i u svom gradu na primjerenoj i prekrasnoj lokaciji mogu uživati u programima i manifestacijama koje su prijašnjih godina konzumirali u nekim drugim gradovima. Velikoj Gorici definitivno je vraćen život, društveno bilo grada sve je opipljivije i sve jače kuca.

Značajna sredstva i ove su godine uložena u odgoj i obrazovanje, koliko još prostora za napredak po tom pitanju ima u godinama pred nama? Ili, konkretnije, kakvi su planovi za dodatna poboljšavanja uvjeta u gradskim vrtićima i školama u bliskoj budućnosti?

Od svih gradova u Hrvatskoj najviše je u odgoj i obrazovanje svoje djece uložila upravo Velika Gorica. U samo nekoliko godina izgradili smo dva sasvim nova velika vrtića, znatno rekonstruirali i adaptirali postojeće, izgrađena je nova zgrada velike osnovne škole, izgradili smo gradsku a potom i školsku sportsku dvoranu. Ove godine, to sam već spomenuo, energetski smo obnovili dvije velike osnovne škole a za koji dan kreće i iznimno potreban i vrijedan obiman projekt obnove srednjoškolske zgrade i pripadajuće sportske dvorane. Sljedeće godine krećemo u izgradnju još dva vrtića, ovoga puta u ruralnim dijelovima grada, Selnici i Maloj Buni. Pored nabrojanoga svake godine znatna sredstva kao osnivači vrtića i osnovnih škola ulažemo u te objekte, od područnih do matičnih škola. Nema ni jednog vrtića ili škole u gradu u kojem nije na znatno višu razinu podignuta materijalna kvaliteta. Ne mogu u tom kontekstu ne spomenuti i naše Veleučilište koje je znatno proširilo i poboljšalo svoje materijalne kapacitete baš kao i kvalitetu kurikuluma. Na kraju krajeva, svakogodišnje povećanje broja studenata iz svih krajeva Hrvatske ali i Europe dokaz je tim tvrdnjama.

Uz odgoj i obrazovanje, kulturu i druge segmente, poseban iskorak i ove je godine napravio gradski sport. Zašto Grad toliko ulaže u sport i možete li onima koji to ne razumiju objasniti zašto su uspješni sport i sportaši važni za grad poput našega? Također, u kojem smjeru će dalje ići gradska razmišljanja o razvoju sporta?

Ono što smo započeli prije deset godina nastavit ćemo i dalje. Samo ulaganje u sportsku infrastrukturu dugoročno donosi jedine prave rezultate. Stvaranje infrastrukturnih i drugih materijalnih uvjeta svake godine omogućava sve većem broju djece aktivno bavljenje sportom, a sport donosi prije svega zdravo odrastanje naše djece, socijalizaciju i niz drugih benefita koje samo sport može omogućiti. Naš grad ima više od 5000 aktivnih sportaša što je respektabilna brojka. Isto tako, paralelno sa stvaranjem i poboljšanjem infrastrukturnih uvjeta pametnom politikom sufinanciranja velikog broja naših sportskih udruga znatno smo podigli i kvalitetu stručnog rada koja je pak osnovni preduvjet za stvaranje sportskih rezultata. Ne čudi s toga činjenica kako je Velika Gorica jedan od najsportskijih gradova u Hrvatskoj sa stabilnim prvoligašima u najpopularnijim sportovima poput nogometa, rukometa i košarke, iznimnim rezultatima u mnogim pojedinačnim sportovima poput atletike i niza sportova borilačkih vještina. Želja nam je imati olimpijce i nositelje olimpijskih medalja ali nam je veća želja omogućiti što većem broju naših građana, posebice djeci, aktivno bavljenje sportom u primjerenim uvjetima. Kvantiteta će tada nužno roditi i kvalitetu.

Za sljedeću godinu predstavljen je rekordan proračun, za 126 milijuna kuna veći nego za ovu godinu. Što su prioriteti u njemu, kakvu Veliku Goricu možemo očekivati za godinu dana u ovo vrijeme, s kojim novostima i promjenama?

Treba pojasniti kako je realno povećanje proračuna nekih 40 milijuna kuna. Ostatak povećanja odnosi se na tehničko prebacivanje sredstava iz Državne riznice za plaće zaposlenih u osnovnim školama. Inače, ovo je pitanje na koje bi opširno odgovarajući sasvim sigurno mogao napuniti sve stranice Reportera. No, ukratko, Velika će Gorica dogodine biti još veće gradilište no što je bila ove godine. Pored naših investicija iz gradskog proračuna, investicija u poboljšanje komunalne infrastrukture, gradnje i rekonstrukcije mnogih cesta i spomenute Aglomeracije, daljnjeg uređenja središta grada, brige o vrtićima i školama, programima naših ustanova i udruga građana, očekujemo i znatno veću aktivnost privatnih investitora i njihove brojne nove projekte, prije svega u gospodarstvu.

Kad već gledamo u budućnost, pogledajmo još malo dalje. Velika Gorica raste i razvija se u svakom smislu, otvara se sve više tvrtki i pogona, doseljava sve više ljudi… Nastavi li se u planiranom ritmu, kako vidite naš grad za, recimo, deset godina? Koliko će biti veći, drukčiji, na koji će se način razvijati?

Sasvim je sigurno kako će se Velika Gorica i dalje razvijati, barem u onom segmentu za koji je odgovorna gradska administracija. Razvijati će se sasvim sigurno u infrastrukturnom i građevinskom smislu, a mi je želimo razvijati kao pametan grad, grad koji zna koristiti sve pogodnosti i sve resurse, prije svega ljudske koji su naša najveća vrijednost i najveći kapital. Želimo biti grad znanja, grad koji će biti sve poželjnije mjesto za život ali i za rad.

Vrijeme je dobrih, novogodišnjih želja… Što biste Vi poželjeli svojim sugrađanima u godini koja je pred nama?

Najjednostavnije i najiskrenije rečeno – prije svega dobrog zdravlja, osobne i obiteljske sreće, poslovnog uspjeha. Svima nama želim dobre volje, pozitivnih misli koje su pokretač svih promjena na bolje. Bolja i uspješnija Velika Gorica, a samim tim bolja i uspješnija Hrvatska, ne stvara se negdje drugdje. Stvara se u obiteljskom domu, na radnom mjestu, u našoj udruzi građana kojoj pripadamo, stvara se svakim našim djelom i postupkom. Hrvatska je, kao i svi njeni građani, u svojoj daljnjoj i bližoj povijesti previše propatila da bi sada utonula u beznađe i defetizam. Zato svim svojim Velikogoričankama i Velikogoričanima želim što više pozitivnih misli i dobrog raspoloženja.

A što biste, da završimo u istom tonu, poželjeli sebi i svojim suradnicima u 2020. godini?

Pored nabrojanoga na prethodno pitanje samo dodajem – što više realiziranih ideja i što manje prepreka na putu realizacije istih.

HOTNEWS

HDZ Božinović na čelu Županije, zamjeniku Ačkaru peti mandat u Gorici

Ačkar, član Plenkovićevog predsjedništva Hrvatske, sada je desna ruka Božinoviću u Županiji.

Objavljeno

na

Na jučer održanim unutarstranačkim izborima Hrvatske demokratske zajednice, Davor Božinović izabran je za predsjednika županijske organizacije HDZ-a Zagrebačke županije, dok je gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar izabran za dopredsjednika. 

Između dva HDZ-ovca postoji sinergija i neupitno dobri odnosi, što je temelj za zajednički stranački rad. 

 

-Od srca zahvaljujem svim članicama i članovima HDZ Zagrebačke županije koji su sudjelovali u unutarstranačkom izbornom procesu te time doprinijeli daljnjoj demokratizaciji i jačanju naše stranke na svim razinama. Zajedno s potpredsjednicima Krešimirom Ačkarom, Matom Čičkom, Javorom Bojanom Lešom i Željkom Turkom, već od sutra krećemo u osnaživanje i razvijanje stranke u našoj Zagrebačkoj županiji. Naš glavni cilj ostaje jasan: provođenje odgovorne politike upravljanja HDZ-om Zagrebačke županije, utemeljene na iskustvu, povjerenju i zajedničkom boljitku – poručio je Božinović. 

U županiji je tako, došlo do promjena na čelnim pozicijama, dok su u Velikoj Gorici, članovi stranke potvrdili dosadašnje vodstvo, bez promjena.

Gradskoj organizaciji je i dalje na čelu Krešimir Ačkar kojem je ovo peti mandat na predsjedničkom mjestu, s dopredsjednicima Ivanom Rakom, Juricom Mihaljem i Tomislavom Lukšićem.  

Za ostale stranačke funkcije članovi će biti birani na izbornim skupštinama, budući da su ovi izbori bili za čelna mjesta i to na principu jedan član – jedan glas. 

Nastavite čitati

Politika

Priopćenje velikogoričkog MOST-a o upravljanju gradskim proračunom

Iz velikogoričkog MOST-a osvrnuli su se na posljednju sjednicu Gradskog vijeća, na kojoj je na dnevnom redu bilo i izvješće o izvršenju proračuna

Objavljeno

na

Nakon velikogoričkog SDP-a, s reakcijama na sjednicu Gradskog vijeća priopćenjem se oglasio i gradski ogranak MOST-a. U njemu se podsjeća na neke od tema o kojima se raspravljalo na sjednici, s naglaskom na upravljanje gradskim financijama. MOST-ovci u svom priopćenju navode i brojke koje su spominjane u izvješću o izvršenju proračuna, kao i one vezane uz komunalne usluge.

Priopćenje velikogoričkog MOST-a u cjelosti pročitajte OVDJE.

Nastavite čitati

Politika

Velikogorički SDP traži izravne prijenose sjednica Gradskog vijeća

Iz velikogoričkog ogranka SDP-a oglasili su se priopćenjem u kojem traže lakši pristup informacijama o svemu što se događa na sjednicama Gradskog vijeća

Objavljeno

na

Punih deset sati trajala je posljednja sjednica velikogoričkoga Gradskog vijeća, na čijem su dnevnom redu bile teme koje su dovele do burnih rasprava, a svemu tome na samom je početku prethodila i stanka koju je oporba zatražila kako bi se organizirale dvije konferencije za novinare.

Na početku novog radnog tjedna na zbivanja na sjednici Vijeća referirali su se iz velikogoričkog SDP-a. Na priopćenje koje je otišlo prema medijima potpisala se predsjednica gradskog ogranka Ivana Mlinar, a njegova glavna tema je pristup informacijama. Iz SDP-a inzistiraju na tome da se omogući da se ubuduće sjednice Gradskog vijeća mogu gledati u izravnom prijenosu, a priopćenje u cjelosti možete pročitati OVDJE.

Nastavite čitati

Politika

Kristalni globus, oklade, vitezi i otorinolaringolog u raspravi o proračunu

Grad je u prvih šest mjeseci ove godine poslovao s manjkom od nešto više od četiri milijuna eura, a zajedno s naslijeđenim manjkom iz prošle godine, brojka se penje na 15 milijuna eura

Objavljeno

na

U sklopu prve točke sjednice Gradskog vijeća, izvješću o izvršenju proračuna u prvih šest mjeseci, pročelnica Žaneta Štefančić istaknula je kako je u prvoj polovici godine ostvario prihode od 49,6 milijuna eura, što je 30,4 posto od godišnjeg plana. S druge strane, utrošeno je 53,7 milijuna eura, odnosno nešto manje od 33 posto planiranog.

– Grad u prvih šest mjeseci poslovao s proračunskim manjkom u visini od 4,1 milijuna eura, što s manjkom iz prethodne godine od 11,5 milijuna čini proračunski manjak u visini od 15.621.465 eura – rekla je Štefančić.

U podužem izlaganju pročelnica je iznijela i još cijeli niz brojki, vezanih uz razne stavke, ali sve to nije bilo dovoljno detaljno za Ivu Jelušića iz SDP-a.

– Ovo izvršenje proračuna je vrlo netransparentno, radi se na minimalnoj zakonom propisanoj razini, umjesto da se ide na višu razinu, što detaljnije, da bi vijećnici koji su izabrani da donose i kontroliraju proračun mogli imati uvid. Mi nažalost dobar dio uvida nemamo, i to ću ponavljati dok god se nešto ne promijeni – rekao je Jelušić i nastavio:

– Prvo što vidimo u ovom izvještaju je da su prihodi realizirani sa 30 posto, iako bi bilo za očekivati da na polovici godine to nude oko 50 posto. Ogroman podbačaj, što i ne bi bilo toliki problem da se događa prvi put. Međutim, to je nažalost praksa i u prošlom i u ovom sazivu Vijeća, da se uvijek predlaže nerealan proračun, s prihodima koji se nikad dosad nisu ni izbliza realizirali. Za to postoji niz razloga i razina odgovornosti. Prvi je odgovoran onaj tko to tako stručno predlaže, drugi onaj tko određuje nerealne okvire, a treći vijećnici iz većine, koji prihvaćaju takav nerealan prijedlog. Ima jedna narodna izreka koja kaže ovako: Ako me prevariš jedanput, sram te bilo, ali ako me prevariš drugi put, sram me bilo. A vi si dozvoljavate da vas se prevari po tko zna koji put. Zašto?

 

– Umjesto da se proračun planira realno, da bude na stotinu i nešto milijuna, on je otišao na 160 milijuna. I naravno da se to ne može realizirati, niti ima šanse da se u drugoj polovici godine realizira. Ako se tako nastavi i u toj drugoj polovici, imat ćemo ogroman minus od nekoliko desetaka milijuna eura.

– Mi za ove podatke znamo zadnjih tjedan dana, ali gradske službe znale su za to od početka srpnja. Baš zato mi smo danas morali imati rebalans proračuna, jer zakonska je obaveza da se ide na taj korak kad shvatiš da plan ne možeš realizirati. Zadaća rebalansa je uskladiti plan i realnost. Ako ga ne donesemo, a danas ga nećemo donijeti, novac će se trošiti i dalje, što će nas dovesti od enormnog manjka – upozorio je Jelušić, uz zaključak:

– Zašto niste dali nalog i zašto nije napravljen rebalans? Garantiram da će njega biti na sljedećoj sjednici, mora ga biti, ali u prosincu je za to kasno, jer godina je već prošla. Zašto su prihodi tako napuhani? A ljudi moji, bila je izborna godina… Treba obećati, svašta staviti u proračun, a znali ste da to nećete realizirati.

Prvi mu je odgovorio HDZ-ov vijećnik Vedran Zobec.

– Po čemu je to netransparentno izvješće? Sami ste rekli da je sve u okvirima, ali da se moglo raditi na drugoj, petoj ili desetoj razini. Dakle, izvješće nije netransparentno. Hoće li se prihodi ostvariti do kraja godine ne mogu znati, možda vi imate kristalnu kuglu pa znate, ali to ćemo vidjeti na kraju godine. A kakvo mišljenje imaju o ovom vodstvu grada, naši su građani jasno rekli u svibnju. Znam da poraz boli, ali to je demokracija i vi to morate prihvatiti. Vrijeme brzo leti, i ove četiri godine će brzo proći, imate vremena da se pripremite, žao bi mi bilo da odete u političku mirovinu, jer lijepo je s vama ovdje debatirati – kazao je Zobec, no tu je mogućnost Jelušić otklonio u svojoj replici, u kojoj je rekao i ovo:

– Kolega Zobec, i vaš ću izgleda morati poslati otorinolaringologu, jer rekao sam zašto je netransparentan. Morate malo sluh pregledati. A što se proračuna tiče, imam dovoljno iskustva da mogu procijeniti da nema šanse da se prihodi ostvare. Možemo se nas dvojica i kladiti. Ako budu ostvareni, ja častim cijelo Gradsko vijeće. Ako ne budu, vi častite samo mene i gradonačelnika.

Stipo Duvnjak iz vladajuće većine rekao je kako treba “vjerovati našem gradonačelniku, jer za grad poput našega, a Gorica je velika, minus od četiri milijuna eura nije toliko značajan.”

– Gorica je velika, ali nije i prevelika. A ova su odstupanja prevelika. Ukupno to nisu četiri nego 15 milijuna eura, skupa s onim naslijeđenim, a to je previše za grad poput našega. Ne bih vam bio u koži kad budete tražili način kako se iz toga izvući. Vi vjerujete gradonačelniku, a ne svojim očima. Rebalans će morati biti drastičan, a da je bilo odgovornosti, trebali smo ga raditi već danas – odgovorio je Jelušić.

Replicirao mu je i Josip Vitez, također iz HDZ-a.

– Možda nešto što je nerealno za kolegu Jelušića za mene ne mora biti. Za mene je realno da su građani dali podršku od preko 70 posto na izborima, a nisu je dali zato što misle da su ljudi koji vode grad neambiciozni i da nemaju plan. Predviđene su neke stvari o kojima ovaj izvještaj govori, jer ako imamo cilj, imamo i plan kako do tog cilja doći – rekao je, a Jelušić je opet imao odgovor:

– Kolega Vitez, ovo nije bilo nimalo viteški. Da ste vi pravi vitez, ovdje bi viteški pitali gradonačelnika zašto nije predložio rebalans. To bi bila istina. Ali vi ste između toga da budete pravi vitez ili da opet budete na listi za Gradsko vijeće izabrali ovo drugo. Prezime ne možete promijeniti, ali ponašanje možete.

Nastavite čitati

Politika

Bratstvo gotovo do kraja studenog, u planu i Ulica AKM, vrtić stiže i u Kobilić

U drugom dijelu Aktualnog sata na Gradskom vijeću vijećnike je zanimalo što se događa s radovima u Bratstvu, Rakarju i Starom Čiču, kao i kad će ponovno u funkciji biti Gradska tržnica, pod novom nadstrešnicom

Objavljeno

na

U drugom dijelu Aktualnog sata sjednice Gradskog vijeća razgovaralo se o pješačkoj stazi u Novom Čiču, za koju je već ishođena građevinska dozvola, a jedno se pitanje odnosilo i na “ležeće policajce” u ulici Andrije Kačića Miošića.

– Već sad imamo dosta oprečnih mišljenja oko ležećih policajaca. Sve ih je više i više, ljudi nam govore “pa vi niste normalni”, ali pronaći balans je jako teško. Prvi sam protiv uspornika i mislim da bi policija morala sprečavati ludu vožnju u noćnim satima. Moram reći da je “ležeći policajac” jako skupa priča. Stoji oko 10.000 eura, što nije jeftino, a policijske kamere postižu bolji efekt i nešto su jeftinije. Mislim da bi trebali ići u tom smjeru – rekao je pročelnik Dubravko Katulić.

Govorilo se i o divljim deponijama, čiji broj je u padu, jednako kao i količina prikupljenog smeća s ilegalnih odlagališta, a za pročelnika Katulića bilo je i pitanje o nathodniku na željezničkog kolodvoru, najavljenom još u lipnju 2023. godine.

– Za nathodnik smo dobili projektnu dokumentacijom, a sad čekamo suglasnost od HŽ-a, budući da radimo na njihovu zemljištu, za izdavanje građevinske dozvole. Mi smo u završnoj fazi s tim, ali s obzirom da je HŽ malo inertan, vjerojatno ćemo morati pričekati na početak radova. Tendencija Grada je da većinu putnika usmjerimo na vlak, koji je najbrži i može prevesti puno veći broj putnika – odgovorio je Katulić.

Pitanje je imao i Damir Slojšek iz MOST-a, kojeg je zanimalo što se događa s rekonstrukcijom ulice Bratstvo I, čiji stanovnici su nezadovoljni ritmom radova, ali i što ćemo s prometnim kaosom na Ulici Andrije Kačića Miošića. Ponovno je odgovarao pročelnik Katulić.

– Bratstvo je jedna složena ulica, uska, koja je bila jednosmjerna. Teško je u njoj nešto napraviti na brzinu, jer kad uđe jedan kamion ili stroj, nitko drugi ne može proći. Do sad je odrađeno jako puno, izgrađen je novi vodovod s priključcima, oborinska kanalizacija, iako stoji ovo da se jedno vrijeme nije radilo. Radi se o razdoblju od dva tjedna. Angažirali su domaću firmu koja će im pomoći i sad je to navodno krenulo.

– Najveći problem u Bratstvu je oborinska odvodnja. Mali su padovi i ispalo je da moramo raditi crpnu stanicu kako bismo to mogli riješiti, što će odužiti projekt za neko vrijeme. Radovi idu dobro, zadovoljavajuće. S obzirom da imamo pješačku stazu samo s jedne strane, bit će to brzo gotovo, kraj studenog je realna opcija. Mene u svemu tome veseli što će se ulica završiti. Dugi niz godina imali smo prigovore, i to s razlogom, a sad ćemo to riješiti – rekao je Katulić pa odgovorio i na drugo pitanje:

– Ulica Andrije Kačića Miošića je u projektiranju, jednako kao i križanje Kurilovečke i AKM-a, koje će nam malo više potrajati, budući da moramo rješavati imovinsko-pravne odnose. Kad se steknu uvjeti, naravno da ćemo je staviti u proračun, jer ta nam je ulica jako važna, meni osobno i najbitnija. Ona će nam rasteretiti gužve koje sad imamo na Matice Hrvatske, a još kad bi riješili s Hrvatskim cestama produžetak ceste preko radara do Novog Čiča, gdje bi nam bio kraj.

Slojšek nije bio zadovoljan odgovorom.

– Nemojte se ljutiti, ali već treći mandat slušam da ta ulica ide, ide, ide, ide… Budući da je sad, otkad se radio dio Matice Hrvatske, cijeli promet usmjeren na AKM, jako dobro vidimo da moramo požuriti, jer ta prometnica je najveći problem od svih prometnica u gradu.

Josip Vitez iz HDZ-a pitao je pročelnicu Lanu Krunić Lukinić hoće li se otvarati još podružnica dječjih vrtića, nakon što su otvorene u Buševcu, Selnici i Gradićima.

– Tri odgojne skupine imamo u Gradićima, a već sam rekla da su počeli radovi u Pokupskoj i dogradnja u Kolarevoj. U tijeku ove godine izradili smo glavni projekt i za budući područni vrtić u Kobiliću. Projekt je predan na ishođenje radne dozvole, vrtić će imati dvije skupine, po jednu jasličku i vrtićku, a objekt će se nalaziti u sklopu Društvenog doma Kobilić. Adaptacija i nadogradnja će krenuti, a u budućnosti će biti napravljena nova fasada i mijenjat će se stolarija, uredit će se parkiralište, kao i budući park za potrebe vrtića. Nadamo se da će u tijeku sljedeće godine biti otvoren još jedan područni vrtić.

Zoran Lovrić ustao je iz oporbenih klupa kako bi pitao radi li grad što po pitanju priuštivog stanovanja, ali i koliko je u posljednjih desetak godina izgrađeno potpuno novih dječjih igrališta.

– Cijene stanova su uistinu previsoka s obzirom na primanja, a kad govorimo o tome, moramo znati da su 123 stambena objekta u vlasništvu Grada u potpunosti pod zaštićenim cijenama. Predani su na korištenje onima koji su najugroženiji u našem društvu. Tu treba raditi daljnje iskorake, u suradnji s Vladom, a to ćemo i činiti – odgovorio je gradonačelnik Ačkar i nastavio:

– Kad govorimo o dječjim igralištima, govorimo o nečemu što prije mandata Krešimira Ačkara uopće nije bilo u fokusu interesa. Baš u vašem Cvjetnom naselju možete vidjeti koliko je igralište prošireno i obogaćeno sadržajima. Nikad u povijesti nije bilo više obnovljenih i izgrađenih dječjih igrališta. To je činjenica. Može li ih biti i više? Naravno da može, nećemo stati na ovome, napravit ćemo još više po tom pitanju.

HDZ-ov vijećnik Dragan Perić pitao je i kad ćemo se vratiti na Gradsku tržnicu, koja dobiva nadstrešnicu?

– Krov na tržnici je postavljen, a trenutno se postavljaju brisoleji koji će štititi od sunca. Moraju se postaviti još i limovi i rasvjetna tijela, treba napraviti i sve elektro razvode, a trebat će prilagoditi i prilaz, odnosno ulazna vrata. Kod zadnjih kiša imali smo i problem oborinske vode, morat ćemo napraviti još jednu kanalicu kako bismo to riješili, a to će neznatno produžiti radove. Želimo i napraviti nekakve zaštite od golubova, koji bi se tu vrlo rado uvukli. Tražimo model kako to napraviti primjereno. Svi ti radovi trebali bi završiti za 15 dana, nakon čega ćemo pripremiti objekt za tehnički pregled. Nakon toga ćemo se vratiti na tržnicu – rekao je pročelnik Katulić.

Nastavite čitati

Reporter 454 - 23.10.2025.

Facebook

Izdvojeno