Povežite se s nama

Politika

Barišić: Ponosni smo, Velika Gorica je postala grad u punom smislu te riječi!

U velikom intervjuu gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić govori o učinjenom i postignutom u posljednjih 12 mjeseci, ali i gleda prema naprijed, u razdoblje pred nama, govori o planovima, idejama i zamislima za dodatni iskorak našega grada…

Objavljeno

na

S istekom još jedne kalendarske godine, u kojoj je njegova garnitura proslavila deset godina na čelu grada, gradonačelnik Dražen Barišić u velikom je intervjuu analizirao 12 mjeseci iza nas, ali i pogledao prema budućnosti Velike Gorice.

Gradonačelniče, bližimo se kraju još jedne godine, što znači da je došlo i vrijeme za zbrajanje dojmova. Što je, prema Vašem mišljenju, obilježilo godinu za nama iz velikogoričke perspektive i koliko ste osobno zadovoljni svime što je iza nas?

Jako je teško nešto posebno izdvojiti i istaknuti kao poseban događaj koji je obilježio godinu na čijem smo samom kraju. Od prvoga dana mog gradonačelničkog mandata u fokusu sam imao dvije glavne zadaće – stvoriti uvjete za gospodarski iskorak i od Velike Gorice stvoriti grad u punom smislu te riječi. Samo ove godine u Velikoj Gorici otvoreno je čak 1900 novih radnih mjesta. Prije 10 godina, vjerovali ili ne, u Velikoj je Gorici bio samo jedan građevinski kran, i to u Mičevcu, danas ih imamo na desetke u cijelom gradu. U tih smo 10 godina stvorili prostorno-planske i sve druge uvjete za izgradnju novog Putničkog terminala Zračne luke dr Franjo Tuđman, izgradnju novog centra Hrvatske pošte, omogućili razvoj gradskih i privatnih gospodarskih zona koje polako počinju živjeti svojim punim kapacitetima. Najuspješnije u cijeloj Hrvatskoj, uz grad Rijeku, ove smo godine završili energetsku obnovu višestambenih zgrada vrijednu 250 mil kuna i to uglavnom sredstava iz fondova EU, a iz istih izvora u najvećoj mjeri financirali smo energetsku obnovu dvije velike osnovne škole. Prije nekoliko dana konačno je krenula i realizacija najvećeg komunalnog projekta u povijesti ovoga kraja, Aglomeracija Velika Gorica. Teško je, dakle, izdvojiti nešto posebno jer su svi realizirani ili započeti projekti vrlo vrijedni, usudio bih se reći i kapitalni za budućnost ovog grada. Naravno, vrlo sam zadovoljan postignutim ali još je puno posla pred nama, uvijek treba težiti boljem i kvalitetnijem.

Na što ste posebno ponosni, odnosno što smatrate najvažnijim iskorakom za naš grad u protekloj godini?

Sve što sam odgovorio na prethodnom pitanju mogu ponoviti i na ovom. Svaki projekt važan je sam za sebe, svaki od njih doprinosi kvalitetnijem životu naših sugrađana. Mnogi su od njih pronašli posao i time riješili veliki problem u svom životu ako do sada nisu radili, osnovnoškolci nam pohađaju nastavu u znatno primjerenijim uvjetima koji su sada u obnovljenim školama, deseci tisuća naših građana završetkom projekta Aglomeracija Velika Gorica imati će znatno kvalitetnije uvjete stanovanja i življenja. No, posebno me veseli činjenica što je Velika Gorica postao jedan od najpoželjnijih gradova u Hrvatskoj za život. Dokaz tome je da se ovoga trenutka, vjerovali ili ne, u našem gradu radi 400 novih stanova. Ove godine izdali smo 20% više građevinskih dozvola no lani.

Foto: Matija Habljak/PIXSELL

Postoji li nešto za čime žalite, nešto što ste kao gradsko vodstvo željeli učiniti u ovoj godini, a niste uspjeli?

Uvijek se nešto može napraviti bolje i kvalitetnije. Ne žalim ni za čim posebnim, sve što smo planirali smo i ostvarili, čak i više od plana. U mnogim našim planiranim projektima ne ovisi sve samo o nama, o gradu, ovisi i o mnogo drugih čimbenika u cijeloj Hrvatskoj. Ponekad je puno vremena i truda potrebno uložiti u koordiniranje svih relevantnih i nadležnih gradskih, županijskih i državnih službi i tijela kako bi se neki projekt realizirao. Nije ovo kritika nikome, želim istaknuti uzornu suradnju i sa županijom i sa državom jer smo mnoge projekte već uspješno realizirali, neki su u fazi realizacije, a mnogi u pripremi.

Aglomeracija Turopolja u svakom se razgovoru opisuje kao najveći i najvažniji projekt u povijesti našega grada i cijeloga kraja. Što se događa po tom pitanju, u kojoj fazi je taj projekt i što možemo očekivati u godini pred nama?

Dijelom sam već odgovorio na to pitanje ali važnost tog cjelokupnog projekta zaista zahtjeva koju rečenicu više. Punih 10 godina trajale su sve moguće pripreme i predradnje da bi došli do trenutka od prije nekoliko dana da i službeno možemo označiti početak građevinskih radova na tom projektu. Impozantna je njegova financijska vrijednost, s PDV-om ona iznosi gotovo 750 mil kuna, 100 milijuna eura. Želim posebno naglasiti činjenicu članstva Hrvatske u EU, da nismo članovi EU taj projekt vjerojatno ne bi nikada mogli sami realizirati lokalnim i nacionalnim sredstvima. Taj projekt donosi gotovo 150 km nove kanalizacijske mreže, besplatan priključak na istu gotovo 5000 kućanstava, 80 km obnovljenih lokalnih prometnica i novi moderan pročistač otpadnih voda. Sljedeće tri godine, do kraja 2022., naš će grad veliko gradilište, od Donjeg do Gornjeg Turopolja, dijela velikogoričke Posavine do samog naselja Velika Gorica.

Grad je svoj dio posla napravio, kineska ulaganja ovisit će samo o drugoj strani… Foto: Jurica Galoić/PIXSELL

Puno se govorilo ove godine i o kineskim ulaganjima, potpisan je i Sporazum o partnerstvu s tvrtkom Z-Run WellTon Industry. Što se događa po tom pitanju, u kojoj je taj posao fazi i koliko je doista realno da jednog dana Velika Gorica dobije velebni nogometni stadion s popratnim sadržajima?

Velika Gorica kao grad otvorena je investitorima, zaista postoji veliki interes mnogih grupacija za ulaganja u naš grad. Blizina Zagreba, Zračne luke i prometna povezanost cestama i željeznicom, te posebice struktura obrazovanog stanovništva s rijetkim posebnim znanjima i vještinama naš grad ističe kao jedan od najprivlačnijih za ulaganja u cijeloj Hrvatskoj. S mnogo njih razgovaramo, nudimo pomoć i rješenja, predlažemo lokacije i dajemo svu moguću administrativnu logistiku. Što se konkretno tiče pitanog kineskog ulaganja u naš sportski centra mi smo kao grad promptno ispunili sve što je od nas traženo. Sama odluka je na našim kineskim partnerima. Ako njihova definitivna odluka bude da žele ulagati u našem gradu sasvim će sigurno u meni i svim mojih suradnicima u Gradskoj upravi imati dobrog suradnika i pouzdanog partnera.

Koliko ste zadovoljni društvenom klimom koja vlada u našem gradu, s obzirom na sve ono što doživljavate u svakodnevnom kontaktu sa sugrađanima? Mislite li da se Velika Gorica uspjela odmaknuti od statusa “zagrebačke spavaonice”, koji je u prošlosti imala?

Velika Gorica definitivno više nije, kako ste je nazvali, ‘zagrebačka spavaonica’. Velika Gorica je grad, ponovit ću, u punom smislu te riječi. Proces identifikacije s gradom sasvim je sigurno završen kod najvećeg broja ljudi koji su Veliku Goricu odabrali za svoj dom i rodni zavičaj svoje djece. Velika Gorica njihov je grad baš kao što je i moj koji sam rođen ovdje. U našem gradu godišnje se održava više od 200 raznih manifestacija, društvenih događanja od kojih mnoga okupe i po nekoliko tisuća posjetitelja. Velika Gorica grad je iznimno mnogo vrlo aktivnih udruga građana, od sportskih, vatrogasnih, kulturnih, humanitarnih, tradicijskih. Svi oni svojim aktivnostima doprinose bogatom društvenom životu grada, u svoje aktivnosti uključuju sve veći broj djece i odraslih koji onda s punim pravom i sve ponosniji mogu reći – Velika Gorica, to je moj grad.

Jedna od ideja vezanih za društveni život grada je i odabir “službenog” gradskog središta, dijela grada oko stare općine i Muzeja Turopolja? Čini li Vam se da su Velikogoričani to prihvatili, koliko ste zadovoljni tim dijelom?

Nismo mi odabrali ‘službeno’ središte grada, to je naše povijesno središte, uvijek bilo i uvijek će biti. Mi smo to naše povijesno središte samo oživjeli, dali mu novi smisao i nove društvene sadržaje. Sve smo to mogli napraviti samo ispunjavajući prije toga osnovne pretpostavke. Izgradnjom Centra za posjetitelje naše Turističke zajednice, a vrlo brzo i gradnjom novog objekta na mjestu tzv. stare općine koja je građevinski dotrajala i već je čak opasna za život, stvoreni su uvjeti za održavanje niza manifestacija i drugih svakodnevnih događanja na tom prostoru. U planu je i uređenje Trga kralja Tomislava, u prvoj fazi upravo onog dijela koji se fizički naslanja na naš stoljetni park. Koliko su Velikogoričani to prihvatili dovoljno je doći na, primjerice, Gastro Turopolja ili sada na Prosinac u Gorici da bi odmah znali odgovor. Mnoštvo Velikogoričana sada zadovoljno konstatira kako sada i u svom gradu na primjerenoj i prekrasnoj lokaciji mogu uživati u programima i manifestacijama koje su prijašnjih godina konzumirali u nekim drugim gradovima. Velikoj Gorici definitivno je vraćen život, društveno bilo grada sve je opipljivije i sve jače kuca.

Značajna sredstva i ove su godine uložena u odgoj i obrazovanje, koliko još prostora za napredak po tom pitanju ima u godinama pred nama? Ili, konkretnije, kakvi su planovi za dodatna poboljšavanja uvjeta u gradskim vrtićima i školama u bliskoj budućnosti?

Od svih gradova u Hrvatskoj najviše je u odgoj i obrazovanje svoje djece uložila upravo Velika Gorica. U samo nekoliko godina izgradili smo dva sasvim nova velika vrtića, znatno rekonstruirali i adaptirali postojeće, izgrađena je nova zgrada velike osnovne škole, izgradili smo gradsku a potom i školsku sportsku dvoranu. Ove godine, to sam već spomenuo, energetski smo obnovili dvije velike osnovne škole a za koji dan kreće i iznimno potreban i vrijedan obiman projekt obnove srednjoškolske zgrade i pripadajuće sportske dvorane. Sljedeće godine krećemo u izgradnju još dva vrtića, ovoga puta u ruralnim dijelovima grada, Selnici i Maloj Buni. Pored nabrojanoga svake godine znatna sredstva kao osnivači vrtića i osnovnih škola ulažemo u te objekte, od područnih do matičnih škola. Nema ni jednog vrtića ili škole u gradu u kojem nije na znatno višu razinu podignuta materijalna kvaliteta. Ne mogu u tom kontekstu ne spomenuti i naše Veleučilište koje je znatno proširilo i poboljšalo svoje materijalne kapacitete baš kao i kvalitetu kurikuluma. Na kraju krajeva, svakogodišnje povećanje broja studenata iz svih krajeva Hrvatske ali i Europe dokaz je tim tvrdnjama.

Uz odgoj i obrazovanje, kulturu i druge segmente, poseban iskorak i ove je godine napravio gradski sport. Zašto Grad toliko ulaže u sport i možete li onima koji to ne razumiju objasniti zašto su uspješni sport i sportaši važni za grad poput našega? Također, u kojem smjeru će dalje ići gradska razmišljanja o razvoju sporta?

Ono što smo započeli prije deset godina nastavit ćemo i dalje. Samo ulaganje u sportsku infrastrukturu dugoročno donosi jedine prave rezultate. Stvaranje infrastrukturnih i drugih materijalnih uvjeta svake godine omogućava sve većem broju djece aktivno bavljenje sportom, a sport donosi prije svega zdravo odrastanje naše djece, socijalizaciju i niz drugih benefita koje samo sport može omogućiti. Naš grad ima više od 5000 aktivnih sportaša što je respektabilna brojka. Isto tako, paralelno sa stvaranjem i poboljšanjem infrastrukturnih uvjeta pametnom politikom sufinanciranja velikog broja naših sportskih udruga znatno smo podigli i kvalitetu stručnog rada koja je pak osnovni preduvjet za stvaranje sportskih rezultata. Ne čudi s toga činjenica kako je Velika Gorica jedan od najsportskijih gradova u Hrvatskoj sa stabilnim prvoligašima u najpopularnijim sportovima poput nogometa, rukometa i košarke, iznimnim rezultatima u mnogim pojedinačnim sportovima poput atletike i niza sportova borilačkih vještina. Želja nam je imati olimpijce i nositelje olimpijskih medalja ali nam je veća želja omogućiti što većem broju naših građana, posebice djeci, aktivno bavljenje sportom u primjerenim uvjetima. Kvantiteta će tada nužno roditi i kvalitetu.

Za sljedeću godinu predstavljen je rekordan proračun, za 126 milijuna kuna veći nego za ovu godinu. Što su prioriteti u njemu, kakvu Veliku Goricu možemo očekivati za godinu dana u ovo vrijeme, s kojim novostima i promjenama?

Treba pojasniti kako je realno povećanje proračuna nekih 40 milijuna kuna. Ostatak povećanja odnosi se na tehničko prebacivanje sredstava iz Državne riznice za plaće zaposlenih u osnovnim školama. Inače, ovo je pitanje na koje bi opširno odgovarajući sasvim sigurno mogao napuniti sve stranice Reportera. No, ukratko, Velika će Gorica dogodine biti još veće gradilište no što je bila ove godine. Pored naših investicija iz gradskog proračuna, investicija u poboljšanje komunalne infrastrukture, gradnje i rekonstrukcije mnogih cesta i spomenute Aglomeracije, daljnjeg uređenja središta grada, brige o vrtićima i školama, programima naših ustanova i udruga građana, očekujemo i znatno veću aktivnost privatnih investitora i njihove brojne nove projekte, prije svega u gospodarstvu.

Kad već gledamo u budućnost, pogledajmo još malo dalje. Velika Gorica raste i razvija se u svakom smislu, otvara se sve više tvrtki i pogona, doseljava sve više ljudi… Nastavi li se u planiranom ritmu, kako vidite naš grad za, recimo, deset godina? Koliko će biti veći, drukčiji, na koji će se način razvijati?

Sasvim je sigurno kako će se Velika Gorica i dalje razvijati, barem u onom segmentu za koji je odgovorna gradska administracija. Razvijati će se sasvim sigurno u infrastrukturnom i građevinskom smislu, a mi je želimo razvijati kao pametan grad, grad koji zna koristiti sve pogodnosti i sve resurse, prije svega ljudske koji su naša najveća vrijednost i najveći kapital. Želimo biti grad znanja, grad koji će biti sve poželjnije mjesto za život ali i za rad.

Vrijeme je dobrih, novogodišnjih želja… Što biste Vi poželjeli svojim sugrađanima u godini koja je pred nama?

Najjednostavnije i najiskrenije rečeno – prije svega dobrog zdravlja, osobne i obiteljske sreće, poslovnog uspjeha. Svima nama želim dobre volje, pozitivnih misli koje su pokretač svih promjena na bolje. Bolja i uspješnija Velika Gorica, a samim tim bolja i uspješnija Hrvatska, ne stvara se negdje drugdje. Stvara se u obiteljskom domu, na radnom mjestu, u našoj udruzi građana kojoj pripadamo, stvara se svakim našim djelom i postupkom. Hrvatska je, kao i svi njeni građani, u svojoj daljnjoj i bližoj povijesti previše propatila da bi sada utonula u beznađe i defetizam. Zato svim svojim Velikogoričankama i Velikogoričanima želim što više pozitivnih misli i dobrog raspoloženja.

A što biste, da završimo u istom tonu, poželjeli sebi i svojim suradnicima u 2020. godini?

Pored nabrojanoga na prethodno pitanje samo dodajem – što više realiziranih ideja i što manje prepreka na putu realizacije istih.

HOTNEWS

Stjepan Kožić dobio i sedmi mandat župana!

Mihael Zmajlović, protukandidat u drugom krugu lokalnih izbora, dobio 3.564 glasa manje od dosadašnjeg župana

Objavljeno

na

24,42 posto stanovnika Zagrebačke županije s pravom glasa odlučilo je da će Stjepan Kožić dobiti sedmi mandat na čelu Županije. 

Nakon što su obrađeni podaci sa sva 642 biračka mjesta, s 30.275 glasova Stjepan Kožić je u drugom krugu lokalnih izbora pobijedio Mihaela Zmajlovića, kojem je povjerenje dalo 26.711 birača. 

Kožić je u kampanji naglašavao dugogodišnje iskustvo u stvaranju vodeće regije u Hrvatskoj po pitanju gospodarstva, kvalitete obrazovanja i postizanju ravnomjernog razvoja u suradnji s općinama i gradovima, dok je Zmajlović želio unijeti promjene u vodstvu, s novom energijom, spočitavajući aktualnom županu njegovo zdravstveno stanje i životnu dob. 

No, glasači su danas ipak odabrali kontinuitet i stabilnost, koju je naglašavao Kožić, čime je dobio povjerenje za još jedan, sedmi po redu mandat župana Zagrebačke županije, kao i njegovi zamjenici Ervin Kolarec i Damir Tomljenović.  

Nastavite čitati

Moja županija

LOKALNI UZBORI Privremeni rezultati – Kožić “šije” Zmajlovića s više od 3.000 glasova

U Zagrebačkoj županiji obrađeno je 93 posto biračkih mjesta.

Objavljeno

na

Državno izborno povjerenstvo objavilo je prve rezultate drugog kruga izbora za načelnike, gradonačelnike i župane, a za sada je u Zagrebačkoj županiji obrađeno 93 posto biračkih mjesta. 

Dosadašnji župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić je u prednosti za 3.180 glasova pred Mihaelom Zmajlovićem.  

Nastavite čitati

HOTNEWS

LOKALNI IZBORI Drugi krug – U Zagrebačkoj županiji najmanja izlaznost na birališta

Do 11.30 sati na biračka mjesta izašlo samo 8,01 posto birača.

Objavljeno

na

Državno ozborno povjerenstvo objavilo je prve podatke o odazivu birača do 11.30 sati prema kojima je na biračka mjesta u Hrvatskoj izašlo svega 11,63 posto građana, odnosno 322.817 birača. U prvom krugu izbora prije dva tjedna do 11.30 svoje biračko pravo iskoristilo je 15,12 posto stanovnika Republike Hrvatske s pravom glasa.

Najmanju izlaznost bilježi Zagrebačka županija u kojoj je do 11.30 sati na biračka mjesta izašlo samo 8,01 posto birača.

U drugom krugu lokalnih izbora birači u Zagrebačkoj županiju biraju između dosadašnjeg, najdugovječnijeg hrvatskog župana Stjepana Kožića s kandidacijskom listom koalicije SKNL – HDZ – HSU – DP i Mihaela Zmajlovića kandidata SDP-a i Možemo.

Podsjetimo kako je Kožić u prvom krugu izbora dobio 42,16 posto, a njegov protukandidat Zmajlović 30,37 posto glasova.

Osim izbora župana, danas svoje čelnike na području Zagrebačke županije biraju i stanovnici gradova Dugo Selo i Sveti Ivan Zelina, te općina Bistra, Kloštar Ivanić, Gradec i Pisarovina.

Prve privremene rezultate drugog kruga glasovanja, Državno izborno povjerenstvo će objaviti u 20 sati.

Nastavite čitati

Politika

Zmajlović: Da je ovo razgovor za posao, Kožić ne bi prošao ni u drugi krug

Kandidat SDP-a i Možemo! za župana Mihael Zmajlović pozvao je birače da odaberu između “starog način rada i njegova tima mladih, sposobnih ljudi i konkretnog programa do 2029. godine”

Objavljeno

na

Jedan od najvećih izazova ove naše kampanje bio je kako ostati korektan, a da pritom ne zatvaramo oči pred činjenicama koje su svima vidljive. Osobno gospodinu Kožiću želimo dobro zdravlje, ali treba razlikovati osobu od funkcije, izjavio je Mihael Zmajlović na završnoj konferenciji za medije uoči drugog kruga u nedjelju.

Dodao je kako izbori nisu pogled unatrag već unaprijed.

– U 25 godina je napravljeno i dobrih stvari, bilo bi nelogično da u toliko vremena nije baš ništa napravljeno, no ovi izbori pokazuju kako život u Zagrebačkoj županiji treba izgledati 2029. godine. U tom smislu smo gospodin Kožić i ja – kandidati za posao. Pozivam građane da tako gledaju na izbore i u nedjelju donesu odluku. Ako pustimo na stranu i zdravstveno stanje i optužnicu, i dalje ostaje pitanje odgovornosti, snage i sposobnosti da se Zagrebačka županija vodi sljedeće četiri godine – izjavio je Zmajlović.

Dodao je i kako “Stjepan Kožić kao župan nije prisustvovao polovici sjednica Županijske skupštine, nema ga u uredu, a tijekom kampanje nije održao niti jednu konferenciju za novinare i izbjegao je sva sučeljavanja”. Zmajlović tvrdi i kako je njegov protukandidat “jedini političar na ovoj funkciji koji se uopće ne služi računalom”.

– Ne kažem da se od župana očekuje da zna Canvu ili ChatGPT, ali da se radi o razgovoru za posao, on ne bi ispunio osnovne uvjete. Govorim to zbog toga što Zagrebačka županija 2029. godine treba biti moderna, digitalizirana, trebamo uvesti zelenu javnu nabavu, graditi “park and ride” parkirališta na ulazima u Zagreb, pokrenuti brzu željeznicu do Gorice i Samoborček, dovesti doktore u lokalne domove zdravlja i pokrenuti suradnju s Gradom Zagrebom – rekao je Zmajlović i istaknuo kako treba gledati prema funkciji župana kao osobi koji ima snagu i sposobnost to sve pokrenuti, koordinirati i napraviti.

– Pozivam građane da izađu na izbore u nedjelju. Pred sobom imate dva kandidata. S jedne strane je jedan stari način rada, a s druge imate mene i tim mladih, sposobnih ljudi i konkretan program do 2029. godine. I spremni smo ga odmah provesti. Birajte za sebe i birajte sa stavom: hvala starom, ali vrijeme je za novo” – zaključio je kandidat za župana Mihael Zmajlović.

Nastavite čitati

Moja županija

LOKALNI IZBORI Kožić u drugi krug s najvećom podrškom birača

Fokus na školstvo, zdravstvo i gospodarstvo – nastavak ulaganja u jednosmjensku nastavu, jačanje zdravstvene skrbi te podrška poduzetnicima, poljoprivredi i razvoju turizma

Objavljeno

na

Stjepan Kožić, kandidat  SKNL-a, HDZ-a, HSU-a i DP-a za župana Zagrebačke županije, sa svojim zamjenicima Ervinom Kolarecom i Damirom Tomljenovićem, ulazi u drugi krug lokalnih izbora s najvećom podrškom birača – u prvom krugu lokalnih izbora osvojio je 42,16 posto glasova, čime su birači potvrdili smjer razvitka županije u proteklim mandatima.

Inače, Kožić je hrvatski najdugovječniji župan, pod čijim je vodstvom u protekle 24 godine Zagrebačka županija postala najrazvijenija županija u Hrvatskoj i gospodarski najbrže rastuća regija.

–Zahvaljujem na velikoj podršci u prvom krugu – to je potvrda da su prepoznati rezultati i smjer kojim idemo. Iskustvo i rezultati su moja snaga. U politici je lako davati obećanja i pričati o promjenama, ali iza mene su konkretni projekti i vidljivi pomaci. Važno je imati energiju, ali i mudrost – a ja imam oboje kako bismo dodatno ojačali status naše županije kao gospodarski najrazvijenije regije u Hrvatskoj – istaknuo je Stjepan Kožić, aktualni župan i kandidat za novi mandat.

Tijekom kampanje Kožić je isticao fokus na ključna područja daljnjeg razvoja – obrazovanje, zdravstvo i gospodarstvo, s posebnim naglaskom na jednosmjensku nastavu, razvoj prometne infrastrukture, podršku poduzetnicima i poljoprivrednicima te razvoj turizma.

Foto: Zagrebačka županija

U području zdravstva, županija će nastaviti s ulaganjima u opremu, prostor i ljudske kapacitete, kako bi zdravstvena skrb bila dostupnija svim građanima. Više od 100 liječnika trenutačno je na specijalizaciji, a plan je taj broj dodatno povećati, osobito u deficitarnim granama. Gospodarski razvoj ostaje jedan od ključnih prioriteta.

Nastavit će se ulaganja u razvoj poduzetničkih zona, kao i mjere usmjerene na potporu malim i srednjim poduzetnicima, obrtnicima i OPG-ovima.

Zagrebačka županija će i dalje pružati snažnu podršku poljoprivrednicima kroz sufinanciranje opreme i promociju domaćih proizvoda, kako bi povećali konkurentnost i pristup tržištu. Turizam će se dodatno razvijati kao gospodarska grana – kroz ulaganja u sadržaje i infrastrukturu, promociju županijskih destinacija i razvoj cikloturizma, vinskih i kulturnih ruta.

Snažan ostaje i angažman prema udrugama i organizacijama civilnog društva, kojima će se i dalje pružati sustavna financijska i programska podrška.

–Prioriteti ostaju ulaganja u školstvo, zdravstvo i snažno gospodarstvo – jer upravo to čini temelj za kvalitetniji život u svakom dijelu naše županije. Fokusiran sam na projekte koji donose stvarne koristi građanima – od jednosmjenske nastave i dostupne zdravstvene skrbi, do podrške poduzetnicima, poljoprivrednicima i razvoju turizma. Imamo jasnu viziju i konkretne planove, i spremni smo ih nastaviti provoditi odgovorno i u interesu svih stanovnika Zagrebačke županije – poručio je Kožić.

Dodajmo kako je Kožić u prvom krugu dobio oko 13 tisuća glasova više od protukandidata Mihaela Zmajlovića (SDP-a i Možemo!).

A tko će biti na čelu najrazvijenije regije u državi, stanovnici županije odlučit će u nedjelju, 01. lipnja.

Nastavite čitati

Reporter 448 - 14.05.2025.

Facebook

Izdvojeno