Građevinari, kuhari, konobari, medicinske sestre, logopedi i STEM nastavnici bit će među najtraženijim radnicima u Hrvatskoj 2026. godine, dok se za ekonomiste, novinare, dizajnere i dio društvenih studija preporučuje smanjenje upisnih kvota, proizlazi iz najnovijih preporuka za obrazovnu upisnu politiku koje je objavio Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ).

Kako prenosi Srednja.hr, HZZ-ove analize temelje se na kretanjima na tržištu rada, broju nezaposlenih po zanimanjima, ali i planovima gospodarskog razvoja na nacionalnoj i lokalnoj razini. Posebna se pažnja, ističu iz Zavoda, daje zanimanjima koja se godinama ponavljaju kao deficitarna jer to upućuje na dugoročni manjak radne snage.

Na području Zagreba i Zagrebačke županije i dalje kronično nedostaje radnika u zanatskim i tehničkim zanimanjima. HZZ preporučuje povećanje upisa ili stipendiranje budućih građevinskih radnika, elektroinstalatera, automehaničara, mesara, kuhara, konobara, pekara i slastičara, ali i vozača te montera strojarskih instalacija.

Kad je riječ o četverogodišnjim srednjoškolskim programima, tržište traži više medicinskih sestara, dentalnih asistenata, farmaceutskih tehničara i asistentica primalja. Slična je situacija i na visokoškolskoj razini, u deficitu su studiji sestrinstva, primaljstva i radiološke tehnologije, ali i logopedije, rehabilitacije, farmacije te medicine.

Povećanje upisnih kvota preporučuje se i na građevinskim i strojarskim fakultetima, u informatici te na studijima ranog i predškolskog odgoja. Poseban naglasak stavljen je na nastavničke STEM smjerove, biologiju, kemiju, fiziku i informatiku, kao i učiteljske studije. S druge strane, HZZ savjetuje oprez kod upisa u niz zanimanja i studija. U srednjim školama preporučuje se manje mjesta za ekonomiste, medijske i modne tehničare, dizajnere obuće, turističke tehničare, ali i tehničare za razvoj i dizajn web sučelja. Na fakultetima se viškom smatraju ekonomisti i fizioterapeuti, a smanjenje kvota predlaže se i na studijima povijesti, sociologije, novinarstva, filozofije, komparativne književnosti, dizajna, krajobrazne arhitekture i modnog dizajna.

Iz HZZ-a poručuju kako preporuke nisu zabrana upisa, već alat koji bi trebao pomoći učenicima i studentima da donesu informiranu odluku. Cilj je, naglašavaju, bolje povezati obrazovni sustav s realnim potrebama tržišta rada i dugoročno smanjiti nesrazmjer između onoga što se uči i onoga za što se doista traži posao.

Mobiteli bi uskoro mogli potpuno nestati iz svakodnevice osnovnoškolaca, barem dok su u školi. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predložilo je izmjene Pravilnika o pedagoškim mjerama kojima se uvode stroža pravila o korištenju mobitela, ali i jasnije sankcije za izostanke s nastave zbog bojkota. Prijedlog je trenutačno u javnoj raspravi, koja traje do 7. veljače, piše N1.

Prema izmjenama, učenici osnovnih škola više neće smjeti koristiti mobitele tijekom boravka u školi. Iako će ih i dalje moći donijeti sa sobom, uređaji će morati ostati u torbama ili ormarićima, osim u posebnim situacijama kada škola odobri njihovu uporabu u edukativne ili zdravstvene svrhe. Za srednjoškolce se predviđa blaži režim. Mobiteli će biti zabranjeni tijekom nastave, ali će ih učenici smjeti koristiti za vrijeme odmora. Ministarstvo smatra da bi potpunu zabranu u srednjim školama bilo teško provesti, no školama se ostavlja prostor da vlastitim pravilima uvedu dodatna ograničenja.

Osim tehnologije, izmjene pravilnika dotiču se i odnosa roditelja prema školi. Ministar Radovan Fuchs poručuje da je cilj spriječiti situacije u kojima se djeca koriste kao sredstvo pritiska, primjerice kroz organizirane izostanke s nastave. Takvi izostanci, ako su posljedica bojkota ili izražavanja nezadovoljstva roditelja i učenika, više se neće moći opravdavati. U tim slučajevima škole će biti obvezne obavijestiti Hrvatski zavod za socijalni rad. Roditeljima ostaje mogućnost opravdanja do tri dana izostanka, no unaprijed najavljen nedolazak u školu smatra se kršenjem prava djece.

Pooštrena su i pravila vezana uz ponašanje učenika. Težim prekršajima sada se smatraju fizički sukobi, unošenje i konzumacija alkohola i drugih psihoaktivnih tvari te uništavanje školske imovine, dok se unošenje oružja ili opasnih predmeta u školu tretira kao osobito teško neprihvatljivo ponašanje.

Dok udruge ravnatelja uglavnom podržavaju zabranu mobitela, izražavaju nezadovoljstvo što roditeljsko opravdavanje izostanaka nije dodatno ograničeno. S druge strane, obiteljski liječnici pozdravljaju predložene promjene jer, ističu, neće dovesti do dodatnog administrativnog opterećenja u ordinacijama. Ako pravilnik bude usvojen, škole će imati 60 dana da svoje statute usklade s novim pravilima, koja bi na snagu stupila dan nakon objave u Narodnim novinama.

Blagdan Sveta tri kralja, u crkvenom kalendaru poznatiji kao Bogojavljenje, stoljećima zauzima posebno mjesto u kršćanskoj tradiciji. Iako ga se u pučkom govoru često svodi na kraj božićnog vremena ili na simpatične likove iz jaslica, njegova poruka daleko je dublja i slojevitija. Riječ je o blagdanu koji govori o objavi Boga cijelom čovječanstvu, a ne samo jednom narodu ili uskom krugu vjernika.

Bogojavljenje se slavi 6. siječnja i ubraja se među najstarije kršćanske blagdane i spominje se već u 2. stoljeću. Na kršćanskom Istoku prvotno je bio povezan s Isusovim krštenjem na Jordanu, a nekoć i s njegovim rođenjem. Zapadna Crkva, pak, naglasak stavlja na događaj opisan u Evanđelju po Mateju, dolazak mudraca s Istoka koji su, vođeni zvijezdom, došli u Betlehem pokloniti se novorođenom Isusu. U biblijskom tekstu ne spominje se ni njihov broj ni njihova imena. Evanđelist Matej govori tek o “mudracima s Istoka”, odnosno magima, koji su u Jeruzalem stigli tražeći “novorođenoga kralja židovskoga”. Kasnija crkvena predaja, osobito od ranog srednjeg vijeka, oblikovala je sliku koju danas svi prepoznajemo, trojica kraljeva imena Gašpar, Melkior i Baltazar. Ta se imena u zapadnom kršćanstvu ustaljuju oko 8. stoljeća, dok istočne Crkve poznaju različite varijante.

Prema evanđeoskom izvještaju, mudraci su pratili betlehemsku zvijezdu, koja ih je dovela najprije u Jeruzalem, gdje su susreli kralja Heroda. Njegova prividna znatiželja i prikrivena namjera, da pronađe dijete kako bi ga uklonio, jedna je od tamnijih epizoda ove priče. Nakon što su u Betlehemu pronašli Isusa, mudraci mu se klanjaju i daruju tri dara snažne simbolike, zlato, tamjan i smirnu. Zlato označava kraljevsko dostojanstvo, tamjan božanstvo, a smirna ljudsku narav i prolaznost. Upozoreni u snu da se ne vraćaju Herodu, kući se vraćaju drugim putem.

U teološkom smislu, upravo je to središnja poruka Bogojavljenja, Isus se objavljuje kao Spasitelj svih naroda, a ne samo izabranog. Trojica mudraca, koji dolaze iz poganskog svijeta, simbol su naroda koje Bog poziva u svoje kraljevstvo. Zato se Bogojavljenje često naziva “drugim Božićem”. Dok Božić govori o poniznosti i skrivenosti događaja Isusova rođenja, Bogojavljenje to isto otajstvo iznosi pred svijet i čini ga javnim.

Srednjovjekovna tradicija mudrace dodatno uzdiže nazivajući ih kraljevima, oslanjajući se pritom na starozavjetne tekstove proroka Izaije koji govore o narodima i kraljevima što dolaze k svjetlosti. Prema legendi, trojicu kraljeva krstio je apostol Toma, koji je, prema predaji, propovijedao sve do Indije. Njihove su relikvije, prema crkvenoj tradiciji, nakon smrti pronađene po zasluzi svete Helene te prenesene u Carigrad, zatim u Milano, a naposljetku u Köln. U katedrali u Kölnu i danas se nalazi monumentalni relikvijar Svetih triju kraljeva iz 13. stoljeća, jedan od najvećih i najpoznatijih u zapadnoj Europi.

Od 1. siječnja učenici za svoj rad dobivaju 50 centi više po satu, a taj je pomak, čini se, mnoge motivirao da dio zimskih praznika provedu na poslu. Učenički servisi potvrđuju da raste interes mladih za rad, ali i da poslodavci sve češće traže upravo učenike, ponajviše za trgovinu i ugostiteljstvo, piše Srednja.hr. Minimalna učenička i studentska satnica do kraja prošle godine iznosila je 6,06 eura, a sada je povećana na 6,56 eura. Iako se radi o naizgled skromnom iznosu, u praksi se pokazuje da svako povećanje donosi i vidljiv pomak u interesu učenika.

Učenički servis Tehničke škole Zagreb za prosinac je izdao 552 ugovora, dok je za siječanj evidentirano 526 ugovora, što je oko 5 % više nego tijekom zimskih praznika prošle godine.

Blagi rast interesa primjećuju i u Učeničkom servisu Privatne gimnazije i ekonomske škole Katarina Zrinski, no ondje ga ne povezuju izravno s povećanjem satnice. Napominju kako se broj ugovora nakon pandemije Covida-19 zadržava na sličnoj razini. Za ove zimske praznike izdali su oko 70 učeničkih ugovora, ponajviše za poslove u trgovinama, skladištima i punjenju polica.

Sličnu sliku daju i brojke iz Varaždina. Iz Učeničkog servisa Elektrostrojarske škole u Varaždinu navode da takav trend prate već godinama. Do ovog ponedjeljka izdali su 52 ugovora za prosinac te 44 za siječanj.

Iako zimski praznici još uvijek ne mogu konkurirati ljetnima po broju odrađenih sati, podaci s terena jasno pokazuju da sve više učenika koristi priliku da tijekom slobodnih dana dodatno napuni svoju kasicu.

Iako su posljednje jeseni i zime neuobičajeno tople, zakonska obveza zimske opreme ostaje nepromijenjena. Kako ističe HAK, vremenski uvjeti nemaju nikakav utjecaj na pravila, ako se nalazite na zimskoj dionici javne ceste u propisanom razdoblju, zimska oprema mora biti u vozilu jer u suprotnom riskiraju novčane kazne. Za vozače osobnih automobila kazna iznosi 130 eura, dok su iznosi za pravne osobe i obrtnike znatno viši, od 660 do čak 1.990 eura.

Policija može izreći kaznu i tijekom rutinske kontrole, ali i nakon prometne nesreće, čak i ako vozač nije odgovoran za sudar. Iz HAK-a podsjeća na sudsku praksu u kojoj su vozači oslobođeni krivnje za prometnu nesreću, ali su ipak kažnjeni jer nisu imali zimske gume niti lance u vozilu, iako je temperatura bila visoka, a na cesti nije bilo snijega ni leda. Sudovi su u takvim slučajevima zauzeli jasan stav, a to je da propis vrijedi neovisno o vremenskim uvjetima.

Zato uvijek, prije svakog sjedanja u automobil, važno je pratiti propise, a ne vlastiti osjećaj.