HOTNEWS

Ilegalni lovni turizam u Velikoj Gorici?: “Čujete li ‘pućpuruć’ iz istog smjera i bez pauze – krivolovci su blizu!”

Udruga Biom bori se protiv izlova ptica; ruše čeke, prijavljuju vabilice, organiziraju volontere i educiraju javnost.

Objavljeno

prije 4 godine

21. studenoga 2021.

Objavio/la

Gabrijela Radunović

U tijeku je sezona lova na prepelicu, jednu od krivolovom najpogođenijih ptičjih vrsta. Kako bi znatno povećali brojke ulova krivolovci se služe nezakonitim električnim vabilicama. Naime, dobar lovac može odstrijeliti do pet prepelica u jednom lovu, dok krivolovac uz upotrebu vabilica može odstrijeliti i do 50 jedinki.

U rujnu, u polju na području Male Bune, volonteri pod organizacijom Udruge Biom, primijetili su električne vabilice te slučaj prijavili policiji.

Foto: Udruga Biom

“Sumnja se da na goričkom području djeluje bar jedna agencija za lovni turizam koja dovodi strance u krivolov prepelica. Obećavaju im se golemi ulovi.”

Upotreba vabilica je ilegalna prema Zakonu o lovstvu, a riječ je i kaznenom djelu. Kako bi spriječili izlov čitavih populacija i ozbiljno narušavanje ekosustava, volonteri svakodnevno imaju pune ruke posla.

-U Hrvatskoj smo razvili mrežu volontera za praćenje krivolova prepelica. U zadnje četiri godine policiji prijavljeno preko 50 vabilica na 32 lokacije širom Hrvatske. Sve više nam se javljaju i etički osviješteni lovci kojima je dosta krivolova u njihovoj sredini.- otkrio je Boleslaw Jan Slocinski, Biomov stručni suradnik za zaštitu prirode i član upravnog odbora udruge.

Udruga Biom organizacija je civilnog društva koja se bavi očuvanjem prirode, njenim promicanjem i popularizacijom, a uspješno djeluje već 15 godina, na području cijele Hrvatske. Kroz razne projekte cilj im je očuvati bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta, s posebnim fokusom na ptice.

U sklopu projekta LIFE Against Bird Crime udruga radi na izgradnji kapaciteta za borbu protiv nezakonitih radnji nad pticama i to na brojnim područjima.

Na području Zagrebačke županije trenutno djeluje osam volontera koji redovito provjeravaju više lokacija.

“I vi možete pomoći! Zvuk vabilice je prepoznatljiv, ako ga čujete – odmah nazovite 112!”

-Prema našim saznanjima na goričkom području djeluje bar jedna agencija za lovni turizam koja dovodi strane turiste u krivolov prepelica. Sumnjamo da se koriste protuzakonitim vabilicama za prepelice.- nastavlja Slocinski – Takve agencije stranim lovcima obećavaju nerealne brojeve prepelica za odstrel.– naglašava Slocinski

Iz udruge stoga napominju da građani, ukoliko primijete krivolov ili čuju vabilice na određenom području, slučaj odmah prijave policiji.

-Većina modela vabilica rade stalno i puštaju pjev prepelice bez većih pauza, a mogu se čuti i na udaljenostima do šest kilometara U prirodi prepelica nikad neće tako dugo pjevati s jednog mjesta i zvuk se neće čuti tako daleko. Ako po noći čujete iz istog smjera, bez pauze, glasanje “pućpuruć”, vjerojatno slušate vabilice.- objašnjava Slocinski kako prepoznati ilegalne vabilice

Ptice u preletu područja s kojih dopire “pijev” vabilica smatraju sigurnima za odmor te se upravo tamo okupljaju u velikom broju i tako postaju lak plijen krivolovaca. Iz Bioma naglašavaju kako se ovoj problematici ne pridaje dovoljno pozornosti što rezultira malim brojem dojava:

-Svakako treba dodatno osvijestiti javnost o problemu protuzakonitog ubijanja ptica u Hrvatskoj, što kroz svoje aktivnosti i radimo. Čak i DORH u godišnjim izvještajima smatra kako je malen broj prijavljenih kaznenih djela protuzakonitog lova na godišnjoj razini posljedica nedovoljno razvijene ekološke svijesti.- ističe Slocinski

“Gotovo sve ptice u Hrvatskoj su strogo zaštićene, a Hrvatska je treća u Europi u krivolovu na jednu od vrsta!”

Prepelice su značajna sastavnica bioraznolikosti i dio su hranidbenog lanca u ekosustavima u kojima obitavaju. Ptići se pretežito hrane kukcima te na taj način doprinose ravnoteži ekosustava. Osim prepelica, najčešće se protuzakonito love i liske te patke njorke.

Iz Bioma podsjećaju da je Hrvatska, po pitanju krivolova na lisku, na visokom trećem mjestu u cijeloj Europi. Procjenjuje se da krivolov, svake godine, odnese oko 50 tisuća jedinki, najviše na području delte Neretve, koja je jedno od najvažnijih staništa ptica močvarica u Hrvatskoj. Patka njorka je strogo zaštićena gnjezdarica močvarnih područja, a tijekom lovne sezone, zbog zamjene s lovnim vrstama, strada za vrijeme lova na kontinentalnim šaranskim ribnjacima.

-Gotovo sve ptice u Hrvatskoj strogo su zaštićene, od lastavica do grabljivica. Na goričkom području jezera Jagodno i Čiče su bitna za zimujuće populacije nekih vrsta ptica, kao što su patka žličarka, kržulja, zviždara, patka njorka i ćubasti gnjurac.- podsjeća Slocinski

“Nacionalni akcijski plan za borbu protiv krivolova ptica još uvijek se čeka.”

Osim kroz mrežu volontera, Biom se protiv krivolova bori i kroz edukacije javnosti, kampanje te suradnju s državnim institucijama kao što su Državni inspektorat, čuvari prirode pri javnim ustanovama te policija.

– S čuvarima prirode iz Dubrovačko-neretvanske i Međimurske županije smo rušili ilegalne čeke za krivolov ptica močvarica. To je odličan primjer suradnje i direktnog rješavanja problema na terenu. – ističe Slocinski

Foto: Udruga Biom

“Promatranje ptica odličan je način da se osvijesti javnost o ljepoti i brojnosti vrsta oko nas.”

S ciljem informiranja javnosti o zaštiti prirode i bioraznolikosti preveli su i prilagodili priručnik “Ptice Hrvatske i Europe”, a udruga često za građane organizira i promatranja ptica, posebice u Zagrebu u kojem se gnijezdi preko sto vrsta ptica.

-Često ljudi nisu svjesni velike bioraznolikosti koja ih okružuje u gradovima. Odaziv na promatranja ptica je odličan, 20 do 40 ljudi nam se redovito pridružuju na njima. – s ponosom ističe Slocinski – Svakako vas pozivamo da se pridružite promatranjima jer na taj način učite interpretirati prirodu oko sebe, a ujedno učite i o njenom očuvanju.- zaključuje Slocinski

U Hrvatskoj svakako ima prostora za djelovanje udruga za zaštitu prirode poput Bioma, koji uspješno djeluje i raste još od 2006. godine. Udruga je i hrvatski predstavnik BirdLife Internationala, svjetske krovne organizacije za zaštitu ptica, njihovih staništa i svjetske biološke raznolikosti, a provode čak pet projekta iz programa LIFE Europske komisije te brojne druge projekte s ciljem zaštite prirode.

Ove godine predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj uvrstilo je Biom među institucije koje svojim djelovanjem i nesebičnim pomaganjem utjelovljuju neke od ključnih vrijednosti Europske unije.

– Jedino što još priželjkujemo da uspjeh bude dugoročan je Nacionalni akcijski plan za borbu protiv krivolova ptica, strateški dokument koji je Hrvatska dužna donijeti prema međunarodnim konvencijama. No, njegova izrada još uvijek nije započela.– zaključuje Boleslaw Slocinski

HOTNEWS

Zaustavljen promet prema Vukovini – policija preusmjerava sva vozila

Preko Novog Čiča!

Objavljeno

prije 20 sati

22. siječnja 2026.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

(Foto: Ilustracija)

Kako nam javljaju čitatelji koji voze od Velike Gorice prema Vukovini, policija preusmjerava sav promet na Velikogoričku ulicu preko Novog Čiča, pa računajte na nešto dužu vožnju.

Doznajemo da je razlog prometna nesreća koja se dogodila pred Starim Čičem, pa će ovakav režim potrajati do završetka policijskog očevida.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Otvoren novi prostor u sklopu projekta InterWine! Ačkar – ovo je prekrasna točka koja će dati bogatiji sadržaj gradu

Novi prostor dio je europskog projekta koji Veliku Goricu povezuje s vinarskim i kulturnim destinacijama u Hrvatskoj i Sloveniji.

Objavljeno

prije 21 sat

22. siječnja 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Jutros su svečano otvorene i predstavljene nove InterWine prostorije, namijenjene promociji kulturne baštine i vinskog turizma Vukomeričkih gorica. Riječ je o dijelu međunarodnog projekta InterWine, financiranog sredstvima Europske unije kroz program Interreg Slovenija – Hrvatska, koji povezuje Veliku Goricu, Pušću i Brežice u zajedničku prekograničnu turističku priču.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Novo uređeni prostor služit će kao mjesto susreta, prezentacije i promocije, od lokalne vinske ponude i tradicije vinogradarstva do kulturne baštine Turopolja. Istodobno, InterWine prostorije zamišljene su kao trajna točka razvoja novog turističkog proizvoda i nakon završetka projekta. Otvaranju su prisustvovali gradonačelnik Velike GoriceKrešimir Ačkar, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Grozd Vlado Mikulčić.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović istaknula je kako Velika Gorica ovim projektom dobiva prostor koji nadilazi klasičnu turističku funkciju. Naglasila je da InterWine nije samo projekt infrastrukture, već stvaranja identiteta i dodatne vrijednosti te da je ovim projektom Velika Gorica dobila prostor susreta, inovativnosti i budućnosti.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

“Velika mi je čast da otvaramo naš treći prostor u sklopu projekta InterWine kojim njegujemo, ne samo kulturnu baštinu nego i vinski turizam, ali prije svega održivost koju moramo svi stvarati u našim načinima života i dobivati jednu dodatnu vrijednost. Baš dodatna vrijednost dogodila se ovdje u našem divnom gradu Velikoj Gorici koja propulzivno raste i koja stvara, ne samo novu priču za nove stanovnike, već jednako tako za djelatnike i turističke djelatnike i sve nas koji stvaramo nešto dodatno kako bi naš identitet baš u ovom kraju ostao i bio prepoznatljiv”, istaknula je Alilović.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Zahvalama i lijepim riječima pridružio se i predsjednik Udruge vinara i vinogradara Grozd Vlado Mikulčić. “Nadam se da će korištenje ovog reprezentativnog prostora doprinijeti da se razvoj vinogradarstva i vinarstva u lijepom našem Turopolju digne na još veću razinu”. Također, pozvao je sve građane u subotu, na obilježavanje Vincekova i početak nove vinogradarske godine.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Na posebnu važnost projekta za samu Veliku Goricu, osvrnuo se gradonačelnik Krešimir Ačkar koji je naglasio da je ovo još jedan u nizu uspješnih projekata na području grada.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

“Pozdravljam i našega predsjednika i cijelu udrugu i članove vinogradarske udruge Grozd koja djeluje već 25 godina i koja je jedan od motivatora ovoga cijeloga projekta jer smo vidjeli svrhu, potrebu u turističkome sadržaju da tako jedan prekrasan trud konačno bude nagrađen. Prekrasno je to kada možemo otvoriti danas, ovakvoga oblika europska sredstva prostorije, uz ono što uvijek volim naglasiti unazad nekoliko godina da pogledate ovu gradsku četvrt Stari grad, pogotovo ovih nekoliko 100 metara kvadratnih i onda svim svojim suradnicima kažem da je ovo novo naličje staroga grada. Ovdje je nekada bilo rodilište, Šetalište Franje Lučića, preko puta je, kako je od milja zovemo, “Velikogorička katedrala” koja je unazad nekoliko godina u potpunosti obnovljena, također, šetalište je potpuno obnovljeno, a cijela jedna nova sfera i povijest Muzeja Turopolja je počela s Interpretacijskim centrom Muzeja Turopolje. Ovdje se uistinu nalaze povijest i budućnost u jednome. Uz kulturno, sportsko i intelektualno obrazovanje i sve ono što smo povukli preko 100 milijuna eura iz fondova EU, države i županije, ovo je jedna prekrasna točka koja će dodatno dati bogatiji sadržaj našem gradu”, rekao je Ačkar.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Nositelj projekta InterWine je Turistička zajednica Zagrebačke županije, a uz Grad Veliku Goricu i Općinu Pušća u projektu sudjeluju Obrtničko učilište – ustanova za obrazovanje odraslih, Zavod za podjetništvo turizem in mladino Brežice, Univerzu v Mariboru, Fakultet za turizam, Brežice i Posavski muzej Brežice. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1,38 milijuna eura.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Potez koji odjekuje Županijom, Marko Pancirov napušta Samobor i vraća se na klupu Mraclina

Objavljeno

prije 4 dana

19. siječnja 2026.

Objavio/la

Vitomir Štuban

Mraclin je u nastavak sezone ušao s važnom promjenom na klupi. Novi, ali ujedno i dobro poznati trener seniorske momčadi ponovno je Marko Pancirov – Pančo, koji se na mraclinsku Grabu vraća nakon više godina i uspješnog rada u drugim sredinama. Pancirov je prvi put preuzeo Mraclin u listopadu 2018. godine, a već u sljedećoj sezoni ostvario je značajan rezultat. U prvenstvu prekinutom pandemijom koronavirusa Mraclin je pod njegovim vodstvom završio jesenski dio na drugom mjestu, a potom kroz kvalifikacije protiv Pušće izborio plasman u Jedinstvenu županijsku ligu. Uslijedila je i dobra jesen u Jedinstvenoj županijskoj ligi, završena na trećem mjestu, nakon čega su se Pancirov i Mraclin krajem 2020. godine sporazumno razišli. Ipak, veza očito nikada nije u potpunosti prekinuta.
U Mraclin dolazi iz Samobora, gdje je u jesenskom dijelu sezone s momčadi osvojio drugo mjesto u III. NL Centar. Njegov povratak na Grabu dolazi u trenutku kada se Mraclin natječe u IV. NL Središte Zagreb – skupina B, a u klubu ne skrivaju očekivanja.
– Marko je trener koji poznaje klub, sredinu i mentalitet momčadi. Znamo što nam je donio prvi put i vjerujemo da može ponovno stabilizirati ekipu i dati joj jasan smjer – poručuju iz kluba – Ne radi se o kratkoročnom rješenju. Želimo mir, kontinuitet i iskorak. Povratak Pancirova vidimo kao logičan potez u tom smjeru – ističu iz uprave Mraclina.
Hoće li Pancirov uspjeti podignuti momčad koja je jesenski dio odradila osrednje i usmjeriti je prema gornjem dijelu ljestvice, pokazat će nastavak prvenstva.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Održana redovna sjednica Skupštine Udruge žena Kobilić

Objavljeno

prije 4 dana

19. siječnja 2026.

Objavio/la

David Jolić

Udruga žena Kobilić koja je osnovana u mjesecu studenom 2025. održala je svoju prvu redovnu izvještajnu sjednicu Skupštine Udruge. Sjednica je održana u Društvenom domu u Kobiliću, u subotu, 17. siječnja 2026. godine, s početkom u 19 sati. Sjednicu je vodila Doris Komadina, predsjednica Udruge, a s njom su u Radnom predsjedništvu bile Petra Vukadin, dopredsjednica, Mirna Grabović, Anita Višić, ovjeroviteljice zapisnika i zapisničarka Marijana Kirinić.