HOTNEWS
Žena bez osmijeha je kao selo bez crkve
Priznat ćete da osmjeh zaista krasi lice žene, ali i muškarca, te da su „namćor babe“ unatoč moguće ljepšem ostatku svoje pojave, manje simpatične i zanimljive od onih žena koje se vole smijati.
Iako svi znamo da ova uzrečica zapravo kaže kako je žena bez grudi kao selo bez crkve, ali ovaj puta je tama osmijeh, a ne grudi. Iako ako bi krenula sa temom grudi i žena koji ne nose grudnjake, a morale bi zbog veličine, prošla bi vas volja za čitanjem. A budući da sam ja tu da vas malo nasmijem i moguće ostavim vam upitnik iznad glave, hajmo mi nazad na temu osmijeha.
Priznat ćete da osmijeh zaista krasi lice žene, ali i muškarca, te da su „namćor babe“ unatoč moguće ljepšem ostatku svoje pojave, manje simpatične i zanimljive od onih žena koje se vole smijati. No dobro, ne od onih koje urlaju nekontrolirano kao jedna naša susjeda koja probudi i gluhog čovjeka koji je ugasio slušni aparatić.
Jao, evo još mi zuji u ušima.
I tako evo priče.
Bila sam na zadnjim danima godišnjeg odmora i pila sam kavu na terasi lokalnog kafića sa svoje dvije susjede. Osim činjenice da smo majke i da biramo gdje pijemo kavu, jer nam je kvaliteta iste stvarno važna, veže nas i vedar karakter. Dakle, volimo se smijati. Sve tri smo bucke (ok ja sam bucka i pol), iako je se jedna malo otela kontroli pa je podosta smršavila, ali nije izgubila volju za smijehom. Dapače, mislim da se ona najviše od nas smije jer kad se smije, smije se i očima.
Konobar u tom kafiću je miran i povučen dečko koji ne zapitkuje previše, dođe do stola, pozdravi uzme narudžbu i to je to. Probale smo mi njemu neku priču baciti, ali eto nije za klafranje. I neka. Nismo svi isti. Uglavnom dođe on k nama to jutro, pozdravi i čeka narudžbu držeći u ruci tacnu i češkajući se po uhu jer je dolazeći k nama opet zapeo za onaj bor koji strši usred terase. Budući da je najkraći put do našeg stola ispod tog bora, a dečko je visok, eto očešao se on opet o njega po ‘ko zna koji put.
– Jutreko! Jesi dobro? – pitala sam kao i obično.
– Dobro jutro. Jesam, hvala. – rekao je kratko i jasno.
– OK…. Može nama dvije s hladnim, jedna s toplim i tri čaše vode? Hvala. – rekla sam vidjevši da od razgovora opet ništa, ali sve uz osmijeh. Naravno, oči još nisam otvorila kako treba pa mi ni mozak nije bio u formi.
Kimnuo je glavom i okrenu se putu prema šanku, a sigurna sam da je u glavi ponavljao: dvije s hladnim i jedna s toplim i tri čaše vode… dvije s hladnim i jedna s toplim i tri čaše vode…
Foto: Pixabay – jamiehines1
Nije on sišao s terase kad se ukazala Ona.
Djevojka, možda čak i nečija supruga, svojih 30-ak godina, niže i sitnije tjelesne građe (rek’o bi moj pokojni otac – kratka). Stajala je pokraj terase, obučena u uske bijele hlače koje su ocrtavale savršeno izvježbano tamnoputo tijelo, bijeli top bez naramenica i grudnjaka, jer ovo je još mlado i sve stoji na svom mjestu. Kosa je bila neke moderne boje, svježe isfenirana na ravno, nakit je bio decentan i pasao je uz torbicu, remen i cipele koje su bile jako lijepo usklađene. Nokti dugački bijeli, a trepavice prevelike umjetne. Ali, tko sam pak ja da sudim što je preveliko, a što premalo. I da čube. Usne su joj bile povelike. Friški kolagen ili neki drugi umetak, ali ok. Nisu toliko dolazile do izražaja kao te trepavice.
Pomno je snimila terasu i sjela za stol do našeg jer tu je bila hladovina, što je bio razlog zašto smo i mi odabrale taj dio terase.
Okrenula se prema našem konobaru koji je još uvijek u glavi ponavljao: dvije s hladnim i jedna s toplim i tri čaše vode… i rekla:
– Alo mali! Dođi ‘vamo! I mahnula mu kažiprstom da se nacrta pored nje.
Ovaj naš se pogubio i pogledao gazdu lokala, a gazda mu je kimnuo da ode k njoj.
– Izvolite? – rekao je tiho.
– Dat ćeš mi ovako: kratku kavu u veliku šalicu s malo, ma ne, s puno polu podgrijanog mlijeka. Imaš li cimeta?
– Nemam. – odgovorio je zbunjeno.
– ‘ebo te. A meda? Ali ne ono kinesko sranje nego pravog domaćeg?
– Imamo samo ono što dajemo uz čaj po zimi.
– Pa nije zima. Ma daj donesi kakav imaš. Ako mi neće pasati, neću ga platiti. I donesi mi Cedevitu od naranče u čistu čašu i dvije slamke. Možeš ići.
Potjerala ga je kažiprstom i okrenula se prema svom mobitelu koji je u taj čas zazvonio.
Ovaj naš konobar, pokunjeno je ušao u lokal i nije ga bilo dobrih 5 minuta u kojem vremenu smo nas tri kokoške slušale kako se ona na glas žali nekome na telefon kak’ je u ovom selu usluga katastrofa i kako normalna žena nema gdje popiti kavu.
Pardon, ali ja se smatram relativno normalnom ženom i u tom kafiću rado popijem kavu. A i da ne mislim tako, sigurno ne bi na sav glas komentirala kao što je to ona činila, hladnog pogleda, teških riječi i bez trunke lijepe emocije prema ikome.
– Ispod kojeg se kamena ova izvukla? – pitala sam svoje bucke, a one su se samo nasmijale pokazujući mi da budem tiše, jer će me Ona čuti.
Ma zaboli me. Pa sjednem joj u krilo i polomim svaku kost. Pa nek’ se žali Upravi vodovoda. Kratkih se ja ne bojim. Ali, mogla bi se otrovati…
Kad uto, ukaže se naš konobar i krene prema nama. Na tacnu ionako stane samo 3 šalice i 3 čaše vode, pa eto tako mi smo prve došle na red.
Donio nam je…pogađate jel’da? Dvije s hladnim i jedna s toplim i tri čaše vode…???
E nije. Sve tri s toplim i 3 čaše vode. Nismo prigovarale jer smo vidjele da nema smisla.
– Hvala ti. – rekla sam veselo jer sam ja naručila s toplim, a njih dvije nek’ čekaju da se ohladi.
Ostavivši narudžbu na stolu okrenuo se i krenuo natrag prema šanku pokušavajući se sjetiti narudžbe dame u bijelom.
Nije ga opet bilo par minuta i došao je do nje donijevši joj kavu s mlijekom i Cedevitu od limuna.
Foto: Pixabay – Pexels
Koja greška!
To što je ona njemu naumila izgovoriti, vidjelo se samo u njezinim očima kad je zinula. Ali, uto je skočio gazda, doletio do stola i ljubazno ju pitao:
– U čemu je problem?
– U tvojim nesposobnim konobarima, eto u čemu!
– A mi smo zajedno ovce čuvali pa se možete tako sa mnom razgovarati? – rekao je gazda, a vratna žila mu je iskočila i pulsirala naizmjence sa svake strane.
Nastala je tišina, a svi su pogledi bili upereni u nju. Nas tri smo ju rezale pogledima kao laserima jer na našu oazu i dobru ekipu koju susrećemo na dnevnoj bazi, ne damo samo tako. Ipak su to ljudi koji, iako s terase kafića, ali krajičkom oka uvijek čuvaju našu djecu dok su u parku, dok prelaze cestu i kad ih klinci iz drugih kvartova zadirkuju. Iako smo se svi dosta povukli u sebe, susjedi se međusobno i dalje čuvaju.
– Nismo. – tiho je rekla i prebacila fokus na mobitel, koji ovaj put nije zvonio ali sigurne smo da je objavila na društvenim mrežama kako je napadnuta od primitivnih malograđana u nekoj selendri dok je u miru htjela popiti svoju kavu uoči napornog dana.
E sad, ja sam tu ženu napala u ovoj kolumni ne znajući ništa o njoj i to je nešto što nije u redu. Ali isto tako, ona ne zna zašto je naš konobar tako introvertan, zašto može biti sretna da nije dobila pelin i kiselu, zašto je terasa tog kafića stalno puna i u konačnici da svatko od nas ima neku dijagnozu, ali kako nismo još svi pregledani, nemamo to svi crno na bijelo, pa je dobro i prošla.
Popila je naručeno, uredno platila i otišla bez ikakvog srama, skrušenosti ili potrebe da se ispriča. I bez osmjeha.
Sigurna sam da se osmjehnula bilo kome od nas tamo, da danas ova kolumna ne bi bila ovakvog tona, već da bi više do izražaja došla činjenica što njoj s 30 cice stoje i bez grudnjaka, dok su naše bile ‘ko suhe šljive jer smo u tim godinama dojile, ili činjenica da bi joj JLo pozavidjela na stražnjici jer je definirana ili možda dobrim push up gaćama namontira da stoji baš onako kako treba. Što se čudite, pa postoje push up gaće. Nemojte mi reći da to niste znali? Nisam ni ja, ali eto postoje.
Foto: pexels-jonaorle
Kad je Ona otišla, krenula je žustra rasprava i mislim da je spomenuta štucala do kraja dana koliko smo ju samljeli pričom. A ne bi li bilo bolje da smo pričale o komadu kakav se rijetko viđa u našem kvartu? Očito da ne.
Ponavljam, jedan smiješak bi to sve popravio.
I tak, za desetak minuta dolazi naš konobar i pita nas što ćemo piti.
– Pa donio si nam već, kaj ti je? Znaš da je visok datum i samo po jednu krkamo krajem mjeseca. – rekla sam polu-tužno, em zbog činjenice da je to istina, em zbog činjenice zašto je to istina.
– Veli gazda da mu treba malo vaše energije pa vas časti pićem.
Pogledale smo se, nasmijale od srca i naručile: dvije s hladnim, jedna s toplim i tri čaše vode…
I donio ih je točno onako kako smo naručile.
Na odlasku smo zahvalile gazdi i već drugi dan smo bile na istoj lokaciji u isto vrijeme čekajući da se pojavi neka nova teta. Ali nije. Očito je ova pustila glas da smo nezgodna ekipa.
Mi i dalje, unatoč činjenici da više nismo na godišnjem, ali i zbog skorog dolaska zime i nemogućnosti besposličarenja po kvartovskim terasama, koristimo priliku biti dio te ekipe koja više cijeni žene s osmjehom nego žene koje su ispale s naslovnica modnih magazina, ali bez tog čarobnog nakita zvanog – osmijeh.
Voli vas vaša, uvijek nasmijana Nevena.
PS – Ne znate uvijek zašto se smijem, i vjerujte mi da je tako bolje, jer u mojoj glavi je jako zabavno.
HOTNEWS
Pokupsko traži kandidate za općinska priznanja
Općina dodjeljuje četiri vrste priznanja: Povelju o proglašenju počasnog građanina, Priznanje za životno djelo, Grb Općine Pokupsko i Zahvalnicu Općine Pokupsko.
HOTNEWS
Otvorene prijave za radionice tradicijskog nakita u Bistri
Prva u nizu radionica zakazana je za 12. svibnja u 17 sati, a organizatori pozivaju zainteresirane da se prijave zbog ograničenog broja mjesta.
CityLIGHTS
FOTO Besplatni pregledi i poruke podrške: Velika Gorica obilježila Dan hitne medicine
Nacionalni dan hitne medicinske službe obilježava se svake godine 30. travnja
U Velikoj Gorici danas je obilježen Nacionalni dan hitne medicinske službe, uz preventivnu akciju tijekom koje su građani mogli besplatno provjeriti osnovne zdravstvene pokazatelje i dobiti savjete liječnika.
Program se održavao od 9 do 13 sati ispred ispostave Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije u Ulici Matice hrvatske 5, gdje su zainteresirani imali priliku izmjeriti indeks tjelesne mase, krvni tlak, razinu šećera i lipida u krvi te zasićenost kisikom. Na temelju dobivenih rezultata, građanima su bili dostupni i individualni liječnički savjeti.
Velik odaziv građana na preventivnu akciju
Među onima koji su iskoristili priliku za pregled bila je i Mara koja kaže: „Došla sam, pročitala sam na portalu, da se danas može provjeriti tlak i šećer. Odlučila sam provjeriti svoje stanje. Podržavam djelatnike i sretan im njihov dan!“ Sličan razlog dolaska imala je i Marica: „Tu sam zato jer imam povišenu masnoću pa da si izmjerim. Djelatnicima sve najbolje i svaka im čast na njihovom radu.“
Iz Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije ističu kako je riječ o dijelu šireg ciklusa proljetnih preventivnih aktivnosti koje se provode u devet gradova s naglaskom na rano otkrivanje i prevenciju kardiovaskularnih bolesti, koje su i dalje vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar zahvalio je djelatnicima hitne službe na njihovom radu: „Jedno veliko hvala svim djelatnicima Hitne medicinske službe i u ime cijele zajednice naših sugrađanki i sugrađana, čestitamo im njihov dan! Želio bih istaknuti važnost i bitnost njihovog djelovanja, njihovih postupaka koji su onda kada nam je najpotrebnije, najbitniji. Njihova stručnost, njihov entuzijazam i njihovo djelovanje je spasilo toliko života na području našeg grada.“
Kontinuirana ulaganja i razvoj sustava
Zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec također je čestitao djelatnicima njihov dan, istaknuvši njihovu ulogu u sustavu: „Danas imamo Nacionalni dan Hitne medicinske službe na razini Republike Hrvatske. Svim našim vrijednim djelatnicima Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, čestitam njihov dan. Zahvaljujem im se na doprinosu koji daju, na tome što su profesionalni, što su požrtvovani i što su uvijek tu kada naši žitelji i naši građani trebaju njihovu pomoć“
Govoreći o ulaganjima u sustav, Kolarec je naglasio: „Zagrebačka županija zna da je prijeko potrebno svake godine obnavljati vozni park. Prije svega, da imaju kvalitetna vozila, da imaju sigurna vozila, da imaju opremljena vozila. U tu svrhu smo ove godine osigurali 900 tisuća eura kako bi mogli kupiti jedanaest vozila.“
Pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Ksenija Čuljak pridružila se čestitkama: „Pridružujem se čestitkama svim hitnjacima koji 365 dana u godini 24 sata brinu o našim hitnim stanjima i spašavaju mnoge živote. Zahvaljujem se na njihovom radu i požrtvovnosti.“ Dodatno je istaknula i proračunska izdvajanja za zdravstveni sustav: „Kako je već i prije rekao zamjenik, gotovo 1,9 milijuna eura osigurano je u proračunu Zagrebačke županije. Prije svega vodimo jako računa o nabavi automobila za hitnu medicinu, ali i za dijalizu, za sanitet. I što reći, evo, puno hrabrosti i sreće, mi smo tu da osiguramo novce, mislim da Zavod radi stabilno. Možemo jedino pozvati na razumijevanje i jednu komunikaciju koju moramo ipak u današnje vrijeme malo na višu razinu dignuti. Rade vrlo stresan i odgovoran posao i moramo im biti podrška u tome.“
Osim preventivnih pregleda, događanje je imalo i edukativnu komponentu, s ciljem približavanja rada hitne medicinske službe građanima te jačanja suradnje s lokalnom zajednicom. Djelatnici su pritom predstavljeni kao ključna karika u sustavu zbrinjavanja hitnih pacijenata.
Nacionalni dan hitne medicinske službe obilježava se svake godine 30. travnja, a proglasio ga je Hrvatski sabor 2013. godine, čime se Hrvatska pridružila državama koje nastoje dodatno istaknuti važnost i ulogu hitne medicine u zdravstvenom sustavu.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr
HOTNEWS
Svjetski dan upalnih bolesti crijeva
Svjetski dan upalnih bolesti crijeva za cilj ima istaknuti teškoće s kojima se oboljeli od ove bolesti svakodnevno suočavaju, a to su prije svega smanjenje kvalitete života, radne sposobnosti i nerijetko invaliditet kao posljedica bolesti.
Svjetski dan upalnih bolesti crijeva obilježava se 19.5., World IBD Day čiji cilj je podizanje svijesti o tim bolestima. Govoreći o upalnim bolestima crijeva (IBD – Inflammatory Bowel Disease) uglavnom razlikujemo tri bolest: Crohnovu bolest, ulcerozni kolitis te intermedijarni kolitis.
Radi se o kroničnim, upalnim bolestima koje se mogu pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, a najmanje 20% oboljelih razboli se prije 20-te godine života, obično u dobi od 10 do 20 godina, a bolest jednako pogađa i dječake i djevojčice.
Tijek bolesti i uzroci
Većina oboljelih simptome razvije do 30-te godine života. Tijek bolesti je takav da se u nepravilnim vremenskim intervalima izmjenjuju faze aktivne upale (faza relapsa) sa fazama remisije bolesti prilikom koje pacijenti ne osjećaju simptome, ali za sada to je još uvijek neizlječiva bolest. Uzrok je nepoznat, nedovoljno jasan, povezuje se sa poremećenim funkcioniranjem imunološkog sustava, crijevne barijere, neravnotežom mikroorganizama u crijevima, a nezanemarivi su i okolišni čimbenici u osoba koje imaju genetsku predispoziciju za razviti jedan od oblika upalne bolesti crijeva. Čak do 25% osoba sa upalnim bolestima crijeva, imaju članove obitelji sa tom bolešću.
Oblici upalnih bolesti crijeva
Crohnova bolest može zahvatiti bio koji dio probavnog trakta, od usne šupljine do anusa. Ulcerozni kolitis zahvaća rektum i kolon, dok se intermedijarni kolitis na temelju kliničkih i dijagnostičkih kriterija, ne može sa sigurnošću svrstati ni u ulcerozni kolitis ni u Crohnovu bolest.
Crohnova bolest
Američki liječnik Burill Crohn tridesetih godina 20. stoljeća opisao je bolest koja je po njemu dobila naziv Chronova bolest za koju je karakteristično da upalne promjene zahvaćaju sve slojeve stijenke crijeva i može se javiti u bilo kojem dijelu probavne cijevi od usne šupljine, preko jednjaka, želudca, duž tankog i debelog crijeva uključujući i analni kanal te se izmjenjuju područja upale i normalne sluznice crijeva.
Najčešći simptomi su bolovi i grčevi u trbuhu, kronični proljev u razdoblju dužem od četiri tjedna (ako je upalom zahvaćeno debelo crijevo tada stolica može biti i sa tragovima krvi ; krv i sluz u stolici rjeđi su nego kod oboljelih od ulceroznog kolitisa), vrućica, gubitak apetita i smanjenje tjelesne težine, nelagoda, umor. Simptomi mogu trajati danima, tjednima pa čak i mjesecima. Jedinstvenog testa za Chronovu bolest nema već se dijagnoza temelji na procjeni kliničkih simptoma, krvnih pretraga, nalaza slikovne dijagnostike, endoskopije i histološke procjene biopsija crijeva.
Ulcerozni kolitis
Ulcerozni kolitis za razliku od Chronove bolesti zahvaća isključivo debelo crijevo (kolon – latinska riječ za debelo crijevo; kolitis latinski izraz za upalu debelog crijeva). Upala se širi uvijek u kontinuitetu prilikom čega zahvaća samo sluznicu u obliku čireva ( ulcus je latinski izraz za čir). Upala uvijek zahvaća rektum te se može širiti prema gornjim dijelovima debelog crijeva. Simptomi uglavnom ne nastupaju naglo već se razvijaju postepeno, a obično se radi o pojavi krvi i sluzi u stolici kašaste konzistencije, bolovima i grčevima u trbuhu, velikom broju stolica koje čak mogu pacijenta buditi i noću, a nerijetko su neke od njih eksplozivne sa hitnom potrebom za pražnjenjem crijeva.
Razlikujemo četiri osnovna oblika bolesti: proktitis (upalom je zahvaćen samo rektum), lijevostrani kolitis (upalom je zahvaćen rektum, sigmoidni dio, silazni kolon), ekstenzivni kolitis (upalom je zahvaćeno debelo crijevo iznad zavoja debelog crijeva smještenog ispod slezene) i pankolitis kod kojeg je cijelo debelo crijevo zahvaćeno upalom. Kod blagog ulceroznog kolitisa, gdje je upalom zahvaćen rektum ili rektosigmoidni dio, javljaju se blaži proljevi, do četiri rijeđe, sluzave stolice dnevno uz blažu grčevitu bol i povremeno lažni nagon na stolicu. Srednje teška bolest obično zahvaća veći dio debelog crijeva. Proljevaste, krvave stolice se javljaju i do deset puta dnevno, a prisutni su i blagi trbušni bolovi, vrućica te anemija. Više od deset proljevastih stolica dnevno praćenih sa jakim grčevima, nerijetko i visokom temperaturom i obilnijim krvarenjima te gubitkom tjelesne mase uz neuhranjenost, znakovi su teškog oblika bolesti gdje je upalom zahvaćen opsežan dio debelog crijeva. Kod intenzivne i teške upale liječenje ponekada zahtjeva odstranjivanje čitavog debelog crijeva (proktokolektomiju).
Povremene ili trajne upalne promjene mogu se javiti i na organima van probavne cijevi kao što su zglobovi, koža, oči, žučni vodovi, jetra.
Liječenje i individualni pristup
Pri odabiru liječenja upalnih bolesti crijeva, liječnici uz smjernice Europskog udruženja za Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis uzimaju u obzir i karakteristike bolesti samog konkretnog pacijenta. Taj individualni pristup liječenju koji uzima u obzir i dob bolesnika, druge pridružene kronične bolesti, psihički profil bolesnika i obiteljsku anamneza (podaci o bolestima u obitelji) svakako omogućava i aktivno sudjelovanje pacijenta u donošenju odluka o načinu liječenja. Lijekovi raspoloživi za liječenje upalnih bolesti crijeva danas su aminosalicilati, glukokortikoidi, imunosupresivi, antibiotici, biološki lijekovi.
Prehrana i čimbenici rizika
Uloga prehrane kao čimbenika rizika za pojavu upalne bolesti crijeva, te kao potporne, ali i moguće primarne terapije današnji je izazov za sve grupe stručnjaka kojima je IBD u fokusu. Budući da svi oboljeli ne reagiraju jednako te se prehrambene preporuke razlikuju se kod različitih oblika i faza bolesti, nužan je individualni pristup prilikom kreiranja dijete za pacijenta sa upalnom bolesti crijeva. Nekakav univerzalni savjet nutricionista oboljilma od IBD-a odnosio bi se na adekvatan energetski unos od 35 – 40 kcal/kg dnevno te konzumiranje dovoljne količine proteina (1 – 1,5 g/kg tjelesne mase proteina dnevno) kako bi se održala željena tjelesna težina i osigurao adekvatan energetski unos potreban za rast i razvoj djece i adolescenata oboljelih od IBD-a. Tjelesna neaktivnost, nedostatak sna, kronični stres, industrijski prerađena hrana bogata šećerom, siromašna vlaknima dokazani su čimbenici rizika za pojavu upalnih bolesti crijeva.
Svjetski dan upalnih bolesti crijeva za cilj ima istaknuti teškoće s kojima se oboljeli od ove bolesti svakodnevno suočavaju, a to su prije svega smanjenje kvalitete života, radne sposobnosti i nerijetko invaliditet kao posljedica bolesti.
CityLIGHTS
Mladi kuhari u Velikoj Gorici pripremili jela s autohtonim sastojcima Zagrebačke županije
Natjecanje u sklopu Hrvatskog kuharskog kupa okupilo je kuhare do 35 godina, a pripremljeno je i 100 obroka.
U Velikoj Gorici je danas održano treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa, koje je organizirano u suradnji s Hrvatskim kuharskim savezom, Gradom Velika Gorica i Srednjom strukovnom školom Velika Gorica.
Natjecanje je okupilo mlade kuhare do 35 godina, a naglasak je bio na korištenju autohtonih namirnica, očuvanju kulinarske baštine te održivim praksama u gastronomiji. Sudionici su pripremali jela koristeći proizvode karakteristične za Zagrebačku županiju, među kojima su bili i turopoljski tartufi s ciljem promocije lokalnih resursa i tradicije.
30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal
Predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza Erich Glavica istaknuo je kako je Hrvatski kuharski kup projekt koji se provodi diljem zemlje s jednim jasnim ciljem.
“Ovo je aktivnost koju provodimo po cijeloj Hrvatskoj i jako smo sretni da su nas ugostili u Velikoj Gorici. Upravo naš cilj je naći mlade talente. Imamo profesionalne kuhare koji se već natječu, ali volimo uključiti mlade, dati im zadane teme i raditi s njima da vidimo tko od njih ima potencijala te ih uvježbamo kako bismo ih vodili na olimpijade i svjetska prvenstva”, rekao je Glavica
30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal
Tijekom natjecanja pripremljeno je 100 obroka namijenjenih učenicima Srednje strukovne škole Velika Gorica. Time je mladim kuharima omogućeno da predstave svoju kreativnost, ali i približe lokalnu gastronomiju mlađoj populaciji.
Program je započeo u 9 sati svečanim otvorenjem Kupa uz gradonačelnika Velike Gorice Krešimira Ačkara.
“Iznimno mi je drago da se 10 mladih kuhara našlo na ovom 3. kolu natjecanja kuhara na nacionalnom nivou. Ono što me posebno veseli je da ih čak osam dolazi iz Velike Gorice, što nam garantira gastronomsku budućnost na zadovoljstvo svih nas krajnjih korisnika”, rekao je Ačkar.
30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal
Dodao je kako je posebno važno da mladi kuhari kroz ovakva natjecanja stječu nova znanja i vještine, te se upoznaju s lokalnim autohtonim proizvodima.
“Sretni smo što će implementirati neke naše gastronomske autohtone oblike kao što su turopoljski tartufi i samim time gastronomija će u budućnosti biti, u našem gradu, na jednoj zavidnoj razini kakva do sada i nije bila”.
30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal
Nakon toga, krenula je priprema jela koju su izvodili mladi kuhari, a posjetitelji su imali mogućnost pratiti cijeli proces.
“Bio sam u kuhinji i tamo je jedna vrlo profesionalna atmosfera i jako je zanimljivo za mlade ljude koliko su predani tome, koliko su se posvetili svakom detalju koji čini razliku. Zanima me gdje će ti mladi biti za četiri godine i kakvi će to stručnjaci biti”, naglasio je gradonačelnik.
30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal
U poslijepodnevnom dijelu programa održan je edukativni segment posvećen turopoljskom škrletu. U sklopu njega održano je predavanje o sljubljivanju pjenušaca Zagrebačke županije s jelima, kao i predstavljanje povijesti i značaja turopoljskog škrleta.
Predsjednik Hrvatskog Sommelier kluba Darko Lugarić naglasio je kako je cilj edukacije podizanje razine gastronomije kroz povezivanje hrane i vina, osobito kod mladih
“Hrvatski Sommelier Klub i Hrvatsko-bugarski savez djeluju u jednom zajedničkom cilju, a to je podignuti gastronomiju na jedan viši nivo. Hranu uvijek prati dobro vino. Misija je danas upoznati mlade učenike koliko su hrana i vino partnerski povezani”, rekao je Lugarić.
30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal
Dodao je kako gastronomija ne završava samo na tanjuru.
“Nije uvijek najvažnije napraviti samo jedan tanjur i tu priča staje, već je otvorena za jedan drugi segment, a to je nadopuna pićem, to jest vinom. Mi smo na kraju vinska zemlja, turistička zemlja koja jednom tako cjelovitom proizvodu daje odgovarajuću težinu”, zaključio je.
-
Kulturaprije 6 danaFOTO Sjajne predstave mažoretkinja na turniru u Gradu Dresdenu u Njemačkoj
-
Sportprije 5 danaFOTO Pobjede Klasa i Kurilovca, VG Boys i Vatrogasac neodlučeno
-
CityLIGHTSprije 6 danaMrkonjić poručuje: ‘Dosadašnja stabla su bila lošeg habitusa i sušila se’
-
CityLIGHTSprije 6 danaNaš Lovro i ekipa razvalili u SAD-u: pokorili najveći hackathon i “usput” srušili Guinnessa