Tko kaže da za egzotične životinje treba otići na drugi kraj svijeta?

OPG Munđer iz Velike Mlake na svome imanju drži jednu od najvećih ptica na svijetu – emua!

Ovi “Australski turopoljci” vole salatu, češkanje i naše Turopolje, a rado poziraju i pred kamerom.

Pogledajte kako su emui iz Australije pronašli svoj drugi dom kod obitelji Munđer.

Povodom Svjetskog dana svjesnosti o bolestima štitnjače i ove će se godine u Zagrebu i Velikoj Gorici održati javnozdravstvena akcija „Hodaj za zdravu štitnjaču“, koja okuplja sudionike u zajedničkom hodu, edukaciji i promociji preventivne skrbi.

Program se odvija u nedjelju, 17. svibnja, kada sudionici u jutarnjim satima kreću iz Zagreba prema Velikoj Gorici, gdje ih po dolasku očekuje organizirani doček te zajedničko obilježavanje akcije.

Riječ je o inicijativi koja već godinama bilježi sve veći odaziv, a njezin je fokus usmjeren na podizanje svijesti o bolestima štitnjače, važnosti redovitih pregleda te pružanju podrške oboljelima kroz izravni kontakt sa stručnjacima. U programu sudjeluju članovi Hrvatske udruge za bolesti štitnjače, kao i liječnici i drugi zdravstveni stručnjaci koji će građanima pružati informacije, odgovarati na pitanja te dodatno pojasniti važnost pravovremene dijagnostike i brige o zdravlju.

Akcija se u Velikoj Gorici već niz godina održava kao prepoznatljiv javnozdravstveni događaj, čime je postala dio kontinuiranih aktivnosti usmjerenih na edukaciju i zajedništvo. Građani su pozvani da se pridruže sudionicima i sudjeluju u obilježavanju ovog dana posvećenog zdravlju štitnjače.

Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica pokreće program „Kockići“, preventivni program usmjeren na razvoj predmatematičkih vještina kod djece školskih obveznika.

Program je namijenjen budućim prvašićima kako bi kroz igru i svakodnevne aktivnosti lakše razvili temelje potrebne za razumijevanje matematike prije polaska u školu. Predmatematičke vještine djeca usvajaju kroz svakodnevne situacije, igru i interakciju s okolinom. Riječ je o znanjima i postupcima koji čine osnovu za kasnije razvijanje matematičkih sposobnosti tijekom školovanja. U Centru ističu kako je upravo rano upoznavanje djece s brojevima i matematičkim pojmovima važno za stvaranje pozitivnog odnosa prema matematici i uspješniju pripremu za školu.

Naglašavaju i kako djeca prije škole ne uče matematiku u klasičnom smislu, već razvijaju vještine potrebne za njezino razumijevanje. Budući da matematika ima svoj specifičan jezik, važno je da mu djeca budu izložena od najranije dobi. Program će se održavati dva puta tjedno, od 15. lipnja do 20. srpnja  u prostoru Centra za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica na adresi Trg kralja Tomislava 16.

Sudjelovanje je besplatno, no broj mjesta je ograničen. Roditelji zainteresirani za upis djece prijaviti ih mogu do 29. svibnja putem e-maila [email protected] ili na brojeve telefona 01/6231-734 i 091/6231-734.

Na području Zagrebačke županije uskoro bi trebala započeti realizacija prvog sustava javnog navodnjavanja, projekta Lonjica, za koji je osigurano 5,8 milijuna eura europskih sredstava. Sustav će omogućiti navodnjavanje 268 hektara poljoprivrednih površina na području Brckovljana i Vrbovca.

Projekt ukupne vrijednosti 5.781.539 eura financirat će se u stopostotnom iznosu iz fondova Europske unije, kroz intervenciju 74.01. „Potpora za sustave javnog navodnjavanja“ u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2027.

Zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović istaknuo je kako projekt predstavlja važan iskorak za županijsku poljoprivredu.

– Zagrebačka županija dobila je 5,8 milijuna eura za sustav javnog navodnjavanja i to će biti prvi takav sustav u Zagrebačkom županiji. Zbog toga smo izuzetno sretni i ponosni, rekao je Tomljenović.

Planirani sustav Lonjica obuhvatit će područje katastarskih općina Hrebinec, Lonjica i Negovec. Predviđena je izgradnja pregrade na vodotoku Lonja, zahvat vode iz novog akumulacijskog prostora, dovodni cjevovod između zahvatne građevine i crpne stanice te mreža tlačnih cjevovoda s hidrantima ukupne duljine 11,5 kilometara. U Zagrebačkoj županiji očekuju kako će novi sustav dugoročno omogućiti poljoprivrednicima prilagodbu proizvodnje i povećanje prinosa.

– To će biti višestruka korist za poljoprivrednike u našoj županiji, jer će oni moći, kad se taj sustav ugradi, s jednog uzgoja prijeći na povrtne kulture i na sjemenske kulture. To će unaprediti njihovu proizvodnju, poručio je Tomljenović.

Ugovor o financiranju projekta uručili su potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić te ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Nikola Dolački. Tom prilikom Vlajčić je naglasio da su dodijeljena 24 ugovora od ukupno 54, kroz sedam različitih intervencija ukupne vrijednosti 24 milijuna eura.

– Danas smo uručili 24 od ukupno 54 ugovora iz sedam intervencija vrijednih 24 milijuna eura. Oni znače jaču preradu, sigurniji rad u šumarstvu, ulaganje u navodnjavanje u vremenima kad živimo u klimatskim ekstremima i znače sigurnost našim poljoprivrednicima koji žive od svoga rada, izjavio je Vlajčić.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Danas nam se u City Bandu pridružila žena koja je svojom prisutnošću, ali i svojim kreacijama, uljepšala cijeli ured.

U emisiju „Hrabre žene“ stigla je svestrana, pozitivna i uspješna umjetnica Jasminka Škalić. S našom Giannom u pola je sata „proputovala“ od Zaprešića i Jablanovca, preko Ljubljane pa sve do Kube.

Jasminka je s nama podijelila svoju priču – zapravo više njih. Prisjetila se studentskih dana u svijetu manekenstva, govorila o plivanju u poslovnim vodama, ali i o tome kako danas živi od umjetnosti koja joj je postala svakodnevica. Uz to, podijelila je i nekoliko vrijednih savjeta, posebno za žene, a ono što nas je posebno oduševilo jest činjenica da je svojim talentom osvojila i našeg direktora koji nije mogao odoljeti njezinim radovima. Jedna od njezinih slika sada krasi središte našega ureda.

Nije slučajno odabrala upravo motiv Kubanke. Kako je kasnije ispričala, slika je nastala kao svojevrsni hommage ženama Kube, ali i svim ženama koje, unatoč teškim životnim okolnostima, zadržavaju snagu, toplinu i osmijeh. Upravo zato savršeno se uklopila u emisiju „Hrabre žene“ – kao podsjetnik na hrabrost žena, bilo na drugom kraju svijeta ili ovdje, u našoj svakodnevici.

Iako je po struci diplomirana ekonomistica, život ju je odveo u umjetničke vode. U Ljubljani je završila slikarstvo i magistrirala, a trenutno pohađa Učiteljsku akademiju jer joj je želja predavati likovnu kulturu u osnovnoj školi.

„Cjeloživotno obrazovanje karakteristično je za mene. Smatram da čovjek uči dok je živ. Zvuči kao floskula, ali stvarno je tako.“, rekla je Jasminka.

Osim slikarstvom, već se 12 godina bavi i izradom nakita, a posebno su prepoznatljivi njezini ručno oslikani medaljoni.

Rodom je iz Zaprešića, odnosno Jablanovca, a svoje odrastanje na selu smatra velikom privilegijom.

„Druženje s prirodom i samo lijepa sjećanja vežu me uz djetinjstvo u Jablanovcu.“, ispričala je.

Modne piste, studentski dani i catwalk tajne

Krenimo od početka njezinog životnog puta – onog koji ju je, sasvim neočekivano, odveo u svijet manekenstva.

Sve je, kaže, počelo na nagovor majke. Kao djevojčica naglo je izrasla, držala se pogrbljeno i nije bila zadovoljna svojim držanjem pa ju je majka nagovorila da upiše tečaj manekenstva.

„U početku se u tome uopće nisam pronalazila, no kasnije mi je, kao i svakom studentu, dobro došao dodatni izvor zarade“, prisjetila se Jasminka.

Otkrila nam je i tajnu manekenskog hoda. Kako kaže, osnova svega je lijepo, ravno i dostojanstveno držanje, dok se sam „catwalk“ svodi na hod nogom ispred noge, uz različite varijacije i osobni stil svake manekenke.

„Svaka je cura imala neku svoju posebnost. Primjerice, Velikogoričanka Divna Meler imala je vrlo specifičan i energičan hod.“, dodala je.

Manekenstvo, kaže, sa sobom nosi i određenu disciplinu. Zdrava prehrana, sport i briga o tijelu dio su tog svijeta, no priznaje kako nikada nije bila pretjerano opterećena kilogramima jer joj modeling nije bio glavni životni poziv.

„Genetski nisam sklona debljanju pa mi težina nikad nije previše oscilirala. No kada je nekome modeling glavni posao, vjerujem da to zna biti jako teško i zahtjevno.“, objasnila je.

Na pitanje postoje li u tom svijetu i neugodne ili nemoralne situacije, odgovorila je iskreno: osobno ih nije doživjela, no zna za djevojke koje jesu. Upravo zato smatra kako je mladim djevojkama danas najvažnije sačuvati vlastitu osobnost i ne podlijegati pritiscima trendova.

„Ono što me danas brine jest činjenica da sve više mladih cura vrlo rano kreće s estetskim zahvatima pa na kraju sve sliče jedna drugoj.”, rekla je.

Prisjetila se i vremena kada su svjetskim modnim pistama dominirale žene poput Linda Evangelista, Cindy Crawford i Naomi Campbell, od kojih je svaka imala nešto svoje i prepoznatljivo.

„Svaka od njih imala je osobnost i posebnost koja ju je činila upečatljivom. Danas mladim curama poručujem da njeguju upravo ono što ih razlikuje od drugih. Možda je baš neki „kriv“ nos ili spuštene oči ono po čemu će biti posebne i prepoznatljive“, istaknula je.

Umjetnost koja je osvojila i naš ured

No, iako joj je modeling obilježio dio mladosti, život ju je s vremenom ipak odveo u potpuno drugačijem smjeru, onom umjetničkom.

Danas se Jasminka najviše pronalazi u slikarstvu, a njezini radovi nastaju po narudžbi i nose prepoznatljiv spoj pop arta i figurativnog slikarstva.

Slika koju je donijela u naš studio nastala je nakon putovanja na Kubu, zemlju koja je na nju ostavila snažan dojam.

„Na slici je Kubanka, a ono što me najviše zaokupilo nije bilo samo lice nego tkanina, uzorci i ta egzotika koja izvire iz cijele scene. Naravno, i nakit je bio važan detalj.“, ispričala je.

Boravak na Kubi opisala je kao svojevrsni kulturološki šok.

„Istina je da ljudi tamo nemaju mnogo, neki hodaju bosi i teško dolaze do lijekova, ali žive u trenutku. Nevjerojatno su veseli, srdačni i stalno plešu. Ta slika nastala je kao moj omaž Kubi.“, rekla je.

Njezini su radovi pronašli mjesto i u Muzeju novog vala, gdje je 2023. godine održala izložbu inspiriranu glazbenicima i ikonama tog razdoblja. Sve je počelo nakon što je Aleksandar Črček vidio njezine crno-bijele portrete poznatih glazbenika i glumaca.

„Krenulo je s Dinom Dvornikom, a kasnije sam radila i Davida Bowieja, Al Pacina, Marlona Branda… Nakon toga dobila sam prijedlog da napravim izložbu na temu novog vala pa je nastalo desetak portreta.“, ispričala je.

Jasminka priznaje kako je danas umjetnicima u Hrvatskoj izazovno živjeti isključivo od prodaje slika, zbog čega joj je izrada nakita postala važan i stabilniji dio posla.

„Slike su ipak luksuz. Ljudi ne uređuju stanove ili hotele svaki mjesec, takvi poslovi dolaze povremeno. Jedan mjesec imam nekoliko narudžbi, a već idući možda nijednu.“, objasnila je.

No unatoč izazovima, ne skriva koliko je ispunjava činjenica da se bavi onime što voli.

„Vrlo je izazovno, ali srce mi je na mjestu čim radim ono što volim. Već si na dobitku kada svaki dan možeš stvarati.“, zaključila je.

Svaki medaljon priča svoju priču

Osim slika, Jasminkin zaštitni znak posljednjih su godina postali i ručno oslikani medaljoni koji nastaju u njezinoj radionici. Sve je, kaže, počelo sasvim spontano: iz ljubavi prema vintage detaljima i modi sedamdesetih godina.

„Na internetu sam vidjela jednu vintage ogrlicu s medaljonom i odmah se zaljubila u taj stil. Obožavam retro odjeću i boho estetiku sedamdesetih. Takvu ogrlicu tada nisam mogla pronaći u Zagrebu pa sam odlučila napraviti svoju.“, ispričala je.

Proces izrade, objašnjava, traje nekoliko dana i zahtijeva mnogo strpljenja.

„Medaljone najprije ispunjavam akrilom koji služi kao podloga, a nakon sušenja ručno oslikavam motive. Sve na kraju prelijem smolom koja ih štiti, tako da cijeli proces traje otprilike tjedan dana.“, rekla je.

Svaki medaljon i danas oslikava sama, ručno, jer joj je važno da svaki komad bude poseban i jedinstven. „Želim da žena koja kupi moj medaljon ima osjećaj da je napravljen baš za nju.“, naglasila je.

Posebno voli raditi s biserima, iako priznaje da uglavnom koristi riječne bisere i kvalitetne imitacije kako bi njezin nakit ostao cjenovno pristupačan široj publici.

„Da radim isključivo s pravim biserima, morala bih se usmjeriti na puno užu publiku. Ovako mi je važno da si moju ogrlicu može priuštiti gotovo svaka žena.“, rekla je.

„Uzdaj se u se i u svoje kljuse“

Dotaknule su se i položaja žena u društvu te činjenice da su predrasude i diskriminacija na našim prostorima još uvijek prisutne.

Ipak, kaže kako je kroz život naučila najviše vjerovati sebi i vlastitim mogućnostima, a upravo joj je takav način razmišljanja usadila majka još od djetinjstva.

„Mama me odgajala po onoj „uzdaj se u se i u svoje kljuse“. Možda zvuči pomalo feministički, ali meni je to u životu puno pomoglo jer nisam imala velika očekivanja od drugih ljudi.“, rekla je.

Dodaje kako upravo previsoka očekivanja često dovode do razočaranja, dok joj je oslanjanje na vlastiti rad i trud olakšalo odnose s ljudima i donijelo unutarnji mir.

Na kraju emisije otkrila je i kako bi voljela da je ljudi pamte.

„Voljela bih da se ljudi uz mene nasmiju. Obožavam pozitivne ljude i one s kojima se mogu iskreno nasmijati. Jedna je psihologinja rekla da će svoje dane pamtiti po tome što je dobro pojela, popila i koliko se smijala, a mislim da je to stvarno lijepa životna filozofija.“, zaključila je Jasminka.

Poruka još jedne hrabre žene

Za sam kraj emisije „Hrabre žene“, Jasminka je svim slušateljicama poslala i snažnu, ali jednostavnu poruku: da ne zaborave same sebe.

„Savjetovala bih svim ženama da uživaju u svakom danu, da pronađu nešto lijepo za sebe i da se ne zapostavljaju. Važno je voditi brigu o sebi, posebno iznutra, jer ako žena nije dobro, neće biti ni obitelj. A kada si iznutra lijep, nema šanse da to ne vidi i na vanjskom izgledu.“, poručila je Jasminka.