Vijesti
Želio je biti pomorac i profesor latinskog, a postao medijska zvijezda
Bio je prvi Turbo limach u povijesti, prvi posao bio mu je u pilani, a svoje prve medijske korake napravio je upravo u Velikoj Gorici
Raditi posao koji voliš i koji te ispunjava kao osobu oduvijek je bila privilegija. A kad se u tom poslu ostvariš i svi znaju za tebe onda je jasno da to radiš svim srcem. Iako se mnogima čini jednostavno, biti medijski čovjek nije nimalo lako. Sve što je stvorio nije mu došlo preko noći, morao se itekao znojiti, rano ustajati, snalaziti se kako da dođe do svojeg doma u Sop Bukevski kad je zadnji bus prema tamo već otišao, no, borio se i hvatao se za svaku pruženu priliku da bi danas bio baš onakav kakvim ga većina zna, on je – Dalibor Petko.
Foto: Facebook.com/Dalibor Petko
– Kad sam bio dijete htio sam biti pjevač, pa me primilo da budem pomorac, a onda u jednom trenutku želja je bila postati profesor latinskog. Nikad nisam razmišljao da budem voditelj i mislim da je taj posao izabrao mene – priča mi i dodaje: “studirao sam promet, telekomunikacije i uvijek sam zamišljao kako ću raditi za nekog velikog teleoperatora.”
Ne zna se što je od svih njegovih maštanja ili studija bliže poslu kojim se bavi.
Foto: Facebook.com/Dalibor Petko
– Iako sam dijete sa sela, oduvijek sam znao da to nije za mene, kad sam morao okopavati kukuruz ili brati grašak, to sam preživljavao na način “broji do nekog broja” da mi vrijeme brže prođe. Tu mama nikad nije imala koristi od mene. Prvi posao koji sam radio bio je na pilani. Eto, baš sve me vodilo ovom današnjem poslu – govori kroz smijeh.
– Roditelji me nikad nisu ograničavali i pustili su me da ‘furam’ svoj film, ne sjećam se da sam ikad imao zabranu izlaska, da sam se trebao javiti doma do nekog vremena, to je vjerojatno posljedica toga što sam ja mlađi brat, moja sestra je odradila sve što je trebala i danas mi je čudno kad čujem da ljudi imaju zabrane. Ja ne pušim, nisam probao droge, rijetko pijem… – kaže Petko.
Milo dijete, rekli bismo, a i sam kroz smijeh govori kako je bio poput Brandona Walsha iz Beverly Hillsa, nije imao nijedan neopravdan izostanak u školi.
– Kao mali sam uvijek pjevao i to je trajalo dosta dugo, pjevao sam i kod zubara, i kod frizera i gdje god je trebalo ići, svi već znaju da sam nastupao i na Turbo limach showu, snimka s istog je svojevrsni viralni hit – podsjeća.
Imao je 12 godina kad je nastupio je u Turbo limach showu, nije imao strah od kamera i kako kaže nikad mu to nije bio problem. A ono što se pamti je to da je upravo Dalibor prvi turbo limach u povijesti.
– No, onda se dogodio pubertet u kojem sam bio povučen i samozatajan, prva tri razreda srednje škole sjedio sam u klupi i bio – nevidljiv! – kaže Petko.
Pitam ga kad je otkrio ovaj začarani svijet novinarstva, u koji kad uđeš više nema van…
– Pisao sam nešto za školski list što ne bih nazvao novinarstvom, ali svoje prve korake napravio sam u Glasniku Turopolja, pa sam prešao u Reporter, i upravo kroz novinarstvo u Velikoj Gorici naučio sam se ovom poslu. Prvi članak koji sam pisao bila je sjednica umirovljenika iz Bukevja, a prva velika tema bila je kako se pripremiti za zimu. Ali sve su to početci. Mene je uvijek zanimala estrada i show business, ja sam od velikogoričkih bendova radio američke priče. Od Turbo X, Omege, Sjaja do današnjih nacionalnih zvijezda – prepričava Petko svoje početke.
A zgrada u Zagrebačkoj 19 je očito sudbina za medije, točnije radio postaje.
– Ja sam radio u zgradi današnjeg City radija, točno ispod njega bio je izlog, i bilo je to zanimljivo, radiš u eteru, ljudi ti mašu, pozdravljaju te izvana. Jako me taj radio (RVG) izgradio. Kad sam došao, svi su, imao sam osjećaj, kao odustali od tog radija, meni su dali da radim s lokalnim bendovima, a ja sam predložio da mi u goste dolaze i glazbenici iz cijele Hrvatske, iako su u uredništvu bili skeptični i mislili su da mi nitko neće doći. No, nitko me nije odbio…Prvi gost bio mi je Sandi Cenov, došle su i Divasice, Nina…Stvarno svi. Lokalne radijske postaje imaju svoju čar i za one koji tamo rade, ali i za goste koji dolaze – govori Dalibor.
Foto: Facebook.com/Dalibor Petko
Kako kaže, uvijek nastoji biti iskren prema ljudima, pogotovo ako žele čuti njegovo mišljenje, ako traže savjet on će ga dati i uvijek traži dobro u ljudima.
Posao je ovo za kojeg svi, osim onih koji ga rade ili su ga radili, misle da je to isključiva zabava, kako si voditelji puštaju pjesme i tamo nešto pričaju, ne znajući koliko muke zna proći do finalnog proizvoda.
– Znao sam nebrojeno puta biti prehlađen, bolestan i tako raditi, inhalirao se dan prije da bih posao profesionalno odradio, a onda ljudi kažu da sam uvijek dobre volje, da zapravo ništa ne radim, samo sjedim razgovaram s ljudima, a ne znaju koliko puta nekoga ponekad treba nazvati da bi se dogovorilo gostovanje – objašnjava.
Foto: Facebook.com/Dalibor Petko
S Narodnog radija je otišao u rujnu 2016. godine. Kaže ako će ikada više raditi na radiju da će raditi po nekim svojim zamislima i uvjetima, a usput će i obučavati nekoga da radi s njim.
– Pitaju me ljudi nedostaje li mi radio, i ne, ne nedostaje mi jer ja taj posao radim i dalje, samo što mi sad mikrofon nije ispred nosa, nego mi je bubica na reveru. Volim timski rad, nisam sebičan, iako sam popriličan control freak, ali uvijek mi je bitno da kad radim s nekim da nisam tamo glavni. Bilo bi me sram da neke stvari odrađujem, ja sam sam sebi najveći krtičar, i bez obzira što netko kaže da je nešto bilo savršeno, ja znam je li to doista tako ili nije – kaže Petko.
Nije on samo pisao, bio na radiju, i televizija se osim za ovo novo razdoblje veže i za njegove početke.
– Bio sam producent na Z1, i to je bio period kad nisam imao život, jer sam već u šest morao biti na televiziji, ali nije mi to prvi susret s televizijom. Opet se prve stvari vežu uz Veliku Goricu. A to što sam bio producent tamo puno mi pomaže sad na CMC televiziji i emisiji koju uređujem i vodim – priznaje Dalibor Petko.
Koliko ozbiljno shvaća svoj posao govori još jedno njegovo sjećanje s početaka medijske karijere za vrijeme poplava u Posavini.
– Nisam ni u jednom trenu pomislio da ne idem na posao, išao sam do lokacije gdje je puknuo nasip, bio sam s vojskom, nosio sam ruksak iznad glave, bujica je bila velika, ali otišao sam raditi – prisjeća se.
Privatni život dosta je trpio zbog javnog, najviše je to osjetio kad se razbolio, a bio je sam u Zagrebu u svome domu.
Foto: Facebook.com/Dalibor Petko
– Nije bilo blizu mame i tate, nije mi imao tko skuhati juhu, brinuti o meni, a onda shvatiš…posao mi je donio to što je donio. Tu sam shvatio da život ide dalje i bez mene – kaže Petko.
Radio je i na Novoj TV i svi pamtimo jednu od rubrika kada je s poznatima išao u goste kao iznenađenje.
– Volim uveseljavati ljude, kad sam radio ta iznenađenja i kad vidiš koliko sreće možeš nekome napraviti s nečim što tebi ne predstavlja veliki problem još sam sretniji – dodaje.
Posljednjih nekoliko godina radi na CMC televiziji “Dalibor Petko Show” za koji kaže da smatra kako radi projekt života, ima apsolutnu slobodu, i ističe, ima odličnu ekipu s kojom radi.
No, u međuvremenu se bacio i u pjevačke vode, snimio je pjesmu “Kada magle krenu” u suradnji s Rockoko Orchestra. I kako kaže, probao je, ne bi više, ali nikad ne reci nikad.
Osim što ga nedjeljom možemo gledati na CMC-u ako vam nedostaje humora i smijeha, svakako preporučamo da počnete pratiti Dalibora i na Instagramu, kreativnih ideja ne nedostaje, a u cijelu priču da bi bio zanimljiviji uključio je i svoju obitelj.
Moglo bi se o Petku ispisati još puno redova, jer ovaj talentirani čovjek pun je ideja i zamisli, i nekako se čini da je od malih nogu bio predodređen da radi upravo ovo što radi, da zabavlja ljude, a uz sve to bude jednostavan i svoj.
Sport
Promijenili vizual i dresove pa briljirali na Adventskom atletskom kupu
Maratonci trče od 2021. godine, a od sada pod novim imenom!
Maraton klub Velika Gorica ovu je godinu zaključio s velikim promjenama. Od 2001. godine pišu trkačku priču našega grada, a sada su se odlučili na novi vizualni identitet: Atletski klub Maraton VG!
S novim imenom i u novim dresovima otrčali su na Adventski ZAZAK – Zabavni zagrebački atletski kup gdje su među ukupno 336 sudionika ostvarili izvrsne rezultate.
Mlađa limačica Nelli Komljenović standardno je bila top – opet prva na 60 metara, a vremenom 8,63 postavila je novi rekord ZAZAK-a. Uz nju je i mlađi limač Patrik Buntak osvojio prvo mjesto na 60 metara, ali i ušao u TOP 5 u skoku u dalj.
Također, Luka Nikšić, Patrik Buntak, Luka Đurić i Maksim Šimek bili su u TOP 13 na 60 metara i u TOP 9 u skoku u dalj.
-Konkurencija je bila velika, s klubovima iz cijele Hrvatske i regije ali naši klinci pokazali su borbenost, osmijeh i pravi timski duh. Ponosni smo na svaki nastup i jedva čekamo nove izazove u 2026. – objavili su na klupskim stranicama, na kojima su objavljena i sva postignuća.
Priča iz kvarta
Beauty advent u Buševcu – mala seoska priča s velikim osjećajem doma
Poseban interes izazvao je pregled lica, gdje su žene imale priliku dobiti savjete prilagođene svojem tipu kože.
U srcu Turopolja, u Buševcu nedaleko od Velike Gorice, ove se adventske sezone dogodilo nešto posebno.
Dok su se gradovi natjecali u svjetlima i gužvama, u jednom toplom salonu s peći na drva održan je beauty advent koji je ženama pružio ono najvažnije – trenutak za sebe.
Već pri ulasku u Frizerski studio Lara osjetio se miris topline doma: pucketanje drva u peći, ugodna atmosfera i osmijesi koji su goste dočekivali kao stare prijatelje. Bio je to prostor u kojem vrijeme usporava, a stres svakodnevice ostaje pred vratima.
Gošće su uživale u profesionalnim frizerskim uslugama, uz jednaku kvalitetu preparata kakvu nude i veliki gradski saloni. Dok su se frizure oblikovale s pažnjom i stručnošću, stolom se širio miris ručno rađene, domaće štrudle — simbol gostoljubivosti i tradicije koja se u Buševcu njeguje s ponosom.
Poseban interes izazvao je pregled lica, gdje su žene imale priliku dobiti savjete prilagođene svojem tipu kože, uz vrhunske preparate koji, iako korišteni u najvećim gradovima, ovdje dobivaju dodatnu vrijednost zbog osobnog pristupa i topline ambijenta.
Beauty advent u Buševcu pokazao je da za kvalitetu, njegu i poseban doživljaj nije potrebno putovati daleko. Dovoljna je mala zajednica, puno srca i želja da se ženama pruži osjećaj kao kod kuće.
Upravo u toj jednostavnosti i iskrenosti krije se čarolija ovog događaja — mala seoska priča koja grije jednako snažno kao i peć na drva u salonu.
HOTNEWS
Hrvatski lovački savez Svečanom akademijom proslavio 100. obljetnicu
Savez danas okuplja 70.000 lovaca i 3.000 lovkinja, a posebno za veliku obljetnicu Hrvatska pošta je izdala prigodnu poštansku marku s motivom jelena u rici.
Hrvatski lovački savez obilježio je danas u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog 100 godina kontinuiranog rada na izgradnji institucionalne tradicije, promicanju održivog upravljanja prirodnim bogatstvima te njegovanju zajedništva unutar lovačke zajednice.
Svečanosti se odazvalo više od 1500 lovaca iz cijele Hrvatske, ali i susjednih zemalja i Europske unije te brojni uzvanici iz javnog, gospodarskog i političkog života uključujući Davida Vlajčića, potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Mariju Vučković, ministricu zaštite okoliša i zelene tranzicije, Radovana Fuchsa, ministra znanosti, obrazovanja i mladih, državne tajnike, brojne saborske zastupnike, predsjednike saborskih odbora i druge.
Svečana akademija održana je pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, a posebno za veliku obljetnicu Hrvatska pošta je izdala prigodnu poštansku marku s motivom jelena u rici, autorice Alenke Lalić.
Hrvatski lovački savez danas okuplja 70.000 lovaca i 3.000 lovkinja koji kroz svoje udruge i saveze predstavljaju najrasprostranjeniju terensku mrežu za očuvanje divljači i njezinih staništa u zemlji.
–U današnjem modernom svijetu, pred lovce se postavljaju sve veći izazovi uključujući klimatske promjene, širenje bolesti divljači, moderne tehnologije, rast urbanih sredina, a nerijetko i nerazumijevanja onih koji ne poznaju poziv lovaca, najvećih zaštitnika prirode – istaknuo je Goran Kaniški, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gorana Jandrokovića te pojasnio kako je lovstvo duboko ukorijenjeno u hrvatski identitet kao spoj tradicije, znanosti i odgovornog gospodarenja prirodnim bogatstvima.
–Ministarstvo poljoprivrede u Hrvatskom lovačkom savezu vidi strateškog partnera u očuvanju sadašnje razine zaštićenosti divljači i to posebno u području osiguranja od šteta u prometu uzrokovanih divljači, gdje smo godišnjoj razini dodijelili više od 15 milijuna eura. U zajedničkoj borbi protiv afričke svinjske kuge do kraja studenog odstrijeljeno je 11.000 svinja, a već smo isplatili i više od 50.000 eura naknade za odstrjel – naglasio je David Vlajčić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, te dodao kako nastavljaju raditi na smanjenju šteta na usjevima i prometnicama, kao i na izmjenama Zakona o lovstvu koji se izrađuje s lovačkom strukom.
Nacrt novog Zakona o lovstvu nalazi se u završnoj fazi i uskoro ide u saborsku proceduru, a cilj mu je jačanje lovačkih udruga i osiguravanje dugoročne stabilnosti sustava.
U sklopu svečanosti organizirane su izložbe raznih lovačkih aktivnosti, od kinologije, preko streljaštva, sve do sokolarstva. Prikazano je bogato nakladništvo Hrvatskog lovačkog saveza te izložba preparata Lovačkog muzeja kako bi se uzvanicima približili lovački običaji, kultura, tradicija kao i doprinos lovstva očuvanju okoliša i bioraznolikosti.
Mato Čičak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza istaknuo je da novoizabrano vodstvo, predano radi na tome da Savez bude transparentan i odgovoran, a odluke jasne i dostupne svim članovima.
–Pred nama je zadaća snažnijeg zalaganja za zaštitu interesa hrvatskog lovstva kroz pozitivne zakonske propise. Lovstvo nije samo tradicija i strast, već važan dio identiteta naše zemlje, stoga mora biti samostalno i prepoznatljivo u donošenju odluka koje najbolje podupiru rad lovaca u očuvanju prirodne baštine Republike Hrvatske – dodao je Čičak.
U sklopu svečane akademije dodijeljene su zahvalnice za potporu razvoju hrvatskog lovstva Vladi Republike Hrvatske, Hrvatskom saboru i organizaciji FACE, europskoj federaciji koja okuplja 7 milijuna lovaca i aktivno radi na očuvanju prirode kroz održivo lovstvo.
-Hrvatski lovački savez pridružuje brojnim nacionalnim lovačkim savezima koji slave 100 godina baštine i znanja, te se, na sreću, pomlađuju novim projektima i idejama. Svakodnevno u Bruxellesu pomažemo europskim donositeljima odluka da shvate kako su lovci partneri u očuvanju prirode, a ne protivnici – objasnio je Griffin.Cy Griffin, predstavnik FACE-a.
U kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupili su Klapa Sveti Hubert iz Šibenika, Tamburaški sastav Milenij iz Slavonskog Broda i plesna skupina Dječjeg vrtića Tatjane Marinić, podružnica Tuškanac, čiji su mališani odjeveni u šestinske nošnje otplesali tri tradicionalna plesa inspirirana životinjskim motivima.
Moja županija
Novo vodstvo – Jaskanac Stipe Bučar na čelu umirovljenika Zagrebačke županije
“Ne moramo isto razmišljati, ali moramo imati zajednički cilj.”
Stipe Bučar iz Jastrebarskoga novi je predsjednik Zajednice udruga umirovljenika Zagrebačke županije a dosadašnji predsjednik Josip Jakopač, nakon tri odrađena mandata, imenovan je doživotnim počasni predsjednikom Zajednice – odlučeno je na izbornoj Skupštini u Jastrebarskom.
Za dopredsjednike Zajednice izabrani su Dragica Picek, Ljerka Jakopčević, Željko Kiseljak i Vlado Turković. novi tajnik je Miroslav Budišćak, a dosadašnja tajnica Marica Špičić imenovana je počasnom članicom Skupštine.
Foto: Dražen Kopač
Novoizabrani predsjednik Stipe Bučar plan rada za naredno razdoblje sažeo je u šest točaka: unapređenje organizacijskog i operativnog rada, financiranje rada Zajednice, razvoj programa i apliciranje na projekte, suradnja s regionalnom i lokalnim samoupravama, društveno korisne aktivnosti i organizacija događanja.
-Čovjek sam ništa ne može učiniti. Očekujem vašu podršku, suradnju, konstruktivne prijedloge, ali i konstruktivnu kritiku. Ne moramo isto razmišljati, ali moramo imati zajednički cilj, a to je dobrobit umirovljenika Zagrebačke županije. Ako ćemo tako razmišljati uspjeh neće izostati – poručio je Bučar.
Foto: Dražen Kopač
U ime Zagrebačke županije čestitke novoizabranom predsjedniku uputila je pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Ksenija Čuljak, koja je umirovljenicima poručila da različitosti shvate kao svoje bogatstvo.
-Riječ ‘zajednica’ sama govori za sebe. Prijepore rješavajte zajedno. Živimo u turbulentnim vremenima kada je važno okrenuti se jedni prema drugima i prije svega biti ljudi – dodala je Čuljak.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Moja županija
U Velikoj Gorici održana edukacija medicinskih dispečera
Znanja su dobili su neposrednim obilaskom Prijavno-dojavne jedinice Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije.
U sklopu programa Interreg IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, Dom zdravlja Mostar, kao vodeći partner, Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije i Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore provode dvogodišnji projekt RACE 2 a osnovni cilj projekta je unaprijediti hitnu medicinsku službu standardizacijom i digitalizacijom procesa hitne pomoći, edukacijom djelatnika, nabavom vozila i opreme, kao i prevencijom kardiovaskularnih bolesti u partnerskim regijama.
U sklopu projekta, županijski Zavod organizirao je edukaciju za 15 dispečera u medicinskim prijavno-dojavnim jedinicama Doma zdravlja Mostar i Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore. Kroz predavanja, radionice i vježbe, polaznici edukacije stekli su uvid u organizaciju medicinske dispečerske službe u Republici Hrvatskoj.
Foto: Dražen Kopač
-Polaznici edukacije dobili su informacije o našem konceptu rada i trijaži hitnog medicinskog poziva. Kolege u Mostaru i Crnoj Gori nemaju centralne prijavno-dojavne jedinice, odnosno prijem hitnog poziva na jednom mjestu, a hoće li implementirati naš sustav ovisi o višim razinama – objasnio je Stjepan Petričević, koji je uz Igora Pelaića, voditelj edukacije. Inače, obojica su magistri sestrinstva zaposleni u Zavodu za hitnu medicinu Zagrebačke županije.
Četverodnevna edukacija, za dvije grupe polaznika, u trajanju od po 30 nastavnih sati, održana je u prostorijama Zavoda u Velikoj Gorici.
Foto: Dražen Kopač
Program je, uz ostalo, obuhvatio radionice fokusirane na komunikaciju preko sustava radio veza, vježbe u kojima su simulirane stvarne situacije s kojima se suočavaju medicinski dispečeri, vježbe održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora kao i vježbe telefonskog navođenja u situacijama gušenja i prisutnosti stranog tijela u dišnim putevima.
Polaznici edukacije upoznati su i s postupcima u slučaju izvanrednih događaja te s radom medicinske prijavno-dojavne jedinice u slučaju velike nesreće, a dio znanja dobili su i neposrednim obilaskom Prijavno-dojavne jedinice Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije u Velikoj Gorici.
Foto: Dražen Kopač
-Vrijednost edukacije je u tome što smo hrvatska znanja i iskustva prenijeli na kolege iz Mostara i Crne Gore, a i mi smo naučili kako funkcioniraju njihovi organizacijski koncepti – ispričao je Petričević.
Dodajmo kako je u sklopu dosadašnje provedbe projekta RACE 2, županijski Zavod za hitnu medicinu dobio tri vozila za hitan prijevoz pacijenata, ukupne vrijednosti 270.000 eura, kao i komunikacijsku i računalnu opremu vrijednu 146.550 eura, a kojom je nadograđen postojeći komunikacijsko-računalni sustav.
Foto: Dražen Kopač
Također, redizajnirana je mrežna stranica Zavoda, www.hitna-zgz.hr, čime je pristup digitalnom sadržaju omogućen i osobama s vizualnim, slušnim, motoričkim i kognitivnim teškoćama.
U idućoj godini, u kojoj završava projekt, Zavod će organizirati devet javno-zdravstvenih akcija usmjerenih na prevenciju kardiovaskularnih bolesti.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
-
Vijestiprije 3 danaVelikogorički županijski sud danas u zoni visokog rizika
-
Najaveprije 2 dana“Dupli” Petek na Gorice zove na još! Milina na štandovima i prilika za dobro djelo
-
Sportprije 4 danaFOTO Startala 5. Super malonogometna liga VG 2025
-
Kulturaprije 2 danaNova izložba “Medicina u Turopolju” – od asanacije i rodilišta do ratne bolnice i Veterinarske stanice