Povežite se s nama

Politika

Velikogorički MOST pita: Zašto u Velikoj Gorici nema poticane stanogradnje?

Četvero velikogoričkih mostovaca na konferenciji za novinare osvrnuli su se na situaciju s gradnjom stanova u našem gradu

Objavljeno

na

Na konferenciji za novinare velikogoričkog ogranka MOST-a govornika su bila četiri, a tema samo jedna – poticana stanogradnja, odnosno pitanje zašto ona ne postoji u našem gradu. Izlaganje mostovaca otvorio je gradski vijećnik Ivan Bekavac.

– Zadnjih godina zbog niza okolnosti trend je kupnje obiteljskih kuća, rušenja istih i na njihovom mjestu izgradnje zgrada s deset ili 20 stanova. Gdje je živjelo četvrto do osmero ljudi, sad će živjeti između 30 i 60. Gdje su se parkirala i prometovala dva-tri automobila, sad će ih biti između 15 i 45, gdje su vodu trošile dvije, sad će ih trošiti deset do 20 perilica rublja… – kazao je Bekavac, pa zapitao:

– Gdje je nestao urbanizam koji je bio ponos našeg grada prije više od 30 godina? Zašto se grad planski ne razvija i ne širi kako bi i rubni dijelovi grada dobili potrebnu infrastrukturu, vrtiće, dječja igrališta i druge sadržaje? Kada će početi gradnja Doma umirovljenika s obzirom da zemljište i nacrti postoje. Odnosno, nažalost, postojali su, to je gradonačelnik najavio prije izbora, a umjesto toga imamo izgradnju još jednog tržnog centra u Podložnici, na mjestu gdje je gradonačelnik svojedobno obavio fotografiranje s ministrom i najavio izgradnju baš na tom mjestu. Sve navedeno jasno govori u prilog potrebe razgovora o izostanku odgovarajućeg planiranja i provedbe plana u našem gradu, a gdje nema toga cvatu druge mogućnosti, pa zato je i Tema današnje pressice je tajna izostanka poticane stanogradnje u Velikoj Gorici.

Bekavac je istaknuo i kako Agencija za promet nekretnina godinama uspješno surađuje s brojnim jedinicama lokalne samouprave, kako je izgrađeno više od 500 zgrada te deseci tisuća stanova diljem Hrvatske.

– Međutim, svih ovih godina niti jedan takav stan ili zgrada nije izgrađen u Velikoj Gorici. Nisu svi u mogućnosti platiti skupo novi stan na teret tridesetogodišnjeg kredita. Mladima bi itekako odgovarao model kupnje po povlaštenoj cijeni koju jamči program poticane stanogradnje – zaključio je Bekavac, nakon kojeg je riječ preuzela Valentina Dorotić.

– Osobno se nisam susrela s tim problemom, no nekolicina meni dragih ljudi jest. Kad mi netko od njih kaže da se odlučio na kupnju nekretnine i da čeka APN-ov natječaj, ja se na to nasmijem i onak’ po turopoljski im velim da ‘s te mele ne bu kruva’ – započela je Dorotić i nastavila:

– Zadnjih godina niču brojne zgrade i stanovi na području našeg grada i iznenađuje okolnost kako je Velika Gorica jedini grad ove veličine koji nema niti jednu zgradu izgrađenu iz financijskog okvira poticane stanogradnje. Proteklih pet godina okolnosti na tržištu stanova dovele su do povećanog interesa za kupnju stana u Velikoj Gorici, no unatoč izrazitoj stanogradnji teško je naći stan u Velikoj Gorici jer su stanovi mahom rasprodani. Više je nego jasno da je bilo i ranije potrebno govoriti o poticanoj stanogradnji, a posebno zadnjih godina uslijed povećanog interesa, nakon velikih potresa koji su zadesili Zagreb i Banovinu. Mlade obitelji koje u našle dom u Velikoj Gorici plaćaju kvadrat stana po znatno većoj cijeni nego li je propisano zakonom o poticanoj stanogradnji, čime su u startu u znatno gorem položaju od mnogih građana drugih gradova koji imaju priliku kupiti stan po znatno nižoj cijeni iz programa poticane stanogradnje.

Nadovezao se i Filip Martinčević:

– Kvadrat stana u programu poticane stanogradnje, po cijeni zajamčenoj zakonom, košta 1.300 eura. Jedinice lokalne uprave obično sudjeluju u projektima doniranjem zemljišta ili troškom gradnje lokalne infrastrukture. Svi, ali ne i gradska uprava Grada Velike Gorice. Međutim, kad su u pitanju privatni investitori, gradska uprava spremna je odvojiti financijska sredstva za potrebe izgradnje lokalne infrastrukture za buduće stanare nove zgrade u kojoj kvadrat stana košta i dvostruko više nego li u programu poticane stanogradnje.

Na ovu se temu osvrnula i Lucija Markuz:

– Vijeće gradske četvrti Miljenko Granić predložilo je izgradnju novih ulica prema potrebi građana te gradske četvrti, međutim prijedlog vijeća gradske četvrti nije se našao u prijedlogu izgradnje grada Velike Gorice koji je bio u javnoj raspravi. Ne poštuje se volja građana, ali zato se mimo prijedloga izgradnje grada najavljuje i priprema izgradnja novih ulica koje niti je predložilo vijeće gradske četvrti, niti je bilo u prijedlogu izgradnje grada koji je bio u javnoj raspravi.

Na kraju je još Ivan Bekavac istaknuo i kako MOST nije protiv širenja grada, ali uputio je čelnicima Grada još nekoliko pitanja:

– Kad treba graditi u okviru programa poticane stanogradnje zgrade po cijeni od 1300E za kupca stana, zašto onda gradska uprava odgovara zainteresiranim poduzetnicima i agenciji za promet nekretnina kako nema sredstava za izgradnju lokalne infrastrukture?

– Kad treba graditi lokalnu infrastrukturu za potrebe izgradnje zgrada u kojima se prodaju stanovi po znatno, pa i dvostruko skupljoj cijeni, kako to da onda ima financijskih sredstava za izgradnju lokalne infrastrukture?

– Zašto se zanemaruju prijedlozi vijeća gradske četvrti Miljenko Granić, a onda se u planu izgradnje odjednom pojavljuju prijedlozi kojih nije bilo u prethodno provedenoj javnoj raspravi ?

– Zašto gradska uprava ne odgovara na pitanja vijećnika gradske četvrti Miljenko Granić kad pitaju zašto u Prijedlogu izgradnje Grada nema ni jednog prioriteta vijeća najveće gradske četvrti?

– Zašto gradska uprava ne odgovara na poslane primjedbe i komentare vijeća gradske četvrti na plan iz javnog savjetovanja?

– Zašto gradska uprava sukladno statutu ne daje mišljenje na Plan rada Vijeća gradske četvrti, a radi mogućeg usuglašavanja i poštivanja volje građana?

Moja županija

Kožić: Hvala što ste prepoznali politiku koja ne počiva na riječima, već na radu i rezultatima!

Nakon osvojenog sedmog mandata na čelu Zagrebačke županije, župan najavio investicije u obrazovanje, promet, komunalnu infrastrukturu, a za osnovnoškolce nastavu u jednoj smjeni.

Objavljeno

na

Najdugovječniji hrvatski župan nastavlja voditi Zagrebačku županiju u novom četverogodišnjem mandatu.

Dan nakon drugog kruga lokalnih izbora na kojima je Stjepan Kožić osvojio 30.275 glasova birača, a njegov protukandidat Mihael Zmajlović 26.711, zahvalio je biračima na podršci.

–Zahvaljujem se stanovnicima Zagrebačke županije koji su mi dali povjerenje i zadužili me da po sedmi put obnašam dužnost župana. Ovaj rezultat za mene znači više od izborne pobjede – on je potvrda povjerenja naših stanovnika u iskustvo koje donosi stabilnost, u rezultate koji se vide diljem županije i u politiku koja se ne vodi riječima, već radom, odgovornošću  konkretnim projektima – poručio je Kožić.

Zahvalio je i zamjenicima Ervinu Kolarecu i Damiru Tomljenoviću kao i koalicijskim partnerima, volonterima i članovima izbornog stožera, a najveću zahvalu uputio je članovima svoje obitelji koji su uz njega protekle 24 godine.

–Čestitam svim gradonačelnicima i načelnicima uz vjeru da ćemo i dalje zajednički raditi na razvoju svih dijelova naše županije. Vjerujem da će i nova županijska Skupština prepoznati važnost suradnje i zajedničkog djelovanja u interesu naših stanovnika – dodao je župan.

Također, Kožić je na pobjedi čestitao Tomislavu Tomaševiću, gradonačelniku Zagreba, podsjetivši da su između Županije i glavnog grada samo administrativne granice, a suživot treba njegovati zajedničkim projektima i dobrom suradnjom.

Ovo je Stjepanu Kožiću sedmi mandat župana za vrijeme kojeg je županija izrasla u jednu od najrazvijenih regija u državi.

–Nastavljamo dalje s investicijama u obrazovanje, promet, komunalnu infrastrukturu…, a uz pomoć Vlade Republike Hrvatske svim osnovnoškolcima u Zagrebačkoj županiji osigurat ćemo nastavu u jednoj smjeni – zaključio je Kožić.

 

Nastavite čitati

HOTNEWS

Stjepan Kožić dobio i sedmi mandat župana!

Mihael Zmajlović, protukandidat u drugom krugu lokalnih izbora, dobio 3.564 glasa manje od dosadašnjeg župana

Objavljeno

na

24,42 posto stanovnika Zagrebačke županije s pravom glasa odlučilo je da će Stjepan Kožić dobiti sedmi mandat na čelu Županije. 

Nakon što su obrađeni podaci sa sva 642 biračka mjesta, s 30.275 glasova Stjepan Kožić je u drugom krugu lokalnih izbora pobijedio Mihaela Zmajlovića, kojem je povjerenje dalo 26.711 birača. 

Kožić je u kampanji naglašavao dugogodišnje iskustvo u stvaranju vodeće regije u Hrvatskoj po pitanju gospodarstva, kvalitete obrazovanja i postizanju ravnomjernog razvoja u suradnji s općinama i gradovima, dok je Zmajlović želio unijeti promjene u vodstvu, s novom energijom, spočitavajući aktualnom županu njegovo zdravstveno stanje i životnu dob. 

No, glasači su danas ipak odabrali kontinuitet i stabilnost, koju je naglašavao Kožić, čime je dobio povjerenje za još jedan, sedmi po redu mandat župana Zagrebačke županije, kao i njegovi zamjenici Ervin Kolarec i Damir Tomljenović.  

Nastavite čitati

Moja županija

LOKALNI UZBORI Privremeni rezultati – Kožić “šije” Zmajlovića s više od 3.000 glasova

U Zagrebačkoj županiji obrađeno je 93 posto biračkih mjesta.

Objavljeno

na

Državno izborno povjerenstvo objavilo je prve rezultate drugog kruga izbora za načelnike, gradonačelnike i župane, a za sada je u Zagrebačkoj županiji obrađeno 93 posto biračkih mjesta. 

Dosadašnji župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić je u prednosti za 3.180 glasova pred Mihaelom Zmajlovićem.  

Nastavite čitati

HOTNEWS

LOKALNI IZBORI Drugi krug – U Zagrebačkoj županiji najmanja izlaznost na birališta

Do 11.30 sati na biračka mjesta izašlo samo 8,01 posto birača.

Objavljeno

na

Državno ozborno povjerenstvo objavilo je prve podatke o odazivu birača do 11.30 sati prema kojima je na biračka mjesta u Hrvatskoj izašlo svega 11,63 posto građana, odnosno 322.817 birača. U prvom krugu izbora prije dva tjedna do 11.30 svoje biračko pravo iskoristilo je 15,12 posto stanovnika Republike Hrvatske s pravom glasa.

Najmanju izlaznost bilježi Zagrebačka županija u kojoj je do 11.30 sati na biračka mjesta izašlo samo 8,01 posto birača.

U drugom krugu lokalnih izbora birači u Zagrebačkoj županiju biraju između dosadašnjeg, najdugovječnijeg hrvatskog župana Stjepana Kožića s kandidacijskom listom koalicije SKNL – HDZ – HSU – DP i Mihaela Zmajlovića kandidata SDP-a i Možemo.

Podsjetimo kako je Kožić u prvom krugu izbora dobio 42,16 posto, a njegov protukandidat Zmajlović 30,37 posto glasova.

Osim izbora župana, danas svoje čelnike na području Zagrebačke županije biraju i stanovnici gradova Dugo Selo i Sveti Ivan Zelina, te općina Bistra, Kloštar Ivanić, Gradec i Pisarovina.

Prve privremene rezultate drugog kruga glasovanja, Državno izborno povjerenstvo će objaviti u 20 sati.

Nastavite čitati

Politika

Zmajlović: Da je ovo razgovor za posao, Kožić ne bi prošao ni u drugi krug

Kandidat SDP-a i Možemo! za župana Mihael Zmajlović pozvao je birače da odaberu između “starog način rada i njegova tima mladih, sposobnih ljudi i konkretnog programa do 2029. godine”

Objavljeno

na

Jedan od najvećih izazova ove naše kampanje bio je kako ostati korektan, a da pritom ne zatvaramo oči pred činjenicama koje su svima vidljive. Osobno gospodinu Kožiću želimo dobro zdravlje, ali treba razlikovati osobu od funkcije, izjavio je Mihael Zmajlović na završnoj konferenciji za medije uoči drugog kruga u nedjelju.

Dodao je kako izbori nisu pogled unatrag već unaprijed.

– U 25 godina je napravljeno i dobrih stvari, bilo bi nelogično da u toliko vremena nije baš ništa napravljeno, no ovi izbori pokazuju kako život u Zagrebačkoj županiji treba izgledati 2029. godine. U tom smislu smo gospodin Kožić i ja – kandidati za posao. Pozivam građane da tako gledaju na izbore i u nedjelju donesu odluku. Ako pustimo na stranu i zdravstveno stanje i optužnicu, i dalje ostaje pitanje odgovornosti, snage i sposobnosti da se Zagrebačka županija vodi sljedeće četiri godine – izjavio je Zmajlović.

Dodao je i kako “Stjepan Kožić kao župan nije prisustvovao polovici sjednica Županijske skupštine, nema ga u uredu, a tijekom kampanje nije održao niti jednu konferenciju za novinare i izbjegao je sva sučeljavanja”. Zmajlović tvrdi i kako je njegov protukandidat “jedini političar na ovoj funkciji koji se uopće ne služi računalom”.

– Ne kažem da se od župana očekuje da zna Canvu ili ChatGPT, ali da se radi o razgovoru za posao, on ne bi ispunio osnovne uvjete. Govorim to zbog toga što Zagrebačka županija 2029. godine treba biti moderna, digitalizirana, trebamo uvesti zelenu javnu nabavu, graditi “park and ride” parkirališta na ulazima u Zagreb, pokrenuti brzu željeznicu do Gorice i Samoborček, dovesti doktore u lokalne domove zdravlja i pokrenuti suradnju s Gradom Zagrebom – rekao je Zmajlović i istaknuo kako treba gledati prema funkciji župana kao osobi koji ima snagu i sposobnost to sve pokrenuti, koordinirati i napraviti.

– Pozivam građane da izađu na izbore u nedjelju. Pred sobom imate dva kandidata. S jedne strane je jedan stari način rada, a s druge imate mene i tim mladih, sposobnih ljudi i konkretan program do 2029. godine. I spremni smo ga odmah provesti. Birajte za sebe i birajte sa stavom: hvala starom, ali vrijeme je za novo” – zaključio je kandidat za župana Mihael Zmajlović.

Nastavite čitati

Reporter 448 - 14.05.2025.

Facebook

Izdvojeno