HOTNEWS
Tko je gazda u kući?
Pravo značenje biti glava kuće nije sjediti na fotelji, podignutih nogu i bacati naredbe ostalim ukućanima.
Mnogi muškarci vole tvrditi da su oni glave kuće, ali glava kuće nije titula nego funkcija. Pravo značenje biti glava kuće nije sjediti na fotelji, podignutih nogu i bacati naredbe ostalim ukućanima.
“Ja sam gazda kuće” rečenica je koja se nekad odnosila na onog tko je imao pravo na duplu porciju mesa za ručkom ili se znalo da on jede batak i nitko drugi ga nije mogao ni sanjati. Čak i naši očevi su se tako ponašali jer su oni privređivali najviše za kuću u novcu. U današnje vrijeme to bi bile glave kuće, a ne gazde. Glava kuće nije autoritet, to je odgovornost. Znači, ono što činite kroz dan da se vaša obitelj osjeća sigurno, da se vaša žena osjeća zaštićeno i da uz vas osjeća mir.
Biti glava kuće znači:
-Ostati vjeran svojoj jednoj ženi. Kako možete uništiti isti dom za koji tvrdite da ste glava?
-Promicati i održavati timski rada sa suprugom. Mnogi muževi uništavaju duh timskog rada ne uključujući svoje žene u donošenje odluka. Biti glavni ne znači da znate sve ili da donosite sve odluke, već da dajete pravi smjer i okruženje u kojem se mogu donositi dobro promišljene odluke.
-Ponašajte se pravilno prema svojoj ženi jer žena diktira raspoloženje u kući. Ako se s njom loše postupa, raspoloženje u domu postaje dosadno, hladno, iscrpljujuće i neugodno.
-Smišljanje vizije za obitelj u partnerstvu sa suprugom. Gdje ćete živjeti za deset godina, u koje će škole ići djeca? Kako ćete se razviti kao obitelj za dvadeset godina?
-Zbrinjavati obitelj, a ako i supruga zarađuje, onda biti glava znači i poticati i podržavati njezin rad i doprinos kao i brinuti se da se novac dobro koristi.
-Provedite dovoljno vremena kod kuće sa svojom obitelji. Kako možete biti glava doma u kojem ste kao posjetitelj?
-Modelirajte svojoj djeci kako se odrasli ponašaju, kako se rješavaju problemi i što znači odrastati.
-Ako ste vjernik, dopustiti Bogu da vlada u domu. Duhovno njegovanje nije samo za žene. Bog najbolje vlada u domovima gdje su i muž i žena podređeni Bogu. Učite svoju djecu Božjim putevima svojim primjerom.
-Zaštitite vaš dom od neprijatelja, vaših prijatelja, uljeza i također žena koje vas pokušavaju zavesti.
-Budite izvrsni izvan kuće. Čuvajte integritet i ugled svog imena jer vaš dom i obitelj nose vaše ime.
-Budite vođa kroz primjer. Vodstvo je sinonim za glavu doma, to nije samo postavljanje reda, to znači pomaganje u kućnim poslovima, pomaganje svojoj ženi, posebno kada je iscrpljena ili trudna, prljanje ruku i odjeće dok se igrate s djecom, raditi više od onoga se od vas traži kod kuće. Ovo je tvoja obitelj, ovo je tvoj dom.
Foto: pexels-pixabay
-Biti dovoljno mudar da odstupiš od svađe sa svojom ženom, odlučiti ne udariti ili ošamariti svoju ženu, biti dovoljno ponizan da se ispričaš kad si u krivu, pustiti sitne kućne svađe. Održati mir u kući. Vi ste ključ mira u kući.
-Disciplinirajte svoje dijete/djecu s ljubavlju. Nemojte ulijevati strah. Ispravljati pogreške s ljubavlju. Otvorite oči svom djetetu/djeci da mogu razlikovati dobro od zla. Poput oca izgubljenog sina, neka vaše ruke bezuvjetne ljubavi budu uvijek otvorene.
-Razumijte svoje dijete/djecu kada pogriješe i spriječite ih da pogriješe. Ponekad se ljutite na svoju djecu zbog nereda koji naprave, a ipak im niste dali upute i sposobnost da se snalaze kroz probleme. Optužujete svoju djecu da vam sramote, da vam uzalud troše novac ili da su vas iznevjerili, a ipak ih niste zaštitili štiteći ih od njih samih. To je kao da se roditelji ljute jer je njihova kći tinejdžerica trudna, ali kao roditelji nikada nisu pripremili svoju kćer za seks i svijet. Očekujete da vaša djeca razmišljaju kao vi, a ipak ste ih pustili same da pronađu put, imate više godina iskustva. Dajte savjet čak i kada se ne pita jer djeca često ne znaju kako ga pitati ili ako im treba savjet.
Ukratko, moguće je da dom bude osoba, a ne mjesto. S ljubavlju, razumijevanjem i poštovanjem svoju obitelj možete zaštititi od svakog zla.
Vole vas Nena&Chicha team
CityLIGHTS
Panel rasprava ‘Od ormara do otpada’: Što bacamo i koliko to košta okoliš
Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice.
Problem sve većih količina odbačenog tekstila i njegov utjecaj na okoliš bio je u fokusu javne rasprave održane u Regionalnom centru kompetentnosti u Velikoj Gorici, gdje je otvorena tema odgovornijeg odnosa prema odjeći i potrošačkim navikama.
Događanje pod nazivom „Od ormara do otpada: priča o tekstilu koji bacamo” okupilo je stručnjake i predstavnike različitih institucija, a organizatori su bili Veleučilište Velika Gorica i Turistička zajednica grada Velike Gorice kao suorganizator.
U raspravi je naglasak stavljen na činjenicu da se tekstilna industrija ubrzano razvija, dok se odjeća sve kraće koristi prije odbacivanja, što dodatno opterećuje sustave gospodarenja otpadom i okoliš. Sudionici su pritom otvorili pitanje recikliranja i ponovne uporabe kao ključnih elemenata u smanjenju negativnog utjecaja.
Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice, te kako promjena navika može doprinijeti održivijem pristupu odjeći i smanjenju otpada u cjelini.
U panelu su sudjelovali predstavnici VG Čistoće, Gimnazije Velika Gorica, Ekonomske škole, Srednje strukovne škole, Turističke zajednice grada Velike Gorice, VEGORA-e i Veleučilišta Velika Gorica, koji su temu obradili iz različitih profesionalnih i obrazovnih perspektiva.
HOTNEWS
VIDEO Tamburaški orkestar HRT-a održao koncert u Kravarskom u spomen na Ivana Potočnika
Riječ je o 32. izdanju glazbenog programa koji je privukao brojne posjetitelje i donio prepoznatljiv tamburaški ugođaj.
CityLIGHTS
Od Malage do Berlina: Nastavnici iz Velike Gorice u korak s digitalnim trendovima
Obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju, a zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.
Primjena suvremenih tehnologija i inovativnih metoda poučavanja sve više oblikuje svakodnevni rad u školama, što potvrđuju i nedavne Erasmus+ mobilnosti nastavnika iz Srednje strukovne škole i Osnovne škole Eugena Kumičića.
Početkom ožujka 2026. godine, nastavnica Jasmina Tešija i pedagoginja Lea Ivanković iz Srednje strukovne škole Velika Gorica, boravile su u Berlinu u sklopu projekta „UI nije bauk, već novi nauk!“. Tijekom edukacije fokus je bio na integraciji naprednih tehnologija u nastavni proces.
Sudionici iz više europskih zemalja, među njima Španjolske, Portugala, Cipra, Islanda, Njemačke i Italije, kroz predavanja i radionice razvijali su digitalne kompetencije, ali i kritički promišljali o ulozi tehnologije u obrazovanju. Posebna pažnja posvećena je umjetnoj inteligenciji, uključujući njezinu primjenu u planiranju nastave i izradi učinkovitih uputa uz korištenje alata kao što su ChatGPT, Claude, MagicSchool, Eduaide, Diffit i Google Labs.
Radionice su obuhvatile i praktičnu izradu nastavnih materijala – od prezentacija do video sadržaja, kao i metode prikupljanja povratnih informacija od učenika. Jedan dio programa bio je posvećen proširenoj i virtualnoj stvarnosti, gdje su polaznici isprobali alate poput Class VR-a i Z spacea.
Nekoliko tjedana kasnije fokus na unapređenje nastave nastavljen je i u Malagi, gdje su učiteljice Ana Svekrić i Ivana Mišević iz Osnovne škole Eugena Kumičića sudjelovale na tečaju Game Based Learning and Gamification in the Classroom. Program je okupio i nastavnike iz Njemačke i Rumunjske, omogućivši razmjenu iskustava iz različitih obrazovnih sustava.
Za razliku od berlinske edukacije usmjerene na tehnologiju, u Malagi je naglasak bio na metodama učenja kroz igru. Kroz praktične radionice i suradničke aktivnosti istraživano je kako gamifikacija može potaknuti kreativnost, povećati motivaciju učenika i njihovo aktivno sudjelovanje u nastavi. Sudionici su pritom usvojili i nove digitalne alate te razvijali interaktivne sadržaje primjenjive u učionici.
Učiteljice ističu: „Svakako je tome doprinijela i suradnja s kolegama iz drugih zemalja te se još jednom dokazalo da su naši učenici razlog koji nas može okupiti i osigurati pregršt zanimljivih razgovora, novog usvajanja znanja i razvoja vještina.“
Iako tematski različite, obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju. Dok jedni naglasak stavljaju na tehnologiju, a drugi na metodiku, zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.
Fotogalerija/ OŠ E. Kumičića i Srednja strukovna škola Velika Gorica
HOTNEWS
SAMOBOR Rijetka biljka u središtu pažnje povodom Dana planeta Zemlje
Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati.
Jedna od najrjeđih biljaka u Hrvatskoj, samoborska gromotulja, predstavljena je javnosti kroz digitalnu izložbu održanu na glavnom trgu u Samoboru, uoči Dana planeta Zemlje.
Riječ je o endemskoj vrsti koja ne raste nigdje drugdje osim na dva lokaliteta – u Samoborskom gorju i u slovenskom Žiču. Upravo zbog svoje ograničene rasprostranjenosti i osjetljivog staništa, biljka nosi status kritično ugrožene i strogo zaštićene vrste.
„Samoborska gromotulja prepoznatljiva je po cvjetovima zlatno žute boje s četiri latice srcolikog oblika. Cvate u ožujku i travnju, tiho i nenametljivo, baš poput svog staništa koje joj pruža vrlo skromne životne uvijete. Naime, njeno stanište je u neposrednoj blizini kamenoloma“, rekla je Tatjana Masten Milek.
Fokus na očuvanju i edukaciji
U posljednje četiri godine intenzivirane su aktivnosti usmjerene na njezinu zaštitu. Kako ističu iz Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije, izrađen je plan upravljanja za Posebni botanički rezervat Brežuljak kod Smerovišća, redovito se provodi uklanjanje neželjene vegetacije, kao i monitoring i prebrojavanje jedinki. Trenutačno je u tijeku i genetska analiza populacije, kojom se želi preciznije odrediti odnos samoborske gromotulje s primjerkom iz Slovenije, dok je u pripremi i edukativna brošura.
Digitalna izložba „Samoborska gromotulja – nepoznata ljepotica“ osmišljena je kao spoj edukacije i interaktivnog sadržaja. Posjetitelji su mogli pratiti vizualne prikaze biljke na Cube ekranu, dok su na citylightima sudjelovali u kvizu. Najmlađima je bio namijenjen poseban edukativni kutak s bojankama koje približavaju svijet zaštićenih biljnih vrsta.
Endem kao simbol odgovornosti
Događaju je prisustvovao i zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović, koji je naglasio važnost zaštite prirodne baštine.
„Očuvanje ovakvih vrijednih endema iznimno je važno, jer oni svjedoče o bogatstvu naše prirode, ali i o odgovornosti koju imamo prema budućim generacijama. Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati“, istaknuo je Tomljenović.
Izložba je realizirana kao dio šire platforme „Hrvatska divlja“, koja kroz suvremene pristupe nastoji približiti javnosti ugrožene vrste i važnost njihove zaštite.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
-
HOTNEWSprije 5 danaZagrebačka županija financira liječenje u Naftalanu: poznati uvjeti i rokovi
-
Moja županijaprije 4 danaTamburaši HRT-a ispunili crkvu u Kravarskom – ovogodišnji koncert posvećen pokojnom Ivanu Potočniku
-
Vijestiprije 4 danaBez struje u više naselja, provjerite jeste li na popisu
-
Crna kronikaprije 3 danaTragedija u Velikoj Gorici: Motociklist poginuo nakon slijetanja s ceste