Tvrtka Talker Research provela je istraživanje u SAD-u za kompaniju JustFoodForDogs u kojem je sudjelovalo 2000 vlasnika pasa, s ciljem da se ispita na koji način vlasnici sudjeluju u prehrambenim navikama svojih ljubimaca, prenosi Index.hr. Rezultati pokazuju kako sve više vlasnika pasa ne samo da brine o kvaliteti hrane, već sudjeluje u posebnim ritualima hranjenja koji nalikuju na one među ljudima.

Za mnoge vlasnike pasa, njihovi ljubimci nisu samo kućni ljubimci, već ravnopravni članovi obitelji. Ta povezanost osobito dolazi do izražaja tijekom hranjenja. Gotovo polovica ispitanika (44 %) izjavila je da njihovi psi imaju posebne rituale prije ili tijekom obroka. Među tim ponašanjima su cviljenje, lajanje, skakanje i čak „plesanje“, svaki sa zastupljenošću od 21 %.

No, rituali ne staju samo na ponašanju pasa. Čak 48 % vlasnika uvijek postavlja hranu na točno određeno mjesto ili u određenu zdjelu, a 38 % obogaćuje obrok dodavanjem posebnih sastojaka, najčešće svježih namirnica. Trećina vlasnika (30 %) ručno priprema hranu za svoje ljubimce, dok ih 20 % prvo poslužuje malom poslasticom. Posebnu pažnju pridaje i 16 % ispitanika koji psima serviraju obrok na način nalik finom restoranu, dok njih 15 % zagrijava hranu na određenu temperaturu.

Istraživanje je otkrilo i neke primjere iznimne predanosti, 14 % vlasnika postavlja stol za pse i sjeda s njima za vrijeme obroka. Njih 12 % dopušta ljubimcima da sami izaberu što će jesti, dok isto toliko koristi poseban pribor za posluživanje, poput posebno odabranih žlica.

Stručnjaci iz JustFoodForDogs smatraju da takvi rituali govore o dubokoj emocionalnoj vezi između ljudi i njihovih pasa. „Od postavljanja zdjelica na određena mjesta do dodavanja posebnih sastojaka i čak plesa prije obroka, ova razina predanosti pokazuje koliko su psi važan dio naših života,“ izjavio je Carey Tischler, predsjednik tvrtke.

Iako na prvi pogled ovi rituali mogu djelovati pretjerano, rezultati istraživanja jasno ukazuju na sve veću emocionalnu investiciju vlasnika u svakodnevne trenutke sa svojim psima.

Sve više ljudi svakodnevno koristi pametne telefone, prijenosna računala, televizore i druge elektroničke uređaje, no malo njih zna kako pravilno održavati najosjetljiviji dio tih uređaja, a to je ekran. Upozorenje stručnjaka stiže u pravom trenutku: nepravilno čišćenje može skratiti životni vijek uređaja i smanjiti njihovu funkcionalnost, prenosi Net.hr.

Iako se uređaji koriste gotovo neprekidno,  u uredu, kod kuće, pa čak i u pokretu, njihovo redovno čišćenje često je zanemareno. Upravo taj korak može igrati ključnu ulogu u očuvanju njihovih performansi i izgleda.

Prije svakog čišćenja, uređaj treba isključiti iz napajanja. To vrijedi za sve, od televizora i monitora do pametnih telefona i laptopa. Ako je bio u uporabi, pustite da se prvo ohladi.

Nikada ne prskajte tekućinu izravno na ekran. Vlaga može prodrijeti kroz otvore i izazvati ozbiljna oštećenja unutarnjih komponenti. Tekućinu je potrebno nanijeti isključivo na krpu. Također, treba izbjegavati papirnate ručnike, grube krpe i abrazivne materijale koji mogu izgrebati površinu.

Za redovito uklanjanje prašine i otisaka prstiju najčešće je dovoljna suha krpa od mikrofibre. Ako je potrebno nešto snažnije, može se koristiti blago navlažena krpa, idealno destiliranom vodom, jer voda iz slavine može ostaviti tragove.

Prilikom čišćenja ekran treba nježno prebrisati, bez snažnog pritiska. Prejak pritisak, posebice kod LCD i plazma ekrana, može uzrokovati trajna oštećenja piksela.

Za tvrdokorne mrlje dopušteno je korištenje specijaliziranih sredstava za čišćenje ekrana. Važno je pročitati deklaraciju i provjeriti je li sredstvo namijenjeno upravo vašem tipu ekrana.

Izopropilni alkohol (IPA) od 70 % koristi se s oprezom. Neki proizvođači poput Applea i ViewSonica dopuštaju njegovo korištenje, ali isključivo na krpu i bez izravnog kontakta s ekranom. Alkohol može oštetiti zaštitne premaze, posebno kod OLED ekrana, gdje se preporučuje potpuno izbjegavanje.

Prilikom čišćenja nikako ne koristite:

• Papirnate ručnike, spužvice ili grube krpe
• Sredstva poput izbjeljivača, amonijaka, octa ili acetona
• Tekućinu prskanu izravno na ekran
• Prekomjernu vlagu
• Pritisak na osjetljive ekrane
• Komprimirani zrak usmjeren u otvore poput mikrofona

Pravilno čišćenje elektroničkih uređaja je ključan korak u produženju njihova životnog vijeka i očuvanju funkcionalnosti. Nježan pristup, prava sredstva poput mikrofibre i destilirane vode te provjera preporuka proizvođača osiguravaju dugotrajan i besprijekoran rad vaših uređaja.

Sve veći broj građana u Hrvatskoj suočava se s izricanjem novčanih kazni i zaštitnih mjera zbog prometnih prekršaja, a da se pritom nikada nisu pojavili pred sudom, piše HAK. Ključno pitanje koje se postavlja jest – kako je moguće da netko bude osuđen bez sudjelovanja u postupku? Odgovor leži u zakonskim izmjenama i korištenju tzv. e-oglasne ploče, koja je postala alat za pravovremenu i zakonitu dostavu sudskih poziva.

Praksa odugovlačenja postupaka, nepreuzimanja poziva i traženja zastare nekad je bila uobičajena taktika za izbjegavanje kazne. No, zakonodavac je uveo jasna pravila. Ako okrivljenik ne preuzme poziv, a sud utvrdi da živi na prijavljenoj adresi, poziv se može objaviti na e-oglasnoj ploči. Time se smatra da je poziv uredno dostavljen.

U nedavnom slučaju (Ppž-1193/20212-2), Visoki prekršajni sud potvrdio je zakonitost presude donesene u odsutnosti okrivljenika. Osoba je kažnjena novčanom kaznom od preko tisuću eura i zabranom upravljanja vozilom na tri mjeseca. U žalbi je tvrdila da nikada nije primila poziv. Sud je utvrdio da je dostava pokušana, da je obavijest ostavljena, a poziv zatim zakonito objavljen na e-oglasnoj ploči. Time pravo na obranu nije povrijeđeno.

Mnogi ne čitaju pažljivo sve dijelove obveznog prekršajnog naloga, posebno upozorenja o mogućnosti suđenja u odsutnosti i obvezi prijave promjene adrese. Ipak, upravo ta upozorenja su temelj sudske prakse koja omogućava donošenje odluka i bez prisutnosti okrivljenika – jer, kako kažu, „upozoreni ste”.

Ne otvarate poštu, ne preuzimate pozive, ignorirate obavijesti? Sud će to evidentirati, potvrditi vašu adresu i objaviti poziv na e-oglasnoj ploči. A kad presuda stigne, kasno je za obranu. Nova praksa pokazuje da je pasivnost skupa, a neinformiranost ne štiti. Ignoriranje pravnog sustava više ne donosi prednost, dapače, može vas koštati i novca i vozačke dozvole.

Nekadašnji nogometaš i golgeter s mnogih prvoligaških utakmica Dubravko Hrkovac Hrki za prvosvibanjski vikend boravio je u Primoštenu na jednoj svadbi iz kruga obitelji supruge. Nakon povratka u Novo Čiče u predgrađe Velike Gorice, Hrki je najprije spomenuo svojeg trenera iz Dinama Zagreb, Ivu Šuška.

–Za mene nevjerojatno, prošlo je već 40 godina kako me Ivo vodio kao trener u juniorima Dinama Zagreb. Nenadani susret u Primoštenu bio je vrlo emotivan pa je bilo i suznih očiju. Bila su to još ona romantična vremena kad se nije ubirala članarina, kad su treneri odlazili u škole mladih igrača i vodili brigu o budućnosti istih, kad su za primjer Ivo Šušak i pokojni Ivan Đalma Marković ishodili da na stadionu Dinama dobijem smještaj i prehranu a nakon odlaska mojeg oca koji je iznenada preminuo, dobio sam i stipendijski ugovor. Veliko hvala obojici ali i pokojnom Rudiju Cveku, Rudiju Belinu i ostalim trenerima koji su me trenirali – otkriva Hrkovac koji danas vodi ugostiteljski lokal Kavalir u rodnom mu Novom Čiču.

Hrki je kasnije igrao za ondašnje prvoligaše Radnik Velika Gorica, Zadar, Zagreb, Segestu i Inker.

–Šušak je između ostalih trenirao Zvonu Bobana, Roberta Prosinečkog, Dubravka Pavličića, Fabijana Komljenovića, i Odorjana…Dobro pamtim turnir u Beogradu 1985. godine na pomoćnom igralištu Zvezde, kad smo osvojili drugo mjesto nakon što smo u finalu izgubili 1:2. Svjedoči to i fotografija na kojoj stoje: Knapić, Pavličić, Komljenović, Prosinečki, Dominko, Šušak (trener), Vugrinčić, Pleša, Mioć, Crnogaj,  Miletić. Čuče: Berišić, Odorjan, Zvonimir Boban, Nekret-Katić, Martinčić,  Hrkovac, Vidak – prisjeća se davno minulih dana Hrkovac.

–Ivo Šušak u Primoštenu ima kuću gdje boravi ljeti a zimi je u Zagrebu. Supruga mu je umrla i to se osjeti u komunikaciji ali ipak je naglasio da se od igrača iz Turopolja najradije prisjeti uz moju malenkost još i Željka Župetića Župsa (na fotografiji gore Župetić sjedi drugi s lijeva a Šušak peti), kojeg pozdravljam ovom prilikom. Župetića je trenirao u seniorima Zagreba kad su iz trećeg ranga stigli do ondašnje 1. Lige koja 90.-tih nije ni startala zbog nadolazećeg Domovinskog rata. Koliko je Ivo bio cijenjeni trener govore i činjenice da je nakon zagrebačkog Kemičara (kasnije Cromos) radio u omladinskoj školi Dinama, vodio seniore Zagreba, Izole, Osijeka, Marsonije, mladu selekciju Hrvatske U-21, Maribor, Dinamo Tbilisi, reprezentaciju Gruzije, a sve je zaokružio kao voditelj škole nogometa u najdražem mu klubu Dinamu Zagreb – zaključio je Dubravko Hrkovac priču o svojem bivšem treneru.

Na fotografiji dolje Hrkovac kao kapetan juniora Dinama čuči u sredini a stoje prvi s lijeva trener Ivan Đalma Marković i legendarni igrač plavih Stjepan Lamza.

Više od 50.000 starijih klijenata koristi digitalno bankarstvo, no većina umirovljenika još uvijek se oslanja na tradicionalne metode, pokazuje izvješće Erste banke i istraživanje agencije Imas. Kako portal Mirovina.hr prenosi, glavni razlozi za izbjegavanje modernih tehnologija među starijim građanima su strah od pogrešaka, niska razina tehničke pismenosti i potreba za osobnim kontaktom.

Digitalizacija bankarskih usluga u Hrvatskoj napreduje velikom brzinom, no stariji građani teško prate taj tempo. Unatoč određenim pomacima, prelazak na digitalno bankarstvo za mnoge umirovljenike i dalje predstavlja značajan izazov.

Prema podacima Erste banke, oko 50.000 njihovih korisnika starijih od 65 godina koristi mobilnu aplikaciju za digitalno bankarstvo, što čini otprilike 9 % svih aktivnih korisnika te digitalne usluge. Dodatno, istraživanje koje je za Erste grupu provela agencija Imas pokazuje da je 28 % osoba starijih od 60 godina koristilo mobilno bankarstvo tijekom protekle godine.

Unatoč tim brojkama, iskustva iz prakse potvrđuju kako stariji i dalje više vjeruju osobnom kontaktu s djelatnicima u poslovnicama. Korištenje bankomata, koje se mlađima čini kao svakodnevna i jednostavna radnja, mnogim starijima izaziva nelagodu. Anketa portala Mirovina.hr otkriva da gotovo četvrtina ispitanih umirovljenika i dalje izbjegava bankomate te preferira odlazak na šalter.

Glavni razlozi za otpor prema digitalnim kanalima leže u strahu od grešaka, zabrinutosti za sigurnost financijskih podataka te nedostatku tehničkog znanja. Osim toga, mnogim starijima važna je i društvena komponenta. Osobni kontakt s djelatnicima banke pruža im sigurnost i osjećaj povezanosti.

Kako bi se ova prepreka smanjila, banke se pozivaju na dodatna ulaganja u edukaciju prilagođenu starijim korisnicima, kao i razvoj jednostavnijih i preglednijih digitalnih rješenja. Korištenje digitalnog bankarstva mora biti intuitivno i pristupačno, kako bi se izbjegla isključenost tog dijela populacije.

U tom smjeru ide i nadolazeći Europski akt o pristupačnosti, direktiva koja stupa na snagu 28. lipnja 2025. godine. Ona će obvezati banke i druge pružatelje usluga da svoje digitalne platforme učine prilagođenima osobama starije životne dobi i osobama s invaliditetom. To uključuje uklanjanje prepreka poput premalih fontova, složenih izbornika i nepreglednih sučelja.

Digitalna transformacija bankarskih usluga neće biti potpuna dok svi građani, bez obzira na dob, ne budu imali jednake mogućnosti za njezino korištenje. Ključ je u jednostavnosti, edukaciji i razumijevanju specifičnih potreba starije populacije jer istinska digitalna inkluzija počinje tamo gdje prestaje tehnička barijera.