Povežite se s nama

Vijesti

Sjećate li se? Sanda Dubravčić prije 40 godina upalila olimpijski plamen u Sarajevu i ušla u povijest

‘Nikakve, ali baš nikakve treme nije bilo. To je bilo ushićenje i čast. Stadion je bio pun, vidjela sam svoje prijateljice, mahala sam sportašima, osjećala sam se predivno’, prisjetila se najtrofejnija hrvatska klizačica.

Objavljeno

na

U četvrtak, 8.veljače, obilježit će se punih 40 godina od otvaranja Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu na kojima je najtrofejnija hrvatska klizačica, Sanda Dubravčić-Šimunjak, upalila olimpijski plamen. Time je postala i prva žena u povijesti zimskim olimpijskih igara kojoj je pripala ta čast. Olimpijske igre san su svakog sportaša, a kad vam se još ukaže prilika i čast da nosite baklju i upalite plamen, jednostavno ne možete ostati ravnodušni. Prizori prelaska 98 stepenica na kojima Sanda Dubravčić-Šimunjak tog 8. veljače 1984. u Sarajevu nosi baklju i upali plamen na stadionu Koševo ostaje duboko utkan u sjećanja mnogih koji su svjedočili tom događaju uživo, ali i onih koji su sve pratili putem malih ekrana, ističu iz Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO).

Foto: Sanda Dubravčić upalila je olimpijski plamen na ZOI Sarajevo 1984., kao prva žena u povijesti Olimpijskih igara kojoj je pripala ta čast/HKS

Upravo se u razgovoru za HOO naša klizačica prisjetila ključnih trenutaka. Ističe kako su upravo tadašnje osvajanje srebra na EP-u i pobjeda na Zlatnoj Pirueti 1983. godine, i to ispred aktualne svjetske prvakinje Amerikanke Rosalynn Sumners, bili odlučujući.

 Ta dva događaja bila su ključna za odluku o tome da ću upaliti olimpijski plamen. Nakon što sam primila medalju i pehar na Zlatnoj pirueti u svlačionici mi prilazi gospodin Artur Takač, tehnički direktor Međunarodnog olimpijskog odbora i Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu i govori, ‘Sanda, mi smo odlučili da ćeš ti upaliti olimpijski plamen u Sarajevu’. Odmah sam pristala (a tko ne bi, ha…), nije tu bilo razmišljanja hoću, neću. To je bila čast. Do početka Igara ostala su dva mjeseca i ja sam trenirala u Zagrebu. Otvorenje je bilo na stadionu Koševo, a u Sarajevu sam bila na svega tri probe. Vježbala sam pretrčavanje stepenica, nisam smjela biti ni prebrza, ali ni prespora. To je bilo važno, jer je za mnom išla zastava koja je imala točno namještenu brzinu i morala me pratiti. Odnosno, ja sam se morala kretati jednakom brzinom kao i ona – rekla je u razgovoru za HOO.

Foto: FB

Ističe i kako nije bilo ni trenutka treme ili straha.

 – Nikakve, ali baš nikakve treme nije bilo. To je bilo ushićenje i čast. Stadion je bio pun, vidjela sam svoje prijateljice, mahala sam sportašima, osjećala sam se predivno. Apsolutno rasterećeno. Nakon toga je uslijedio kaos. Trebala sam se vratiti u Zagreb, ali mi nisu dozvolili. Novinari su stalno bili oko mene, davala sam silne intervjue. Svaki dan sam morala biti dostupna svima, umjesto da sam se u miru spremala za nastup na Igrama. Da sam se vratila u Zagreb i trenirala u miru, daleko od svih, vjerojatno bih danas imala i olimpijsku medalju! Pa nije Ante Kostelić idiot. Zašto su Janica i Ivica uvijek bili u posebnom hotelu i zašto su dolazili posebno od svih na Olimpijske Igre? Zato što postoji režim kojega se sportaš mora držati prije velikih natjecanja. Ja to nisam napravila. Umjesto toga sam dva tjedna uživala u Sarajevu. Priznajem, uživala sam u svemu tome. Izlazila, družila se u olimpijskom selu, slavili smo Frankovu medalju. Nisam imala cimericu u Selu, što me osobno nije smetalo, jer je društvo bilo veliko i veselo – prisjetila se naša najtrofejnija klizačica.

Legendarna maskota ZOI Sarajevo – Vučko

 

Svečanom otvorenju ZOI Sarajevo prisustvovalo je 45 tisuće gledatelja, TV prijenos pratilo je dvije milijarde ljudi, a sa Igara je izvještavalo 4500 novinara.

 

Naslovne fotografije: Hrvatski klizački savez

Kultura

Promocija knjige ‘Tragovi na modrom nebu’ koja govori o povijesti hrvatskog zrakoplovstva

Pridružiti se možete sutra u 18 sati u Središnjem odjelu za odrasle.

Objavljeno

na

Uoči manifestacije AIRVG koja će se održati u subotu 11. svibnja, Gradska knjižnica Velika Gorica poziva na prigodno predstavljanje knjige ‘Tragovi na modrom nebu’ autora Ivana Mustača, inače profesora likovnog odgoja i likovne umjetnosti u mirovini.

Knjiga je nastala na temelju autorovih slika koje prikazuju prizore iz povijesti hrvatskog zrakoplovstva. Mustač je slike popratio i tehničkim podacima što čini ovu knjigu hvalevrijednim svjedokom razvoja zrakoplovstva u Republici Hrvatskoj. Posebno je zanimljivo poglavlje o zrakoplovstvu iz Domovinskog rata.

Knjigu će uz autora predstaviti i recenzent Igor Despot. Pridružiti se možete sutra u 18 sati u Središnjem odjelu za odrasle.

 

Nastavite čitati

Moja županija

Kreće projekt ‘Zaželi’ u Pokupskom zbog kojeg je posao dobilo 15 žena

One će tijekom 34 mjeseca pružati usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu osobama starije životne dobi kao i onima s invaliditetom.

Objavljeno

na

Petnaest žena s područja općine Pokupsko potpisalo je ugovore o radu s općinskim načelnikom Božidarom Škrinjarićem.

One će tijekom 34 mjeseca pružati usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu za oko 90 korisnika, odnosno osoba starije životne dobi kao i onima s invaliditetom. Osim njih na projektu je zaposleno i dvoje mladih s područja općine na radna mjesta voditelja i asistenta projekta koji će obavljati administrativne i tehničke poslove tijekom provedbe projekta.

Glavni cilj projekta je povećanje socijalne uključenosti i prevencija institucionalizacije ranjivih skupina osiguravanjem dugotrajne skrbi.

Vrijednost projekta, financiranog iz Europskog socijalnog fonda plus, iznosi 765.000,00 eura te su svi planirani troškovi u potpunosti prihvatljivi.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Projekt DV Velika Gorica ‘Naši recepti za ljutnju’ među četiri najbolja na regionalnoj smotri

Predstavljeno je 12 najboljih projekata iz Zagrebačke, Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Krapinsko-zagorske županije.

Objavljeno

na

Projekt Dječjeg vrtića Velika Gorica ‘Naši recepti za ljutnju’ jedan je od četiri projekata koji će biti predstavljeni na državnoj smotri 22. i 23. svibnja u Slavonskom Brodu. Odlučeno je tako jučer na Regionalnoj smotri projekata iz Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo Vlade Republike Hrvatske održanoj u Velikoj Gorici, a gdje je predstavljeno 12 najboljih projekata iz Zagrebačke, Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Krapinsko-zagorske županije.

– Rani predškolski odgoj i obrazovanje pruža jednu dobru razinu i mjesto gdje se djeca socijaliziraju, uče kulturi, ophođenju, ponašanju i funkcioniranju u društvu. Sve ono što će kasnije tijekom života proživljavati, načine koje su naučili u toj ranoj dobi na neki će se način preslikati i u kasnije djelovanje – istaknula je uvodno Andreja Silić, viša savjetnica za rani predškolski odgoj i obrazovanje te dodala kako smotra nema natjecateljski karakter već se posebna pozornost usmjerava na prikaze vrsnih primjera iz prakse koje odgajatelji i odgajateljice mogu pokušati primijeniti i ostvariti u svojoj zajednici.

Foto: Petra Škrinjarić

Projekt kojeg je osmislila odgajateljica dramsko-scenskog programa Višnja Orešković odnosi se na dječje emocije i kako se njima nositi. Ponukani specifičnim ponašanjem djeteta predškolske dobi koje je boravilo u grupi, rodila se ideja o pokretanju ovog projekta.

– Riječ je o jednom dječaku koji je plakao, odgurivao djecu, nije želio dijeliti stvari i vrlo je malo komunicira. Sve su to doživljavala druga djeca iz skupine pa je tako drugo dijete u vrtić donijelo slikovnicu Emociometar inspektora Kroka koja upravo govori o različitim emocijama koje su glavni likovi proživljavali. Tu smo mi kroz priče prolazili kroz sva emocionalna stanja, razgovarali o njima i izrazima lica – priča nam odgajateljica Orešković.

Foto: Petra Škrinjarić

S obzirom na to da je riječ o dramsko-scenskoj grupi pa su se izrađivale lutkice iz slikovnice čijom su ih dramatizacijom djeca oživljavala. Izradili su i velikog lutka Ljutka koji je živio u Ljutilištu. Djeca su tu mogla odlaziti kada su bila ljuta i razgovarati s Ljutkom. Bilo je tu i drugih emocija, pa se Ljutilište pretvorilo u Tugovalište ili Sramilište.

– Kako je vrijeme prolazilo počeli smo primjećivati promjene u ponašanju. U međuvremenu je u skupinu stigla i Ljupka, lutka koja je uvijek bila dobro raspoložena, nasmijana i vedra. Djeci se jako sviđala interakcija s Ljupkom i svi su željeli biti kao ona. Tu se rodila ideja da napravimo naše recepte za ljutnju po kojem je projekt i dobio ime – ističe Orešković.

Evo i kako glase neki od recepata za ljutnju:

Kada sam ljut…

‘…odem iz igre i jako se zacrvenim, pa odem malo u park pa se onda ohladim’

‘Ja si pojedem kockicu leda, odem doručkovati ili sjednem na klupicu’.

– Djeca imala recepte na panou, počela ih primjenjivati i ponašanje se vidljivo počelo mijenjati, osobito kod spomenutog dječaka koji je postao znatno asertivniji, verbalno i jasno izražavao svoje emocije, htio je više surađivati te pokazivao veću spremnost za suradnju i uvažavanje tuđih potreba. Možemo reći da su ciljevi našeg projekta i realizirani – naglasila je Orešković.

Uz gorički projekt na državnu smotru idu i projekti ‘Kućica za knjige’ Dječjeg vrtića Videk iz Prigorja Brdovečkog, ‘Knjiga o meni’ iz Dječjeg vrtića Zvirek iz Stubičkih Toplica te ‘Stari bunari’ iz Dječjeg vrtića Dugo Selo.

Stručni skup organizirala je Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s Dječjim vrtićem Velika Gorica.

Foto: Petra Škrinjarić

Foto: Petra Škrinjarić

Nastavite čitati

Vijesti

Ispunite anketu i sudjelujte u poboljšanju lokalnog prehrambenog sustava

Izraziti svoje stavove možete do 13. svibnja.

Objavljeno

na

Istraživački projekt Cities2030 provodi aktivnosti vezane za sustav hrane u našem okruženju, a jedna od aktivnosti je anonimna online anketa koju imate prilike ispuniti i na taj način doprinijeti razvoju projekta i poboljšanju prehrambenog sustava.

Istraživanje ima za cilj identificirati prepreke i ranjivosti lokalnih prehrambenih sustava proučavajući prehrambeni sustav grada i regije. U okviru ovog istraživanja provodi se anketa među građanima diljem zemalja EU-a kako bi se prikupila njihova stajališta i iskustva s lokalnim prehrambenim sustavima.
Podatke prikupljene iz ankete projekt Cities2030 koristit će za izradu budućih preporuka kroz detaljna istraživanja.

Anketa je online i potpuno anonimna. Sudjelovanje u anketi je dobrovoljno i trajat će oko 10 minuta. Možete odbiti anketu ili izaći iz ankete u bilo kojem trenutku. Potrebno je popuniti sva pitanja.

Inače, projekt je financiran iz programa Obzor2020 s 41 partnerom koji dijele sličnu viziju poboljšanja prehrambenih sustava. Istraživanje je razvio projekt Cities2030, a koordiniralo ga je Sveučilište Ca’ Foscari u Veneciji.

Izraziti svoje stavove možete do 13. svibnja.

 

 

Nastavite čitati

Kultura

Jubilarni 300. Matičin četvrtak u znaku pisaca i pjesnika turopoljskog dijalekta

Gost je Boris Kuzmić, redovni profesor na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Objavljeno

na

Jubilarni 300. Matičin četvrtak ugostit će Borisa Kuzmića, redovnog profesora na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a koji će govoriti o piscima i pjesnicima koji pišu na domaćem, turopoljskom dijalektu.

Kuzmić je objavio pet knjiga i šezdesetak znanstvenih radova, pretežito iz hrvatske povijesne dijalektologije. Recenzirao je nekoliko knjiga, velik broj članaka, sveučilišnih i znanstvenih projekata.

Član je Matice hrvatske i Kajkavskoga spravišča. Bio je članom uredništva časopisa “Croatica” (2016.–2022.). Dobitnik je Nagrade Grada Zagreba za 2021. godinu zajedno s četrdesetak jezikoslovaca. Znanstveni su mu interesi: povijesna dijalektologija hrvatskoga jezika i jezik suvremene hrvatske dijalektne književnosti. Od 2018. intenzivno objavljuje radove o jeziku suvremenih turopoljskih kajkavskih pisaca.

Iz goričkog Ogranka matice hrvatske pozivaju sve da dođu u četvrtak u Područnu knjižnicu Galženica u 19,30 sati.

Nastavite čitati

Reporter 436 - 11.04.2024.

Facebook

Izdvojeno