Povežite se s nama

Priroda

Serija potresa na Banovini: Seizmolozi umiruju ‘to nije ništa neuobičajeno’

Potresi mogu biti češći, a može biti dana s većim brojem potresa. No, seizmolozi ne mogu predvidjeti hoće li biti i potresa jačih od magnutude 4, niti kada…

Objavljeno

na

potres ilustracija

Nakon što je par dana zaredom područje Banovine uzdrmala serija blažih potresa, te ponovo zabrinula stanovnike, iz Seizmološke službe poručuju kako su to očekivane pojave, tj. nastavak seizmičke aktivnosti nakon glavnog potresa na području Petrinje i Siska u prosincu 2020., koji je bio magnitude 6,2 po Richteru, što je najjači potres zabilježen otkada postoje seizmografi u Hrvatskoj.

Serija od četiri slabija potresa posljednji je put zabilježena 11. siječnja, a voditeljica Seizmološke službe Ines Ivančić, kaže kako ‘to ipak nije ništa neuobičajeno’.

– Seizmička aktivnost tamo može potrajati dvije i više godina, odnosno do stanja u kojem će se razina seizmičnosti vratiti na stanje kakvo je bilo prije ovih potresa. To su sve nastavci stare seizmičke aktivnosti nakon glavnog potresa 2020. magnitude 6,2 po Richteru – rekla je seizmologinja Ivančić za Jutarnji list.

potres seizmograf

Foto: potres, ilustracija/ Borna Filic/PIXSELL

Samo je u noći na ponedjeljak zabilježena serija više od četiri potresa na području Banovine, no seizmolozi kažu kako takva pojava nije rijetkost.  Serija od četiri potresa u jednoj noći već je zabilježena početkom godine, točnije 11. siječnja, kada je između 1 sat u noći i 4 sata došlo do četiri zasebna potresa od kojih je najsnažniji bio onaj magnitude 3,3 po Richteru.

– Dakle nije neobično da se dogode potresi jedan za drugim. No, vrlo su uznemiravajući stanovnicima koji su dugo izloženi trešnji na području gdje se potresi događaju. Primjera radi, tijekom 2021. godine zabilježeno je oko 1400 petrinjskih potresa magnituda većih ili jednakih 2,0. po Richteru – napominje seizmologinja Ivančić.

Također ističe kako potresi mogu biti češći i mogu biti jedni za drugim i može biti dana s većim brojem potresa.

– Obično su to slabiji potresi, kao ovi koje sada osjećamo, ali ne možemo predvidjeti hoće li biti jačih potresa, i jačih od magnutude 4, niti kada – poručuje voditeljica Seizmološke službe, Ines Ivančić.

HOTNEWS

Šumoborci Turovci zasadit će još tisuću sadnica hrasta lužnjaka

U sklopu projekta ‘Prijatelj šume’ tristitinjak goričkih učenika proći će i radionice koje provode stručni predstavnici Hrvatskih šuma, Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica i Turopoljske udruge skauta ‘Tur’.

Objavljeno

na

Objavio/la

sumoborci skola

Turopoljska udruga skauta „Tur“ i ove godine provodi projekt Prijatelj šume, kroz koji će uz potporu Zagrebačke županije provesti edukacije, a potom i akcije pošumljavanja za učenike srednjih škola s područja županije. Kroz ovaj projekt turopoljski skauti planiraju sa suradnicima na projektu zasaditi još tisuću sadnica hrasta lužnjaka u šumama na području Zagrebačke županije.

Učenici se kroz edukaciju upoznaju s uzrocima i posljedicama klimatskih promjena, opasnostima koje čine društvu i ekonomiji, te opće korisnim funkcijama šuma.

– Projekt Šumoborci Turovci ove godine provode uz podršku i potporu Grada Velike Gorice te u partnerstvu s čak osam osnovnih škola na području grada, te s Hrvatskim šumama, Upravom šuma Zagreb. Edukaciju bi kroz interaktivne radionice po školama trebalo proći oko tri stotine učenika – ističe Alen Konjević, predsjednik ‘Tur’-a.

sumoborci skola2

FOTO: projekt Šumobprci, edukacija u školi/ Turopoljska udruga skauta „Tur“

Šumoborci će postati učenici koji će nakon edukativnog dijela projekta, odnosno radionica koje u školama provode stručni predstavnici Hrvatskih šuma, Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica i Turopoljske udruge skauta „Tur“, do kraja godine sudjelovati i u dvije aktivnosti sadnje mladica hrasta lužnjaka na velikogoričkom području.

– Prošle godine su mali Šumoborci kroz projekt Prijatelj šume, uz potporu Zagrebačke županije u Turopoljskom lugu zasadili više od dvije tisuće sadnica. Ove je godine u planu zasaditi isto toliko samo volonterskom aktivnošću osnovnoškolaca. Aktivnosti sadnje u Turopoljskom lugu planiramo provesti 7. prosinca, ukoliko nam to vremenske prilike dozvole – najavljuje Konjević.

sumoborci skola1

FOTO: projekt Šumobprci, edukacija u školi/ Turopoljska udruga skauta „Tur“

Projekt Šumoborci dio je velike nacionalne kampanje Saveza izviđača Hrvatske pod nazivom CO2mpensating by planting, a koja za cilj ima nadoknadu proizvedenih emisija ugljičnog dioksida i neutralizaciju vlastitog ugljičnog otiska putem sadnje stabala.

 

 

Nastavite čitati

Vijesti

Lovcima iz Vukovine gradska sredstva za edukaciju članova i uređenje infrastrukture

Lovci svake godine obnavljaju lovište i lovno gospodarski fond kao i objekte kojima se lovci služe da bi lovačko društvo bilo funkcionalno.

Objavljeno

na

Lovacko drustvo Srndac iz Vukovine

Ljudi često smatraju da se lovci bave samo odstrelom divljači, no stvar je ipak malo drugačija. Što to znači biti lovac i tko može postati lovac, upoznao nas je tajnik Lovačkog društva “Srndać” iz Vukovine.

– Ako ste spremni za odlazak u prirodu, imate poštovanje prema životinjama te ako ste spremni izdvojiti znatno vrijeme za održavanje lovno tehničkih i lovno gospodarskih objekata tada bi mogli imati predispozicije da budete lovac – govori nam Gučić te dodaje da svaki pravi lovac prije svega mora poštovati životinje.

Lovacko drustvo Srndac iz Vukovine

Foto: Lovačko društvo “Srndać” Vukovine

– Osim toga, da bi bio pravi lovac morate biti strpljivi i vješti, uživati u povezivanju s prirodom te na taj način doprinijeti održavanju zdrave populacije divljači u lovištu. Ako se mislite baviti lovom samo radi odstrela divljači tada razmislite da se bavite nečim drugim – naglašava Gučić.

Lovci svake godine obnavljaju lovište i lovno gospodarski fond kao i objekte kojima se lovci služe da bi lovačko društvo bilo funkcionalno te ispunjavalo zadane uvjete. U tome im već godinama pomaže Grad Velika Gorica koji financira lovačke udruge koje se prijave na javni natječaj za potpore lovstvu te je i u 2022. godini Grad dodijelio Lovačkom društvu „Srndać“ Vukovina 6 tisuća kn za projekt „Edukacija članova putem stručnog osposobljavanja te povećanje kvalitete infrastrukture u lovištu i lovačkom domu“.

– Zahvaljujemo gradonačelniku Ačkaru na razumijevanju i Gradu što dugi niz godina pomaže Lovačkom društvu „Srndać“ Vukovina te se veselimo i daljnjoj suradnji uz lovački pozdrav „Dobra kob!” – poručio je Grčić.

Nastavite čitati

Vijesti

Broj rodinih gnijezda se smanjuje, a evo koliko ih ima u našem gradu

Isplaćene naknade za gnijezda bijele rode.

Objavljeno

na

Rode Zeljka Sabaric 2 Medium

Vlasnicima objekata koji imaju gnijezdo rode na krovovima svojih kuća ili gospodarskih objekata isplaćena je naknada u iznosu od 700 kuna po gnijezdu bijele rode. Već 13 godina Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije projektom „Zaštita i očuvanje bijele rode” isplaćuju naknadu zbog sanacije šteta na krovovima. A time se ujedno doprinosi očuvanju prostora i biološke raznolikosti. Tako se štite rode, a istovremeno se stvaraju i uvjeti za razvoj ekološkog turizma u ruralnim područjima.

Naknada se isplaćuje za popravak i zamjenu krovišta zbog šteta koju gnijezda čine svojom težinom. Rode svake godine nadograđuju svoja gnijezda, a isto gnijezdo može se koristiti desetljećima pa čak i preko 100 godina, tako da gnijezda dostižu impresivnu težinu. Najveća zabilježena gnijezda mogu biti visoka i široka preko 2 metra te doseći masu od čak 1000, kg zbog čega dolazi do oštećenja krovišta. Stoga krovovi na kojima se nalazi gnijezdo bijele rode imaju kraći vijek trajanja. Od početka projekta isplaćeno je oko 700 tisuća kuna za popravak krovišta.

rode na krovu

Gnijezda rode

– Unatoč naknadi koja se isplaćuje, u zadnjih 10 godina evidentan je pad broja gnijezda na objektima i povećanje broja gnijezda na stupovima električne mreže. Glavni razlozi su rušenje gnijezda uslijed vremenskih nepogoda, premještanje gnijezda uslijed promjene krovišta, urušavanje starih kuća i štagljeva – ističu iz Javne ustanove Zeleni prsten.

Ove godine na području Zagrebačke županije zabilježeno je 267 gnijezda bijele rode od čega 31 gnijezdo na obiteljskim kućama i gospodarskim objektima, a 236 na stupovima. Gradovi s najvećim brojem gnijezda su Vrbovec (56) i Ivanić Grad (28). Kada su u pitanju općine tu prednjači su Dubrava (30), Pisarovina i Klinča Sela s 29 gnijezda. Sela s najvećim brojem gnijezda su Donja Kupčina (23), Donja Zdenčina (19) i Brčevec (16). Velika Gorica spada u zlatnu sredinu, a na području našeg grada ima 12 rodinih gnijezda.

Nastavite čitati

Moja županija

Edukativno rekreativna staza “Upoznajmo šumu” – najljepša učionica na otvorenom

Svrha staze je promicanje i korištenje rekreativnih, zdravstvenih i turističkih funkcija šume te prirodnih ljepota krajobraza.

Objavljeno

na

Djeca OS Samobor Large

U park šumi Stažnik otvorena je edukativno rekreativna staza „Upoznajmo šumu“ u dužini 350 metara, kružnog oblika sa šetnicom koja je izdignuta od razine tla pola metra radi lakšeg kretanja. Svrha staze je promicanje i korištenje rekreativnih, zdravstvenih i turističkih funkcija šume te prirodnih ljepota krajobraza. Staza predstavlja malu školu u prirodi – poučnim tablama i učionicom na otvorenom nastoji se dati prikaz šumskog bogatstva.

Ervin Kolarec Tatjana Masten Milek

– Ljepota Park šume Stražnik primijećena je davne 1970. godine kada je zaštićena. Park šume Stražnik zajedno s park šumom Tepec-Palačnik čini prepoznatljivu vizuru Samobora. Sunčani Stražnik mješovita je šuma koja se sastoji od smreke i pitomoga kestena te u manjoj mjeri bukve, hrasta kitnjaka. Posebnost ovog područja je crni bor, crnogorično stablo iz porodice borovki. Šetnja borovom šumom olakšava disanje osobama koje imaju problema s dišnim organima tako da vjerujemo da će ovo postati novo omiljeno šetalište Samoboraca, a i Zagrepčana koji su oduvijek voljeli dolaziti u samoborski kraj. Ipak su šume „pluća“ našeg planeta! – poručila je Tatjana Masten Milek, ravnateljica Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije.

Stjepan Esih Tatjana Masten Milek Large

Staza uređena sredstvima dobivenim iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. Ukupna vrijednost projekta je 830 tisuće kuna od čega je 80% financirano sredstvima Europske unije.

– Stanovnici i posjetitelji Zagrebačke županije postali su bogatiji za novo mjesto za uživanje u prirodi i rekreaciji. Nema sumnje da će ovo mjesto, pogotovo u dane vikenda vrvjeti izletnicima. Posebno treba pohvaliti edukativan karakter šetnice, posebno za školarce. Nema sumnje ovdje će biti najljepša učionica na otvorenom – rekao je prilikom otvorenja zamjenik župana Ervin Kolarec.

Djeca OS Samobor Ervin Kolarec Large

Djeca osnovne škole Samobor imala su priliku „otvoriti“ učionicu na otvorenom radionicom „Jesen u mom kraju“, a njihovi osmjesi su najbolja pozivnica da dođete i uživate u edukativnoj stazi „Upoznajmo šumu“.

 

Nastavite čitati

Priroda

Sat vremena duljeg spavanca – kreće zimsko računanje vremena

U noći sa subote na nedjelju vraćamo kazaljku jedan sat unatrag, s tri na dva sata ujutro. No, možda je to i zadnje sezonsko pomicanje sata.

Objavljeno

na

Objavio/la

zimsko racunanje vremena

Posljednje nedjelje u listopadu u Hrvatskoj počinje zimsko računanje vremena, na način da se u noći sa subote, 29. na nedjelju 30.listopada vrijeme u tri sata ujutro vraća za jedan sat unatrag.

Sezonske promjene računanja vremena uvijek se rade vikendom, kako bi se ljudi barem malo prilagodili, jer su istraživanja potvrdila kako pomicanje sata uzrokuje svakojake tegobe, od smanjene koncentracije, povećanog umora, pospanosti i slično.

beba spava

Foto:Ilustrativna/pixabay.com

Čitavu priču oko zimskog i ljetnog računanja vremena pokrenuo je još davne 1784.g. izumitelj, znanstvenik, kasnije i predsjednik SAD-a, Benjamin Franklin, no zaživjela je tek početkom 20. stoljeća kada su je prihvatili Nijemci. Čini se kako bi se u našem stoljeću moglo i završiti s tom vremenskom zbrkom, jer Europska komisija je prije nekoliko godina predložila ukidanje sezonskog pomicanje sata, a ove godine bi se sve članice EU morale odlučiti žele li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena.

Tako da bi se moglo dogoditi kako je pomocanje sata ove nedjelju možda i zadnje. Inače, Hrvatska će se, koliko je zasad poznato, odlučiti za ljetno računanje vremena.

 

 

Nastavite čitati

Reporter 421 - 17.11.2022.

Facebook

Izdvojeno