Povežite se s nama

Vijesti

Prve gubice Jurjeva – Upoznajte zvijezde lake konjice Turopoljskog banderija

Upoznajte konje banderijalce: Pastuh Gofi je glavni džek, Django je filmska zvijezda, Kodi tatin sin, Ribica je uspjela pobijediti smrt, a Roza je – Slavonka…

Objavljeno

na

Tradicija lake konjice Turopoljskog banderija, duga gotovo osam stoljeća, ovog je proljeća revitalizirana na središnjoj proslavi Jurjeva, kad je predvodeći povorku povijesnih postrojbi, šestorica veličanstvenih konja i konjanika, plemenitaški, dostojanstveno, prošlo kroz Veliku Goricu. Upravo je to bila ideja župana Plemenite opčine turopoljske, Juraja Odrčića, koja se i ostvarila na njihovu veliku, 30. obljetnicu.

– Htjeli smo nastaviti tu povijesnu tradiciju banderija na konjima. Imali smo i proteklih godina povremeno jahače, ali nikad na ovaj način. Ljudi su to odlično primili, puno nam se javljaju preko društvenih mreža, svidjela im se ta nova atrakcija našeg grada. Nastupat ćemo tijekom godine na nekim većim manifestacijama – najavio je župan POT-a.

Tko bi rekao, gledajući ih na jurjevskoj premijeri, kako su jahači s obukom krenuli prije samo četiri mjeseca. No zahvaljujući savjetima i stručnoj pomoći tima Konjičkog centra Miklin iz Bukevja i Željku Matejčiću Mati, zapovjedniku Kravat pukovnije, banderijski entuzijazam i upornost i vrhunski treninzi pokazali su se kao dobitna kombinacija.

Konji koji su prošetali goričkom promenadom iskusni su i istrenirani, a zagrebačkoj publici su poznati kao najjatraktivniji dio smjene straže na glavnom trgu hrvatske Metropole. Sad je red da malo pobliže upoznamo zvijezde lake konjice Turopoljskog banderija…

Prvi među jednakima je Gofi, jedini pastuh među “šestoricom veličanstvenih”, višestruki svjetski i domaći šampion, kasač i, sve u svemu, “jedan pravi gospodin koji ih je sve izdresirao”. Tako nam o njemu, s neskrivenim ponosom i ljubavlju, priča Ivan Miklin Gliba, iskusni trener i vlasnik Konjičkog centra Miklin iz Bukevja, iz kojeg dolaze ovi ljepotani.

– Gofi je imao pobjeda k’o u priči i to jakih, odlične je genetike, daje sjajne potomke, imao je i nevjerojatne zarade za, recimo to tako, karijeru jednog konja. Jako je cijenjen. Iznimno je dobar i u glavi, smiren, odličnog temperamenta, sve ostale konje je svemu naučio, to vam je trening kao i kod ljudi. Nije isto kad su na ranču ili na cesti, uz razne vremenske prilike, jer puno je tu treninga. Svi ga vole i on je glavni džek! – kaže nam Miklin i otkriva kako, poput većine konja, voli mrkve i jabuke, ali bi se prodao za kocku šećera.

22.04.2023. – Velika Gorica – Turopojsko Jurjevo 2023. – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Django je pak jedna sasvim posebna priča. Za njegovu bi se konjsku sudbinu slobodno moglo reći – od trnja do zvijezda! Jer, Django je doista zvijezda, i to brojnih serija, filmova, dokumentaraca, ali i član čak dvije povijesne postrojbe. Upravo je on predvodnik konjice Turopoljskog banderija, ali i Kravat pukovnije. To je njegov današnji život. Taj polunonius, križanac, prije ove konjske slave bio je “teški šljaker”, priča Miklin.

– On je zbilja prošao težak put, vukao je kola i klade iz šume i igrom slučaja je došao u naš konjički centar. Tu smo ga izdresirali za jahanje i sad je prava turistička atrakcija i na Trgu bana Jelačića i na našem Tuđmancu. A mogao je završiti u kobasama! – ispričao nam je Miklin.

Skoro pa idiličan život ima treći po redu grivasti ljepotan. Njegovo je ime Kodi, američki je kasač, a svemu što zna naučio ga je – tata! A to je nitko drugi nego prvospomenuti Gofi.

– Došao nam je u centar kao ždrijebe od šest mjeseci i s dvije godine smo ga počeli trenirati za utrke. No nije se pokazao kao potencijal, pa smo ga orijentirali na škole jahanja, snimanja i povijesne postrojbe. Klinci baš uživaju jahati na njemu. Miran je, pouzdan, staložen. Kakav otac, takav sin – zaključuje naš sugovornik.

I tu smo završili s konjskom gospodom, jer u lakoj konjici Turopoljskog banderija na snazi je potpuna ravnopravnost. Prva koju predstavljamo među elegantnim konjskim damama, da ne kažemo kobilama, polukrvna je Ribica, čija je priča pomalo dramatična. Naime, na bukevski je ranč došla doslovno na rubu smrti, iz jednog zaprešićkog konjičkog centra, gdje su dali sve od sebe, ali više joj nisu znali pomoći.

– Bila je u takvom stanju da smo pomislili kako ćemo je morati uspavati. No naši uvjeti, te otvorene štale, očito su jako dobro utjecali na nju, promijenili smo joj i prehranu, i oporavila se. Divnog je karaktera, jako staložena, mirna, pouzdana – otkriva nam Miklin.

Tu je još i kasačica Roza, koja je došla iz Slavonije. Mirna je i pouzdana i, kao i svi njeni konjski prijatelji iz ekipe, obučena je za školu jahanja, razna snimanja i povijesne postrojbe.

Šesta članica ekipe je Čedna, punokrvna kobila, mirne naravi, omiljena u školi jahanja, koja je preko Srbije i Slovenije svoj konjski dom pronašla u Bukevju.

22.04.2023. – Velika Gorica – Turopojsko Jurjevo 2023. – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Miklin nam još posebno ponosno ističe kako je prava rijetkost to što su svi iste, tamne boje, vranci. Kaže kako je to rijetkost u bilo kojoj štali u Hrvatskoj.

Sad kad smo pobliže upoznali šest grivastih ljepotana i ljepotica koji su oplemenili Banderij, da čujemo iz prve ruke kako su se snašli prvi konjanici banderijci: Luka Bačurin, Tomislav Hodalj, Josip Knapić, Nikola Trumbetaš, Krunoslav Stepanić, predvođeni zapovjednikom Darkom Cvetkovićem?

– Jedino je zapovjednik Darko imao iskustva s konjima, drugi dečki nikad na konja nisu sjeli. Znali su da ima četiri noge i rep, za grivu su mislili da se zove kosa, prvi prvom susretu ih je bilo i malo frka. Lijepo to izgleda na televiziji, ali drugo je to uživo, velika je to i moćna životinja. Kad su projahali, vidjeli su da to nije ništa strašno. U početku su gutali knedle, sad jedva čekaju novi trening, sad im je to pravi gušt – priča nam.

I nakon četiri mjeseca treninga…

– Vrhunski su to odradili za Jurjevo, izgledalo je sve to jako lijepo, bio sam iznimno zadovoljan i sretan – ocjena je njihovog trenera Ivana Miklina Glibe.

Upravo zapovjednik banderijske lake konjice otkriva kako je jahati konja otprilike kao i voziti bicikl. Jednom kad naučite, uvijek ga znate “voziti”. Davnih dana se bavio treniranjem konja kasača i, baš kao i svih 40 banderijaca, bio je oduševljen idejom župana Plemenite opčine turopoljske Juraja Odrčića da se za veliku obljetnicu njihova povijesna postrojba oplemeni lakom konjicom.

– Odazvalo se nas 100 posto, svi su htjeli jahati. Ja sam imao neko iskustvo, a ostali dečki su izrazili najveću želju i entuzijazam. K’o djeca u vrtiću, jedva su čekali svaki sljedeći trening. Krenuli su od nule i dobro su to svladali, od teorije do prakse. Prezadovoljan sam kao zapovjednik – kaže nam Darko Cvetković.

– Zahvalio bih ekipi konjičkog centra i Željku Matejčiću, koji su odličan tim, puno su pomogli dečkima bez ikakvog iskustva s konjima. Jedno jako pozitivno i sasvim posebno iskustvo – ističe za kraj.

Vijesti

Provale u Gradićima! Mještani pozvani na oprez nakon više incidenata

Mještani su pozvani da budu na oprezu i odmah dojave svaku sumnjivu aktivnost.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Canva.com

U Gradićima su proteklih dana zabilježene provale na privatne posjede u Ulici kralja Tomislava (prema pruzi) te u Baranjskoj ulici. O incidentima je obaviještena policija, koja poduzima potrebne mjere kako bi pronašla počinitelje i spriječila nove slučajeve.

Stanovnici su pozvani na pojačan oprez, posebno u večernjim i noćnim satima. Iz Mjesnog odbora poručuju građanima da obrate pažnju na sumnjive osobe ili vozila u blizini kuća i dvorišta, te da svaku neuobičajenu situaciju odmah prijave policiji na brojeve 192 ili 112. Mještanima se savjetuje da zaključavaju vrata i ograde te osiguraju imovinu, a preporuka je i da pripaze na susjedove kuće ako znaju da ih trenutno nema.

“Budimo jedni drugima oči i uši, zajedno možemo spriječiti nove pokušaje krađa i učiniti naše Gradiće sigurnijima”, zaključuju iz Mjesnog odbora.

Nastavite čitati

Vijesti

JESENSKA AKCIJA ČIŠĆENJA–Zajednička borba protiv ilegalnih deponija

U jesenskim mjesecima, kad s vegetacije opadne lišće, ovaj problem postaje posebno vidljiv i lako se uoče mjesta na kojima je otpad odložen tijekom proljeća i ljeta.

Objavljeno

na

S dolaskom jeseni i padom lišća, na širem području Velike Gorice sve su uočljivija ilegalna odlagališta otpada. Na rubovima šuma, uz poljske putove, kanale i napuštene parcele pojavljuju se vreće s građevinskim otpadom, stari namještaj, plastika, dijelovi vozila i drugi predmeti koji ne bi smjeli završiti u prirodi. Takve lokacije narušavaju izgled naselja i ugrožavaju okoliš, uzrokuju razmnožavanje štetnika kao što su štakori i komarci, a njihovo uklanjanje zahtijeva značajne resurse i zajednički angažman komunalnih službi i građana.

Grad Velika Gorica i VG Čistoća i ove jeseni provode pojačane aktivnosti na sanaciji ilegalnih odlagališta. Cilj akcije je ukloniti otpad koji se nakupio tijekom godine te spriječiti nastanak novih deponija. U provođenju akcija ključnu ulogu imaju i sami građani koji prijavljuju nova odlagališta i na taj način doprinose učinkovitijem radu službi.

Problem ilegalnog odlaganja otpada nije nov, ali se u jesenskim mjesecima postaje posebno vidljiv. Kad s vegetacije opadne lišće, lako se uoče mjesta na kojima je otpad odložen tijekom proljeća i ljeta. Takve lokacije često se ponavljaju, pa komunalni redari i VG Čistoća provode redoviti nadzor i obilazak poznatih kritičnih točaka. Dio lokacija nadzire se i putem kamera, no one su, nažalost, često izložene vandalizmu i oštećenjima.

Prema podacima VG Čistoće, tijekom prošle godine s područja Velike Gorice i okolnih naselja uklonjeno je više od 1.400 tona otpada s divljih odlagališta. Radi se o mješovitom komunalnom i građevnom otpadu, a pojedine lokacije zahtijevale su i dodatne sanacijske radove zbog onečišćenja tla. Ove brojke pokazuju razmjere problema, ali i ozbiljnost pristupa gradskih službi koje svake godine ulažu značajna sredstva u sanaciju. Značajna sredstva koja se namiruju iz gradskog proračuna, koje pridonose svi, dok samo neki neodgovorni pojedinci i tvrtke rade ovu silnu štetu.

Kako građani mogu pomoći?

Postupak prijave ilegalnog odlagališta jednostavan je i dostupan svima. Građani mogu prijaviti lokaciju putem službenog obrasca na internetskim stranicama VG Čistoće, e-poštom, telefonski ili osobno u Službi komunalnog redarstva Grada Velike Gorice. Nakon zaprimljene prijave, komunalni redar izlazi na teren, utvrđuje stanje, fotografira lokaciju i sastavlja zapisnik. Taj se zapisnik dostavlja Gradu, koji izdaje nalog za čišćenje. Na temelju tog naloga, VG Čistoća provodi uklanjanje otpada i po potrebi sanira teren. Grad surađuje i s mjesnim odborima koji pomažu u prepoznavanju lokacija na kojima se problem učestalo ponavlja. U slučajevima kada se utvrdi počinitelj, komunalni redari pokreću prekršajni postupak. Propisana kazna za nepropisno odlaganje otpada za fizičke osobe iznosi od 663 do 2.654 eura, dok su kazne za pravne osobe višestruko veće.

VG Čistoća apelira na sve građane da prijave svaku sumnju na ilegalno odlaganje otpada. Pravovremena prijava omogućuje brzu reakciju, smanjuje troškove čišćenja i sprječava širenje otpada na okolne površine. Osim prijave, građani se potiču i na korištenje reciklažnih dvorišta koja su besplatno dostupna svima. U reciklažnim dvorištima moguće je odložiti veće količine otpada, glomazni i opasni otpad, građevinski materijal i elektroničke uređaje, čime se smanjuje potreba za nepropisnim odlaganjem.

Jesenski mjeseci idealno su vrijeme za akcije čišćenja, jer priroda tada jasno pokazuje sve nepravilnosti u prostoru. U okviru ovogodišnje akcije planira se sanirati više desetaka lokacija, od kojih su neke već očišćene i volonterski uz pomoć lokalnog stanovništva. Uklanjanjem otpada, postavljanjem upozoravajućih ploča i pojačanim nadzorom nastavlja se s ciljem smanjenja broja ilegalnih odlagališta i jačanja svijesti o važnosti očuvanja okoliša.

Zahvaljujući zajedničkim naporima Grada i VG Čistoće te odgovornom ponašanju stanovnika, Velika Gorica postaje primjer sredine koja aktivno brine o čistoći i sigurnosti prostora. U vremenu kada jesen razotkriva skrivene slojeve prirode, zajednički trud može pokazati ono najvrjednije – čistu, uređenu i odgovornu zajednicu.

Nastavite čitati

Moja županija

Završio ciklus radionica o zdravstvenoj pismenosti i pravima iz socijalne skrbi – informacije dobilo više od 300 sudionika

„Koliko imamo programa, toliko smo bogatiji kao zajednica.“

Objavljeno

na

Objavio/la

U sklopu ciklusa radionica o zdravlju, zdravstvenoj pismenosti i pravima iz socijalne skrbi, održana je posljednja, osma po redu radionica u Zaprešiću, čiji je cilj osnaživanje znanja krajnjih korisnika o zdravlju, pravima iz područja socijalne skrbi te unapređenje zdravstvene pismenosti.

-Zagrebačka županija je prva županija u Hrvatskoj koja je donijela Socijalni plan za razdoblje od 2025. do 2027. godine i već u ovoj godini su odrađene mnoge aktivnosti, proputovali smo cijelu županiju, sva gradska Društva Crvenog križa. Obzirom da su na radionicama stanovnici dobi 50+, kroz sve radionice smo dali najvažnije informacije o zdravlju i zdravstvenoj pismenosti i uslugama koje je moguće ostvariti iz sustava socijalne skrbi – objasnila je pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Ksenija Čuljak i istaknula projekt „Pomoć u kući“ u sklopu kojeg Zagrebačka županija jedina u Hrvatskoj financira božićnice i regres za gerontodomaćice, te financira police osiguranja za djecu s neadekvatnom roditeljskom skrbi.

-Naš socijalni plan je pun mjera i aktivnosti koje će se nastaviti i u sljedećim godinama, poput trogodišnjeg projekta „Četiri plus“ koji pomaže obiteljima s 4 i više djece. Ove godine smo pomoć uputili prema 11 obitelji koje ukupno čine 73 člana, a donirali smo im kućanske aparate koji su neophodni za funkcioniranje kućanstva. Osim toga, kako je u izradi novi Proračun, on će uključivati i financiranje socijalnih vrtova – najavila je Čuljak.

Inače, radionice koje je organiziralo Društvo Crvenog križa Zagrebačke županije, u suradnji s 8 gradskih društava Crvenog križa, područnim uredima Hrvatskog zavoda za socijalni rad i ispostavama županijskog Doma zdravlja te uz financijsku podršku Zagrebačke županije, obuhvatile su više od 300 sudionika.

-Radionice su i osmišljene na način da pruže ključne informacije osobama u socijalnom riziku, kako bi one točno znale kome se dalje obratiti i na što imaju pravo – rekla je ravnateljica županijskog Doma zdravlja Drinka Sopta.

Uz predavanja s temom: Kako do pomoći kada zatreba: zdravstvena skrb u zajednici?, te usluga iz sustava socijalne skrbi, svi prisutni imali su priliku besplatno izmjeriti krvni tlak i razinu šećera u krvi.

-Ove godine Zagrebačka županija je izdvojila oko 470 tisuća eura za rad udruga jer nam je rad braniteljskih i udruga civilnog društva jako važan. Koliko imamo programa, toliko smo bogatiji kao zajednica. U ovoj je godini za socijalnu skrb i hrvatske branitelje na području županije planirano 5,4 milijuna eura, a u 2026. godini očekujemo i povećanje izdvajanja – dodala je pročelnica.

(Foto: Zagrebačka županija)

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Najave

Vani je novi Reporter: Tata-mata Velimir, mesar staroga kova i topnik iz Kurilovca

Na dobrom poznatim lokacijama po gradu i okolici potražite svoj besplatan primjerak novog Reportera!

Objavljeno

na

Stigao je ponovno taj četvrtak u mjesecu kad na ulice grada, ali i svih naših okolnih mjesta, stiže novi broj Reportera. Konkretno, najdugovječnije velikogoričke novine stigle su do svog 454. izdanja, u kojem smo ponovno pokušali ponuditi ponešto za svakoga, od izvještaja i reportaža, preko vijesti i intervjua, sve do korisnih savjeta za čitatelje…

Na gradskim stranicama donosimo izvještaj s posljednje sjednice Gradskog vijeća, a tematiziramo i otvaranje novog vrtića u Gradićima, kao i sve o čemu se pričalo na malo drukčijem Dječjem gradskom vijeću, obilježavanje obljetnice 153. brigade, Dan ružičaste vrpce i još ponešto.

Bili smo i na 24. izdanju Gastra, bili smo u Kučama i u Mraclinu, obišli sva važnija gradska okupljanja, a uz sve to donosimo i nekoliko priča o ljudima iz našega kraja.

Možete tako upoznati jednoga gljivara iz Dubranca, možete doznati što je sve u životnoj priči jednog mesara iz Kuča, ali i glazbenika iz Gradića, koji je dao otkaz na “običnom” poslu i odlučio živjeti od svog saksofona. Donosimo i priču o mladom umjetniku iz Lekenika koji je portretirao čak 31 igrača hrvatske nogometne reprezentacije, kao i niz drugih poznatih ličnosti iz svijeta sporta, glazbe i politike.

Uz pregled aktualnosti iz gradskih firmi, poneku kolumnu i korisne savjete iz naših ljekarni, dođe se tako i do sportskih stranica, na kojima pričamo priče o Velimiru Šandoru, koji sa svjetskom broncom oko vrata čeka sinčića, o topniku Kurilovca Luki Sedlačeku, o zbivanjima u niželigaškom svijetu, a tu je i pogled u Nebo. Tako se, naime, zove odbojkaški klub iz Zaprešića, koji radi posao za primjer svima…

Ukratko, potražite svoj besplatan primjerak!

Nastavite čitati

Moja županija

Gradi se nova županijska cesta između Svete Nedelje i Zaprešića – Most preko Save donosi kraće putovanje i manje gužve

Izgradnjom nove prometnice rasteretit će se promet u Svetoj Nedelji, Zaprešiću i zapadnom dijelu Zagreba.

Objavljeno

na

Projekt “Bestovje – most na Savi – Zaprešić” Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije, dug gotovo osam kilometara, trebao bi u budućnosti znatno poboljšati prometnu povezanost zapadnog dijela Zagrebačke županije, rasteretiti obilaznicu i ubrzati lokalni promet.

Naime, nova prometnica će povezivati istočni dio Grada Zaprešića, od kružnog raskrižja Ulice Ruševje do Industrijske ceste, odnosno postojećeg kružnog raskrižja. Denivelacijom iznad postojećeg kružnog raskrižja (DC225), mostom preko Save te spojem na Staru cestu u Bestovju, nova će cesta izravno povezati Grad Zaprešić i Grad Svetu Nedelju.

Projektirani zahvat ima za cilj rasteretiti postojeće prometne pravce i smanjiti zastoje, u skladu s važećim strateškim i prostornim dokumentima koji ga prepoznaju kao rješenje za jačanje povezanosti, mobilnosti i skraćenje vremena putovanja unutar zagrebačke regije.

Prometnica od stacionaže 0+000,00 do 1+360,00 km prolazi kroz izgrađeno područje Grada Sveta Nedelja, na kojem je na snazi UPU dijela naselja Strmec, Orešje, Bestovje i Novaki. Od stacionaže 1+360,00 do 2+840,00 km trasa prolazi kroz neizgrađeno područje, odnosno nasip rijeke Save. Do stacionaže 2+257,50 cesta se nalazi unutar područja Svete Nedelje, a nakon toga prelazi na područje Grada Zaprešića. Od stacionaže 2+840,00 do 7+776,31 km prolazi kroz područje obuhvata GUP-a Grada Zaprešića te dodiruje UPU zonu između istočne obilaznice, Krapinske ulice i željezničke pruge.

Prometni profil županijske ceste čine kolnik za dvosmjerni promet s trakama širine 3,50 metra, pješačko-biciklistička staza širine od 3,50 do 4,00 metra te pješačka staza širine od 1,50 do 2,00 metra. Pješačko-biciklističke i pješačke površine odvojene su od kolnika zelenim pojasom širine od 1,00 do 1,50 metar.

Zahvat započinje spojem na postojeću prometnicu ŽC 3060 – Staru cestu, gdje je predviđeno novo kružno raskrižje. Trasa se nastavlja mostom preko Save (od stacionaže 1+236,00 do 2+904,00 km) te vijaduktom preko DC225 (od stacionaže 3+400,00 do 3+740,00 km). Raskrižje s Ulicom Ruševje (od stacionaže 4+300,00 do 4+470,00 km) predviđeno je kao kružno raskrižje. Raskrižje s Ulicom Pere Devčića (od 4+470,00 do 4+800,00 km) projektirano je kao T-raskrižje s trakama za lijevo i desno skretanje te trakama za ubrzanje. Raskrižje s Krapinskom ulicom (od 4+870,00 do 5+185,00 km) također je projektirano kao T-raskrižje s trakama za skretanje i ubrzanje. Nakon Krapinske ulice, prometnica prelazi most preko kanala Črnec (od 5+190,00 do 5+340,00 km), a završava spojem na postojeće kružno raskrižje s Industrijskom cestom (ŽC 2262) na stacionaži 7+776,31 km.

Ukupna duljina novoprojektirane prometnice iznosi 7.776,31 metar. Na pojedinim dijelovima trase predviđene su denivelacije – vijadukt iznad Avenije hrvatskih branitelja (DC225), most preko Save te most preko kanala Črnec.

Svrha planiranog zahvata

Između gradova Sveta Nedelja i Zaprešić trenutačno ne postoji izravna prometna poveznica, pa se sav promet između ta dva grada odvija preko čvora Jankomir i zagrebačke obilaznice, odnosno Podsusedskog mosta, Samoborske ceste, Škorpikove ulice, Aleje Bolonje, Avenije hrvatskih branitelja i Ulice bana Jelačića u Zaprešiću.

Master plan prometnog sustava Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije utvrdio je nedovoljan broj mostova na urbanom području oko Zagreba. Skela na lokaciji Medsave nema odgovarajući prometni kapacitet, a lokalni i regionalni promet na zagrebačkoj obilaznici uzrokuje svakodnevne zastoje te probleme u prometnoj povezanosti na regionalnoj i državnoj razini. Također, radijalna prometna mreža Zagrebačke županije usmjerava promet prema Zagrebu, bez postojanja odgovarajućih prometnica višeg ranga koje bi međusobno povezivale razvojna središta županije.

Izgradnjom nove prometnice rasteretit će se gradske prometnice u Svetoj Nedelji, Zaprešiću i zapadnom dijelu Zagreba (Podsused, Vrapče, Aleja Bolonje i Samoborska cesta), što će omogućiti brže prometovanje vozila javnog prijevoza. Distribucijom osobnog i teretnog prometa na novu cestu stvaraju se i preduvjeti za povećanje broja putnika u javnom prijevozu.

Planirani zahvat ima važnu ulogu u povezivanju gradskih područja razdvojenih rijekom Savom, budući da postojeći cestovni pravci ne zadovoljavaju sadašnje ni buduće prometne potrebe s obzirom na broj vozila, izgubljeno vrijeme putovanja i ukupnu prometnu učinkovitost. Nova će prometnica smanjiti vrijeme putovanja, omogućiti brži odaziv žurnih službi te osigurati alternativni pravac u slučaju zatvaranja autoceste zbog prometnih nesreća ili drugih okolnosti.

Utjecaj na okoliš

Godine 2022. provedena je ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, na temelju koje je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) donijelo rješenje da je za izgradnju županijske ceste “Bestovje – most na Savi – Zaprešić” potrebno provesti postupak PUO (procjena utjecaja na okoliš) te Glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.

U siječnju 2025. godine izrađena je Studija o utjecaju na okoliš, a 22. rujna 2025. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije donijelo je rješenje kojim se projekt ocjenjuje prihvatljivim za okoliš i ekološku mrežu. Odobrenje uključuje primjenu zakonom propisanih mjera zaštite okoliša, mjera za ublažavanje negativnih utjecaja na očuvanje i cjelovitost područja ekološke mreže te provedbu programa praćenja stanja okoliša.

Nastavite čitati

Reporter 453 - 22.09.2025.

Facebook

Izdvojeno