Vijesti
Predsjednička veza – Mata je vrhunski stručnjak za sigurnost i zapovjednik Kravat pukovnije
Željko Matejčić Mata već sada je skupio doživljaja za nekoliko knjiga! U njih bi mogao upisati kako na je Brijunima ronio s Franjom Tuđmanom i osiguravao Stjepana Mesića, a za vrijeme raketiranja Banskih dvora zatekao se na vjerojatno tada najopasnijem mjestu – Markovu trgu
Puno puta smo se već uvjerili kako je naš kraj pun izuzetno zanimljivih ljudi. Jedan od njih je i Željko Matejčić Mata iz Vukovine, umirovljeni časnik Hrvatske vojske, policajac, stručnjak za osiguranje koji je budno pazio na čak dva predsjednika, dr. Franju Tuđmana i Stjepana Mesića, a jedan je i od vodećih stručnjaka za protuterorizam.
No, to nije sve! Naš sugovornik je ujedno i zapovjednik Kravat pukovnije, jedne od najvećih turističkih atrakcija hrvatske Metropole. Kravat pukovnija povijesna je postrojba hrvatske vojske osnovana 2010. u suradnji ustanove Academia Cravatica i Turističke zajednice grada Zagreba, a od 10. srpnja te iste godine izvodi program Smjene straže i ophoda užim središtem Zagreba. Odjeveni u replike odora hrvatskih vojnika iz Tridesetogodišnjeg rata svojim programom aktualiziraju povijesne početke kravate, a ceremonijom pregleda naoružanja i postavljanjem stražara kod spomenika banu Josipu Jelačiću i Gospinu kipu ispred katedrale, odaju počast svim hrvatskim vojnicima. Prvi javni nastup ove godine bit će na Uskrsni ponedjeljak, 10. travnja, a sve do rujna svaki mjesec imaju po dva nastupa.
Umirovljeni časnik HV-a, stručnjak za osiguranje, atentate… Pa kako se našao u toj priči s konjima i kravatom?
– Moj deda je imao konje, baš k’o većina ljudi ovdje, njih je posebno čuvao i pazio. Imao je pastuhe, a orao je s volovima, to sam k’o klinac obožavao, al ubrzo smo se odselili u urbanu sredinu, u Sisak. Prvi susret s jahanjem mi je bio 1998. godine na Brijunima, dok sam bio u osiguranju predsjednika Tuđmana, u slobodno vrijeme sam se priključio ekipi koja je radila s konjima koji su se tamo oporavljali – prisjeća se Mata.
Kasnije, tamo negdje 2007. počeo je istraživati laku hrvatsku koniicu koja je ratovala u Tridesotogodišnjem ratu i to ga je jednostavno privuklo. Proučio je tada i nastanak kravate te ga je cijel priča oduševila. Logično je bilo priključiti se Kravat pukovniji.
Mata je, čini se, predodređen biti zapovjednikom Kravat pukovnije. Veza je jasna – on je ekspert za eksplozive, atentate i preventivu, a to znači da mu je blisko i područje tjelesnog čuvara. S druge strane, Luj XIII. je uzeo hrvatsku laku konjicu kao jednu od najvještijih postrojbi, a kasnije je Luj XIV. uzeo Hrvate u svoju osobnu zaštitu, kao i brojni drugi vladari.
04.06.2022., Zagreb – Kravat pukovnija izvela smjenu straze na Trgu bana Josipa Jelacica u cast proslave 95 godina od osnutka ZET-ovog orkestra i 160 godina postojanja Gradske glazbe Sinj. Photo: Slaven Branislav Babic/PIXSELL
Nakon rada u osiguranju predsjednika, Matejčić je radio kao savjetnik načelniku uprave Vojne policije Mati Laušiću, nakon čega prelazi u realni sektor, gdje predaje kao stručnjak. Kaže kako je stalno ‘u fahu’, a glavna mu je preokupacija upravo Kravat pukovnija.
– Krenuli smo kao pješačka postrojba sa 17 pješaka i na toj brojci smo i ostali, i dodali smo četiri konjanika. Samu ceremoniju na trgu radi 13 pješaka, a nadam se da će se i Markov trg otvoriti do našeg nastupa – komentirao je zapovjednik Kravat pukovnije i dodaje kako je interes za priključivanje pukovniji velik, kao i fluktuacija članova kojih je 40-tak, jer njihov posao je sezonski, a među njima ima i studenata i zaposlenih ljudi, pa treba uskladiti sve te obaveze.
– Ljudi prolaze dva tjedna pješačku izobrazbu, gdje se upoznaju kandidati i članovi, pa se tu najbolje vidi tko je za timski rad, a tko nije. Bitan je i osjećaj domoljublja – otkrio je zapovjednik Mata koje su to osobine koje treba imati jedan njihov član i kako izgleda selekcija.
Foto: Goga Kiš/Cityportal.hr
Željkov nerazdvojni suradnik je pastuh Django, pasmine nonius.
– ‘Jak’ je u glavi, s njim moraš imati jako dobru komunikaciju da ga uopće možeš jahati, puno iskusnih jahača nije uspjelo. Zna se na mene i malo ljutiti kad budem na terenu neko duže vrijeme. Ima 10 godina, to su idealne godine – priča Mata.
Najbliži suradnik u treninzima mu je iskusni i nagrađivani trener, jahač i poznavatelj konja, Ivan Miklin Gliba iz istoimenog konjičkog centra u Bukevju, gdje su konji Kravat pukovnije i smješteni i rade obuku.
– Teško da se može naći bolje mjesto za njih i za sve što nama treba. Ivan i ja imamo fantastičan odnos u svakom smislu. Zajedno smo i obilježili 85 kilometara jahaćih staza, koje smo mapirali i očekujemo međunarodne certifikate. Staze su prilagođene početnicima i iskusnim jahačima. Tako nešto treba za turistički razvoj ovog prekrasnog posavskog kraja – smatra naš ljubitelj konja i jahanja.
Trenira i konjicu Turopoljskog banderija.
– Oduševila me ideja Jurja Odrčića koji je izrazio želju da dodaju i konjicu i da njegovi dečki treniraju u KC Miklin. Krenuli smo sa šest momaka u školicu. Odradili su prvih 20 sati, prvi teren, spremni su za nastavak, da ih ‘izbrusimo’ kako bi bili skroz samostalni. Vjerujem da će se za Jurjevo ove godine njih šestorica pojaviti na konjima u parku dr. Franje Tuđmana – kaže Željko Matejčić.
Foto: Željko Matejčić Mata privatna arhiva
Predsjednikov čovjek
Za naše čitatelje prisjetio se nekih zanimljivih događaja i poneke anegdote iz vremena dok je radio u osiguranju predsjednika Tuđmana.
– Već sam spomenuo da smo boravili na Brijunima, a uobičajeno je da sve provjerimo prije njegovog dolaska na bilo koju lokaciju. Kako je volio roniti, prije njega smo mi ronili, pa sam tako jednom prilikom našao uginulog cipla, a kolega se odlučio našaliti. Predsjednik je uvijek dolazio tako da bi skočio s broda i otplivao do obale. I tako on zaroni, a kolega s tim ciplom izroni i pokaže ‘Vidite predsjedniče što sam uhvatio!’, a Tuđman se okrene, pogleda ga, mahne rukom i kaže ‘Daj nemoj mene cimati’ – prisjetio se Mata.
– Isto tako često je znao pitati nove ljude kad bi došli raditi ‘Čiji si ti?’, a oni se onako zbune pa kažu ‘Vaš predsjedniče’. Onda se on okrene i kaže ‘Podsjetite me da kad dođem doma moram pitati Ankicu pa koliko djece mi to imamo?’ – priča Željko Matejčić.
Foto: Željko Matejčić Mata privatna arhiva
U vrijeme raketiranja Banskih dvora našao se nasred Markova trga.
– Oglasila se uzbuna i kažem kolegi, čuj tu smo na otvorenom, Sabor, tu je predsjednik, ajmo se maknuti. I u tom trenutku su raketirali. Legao sam pokraj betonskih žardinjera, pa čujem kolegu kako viče ‘Gdje ćeš me iz cipela izuti!’, jer njemu su od siline tog udara doslovno odletjele cipele. Srećom, dobro smo prošli – prisjeća se.
Od svjetskih zvijezda pamti rad na osiguranju holivudskog superstara Richarda Gerea u vrijeme snimanja filma ‘Lov u Bosni’.
Foto: Željko Matejčić Mata privatna arhiva
– Tad sam radio u privatnoj kompaniji kao direktor sektora za sigurnosni konzalting. Nakon razgovora s izvršnim producentom on me zamolio da vodim kompletno osiguranje i da budem osobni čuvar Richarda Gerea. Tematika filma je bila škakljiva, lov na Karađića, a i samo Sarajevo i to područje su držale tri organizacije tri entiteta, pa je sve to trebalo dogovoriti. Uključili smo neke od njih u naše osiguranje i to nam je spasilo produkciju. Gere je kao čovjek fantastičan, puno smo pričali, nije puno znao o Hrvatskoj, bilo je to lijepo druženje – kaže naš sugovornik.
S Matom bismo mogli pričati još satima, jer što je sve radio i gdje je sve bio čini se kako je u svojih prvih 56 godina proživio bar dva života. Stoga i ne čudi kako zadnjih godina zapisuje sva ta sjećanja i to ‘kad mu dođe inspiracija’ kaže, a otkrio nam je i naziv svoje buduće autobiografije ‘Ravna žuta linija’. Ne sumnjamo da će biti hit!
Vijesti
Nova stabla stižu u Ulicu Matice hrvatske! U ponedjeljak kreće uklanjanje panjeva, dio parkinga bit će zatvoren
Drvored nasuprot Doma zdravlja obnavlja se nakon uklanjanja starih stabala, a radovi će privremeno smanjiti broj dostupnih parkirnih mjesta.
CityLIGHTS
Učenici Ekonomske škole predstavili se budućim srednjoškolcima: ‘Profesori su najbolji, možemo ih jednostavno smatrati kao našim prijateljima’
Dan otvorenih vrata u Ekonomskoj školi Velika Gorica tako je budućim učenicima ponudio detaljan i neposredan uvid u obrazovne programe, ali i svakodnevni život škole kroz izravno sudjelovanje učenika i nastavnika.
Danas su u Ekonomskoj školi Velika Gorica održani “Dani otvorenih vrata” tijekom kojeg su budući srednjoškolci i njihovi roditelji imali priliku upoznati programe škole, nastavnike i učenike, ali i dobiti uvid u svakodnevni rad i aktivnosti koje škola nudi.
Naglasak je bio na interaktivnom pristupu i izravnom kontaktu posjetitelja sa školom, a posebnost ovogodišnjeg Dana otvorenih vrata bila je uloga učenika koji su preuzeli organizaciju vođenja gostiju kroz program. Na ulazu je bio postavljen infopult gdje su se evidentirali dolasci, nakon čega su učenici posjetitelje raspoređivali po unaprijed pripremljenim točkama aktivnosti. Kako su objasnili u školi, cilj je bio omogućiti što direktniji doživljaj školskog okruženja: „Infopult nam služi da vidimo tko nam je gost, tko nam je došao i onda naši učenici njih rasporede po točkama koje smo mi sebi posložili i mislimo da su važni. Sve učionice su otvorene danas, svi mogu ući unutra, popričati malo s učenicima i profesorima“, naveli su organizatori.
Uz infopult bio je postavljen i kutak za podcast u kojem su se vodili razgovori s učenicima. Podcast su vodili studenti s ciljem da srednjoškolcima približe iskustvo studiranja i olakšaju donošenje odluke o nastavku obrazovanja. Riječ je o konceptu u kojem u goste dolaze studenti različitih fakulteta te iz prve ruke dijele svoja iskustva, svakodnevicu i izazove studiranja. Kroz opušten razgovor pokušava se dati odgovor na pitanje koje većinu mladih čeka nakon srednje škole – „Na koji ćeš faks?“.
Projekti, natjecanja i europski programi
Tijekom predstavljanja škole učenici su govorili o brojnim školskim aktivnostima i uspjesima, uključujući sudjelovanja na natjecanjima iz hrvatskog jezika, LiDraNa, statistike te sportskih natjecanja poput rukometa i nogometa. Istaknuti su i školski projekti poput „Volonteri u akciji“ te obilježavanje Europskog dana jezika. Škola sudjeluje i u programu ambasadora Europskog parlamenta, čiji je član od 2025. godine. Učenici su pojasnili ulogu u tom programu tako što su objasnili tko su zapravo ambasadori: „Ambasadori su učenici i naši profesori koji su učesnici u programu Europski parlament ambasadori. Naša uloga je zapravo širiti znanje o Europskoj uniji, objašnjavati kako funkcionira Europski parlament, poticati druge učenike na aktivnu sudjelovanju u društvu, organizirati događaje, radionice i obilježavati europske teme.“
Poseban interes posjetitelja izazvao je i koncept modularne nastave koji škola provodi. Prema pojašnjenju učenika, oko 70 posto nastave odvija se u školi, dok se približno 30 posto realizira kroz aktivnosti izvan učionice i praktičan rad. Učenici su tako već imali priliku posjetiti Hrvatsku poštu, a planiraju i posjete poduzetničkom inkubatoru Grada Velike Gorice.
Iskustvo učenika: komunikacija, praksa i podrška profesora
Učenica Lorena Kliček je podijelila svoje iskustvo školovanja te istaknula što smatra najvećim prednostima upisa u ekonomsku školu: „Ekonomska škola je meni stvarno pomogla što se tiče komunikacije. Radimo puno prezentacija što može kasnije pomoći u životu. Opet, ako nekoga zanima marketing – mi to radimo kroz cijelu godinu. Imamo čak i TikTok profil, tako da ako nekoga zanima management ili tako nešto, to je isto jako korisno. Ono što bih posebno izdvojila je to da su profesori stvarno najbolji. Predragi su, uvijek nam izlaze u susret, uvijek nam pomažu ako imamo nekakvih problema i možemo ih jednostavno smatrati kao našim prijateljima.“
@ekonomska_skola_vg
Vježbenička tvrtka kao simulacija stvarnog poslovanja
Posjetitelji su imali priliku vidjeti i učionicu koja funkcionira kao vježbenička tvrtka, gdje učenici kroz praktičan rad simuliraju poslovanje. Jedan od učenika, Pavle, pojasnio je koncept rada u toj učionici: „Naša zadaća ovdje je da osmislimo našu tvrtku, a zatim i poslujemo s drugim tvrtkama iz drugih razreda i škola. Na kraju godine imamo sajam gdje prikazujemo to što smo cijelu godinu radili. Uglavnom, vodimo našu imaginarnu tvrtku od narudžbi do prodaje i cijelog poslovanja kao prava tvrtka. Ovaj predmet je jako zanimljiv jer svatko može pronaći nešto za sebe. Oni koji su više kreativni, oni posluju u marketingu. Učenici koji su pedantni oni vode naše računovodstvo.“
Dan otvorenih vrata u Ekonomskoj školi Velika Gorica tako je budućim učenicima ponudio detaljan i neposredan uvid u obrazovne programe, ali i svakodnevni život škole kroz izravno sudjelovanje učenika i nastavnika.
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr
CityLIGHTS
Otvorene prijave za upis u vrtiće i program predškole
Roditelji mogu predati zahtjev isključivo za jedan dječji vrtić, a prijave traju do 15. svibnja.
Vijesti
Crveni križ prikupio 268 doza krvi u trodnevnoj akciji – odazvalo se gotovo 300 darivatelja
Najveći odaziv zabilježen je posljednjeg dana akcije.
Kultura
Mladi glazbenici iz Umjetničke škole Franje Lučića osvojili četiri prva mjesta na međunarodnom natjecanju iz solfeggia
Lucija Ljubić i Petra Bunjevac osvojile maksimalnih 100 bodova, a uspjeh upotpunili Jana Kurilovčan i Jeronim Dubravica.
-
CityLIGHTSprije 2 danaHanka najavila koncert u Velikoj Gorici: ‘Jedva čekam da zajedno zapjevamo’
-
Crna kronikaprije 5 danaTragedija u Velikoj Gorici: Motociklist poginuo nakon slijetanja s ceste
-
CityLIGHTSprije 2 danaFOTO Grad koji raste iz dječjih ideja: Velika Gorica dobila svoje ‘Drvo budućnosti’
-
CityLIGHTSprije 2 danaVelikogorički brass festival: sedam dana glazbenog spektakla od klasike do elektronike