Povežite se s nama

Kultura

Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici: ‘Zbogom gospon Mijo…’

‘Pa dobro dragi moji Turopoljci, što čekate? Još uvijek nemate svoj rječnik. Kako to mislite, ne možete ga napisati? Habdelić je to mogao napraviti u 17.stoljeću, a vi danas ne možete? Što čekate, naši govori nestaju’, piše, među ostalim, u Sjećanju goričke Matice na pokojnog prof.dr.sc. Miju Lončarića.

Objavljeno

na

Kao što smo već pisali, u srijedu 21.lipnja, preminuo je vrhunski hrvatski jezikoslovac, dr.sc. Mijo Lončarić, a vijest je duboko potresla i Turopolje. Upravo je on jedan od najzaslužnijih za priznanje turopoljskog dijalekta kao nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske, te jedan od najzanačajnijih autora Turopoljskog rječnika na čijem je stvaranju sudjelovao do zadnjeg dana svog života. Stoga u cijelostimo prenosimo sjećanje koje su nam uputili iz Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici.

‘In memoriam – Otec turopoljskog dijalekta, dr sc. Mijo Lončarić  (1. rujna 1941. – lipnja 2023.)

Bio je najpoznatiji hrvatski jezikoslovac, dijalektolog, kajkavolog, kroatist i lingvist. Impozantan je popis njegovih aktivnosti, koje je poduzimao da hrvatska dijalektologija bude prepoznata kao reprezentativni dio hrvatskoga jezika. Nije se ustručavao pisati pisma predsjednicima naše zemlje, predsjednicima Sabora i Vlade, u nastojanju da država učini sve kako bi se popisalo i opisalo dijalektalno jezično blago koje polako ali sigurno nestaje.

Učio je mlade istraživače kako istraživati na terenu, ali i kako opisati pojedini govor/skupinu govora. Vodio je nacionalne projekte “Hrvatski književni jezik” i “Hrvatski dijalektološki (jezični) atlas”,  želio je hrvatski jezik dignuti na razinu velikih svjetskih jezika.

U Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje radio je od 1973. godine do odlaska u mirovinu 2012. godine. Bio je sudionik brojnih znanstvenih skupova, kongresa i konferencija u zemlji i inozemstvu, koji su se odnosili na dijalektologiju. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada.

U centru njegovog živog interesa je ipak bila kajkavologija. On je autor nove službene klasifikacije kajkavskog narječja, kojom je kajkavsko narječje podijeljeno u 15 dijalekata prema pet kriterija (naglasni sustav, razvoj jata, poluglasa, slogotvornoga i stražnjega nazala). Jedan od dijalekata je turopoljski dijalekt.

Njegova „Karta kajkavskog narječja“ najpreciznija je i najsloženija karta kajkavskoga narječja.

Stjepan Rendulić, tadašnji predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici ga je pred desetak godina pozvao da na temu dijalektologije održi predavanje na „Matičinom četvrtku“ dugogodišnjem  kulturno edukativnom događanju Ogranka. Naravno da se dr.Lončarić rado odazvao.

Bio je, to slobodno mogu reći, veliki obožavatelj  Jurja Habdelića  (Kuče – Staro Čiče, 1609. – Zagreb, 1678.), autora prvog kajkavsko–latinskoga rječnika „Dictionar“.

Mnogo puta je znao reći : „Pa dobro dragi moji Turopoljci, što čekate? Još uvijek nemate svoj rječnik. Kako to mislite, ne možete ga napisati? Habdelić je to mogao napraviti u 17.stoljeću, a vi danas ne možete? Što čekate, naši govori nestaju…“

 I tako je počelo. Ideja o potrebi izrade Rječnika turopoljskog dijalekta, povlačila je za sobom niz aktivnosti koje su se nekako nametale same od sebe. Ogranak Matice je počeo organizirati „Turopolske večeri“ na kojima se govorilo samo na domaćem govoru, a  zatim su te „Večeri“ izašle izvan zgrade Muzeja Turopolja i održavale se po cijelom Turopolju.

Foto: Rad na Turopoljskom rječniku; slijeva sjede: dr. sc. Mijo Lončarić, Stjepan Rendulić, prof. Lucija Đuretić/Ogranak Matice hrvatske u V.Gorici

Uz poticaj i pomoć dr. sc. Lončarića i dr.sc. Ivane Kurtović Budja iz  Odjela za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, krenulo je ispunjavanje zahtjevne dokumentacije za zaštitu Turopoljskog dijalekta.

Ogranku Matice pod vodstvom Stjepana Rendulića su se pridružili Grad Velika Gorica, KUD-ovi i udruge,  budući nositelji zaštite dijalekta. Nakon tri godine, u proljeće 2017.  Ministarstvo kulture je donijelo Rješenje kojim Turopoljski dijalekt postaje zaštićeno nematerijalno kulturno dobro RH. To je bio nedvojbeni znak da svaki nositelj naveden u Rješenju treba razviti aktivnosti kojima dokazuje da je naš dijalekt živ.

Već 2018. Ogranak Matice je pokrenuo godišnji časopis na našem dijalektu „Škrijna turopolska“ koji redovno izlazi, a počeli su i pripremni radovi za izradu Rječnika turopoljskog dijalekta. Organizirane su radionice za izvorne govornike i obrađivače,  utvrđeni gramatički sustavi, dogovorene lokacije na kojima će se prikupljati jezična građa, način predobrade i verifikacija zapisane građe.

Rad je počeo, ali je vrijeme svjetske pandemije covida-19 zaustavila djelatnost, dvije godine smo komunicirali i radili uglavnom putem interneta. Kad smo se konačno opet svi okupili i intenzivno nastavili, bilo je vidljivo da Vas je bolest grubo obilježila.

Fala Vam puno, gospon Mijo. Fala za znanje koje ste nam nesebično prenosili, za strpljenje s kojim ste satima radili i slušali naše stručne suradnike (da, za taj posao je važan i odličan sluh), za neizmjernu ljubav prema jeziku kojom ste nas sve „zarazili“.

Zahvalni smo za vrijeme koje smo proveli u zajedničkom radu, za pauze u kojima ste se rado šalili i pričali nam o zgodama iz vremena koje ste proveli kao stipendist Humboldtove stipendije u Njemačkoj.

Posljednji put Vas pozdravljamo svi mi sa kojima ste radili Turopoljski rječnik– rječnik turopoljskog dijalekta: kazivači, stručni suradnici, ali i svi mi članovi Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici.

Zbogom, gospon Mijo…’, napisali su iz Ogranka Matice Hrvatske u Velikoj Gorici.

 

Naslovna fotografija: In memoriam – Otec turopoljskog dijalekta, dr sc. Mijo Lončarić  (1. rujna 1941. – lipnja 2023.) – Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici

Kultura

Još jedno veliko priznanje za Zdenku Mlinar – nagrađena na Svjetskom prvenstvu u poeziji

Za tri pjesme posvećene miru i ljubavi nagrađena je na međunarodnom festivalu koji je ove godine prvi put održan u Hrvatskoj.

Objavljeno

na

Objavio/la

U Zagrebu je 31. svibnja održano Svjetsko prvenstvo u poeziji , međunarodni književni festival koji je prvi put svoje mjesto našao u Hrvatskoj. Među nagrađenim autorima našla se i velikogorička književnica Zdenka Mlinar, koja je priznanje osvojila za tri poetska rada posvećena miru i ljubavi.

“Velika mi je čast i ove godine, od strane stručnog žirija Svjetskog prvenstva u poeziji i predsjednika Svjetske književne asocijacije Trandafira Simpetrua, biti prepoznata i nagrađena za svoj rad. Tim više jer je festival Svjetskog šampionata po prvi put održan u Hrvatskoj i na Dan Grada Zagreba”, rekla je književnica.

Mlinar je za svoj rad primila plaketu, pehar i medalju te uvrštenje u antologiju.

Festival je održan u Albanskom kulturnom centru u organizaciji Društva albanskih umjetnika Hrvatske DEA, a uz dodjelu nagrada predstavljena je i međunarodna antologija “World Poetry Championship, Poetry – The Voice of Humanity”, u kojoj su zastupljeni nagrađeni autori.

Nagrada iz Zagreba stigla je samo dan nakon što joj je nakladnička kuća “Planjax-comerc” iz Tešnja dodijelila plaketu “Brončani stih” za pjesmu “Pruži ruku ljubavi”.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Oproštaj Tare Radić nakon skoro pet godina od Plesnog kluba Barbara

Objavljeno

na

Objavio/la

Plesni klub Barbara je na nedavno održanom Državnom prvenstvu mažoret timova u organizaciji HUMT-a (Hrvatska udruga mažoret timova) u Sisku osvojila dvostruki naslov u Kupu Hrvatske: pobijedila je u konkurenciji juniorki odnosno kadetkinja. Jedna od trenerica koje su zaslužne za taj uspjeh je i Tara Radić, Splićanka, koja je kao seniorka postala članicom PK Barbara u listopadu 2021. godine.

Sisak, Velika Gorica, svibanj 2026. Plesni klub Barbara – oproštaj Tare Radić. Foto: David Jolić/cityportal.hr, PK Barbara

Sisak, Velika Gorica, svibanj 2026. Plesni klub Barbara – oproštaj Tare Radić. Foto: David Jolić/cityportal.hr, PK Barbara

Sisak, Velika Gorica, svibanj 2026. Plesni klub Barbara – oproštaj Tare Radić. Foto: David Jolić/cityportal.hr, PK Barbara

Došla je na studij u Zagreb i priključila se Barbaricama. Nakon dvije godine u klubu je položila ispite za trenericu djece i kadetkinja. Vrijedna i tiha ispunjavala je klupske obveze bez pogovora, a kao seniorka natjecala se u kategorijama solo, duo trio, mini formacije i velike formacije. Bila je uspješna o čemu svjedoče osvojene medalje na mnogim mažoret natjecanjima.

Sisak, Velika Gorica, svibanj 2026. Plesni klub Barbara – oproštaj Tare Radić. Foto: David Jolić/cityportal.hr, PK Barbara

Sisak, Velika Gorica, svibanj 2026. Plesni klub Barbara – oproštaj Tare Radić. Foto: David Jolić/cityportal.hr, PK Barbara

Sisak, Velika Gorica, svibanj 2026. Plesni klub Barbara – oproštaj Tare Radić. Foto: David Jolić/cityportal.hr, PK Barbara

Tara je ove 2026. godine uspješno okončala studij i vraća se u Split, radit će u svojoj struci i pomagati roditeljima u turističkoj djelatnosti. Kompletan klub se na zatvaranju prvenstva u Sisku oprostio od omiljene trenerice darovima i tortama, bilo je i suza. Naravno, oproštaj je upriličen i na ‘domaćem terenu’ s njenim kadetkinjama.

Sisak, Velika Gorica, svibanj 2026. Plesni klub Barbara – oproštaj Tare Radić. Foto: David Jolić/cityportal.hr, PK Barbara

Sisak, Velika Gorica, svibanj 2026. Plesni klub Barbara – oproštaj Tare Radić. Foto: David Jolić/cityportal.hr, PK Barbara

Sisak, Velika Gorica, svibanj 2026. Plesni klub Barbara – oproštaj Tare Radić. Foto: David Jolić/cityportal.hr, PK Barbara

Plesni klub Barbara pokazao je razumljivi respekt prema Tari Radić i naglasio: ”uzorna seniorka i trenerica, prijateljica, izuzetna i odgovorna suradnica”.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Plesni klub Barbara dvostruki osvajač Kupa Hrvatske na 13. Državnom prvenstvu

U gradu na tri rijeke imale dupli uspjeh!

Objavljeno

na

Objavio/la

Trodnevno 13. Državno prvenstvo mažoret timova završeno je jučer (nedjelja, 24.05.2026.) u organizaciji Hrvatske udruge mažoret timova (HUMT-a, predsjednik Vlado Palac) i suorganizaciji Grada Siska odnosno Plesačke udruge Stardance Sisak. Prvenstvo je održano u Sportskoj dvorani Brezovica u Sisku (22. do 24. svibnja 2026. godine).

Sisak, 24.05.2026. 13.Držžavno prvenstvo mažžoret timova HUMT-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Sisak, 24.05.2026. 13.Držžavno prvenstvo mažžoret timova HUMT-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Sisak, 24.05.2026. 13.Držžavno prvenstvo mažžoret timova HUMT-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Trećeg dana na prvenstvu sudjelovalo je 14 timova: Belečke mažoretkinje (Belec), Halubajke Viškovo (Viškovo), Jelačićke – Zaprešićke mažoretkinje, Mažoretkinje DND-a Budinščina, Mažoretkinje Dubrovčan (Dubrovčan), Mažoretkinje Grada Kutine, Mažoretkinje Grada Svetog Ivana Zeline, Plesna udruga Magi (Graberje Ivaničko – Ivanić Grad), Plesna udruga Ritmokracija (Brdovec), Plesna udruga Stardance Sisak, Plesni klub Barbara (Velika Mlaka – Velika Gorica), Stankovačke mažoretkinje (Stankovci), Tribunjske mažoretkinje (Tribunj) i Vodiške mažoretkinje (Vodice).

Sisak, 24.05.2026. 13.Držžavno prvenstvo mažžoret timova HUMT-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Sisak, 24.05.2026. 13.Držžavno prvenstvo mažžoret timova HUMT-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Sisak, 24.05.2026. 13.Držžavno prvenstvo mažžoret timova HUMT-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Trećeg dana natjecanja izvedeno je više od stotinu koreografija (uračunat i show program) u konkurenciji sva tri dobna uzrasta: kadetkinja, juniorki i seniorki. Izvedbe je ocjenjivao sudački žiri u sastavu: Vlado Palac – delegat natjecanja, Lucija Palac, Ivana Mišević (svi iz Velike Gorice), Sara Bogović (Veliko Trgovišće), Ana Marija Benčić (Kutina), Josipa Razum (Ivanić Grad), Petra Kocman  (Budinščina) i Katarina Ahel.

Sisak, 24.05.2026. 13.Držžavno prvenstvo mažžoret timova HUMT-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Sisak, 24.05.2026. 13.Držžavno prvenstvo mažžoret timova HUMT-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Sisak, 24.05.2026. 13.Držžavno prvenstvo mažžoret timova HUMT-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Sisak, 24.05.2026. 13.Držžavno prvenstvo mažžoret timova HUMT-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Dvostruke osvajačice Kupa Hrvatske 2026. su mažoretkinje Plesnog kluba Barbara (juniorke i kadetkinje) i Mažoretkinje Dubrovčan u konkurenciji seniorki.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Kultura

“Dar od Boga” u Galženici – izložba koja je nastala nakon četiri desetljeća pauze u slikanju

Objavljeno

na

Objavio/la

U Područnoj knjižnici Galženica, od 25. svibnja do 6. lipnja 2026. bit će otvorena izložba likovnih radova pod nazivom “Dar od Boga” autorice Sanja Mastin.

Riječ je o izložbi koja donosi presjek njezina povratka slikarstvu nakon višedesetljetne pauze. Nakon što je posljednju sliku naslikala još u osnovnoj školi, Mastin se umjetnosti vratila tek četrdesetak godina kasnije, potaknuta životom u prirodi i okruženjem koje ju je, kako navodi, ponovno usmjerilo prema boji i crtežu.

U svojim radovima najčešće koristi akril i ugljen, a inspiraciju pronalazi u religijskim motivima te crkvenoj umjetnosti i vitrajima. Izložba će biti postavljena u prostoru područne knjižnice.

Izložba će biti postavljena u prostoru područne knjižnice.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Izložba koja spaja nakit, crtež i skulpturu stiže u Galeriju Galženica

Otvorenje je najavljeno za 19 sati, a postav ostaje dostupan do 25. lipnja 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Publika će od 2. lipnja u Galeriji Galženica moći razgledati novu samostalnu izložbu akademskog kipara i dizajnera nakita Ivana Midžića pod nazivom „Krpama, prstima, kistom i osjećajem”.

Midžićev najnoviji ciklus temelji se na istraživanju likovnosti kroz različite umjetničke forme i materijale. Autor, koji se tijekom karijere kretao između suvremene skulpture, slikarstva, prostornih instalacija i konceptualnih radova i ovoga puta povezuje više područja vlastitog stvaralaštva u jedinstvenu cjelinu.

Posebnu ulogu u izložbi ima njegov dugogodišnji rad na umjetničkom nakitu. Oblikovanju nakita pristupa kiparski, naglašavajući volumen i prostor, dok žica koja je nekada osnovni element u izradi nakita, u novijim radovima prelazi u liniju na papiru izvedenu pastelom. Inspiraciju pritom pronalazi u prirodi, posebice u motivima šuma, korijenja i stabala.

Ivan Midžić rođen je 1976. godine u Osijeku. Diplomirao je kiparstvo na Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Šime Vulas, a potom je magistrirao na Akademija za likovno umetnost in oblikovanje kod profesora Jože Barši. Sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim samostalnim te skupnim izložbama, a član je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika.

Otvorenje je najavljeno za 19 sati, a postav ostaje dostupan do 25. lipnja 2026. godine.

Nastavite čitati

Reporter 460 - 28.05.2026.

Facebook

Izdvojeno