HOTNEWS
Nova kategorija žena – mazohisti i kako ih prepoznati?
Poznajete li takvu ili ste možda baš Vi ona?
Poznajete li takvu ili ste možda baš Vi ona, možda shvatite nakon što pročitate moj kut gledanja.
Wikipedija kaže da je Mazohizam – psihička poremećenost koja rezultira sklonosti osjećanja zadovoljstva prilikom izloženosti fizičkoj boli ili poniženju.
Ok, nije baš lijepo opisano, a bome ni taktično, ali kužimo što je to. Dakle, to su osobe koje vole kad ih boli. Fizički ili emotivno.
Još se niste prepoznale? Aj dobro…nisam ni ja.
Uglavnom, priča koju slušam već 7 godina i više ne reagiram na nju. Ne nisam, bezosjećajna, nego nemam više što reći. Možda ćete imati vi.
Bračni par srednjih godina.
On radi u nekakvoj državnoj firmi u kancelariji sa žoharima, starim kompjuterima i arhivom, a ona je uspješna poslovna žena, vlasnica obrta koji je sama otvorila i ima 10 zaposlenika. Ona vodi računa o poslu, prati natječaje EU, brine o 3 djece, njegovoj mami i njemu, jer pobogu – ona to može. Na jednom sajmu prije 5 godina ona upozna nekog lika koji ju podsjeti koliko je uspješna, lijepa i poželjna. Ona ga registrira, pohvali se svojim prijateljica sam tim događajem, ali drži lika na ledu. Lik se potrudi svim snagama da dobije njezinu pažnju, kako kroz posao, tako i kroz sitne Don Juan spike sa kojima je očito rođen. I, ona se slomi. Pod tim mislim da popusti i odluči prihvatiti njegov poziv na večeru, nakon što je odhendlala sve obaveze koje je imala kod kuće taj dan.
Za opis večere nemam dovoljno riječi jer i ona danas kad o tome priča drži dignutu ručnu kočnicu kako ne bi otkrila baš svaki detalj. Ali koliko sam pohvatala, od igre zavođenja pogledima, hranom, plesom do ljuljana na nekoj ljuljački u njegovom stanu…bilo je tu svega. I njoj se tada to svidjelo, ALI, pa ne može ona to. Ona je udata žena sa obavezama i potpisala je vjernost svom mužu.
Foto: pexels/cottonbro
Jesi milo, potpisala si vjernost, ali je i on potpisao da će biti uz tebe u dobru i zlu, da će te podržavati u tvojim djelima, da će ti pomagati i da ćete odgajati djecu zajedno. Da ćeš se uz njega uvijek osjećati voljenom i sigurnom… a osjećaš li se? Pitala sam ju ja tada prije 5 godina. I rekla je da ne. ALI, našla je tisuću razloga zašto je baš ona kriva zato što je njezin suprug ljenčina, depresivac, mamin sin, misli samo na svoje dupe, ne govori joj kamo i sa kime ide te kad će se vratiti, traži nju novac za izlazak jer on ne zna gdje je potrošio svoju plaću…itd, itd…
Ovaj Don Juan je u međuvremenu shvatio kakvog muža ima naša mazohistica i odlučio joj je pomoći da još više napreduje u poslu. I uspjelo mu je. Njezin obrt je u jednom trenu zapošljavao 20 ljudi i sve je funkcioniralo ko po špagi jer je imala podršku sa strane.
Foto: pexels/jopwell
Nedjeljna jutarnja kava, ona i ja na terasi njezine kuće.
Ja: I, to je to jel’da? Sve štima?
Ona: Paaa, ne znam Nena. Čini mi se da ovo nije u redu. Znaš, on (njezin muž) je u depri od mog uspjeha i nije u redu da ja kao žena budem uspješnija od njega…
Ja: Pa nek se pokrene i prestigne te. Nek pomakne dupe i bude ponosan da ima ovakvu ženu kao ti! Jebote, pa ja bi te ženila takvu!
Ona: Ah, lako je tebi pričat. Tvoj muž tebi plješće na svaku i jak je i bori se. Pun je ideja. Sigurna sam da će kad-tad te njegove ideje upaliti i da ćete biti puni love.
Ja: Istina, ali ne pričamo o meni nego o tebi.
Ona: Ma ne. Ovaj (Don Huan) je greška. Nisam to smjela napraviti. Cijeli svijet mi se sada raspada zbog toga. Da si vidjela samo kako me muž jučer tužno pogledao kad sam rekla da su sve plaće isplaćene, svi računi plaćeni i da prvi put nećemo ići na more plaćajući ga na rate, a on nije taj koji nam je to osigurao, nego ja. Srce mu je puklo.
Ja: Idem doma. Boli me glava.
Foto: pexels/nathan-cowley
Okrenula sam se bez dodatnih objašnjavanja, izašla iz kuće i izbjegavala ju što sam više mogla jer nisam htjela da iz mojih usta čuje što mislim o njoj u tom trenutku. Bilo bi pre okrutno, jer ja ponekad nemam mjeru u izričaju.
Ali, budući da je ona ostala u tom braku i da je to njezin odabir, ja ga poštujem. Sa druge strane, budući da me i danas gnjavi sa problemima koje ima sa mužem, zamolit ću vas da mi napišete što bi joj vi rekle, jer ja se spremam na kavu sa njom ovih dana i nemam više živaca ni takta, a o mašni i celofanu da ne pričam. Mislim da sam došla do zadnje faze u tom prijateljstvu jer me previše guši činjenica da ona ne vidi ili ne želi vidjeti pokraj zdravih očiju.
Eto, puno vas čita ova moja piskaranja, pa me baš zanima mislite li da je ona mazohist ili sam možda to ja samom činjenicom da ju odavno već nisam ispljuskala kritikama.
Ili mi ispričajte svoje viđenje žene mazohista koje vi poznajte, jer znam da ih ima i previše oko nas. Ne znam samo jesu li toga svjesne.
Voli Vas Vaša Nena
CityLIGHTS
Panel rasprava ‘Od ormara do otpada’: Što bacamo i koliko to košta okoliš
Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice.
Problem sve većih količina odbačenog tekstila i njegov utjecaj na okoliš bio je u fokusu javne rasprave održane u Regionalnom centru kompetentnosti u Velikoj Gorici, gdje je otvorena tema odgovornijeg odnosa prema odjeći i potrošačkim navikama.
Događanje pod nazivom „Od ormara do otpada: priča o tekstilu koji bacamo” okupilo je stručnjake i predstavnike različitih institucija, a organizatori su bili Veleučilište Velika Gorica i Turistička zajednica grada Velike Gorice kao suorganizator.
U raspravi je naglasak stavljen na činjenicu da se tekstilna industrija ubrzano razvija, dok se odjeća sve kraće koristi prije odbacivanja, što dodatno opterećuje sustave gospodarenja otpadom i okoliš. Sudionici su pritom otvorili pitanje recikliranja i ponovne uporabe kao ključnih elemenata u smanjenju negativnog utjecaja.
Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice, te kako promjena navika može doprinijeti održivijem pristupu odjeći i smanjenju otpada u cjelini.
U panelu su sudjelovali predstavnici VG Čistoće, Gimnazije Velika Gorica, Ekonomske škole, Srednje strukovne škole, Turističke zajednice grada Velike Gorice, VEGORA-e i Veleučilišta Velika Gorica, koji su temu obradili iz različitih profesionalnih i obrazovnih perspektiva.
HOTNEWS
VIDEO Tamburaški orkestar HRT-a održao koncert u Kravarskom u spomen na Ivana Potočnika
Riječ je o 32. izdanju glazbenog programa koji je privukao brojne posjetitelje i donio prepoznatljiv tamburaški ugođaj.
CityLIGHTS
Od Malage do Berlina: Nastavnici iz Velike Gorice u korak s digitalnim trendovima
Obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju, a zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.
Primjena suvremenih tehnologija i inovativnih metoda poučavanja sve više oblikuje svakodnevni rad u školama, što potvrđuju i nedavne Erasmus+ mobilnosti nastavnika iz Srednje strukovne škole i Osnovne škole Eugena Kumičića.
Početkom ožujka 2026. godine, nastavnica Jasmina Tešija i pedagoginja Lea Ivanković iz Srednje strukovne škole Velika Gorica, boravile su u Berlinu u sklopu projekta „UI nije bauk, već novi nauk!“. Tijekom edukacije fokus je bio na integraciji naprednih tehnologija u nastavni proces.
Sudionici iz više europskih zemalja, među njima Španjolske, Portugala, Cipra, Islanda, Njemačke i Italije, kroz predavanja i radionice razvijali su digitalne kompetencije, ali i kritički promišljali o ulozi tehnologije u obrazovanju. Posebna pažnja posvećena je umjetnoj inteligenciji, uključujući njezinu primjenu u planiranju nastave i izradi učinkovitih uputa uz korištenje alata kao što su ChatGPT, Claude, MagicSchool, Eduaide, Diffit i Google Labs.
Radionice su obuhvatile i praktičnu izradu nastavnih materijala – od prezentacija do video sadržaja, kao i metode prikupljanja povratnih informacija od učenika. Jedan dio programa bio je posvećen proširenoj i virtualnoj stvarnosti, gdje su polaznici isprobali alate poput Class VR-a i Z spacea.
Nekoliko tjedana kasnije fokus na unapređenje nastave nastavljen je i u Malagi, gdje su učiteljice Ana Svekrić i Ivana Mišević iz Osnovne škole Eugena Kumičića sudjelovale na tečaju Game Based Learning and Gamification in the Classroom. Program je okupio i nastavnike iz Njemačke i Rumunjske, omogućivši razmjenu iskustava iz različitih obrazovnih sustava.
Za razliku od berlinske edukacije usmjerene na tehnologiju, u Malagi je naglasak bio na metodama učenja kroz igru. Kroz praktične radionice i suradničke aktivnosti istraživano je kako gamifikacija može potaknuti kreativnost, povećati motivaciju učenika i njihovo aktivno sudjelovanje u nastavi. Sudionici su pritom usvojili i nove digitalne alate te razvijali interaktivne sadržaje primjenjive u učionici.
Učiteljice ističu: „Svakako je tome doprinijela i suradnja s kolegama iz drugih zemalja te se još jednom dokazalo da su naši učenici razlog koji nas može okupiti i osigurati pregršt zanimljivih razgovora, novog usvajanja znanja i razvoja vještina.“
Iako tematski različite, obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju. Dok jedni naglasak stavljaju na tehnologiju, a drugi na metodiku, zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.
Fotogalerija/ OŠ E. Kumičića i Srednja strukovna škola Velika Gorica
HOTNEWS
SAMOBOR Rijetka biljka u središtu pažnje povodom Dana planeta Zemlje
Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati.
Jedna od najrjeđih biljaka u Hrvatskoj, samoborska gromotulja, predstavljena je javnosti kroz digitalnu izložbu održanu na glavnom trgu u Samoboru, uoči Dana planeta Zemlje.
Riječ je o endemskoj vrsti koja ne raste nigdje drugdje osim na dva lokaliteta – u Samoborskom gorju i u slovenskom Žiču. Upravo zbog svoje ograničene rasprostranjenosti i osjetljivog staništa, biljka nosi status kritično ugrožene i strogo zaštićene vrste.
„Samoborska gromotulja prepoznatljiva je po cvjetovima zlatno žute boje s četiri latice srcolikog oblika. Cvate u ožujku i travnju, tiho i nenametljivo, baš poput svog staništa koje joj pruža vrlo skromne životne uvijete. Naime, njeno stanište je u neposrednoj blizini kamenoloma“, rekla je Tatjana Masten Milek.
Fokus na očuvanju i edukaciji
U posljednje četiri godine intenzivirane su aktivnosti usmjerene na njezinu zaštitu. Kako ističu iz Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije, izrađen je plan upravljanja za Posebni botanički rezervat Brežuljak kod Smerovišća, redovito se provodi uklanjanje neželjene vegetacije, kao i monitoring i prebrojavanje jedinki. Trenutačno je u tijeku i genetska analiza populacije, kojom se želi preciznije odrediti odnos samoborske gromotulje s primjerkom iz Slovenije, dok je u pripremi i edukativna brošura.
Digitalna izložba „Samoborska gromotulja – nepoznata ljepotica“ osmišljena je kao spoj edukacije i interaktivnog sadržaja. Posjetitelji su mogli pratiti vizualne prikaze biljke na Cube ekranu, dok su na citylightima sudjelovali u kvizu. Najmlađima je bio namijenjen poseban edukativni kutak s bojankama koje približavaju svijet zaštićenih biljnih vrsta.
Endem kao simbol odgovornosti
Događaju je prisustvovao i zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović, koji je naglasio važnost zaštite prirodne baštine.
„Očuvanje ovakvih vrijednih endema iznimno je važno, jer oni svjedoče o bogatstvu naše prirode, ali i o odgovornosti koju imamo prema budućim generacijama. Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati“, istaknuo je Tomljenović.
Izložba je realizirana kao dio šire platforme „Hrvatska divlja“, koja kroz suvremene pristupe nastoji približiti javnosti ugrožene vrste i važnost njihove zaštite.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
-
HOTNEWSprije 5 danaZagrebačka županija financira liječenje u Naftalanu: poznati uvjeti i rokovi
-
Moja županijaprije 4 danaTamburaši HRT-a ispunili crkvu u Kravarskom – ovogodišnji koncert posvećen pokojnom Ivanu Potočniku
-
Vijestiprije 4 danaBez struje u više naselja, provjerite jeste li na popisu
-
Crna kronikaprije 3 danaTragedija u Velikoj Gorici: Motociklist poginuo nakon slijetanja s ceste