HOTNEWS

“Nije mi ništa…” – najveća i najopasnija laž kod žena

Spisateljica i kolumnistica Nevena Skočić u ovotjednoj kolumni o demonima u glavama, sigurnom mjestu i travi koja diše…

Objavljeno

prije 4 godine

10. kolovoza 2022.

Objavio/la

Nevena Skočić

Mogla bi ja ovu temu okrenut na zafrkanciju, a možda u jednom trenutku i budem, ali danas mi je nekako tužan dan, pa rekoh da izbacim iz sebe, a možda pomognem nekome.

Dakle, svi mi smo skloni donositi zaključke sa minimalnom količinom informacija.

Ako vidimo mladu majku, pomislimo da je promiskuitetna i da je roditelji nisu dobro odgojili. A ne razmišljamo da je možda silovana i ipak odlučila zadržati dijete jer se boji Boga.

Ako vidimo debelu osobu, pretpostavimo da je lijena i proždrljiva, a ne razmišljamo da možda ima problema sa štitnjačom ili čak, pazite sad ovo, da boluje od bolesti kojoj je nuspojava debljina. Ima i toga. Pokazat ću vam svoju dijagnozu ako želite.

Ako vidite osobu sa prljavim rukama punim žuljeva, u radnoj zamazanoj manduri kako stoji u redu u dućanu sa nelagodom jer svi bulje u njega, odmah smatrate da se nije dovoljno školovao da bi radio gospodski posao, pa sad nek kopa kanale, ko ga šiša. A ne razmišljate da je možda na pauzi doletio do dućana da trudnoj ženi ili bolesnom djetetu kupi nešto da pojedu i da je i njemu neugodno što tako izgleda, iako svojim radom zarađuje bolje od većine nas koji sjedimo u kancelarijama i pametujemo za tipkovnicama, dok on radi posao kojeg mi ne bi radili “ni mrtvi”.

I neka dobro živi, i neka ima, ruke mu se pozlatile.

Ako vidite osobu kako sjedi u parku i razgovara sama sa sobom, automatski pomislite da je ta osoba luda. Ne razmišljate da se možda priprema za razgovor za posao ili kako zaprositi ženu svog života ili kako reći bližnjima da boluje od neke bolesti.

Mogla bi nabrajati dovijeka zato što sam se i ja sama tako ponašala. Danas više to ne radim. A zašto? Evo priča.

Imala sam prijateljicu, zvat ćemo je Ira. Bila je mojih godina, imale smo iste interese i mnogo tema za razgovor. Bila je izuzetno vedrog duha i uvijek je imala nešto za komentirati, što je meni u ženskom društvu poželjna aktivnost. Ira je bila samohrana majka koja je često selila obzirom na sve manja primanja, ali i nemogućnost rada.

U svim našim druženjima nije mi rekla da boluje od depresije ili da sumnja da ju ima.

Pričale smo o njezinoj pobjedi nad rakom dojke i drugim “bubicama”, kako je ona zvala svoje bolesti, ali depresije se nikad nije dotakla. Nije znala kako jer pretpostavljam da nije ni znala da ju ima. Bila je čvrsta žena, majka, kraljica i psiha joj je morala biti čvrsta. Često mi je znala reći da ne može spavati i da ima potrebu pobjeći nekuda i biti sama sa sobom, zagrliti drvo i slušati travu kako diše. Nisam ju razumjela jer meni su ljudi tada bili važni. Jako važni i bilo mi je važno što misle o meni. Dok su me isti ti ljudi tapšali po ramenima zbog uspjeha, a zabijali mi nož u leđa čim bi im ih okrenula, Ira je pokazivala srednji prst svima i čuvala mi leđa. Ona je bila moj štit, ali ja nisam bila njen. Nisam ju čula.

I kad bi mi se učinilo da stvarno nije dobro pitala sam ju što joj je.

Odgovor je uvijek bio: Ma nije mi ništa.

I takav sam odgovor dobila svaki put kad bi ju pitala u čemu je problem i mogu li joj pomoći.

Nije mi ništa… I promijenila bi temu…

Danas kad vrtim u glavi naše razgovore i pregledavam nepregledno more poruka koje smo razmijenile, osjećam se loše jer nisam prepoznala u njoj tog demona koji ju je gušio. Demona koji ju je natjerao da se jedan dan sa autom zabije u kamion na obilaznici. Gada koji je njezinu djecu napravio siročadi i koji je prekinuo sjaj jedne velika žene.

A zašto vam sve ovo pišem?

Danas sam u centru vidjela jednu ženu kako sjedi na klupi, gleda u pod i priča sama sa sobom. Mojih je godina, dakle, trebala bi se nalaziti u nekoj fazi u životu kad je većina stvari pod kontrolom. Nešto mi nije dalo mira, prišla sam joj i pitala smijem li sjesti pokraj nje. Samo je kimnula u znak odobravanja. Nešto je mumljala sebi u bradu i ja sam dobila poriv da je pitam: Jeste li dobro?

Pogledala me u čudu i rekla: Jesam. Nije mi ništa.

Ira mi se stvorila pred očima i morala sam postati onda dosadna babetina i izvući iz nje dio patnje. Ne, ne radim to inače, ali ovo je bilo za moju Iru. Kad već nju nisam mogla spasiti…

U tih sat vremena koliko smo provele zajedno, saznala sam da se gospođi vratio rak na jednjaku, da joj se sin ženi i da je snaha demon koji hoda, ali njezin sin jedinac je zaljubljen ko tele i ona ne žali utjecati na njegovu sreću. Muž joj prigovara na izgledu, jer je nekad bila komad i pol, a danas je siva od kemoterapije i svega što je prošla… Ima tu još toga, ali možda i bolje da ne znate…

I nakon što mi je ispričala svoju priču, odahnula je rekavši:

“Pa nije to tako strašno. Strašno zvuči u glavi, ali kad sam prevalila te demone iz glave preko jezika, nisu više toliko strašni. Sve je to rješivo, zar ne?”

Blenula sam ‘ko tele u šarena vrata jer već kod spomena raka, noge su mi se odrezale i nisam vidjela svjetlo na kraju tunela. A ova žena ga vidi.

Ustala je i zahvalila mi se na vremenu. Boja u obraze joj se vratila.

A ja? Ja sam tih sat vremena koje smo provele zajedno samo slušala. Nisam komentirala, nego sam samo kimala glavom. I to je bilo dovoljno.
Dakle, ponekad je saslušati – dovoljno. Budite tu za svoje bližnje. Saslušajte. Neka znaju da vas uvijek mogu nazvati i izbaciti te demone. A ako vi imate demone, podijelite ih sa nekime. Kad pređu preko jezika, manji su.

Govorim vam ovo i zbog vaše djece. Pričajte sa njima. Nek se osjećaju sigurno u svojim domovima. Naučite kćeri da se uvijek mogu vratiti kući i nakon što se udaju. Stvorite im sigurno mjesto. To je najmanje što možemo učiniti da ih zaštitimo od ovog ogavnog svijeta i zločestih ljudi koji lajkovima i dislajkovima vladaju internetom i postavljaju krive norma ponašanja.

No, to je tema za neki drugi dan.

I da ne zaboravim… Tu sam… za prijatelje i obitelj 24/7.

I na svaki vaš: Nije mi ništa… Očekujte more pitanja…

Voli vas vaša Nevena

Povezane teme:hotnews kolumna nevena skočić

CityLIGHTS

Djeca i mladi u fokusu: Velika Gorica ulaže milijune u zelenu infrastrukturu

Ukupna vrijednost projekta „Dječja zelena mreža – plemeniti Pauković“ iznosi 5.279.323,66 eura, pri čemu se 4.448.696,98 eura financira bespovratnim sredstvima Europske unije.

Objavljeno

prije 3 dana

21. ožujka 2026.

Objavio/la

Morena Martinović

Foto: Mario Žilec

Velika Gorica nastavlja s intenzivnim ulaganjima u održivi urbani razvoj, a najnoviji projekt pod nazivom „Dječja zelena mreža – plemeniti Pauković“ dodatno učvršćuje taj smjer. Ukupna vrijednost svih aktualnih zelenih inicijativa u gradu, uključujući i projekt Pauk u VG, doseže oko 6,5 milijuna eura.

Novi projekt osmišljen je kao odgovor na potrebe suvremenih generacija koje sve više traže zdravije, sigurnije i klimatski otpornije životno okruženje. Riječ je o inkluzivnom konceptu koji obuhvaća sve društvene skupine, s ciljem podizanja kvalitete života za sve građane.

U središtu projekta nalazi se ideja povezivanja ključnih javnih prostora kroz sustav zelene infrastrukture. Plan uključuje umrežavanje sedam urbanih lokacija i tri koridora u jedinstvenu funkcionalnu cjelinu, čime bi se stvorio koherentan i održiv gradski prostor.

Projektna rješenja razvijena su u skladu s načelima Novog europskog Bauhausa te pristupom rješenja temeljenih na prirodi (Nature-Based Solutions), što bi trebalo osigurati dugoročnu održivost, otpornost i funkcionalnost prostora.

Ukupna vrijednost projekta „Dječja zelena mreža – plemeniti Pauković“ iznosi 5.279.323,66 eura, pri čemu se 4.448.696,98 eura financira bespovratnim sredstvima Europske unije kroz Program Konkurentnost i kohezija 2021.–2027..

Gradonačelnik Krešimir Ačkar naglasio je značaj projekta za razvoj grada:

„Ovaj projekt predstavlja važan korak u razvoju Velike Gorice kao grada koji sustavno ulaže u kvalitetu života svojih građana. Kroz ‘Dječju zelenu mrežu’ stvaramo povezane, sigurne i zelene prostore namijenjene prvenstveno djeci i mladima, ali i svim našim sugrađanima. Posebno nas veseli što su prepoznati i na europskoj razini te sufinancirani sredstvima Europske unije. Nastavljamo graditi Goricu kao moderan, održiv i uključiv grad budućnosti.“

Ovim ulaganjima Velika Gorica dodatno potvrđuje svoju orijentaciju prema razvoju zelene infrastrukture i stvaranju otpornog urbanog prostora s naglaskom na dugoročno poboljšanje životnih uvjeta svojih stanovnika.

Nastavite čitati

Crna kronika

VIDEO Pokušaj provale u Velikoj Buni! Provalnik razvaljivao vrata dok je žena bila u kući, sve je zabilježila kamerom

“Čula sam kao da vrata lupaju”.

Objavljeno

prije 4 dana

20. ožujka 2026.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

U Velikoj Buni danas je zabilježen pokušaj provale u obiteljsku kuću. Nepoznati muškarac pokušao je nasilno ući kroz vrata terase, no pobjegao je nakon što ga je vlasnica primijetila i posegnula za mobitelom.

“Ja danas nisam trebala biti doma nego na poslu, ali sam zbog nekih okolnosti slučajno ostalo doma. Kad je muž otišao, oni su počeli tu lupat, a ja sam bila gore na katu. Čula sam kao da vrata lupaju i nakon kratke pauze, počelo je opet. Kad sam se spuštala s kata, pogledam prema terasi, a ono čovjek nogom pokušava provaliti vrata”, ispričala nam je Vlatka Zgurić Dobrenić, u čiju je kuću provalnik pokušao ući.

Kada mu se približila, muškarac je počeo vikati kako ga netko progoni i želi napasti. U trenutku kada je pokušala snimiti situaciju mobitelom, udaljio se s mjesta događaja.

Vlatka je potom pokušala predvidjeti njegov smjer kretanja kroz kuću, a kako navodi, muškarac je pobjegao vozilom, plavim Golfom s koprivničkim registracijama.

O događaju je odmah obaviještena policija koja je obavila očevid.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Djeca iz vrtića i škola posjetila Vodocrpilište i učila o važnosti vode

Ovakvi posjeti dio su kontinuiranih aktivnosti VG Vodoopskrbe usmjerenih na edukaciju najmlađih, s ciljem razvijanja svijesti o važnosti očuvanja prirodnih resursa od najranije dobi.

Objavljeno

prije 4 dana

20. ožujka 2026.

Objavio/la

Morena Martinović

Foto: Cityportal.hr

Povodom Svjetskog dana voda, a u sklopu edukativnih aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti o važnosti očuvanja vode, danas su djelatnici VG Vodoopskrbe ugostili djecu iz vrtića Žirek. Mališani su imali priliku iz prve ruke saznati kako voda dolazi od crpilišta do njihovih domova te zašto je važno odgovorno se odnositi prema ovom dragocjenom resursu.

Kroz zanimljivo i prilagođeno predstavljanje, djeci je objašnjen cijeli proces – od zahvaćanja vode iz podzemnih izvora pa sve do slavina u kućanstvima. Poseban naglasak stavljen je na očuvanje vode i njezinu svakodnevnu važnost.

„Moram reći da mi je stvarno veliko zadovoljstvo što ih možemo uputiti na koji način voda dolazi od našeg crpilišta iz zemlje do njihovih slavina u kućama i da ih uputimo na važnost očuvanja vode“, istaknuo je direktor VG Vodoopskrbe d.o.o. Ivan Rak.

Osim edukativnog dijela, za najmlađe je organizirano i prigodno druženje. Djeci je podijeljena svježa pitka voda iz sustava, poslužena na način koji dodatno naglašava njezinu prirodnu kvalitetu, kao i slatki zalogaji – bomboni iz košare te svježe kiflice, što je dodatno razveselilo male posjetitelje.

Direktor Rak osvrnuo se i na kvalitetu vode u ovom području, naglasivši njezine prednosti.

„Prema analizama koje su rađene u Republici Hrvatskoj, mi smo sigurno u top području u Republici Hrvatskoj po kvaliteti vode. Jest da je naša voda relativno tvrda za ove pojmove, ali to ne znači da je nezdrava za piće. Naprotiv, tvrđa voda je puno zdravija za piće“.

Ovakvi posjeti dio su kontinuiranih aktivnosti VG Vodoopskrbe usmjerenih na edukaciju najmlađih, s ciljem razvijanja svijesti o važnosti očuvanja prirodnih resursa od najranije dobi.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Plesni klub Barbara ide na Regionalno prvenstvo s rekordnim brojem mažoretkinja

Objavljeno

prije 4 dana

19. ožujka 2026.

Objavio/la

David Jolić

Prva službena natjecanja u kalendarskoj godini u okviru Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT) započinju regionalnim prvenstvima, a tako je i ove godine. Regionalno prvenstvo Regije Jug održano je u Primoštenu (07.03.2026.), a regionalno prvenstvo Regije Sjeverozapad održano je u Tuhelju (14.03.2026.). Treće regionalno prvenstvo Regije Sjeveroistok bit će održano u Graberju Ivanićkom, u subotu, 21. ožujka 2026. godine.