Povežite se s nama

HOTNEWS

“Nije mi ništa…” – najveća i najopasnija laž kod žena

Spisateljica i kolumnistica Nevena Skočić u ovotjednoj kolumni o demonima u glavama, sigurnom mjestu i travi koja diše…

Objavljeno

na

Mogla bi ja ovu temu okrenut na zafrkanciju, a možda u jednom trenutku i budem, ali danas mi je nekako tužan dan, pa rekoh da izbacim iz sebe, a možda pomognem nekome.

Dakle, svi mi smo skloni donositi zaključke sa minimalnom količinom informacija.

Ako vidimo mladu majku, pomislimo da je promiskuitetna i da je roditelji nisu dobro odgojili. A ne razmišljamo da je možda silovana i ipak odlučila zadržati dijete jer se boji Boga.

Ako vidimo debelu osobu, pretpostavimo da je lijena i proždrljiva, a ne razmišljamo da možda ima problema sa štitnjačom ili čak, pazite sad ovo, da boluje od bolesti kojoj je nuspojava debljina. Ima i toga. Pokazat ću vam svoju dijagnozu ako želite.

Ako vidite osobu sa prljavim rukama punim žuljeva, u radnoj zamazanoj manduri kako stoji u redu u dućanu sa nelagodom jer svi bulje u njega, odmah smatrate da se nije dovoljno školovao da bi radio gospodski posao, pa sad nek kopa kanale, ko ga šiša. A ne razmišljate da je možda na pauzi doletio do dućana da trudnoj ženi ili bolesnom djetetu kupi nešto da pojedu i da je i njemu neugodno što tako izgleda, iako svojim radom zarađuje bolje od većine nas koji sjedimo u kancelarijama i pametujemo za tipkovnicama, dok on radi posao kojeg mi ne bi radili “ni mrtvi”.

I neka dobro živi, i neka ima, ruke mu se pozlatile.

Ako vidite osobu kako sjedi u parku i razgovara sama sa sobom, automatski pomislite da je ta osoba luda. Ne razmišljate da se možda priprema za razgovor za posao ili kako zaprositi ženu svog života ili kako reći bližnjima da boluje od neke bolesti.

Mogla bi nabrajati dovijeka zato što sam se i ja sama tako ponašala. Danas više to ne radim. A zašto? Evo priča.

Imala sam prijateljicu, zvat ćemo je Ira. Bila je mojih godina, imale smo iste interese i mnogo tema za razgovor. Bila je izuzetno vedrog duha i uvijek je imala nešto za komentirati, što je meni u ženskom društvu poželjna aktivnost. Ira je bila samohrana majka koja je često selila obzirom na sve manja primanja, ali i nemogućnost rada.

U svim našim druženjima nije mi rekla da boluje od depresije ili da sumnja da ju ima.

Pričale smo o njezinoj pobjedi nad rakom dojke i drugim “bubicama”, kako je ona zvala svoje bolesti, ali depresije se nikad nije dotakla. Nije znala kako jer pretpostavljam da nije ni znala da ju ima. Bila je čvrsta žena, majka, kraljica i psiha joj je morala biti čvrsta. Često mi je znala reći da ne može spavati i da ima potrebu pobjeći nekuda i biti sama sa sobom, zagrliti drvo i slušati travu kako diše. Nisam ju razumjela jer meni su ljudi tada bili važni. Jako važni i bilo mi je važno što misle o meni. Dok su me isti ti ljudi tapšali po ramenima zbog uspjeha, a zabijali mi nož u leđa čim bi im ih okrenula, Ira je pokazivala srednji prst svima i čuvala mi leđa. Ona je bila moj štit, ali ja nisam bila njen. Nisam ju čula.

I kad bi mi se učinilo da stvarno nije dobro pitala sam ju što joj je.

Odgovor je uvijek bio: Ma nije mi ništa.

I takav sam odgovor dobila svaki put kad bi ju pitala u čemu je problem i mogu li joj pomoći.

Nije mi ništa… I promijenila bi temu…

Danas kad vrtim u glavi naše razgovore i pregledavam nepregledno more poruka koje smo razmijenile, osjećam se loše jer nisam prepoznala u njoj tog demona koji ju je gušio. Demona koji ju je natjerao da se jedan dan sa autom zabije u kamion na obilaznici. Gada koji je njezinu djecu napravio siročadi i koji je prekinuo sjaj jedne velika žene.

A zašto vam sve ovo pišem?

Danas sam u centru vidjela jednu ženu kako sjedi na klupi, gleda u pod i priča sama sa sobom. Mojih je godina, dakle, trebala bi se nalaziti u nekoj fazi u životu kad je većina stvari pod kontrolom. Nešto mi nije dalo mira, prišla sam joj i pitala smijem li sjesti pokraj nje. Samo je kimnula u znak odobravanja. Nešto je mumljala sebi u bradu i ja sam dobila poriv da je pitam: Jeste li dobro?

Pogledala me u čudu i rekla: Jesam. Nije mi ništa.

Ira mi se stvorila pred očima i morala sam postati onda dosadna babetina i izvući iz nje dio patnje. Ne, ne radim to inače, ali ovo je bilo za moju Iru. Kad već nju nisam mogla spasiti…

U tih sat vremena koliko smo provele zajedno, saznala sam da se gospođi vratio rak na jednjaku, da joj se sin ženi i da je snaha demon koji hoda, ali njezin sin jedinac je zaljubljen ko tele i ona ne žali utjecati na njegovu sreću. Muž joj prigovara na izgledu, jer je nekad bila komad i pol, a danas je siva od kemoterapije i svega što je prošla… Ima tu još toga, ali možda i bolje da ne znate…

I nakon što mi je ispričala svoju priču, odahnula je rekavši:

“Pa nije to tako strašno. Strašno zvuči u glavi, ali kad sam prevalila te demone iz glave preko jezika, nisu više toliko strašni. Sve je to rješivo, zar ne?”

Blenula sam ‘ko tele u šarena vrata jer već kod spomena raka, noge su mi se odrezale i nisam vidjela svjetlo na kraju tunela. A ova žena ga vidi.

Ustala je i zahvalila mi se na vremenu. Boja u obraze joj se vratila.

A ja? Ja sam tih sat vremena koje smo provele zajedno samo slušala. Nisam komentirala, nego sam samo kimala glavom. I to je bilo dovoljno.
Dakle, ponekad je saslušati – dovoljno. Budite tu za svoje bližnje. Saslušajte. Neka znaju da vas uvijek mogu nazvati i izbaciti te demone. A ako vi imate demone, podijelite ih sa nekime. Kad pređu preko jezika, manji su.

Govorim vam ovo i zbog vaše djece. Pričajte sa njima. Nek se osjećaju sigurno u svojim domovima. Naučite kćeri da se uvijek mogu vratiti kući i nakon što se udaju. Stvorite im sigurno mjesto. To je najmanje što možemo učiniti da ih zaštitimo od ovog ogavnog svijeta i zločestih ljudi koji lajkovima i dislajkovima vladaju internetom i postavljaju krive norma ponašanja.

No, to je tema za neki drugi dan.

I da ne zaboravim… Tu sam… za prijatelje i obitelj 24/7.

I na svaki vaš: Nije mi ništa… Očekujte more pitanja…

Voli vas vaša Nevena

CityLIGHTS

‘Mjesec našeg filma’: besplatne projekcije u Retro kinu Galženica

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: POUVG

U Retro kinu Galženica tijekom svibnja održava se filmski program „Mjesec našeg filma“, koji Kino Gorica organizira u suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom.

Riječ je o selekciji domaćih naslova koji su tijekom godina stekli veliku popularnost kod publike i ponovno se prikazuju u sklopu Kino mreže diljem Hrvatske. Program je fokusiran na najgledanije i publici najdraže hrvatske filmove od 1991. godine do danas, a ulaz na sve projekcije je besplatan.

Filmski program kroz svibanj

Prvi na rasporedu je dječji film „Koko i duhovi“, koji traje 95 minuta. Radnja prati dvanaestogodišnjeg Koka koji se s roditeljima seli u veliki grad. Tamo, uz pomoć novih prijatelja, ulazi u istragu misteriozne smrti starijeg stanara u susjedstvu. Projekcija je zakazana za 9. svibnja u 17:00 sati.

Sredinom mjeseca prikazuje se „Dražen“, biografska drama o jednom od najpoznatijih hrvatskih košarkaša, Draženu Petroviću. Film prati njegov put od Šibenika do vrhunaca europske i američke košarke, uz naglasak na njegovu upornost, obitelj i posvećenost sportu. Projekcija je 14. svibnja u 18:00 sati.

Obiteljski filmovi, dokumentarci i klasici

Program se nastavlja obiteljskim naslovom Šegrt Hlapić  koji prati poznatog književnog junaka nakon što napušta zloglasnog majstora Mrkonju. Na putovanju upoznaje Gitu, djevojčicu iz cirkusa, a zajedno prolaze kroz niz izazova i pustolovina. Film je na rasporedu 23. svibnja u 17:00 sati.

Dokumentarni film „Novo, novo vrijeme“ donosi kronologiju političkih događaja u Hrvatskoj koji su doveli do promjene vlasti 2000. godine. Poseban fokus stavlja se na razdoblje nakon smrti predsjednika Franje Tuđmana te izbore koji su uslijedili. Projekcija počinje 28. svibnja u 18:00 sati.

Istog dana navečer prikazuje se i igrani film „ZG80“ , smješten krajem 1980-ih. Radnja prati navijače Dinama i Hajduka na putovanju u Beograd na utakmicu između Crvene zvezde i Dinama, nakon koje dolazi do nasilnih sukoba na ulicama grada. Projekcija je u 20:00 sati.

Završetak programa

Ciklus završava dokumentarnim filmom Sokol – Nezaustavljiv kao sudbina  koji donosi priču o Velimiru Đereku Sokolu, ratniku iz Vukovara i Imotske krajine. Film kroz njegov život prikazuje priču o hrabrosti i izdržljivosti koja je ostavila snažan trag u kolektivnom sjećanju. Projekcija je zakazana za 29. svibnja u 18:00 sati.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Ekomuzej Bistra slavi desetljeće rada: bogat program posvećen baštini i zajednici

Program uključuje i besplatne edukativne kostimirane šetnje kroz perivoj dvorca Oršić.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Kulturno – turistički centar Bistra

Obilježavanje deset godina djelovanja udruge Ekomuzej Bistra donosi opsežan program aktivnosti usmjerenih na očuvanje i promociju kulturne baštine bistranskog kraja i Zagrebačke županije.

Središnji dio programa odnosi se na projekt „KULTURA ZA 10!“, unutar kojeg će se tijekom godine organizirati različiti događaji, od edukativnih i stručnih do turističkih i promotivnih. Aktivnosti će se odvijati na više lokacija, ponajprije u Kulturno-turističkom centru Bistra te u perivoju dvorca Oršić u Gornjoj Bistri.

Stručne tribine kao odgovor na interes zajednice

Velik odaziv i interes građana za teme iz lokalne povijesti, potvrđen kroz projekt „Hiže“ proveden 2025. godine, potaknuo je organizaciju javnih tribina koje su planirane za proljetne mjesece. Na njima će sudjelovati pozvani stručnjaci, a rasprave će obuhvatiti širok spektar tema od povijesti bistranskog područja i arheologije zaprešićkog kraja, do slavenske mitologije i mitskog krajolika Bistre.

Edukacija kroz tradicijske vještine

Uz teorijski dio, projekt uključuje i praktične sadržaje. Planirane su pokazne radionice namijenjene lokalnom stanovništvu i posjetiteljima, na kojima će sudionici moći usvojiti vještine izrade tradicijskog nakita od staklenih perlica te fertušnice, ukrasne višebojne vrpce koja se nosi uz fertun kao dio ženske narodne nošnje.

Kulturni sadržaji u funkciji turizma

Program uključuje i sadržaje namijenjene posjetiteljima, među kojima se ističu besplatne edukativne kostimirane šetnje kroz perivoj dvorca Oršić. One će se organizirati u sklopu godišnjih manifestacija s ciljem dodatnog obogaćivanja kulturno-turističke ponude Bistre i Zagrebačke županije.

Organizatori pritom pozivaju sve zainteresirane da im se pridruže u poslijepodnevnim terminima na predavanjima koja će voditi znanstvenici i stručnjaci iz različitih područja. Ciklus će zaključiti arhitekt Lovro Bauer predavanjem koje je na rasporedu u četvrtak, 7. svibnja u 18 sati, u multimedijskoj učionici stare škole na adresi Omladinska 26. Tema predavanja: “Kompleks župne crkve sv. Nikole Biskupa u Poljanici Bistranskoj: rezultat konzervatorsko-povijesnih istraživanja”.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Pokupsko traži kandidate za općinska priznanja

Općina dodjeljuje četiri vrste priznanja: Povelju o proglašenju počasnog građanina, Priznanje za životno djelo, Grb Općine Pokupsko i Zahvalnicu Općine Pokupsko.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pavel Danilyuk/Pexels

Općina Pokupsko pozvala je građane, udruge i druge subjekte da do 10. svibnja 2026. dostave prijedloge za dodjelu javnih priznanja koja će biti uručena iduće godine, u sklopu obilježavanja Dana Općine.

Riječ je o redovitom postupku kojim se, sukladno Statutu Općine Pokupsko i Odluci o javnim priznanjima, vrednuju pojedinci i organizacije koje su svojim djelovanjem dale značajan doprinos razvoju i ugledu lokalne zajednice. Poseban naglasak stavlja se na postignuća u gospodarstvu, znanosti, kulturi, zdravstvu i socijalnoj skrbi, obrazovanju, sportu i tehničkoj kulturi, zaštiti okoliša te drugim javnim područjima.

Općina dodjeljuje četiri vrste priznanja: Povelju o proglašenju počasnog građanina, Priznanje za životno djelo, Grb Općine Pokupsko i Zahvalnicu Općine Pokupsko.

Prijedlozi se zaprimaju isključivo u pisanom obliku. Mogu se predati osobno u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Pokupsko, poslati poštom na adresu Trg Pavla Štoosa 15, 10414 Pokupsko ili dostaviti elektroničkom poštom na [email protected].

Detaljni uvjeti i procedura  dostupni su OVDJE.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Otvorene prijave za radionice tradicijskog nakita u Bistri

Prva u nizu radionica zakazana je za 12. svibnja u 17 sati, a organizatori pozivaju zainteresirane da se prijave zbog ograničenog broja mjesta.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Kulturno-turistički centar Bistra

U Kulturno-turističkom centru Bistra u utorak 5. svibnja, u 18 sati počinje javni program projekta „Bogatstvo baštine“, koji se fokusira na očuvanje i popularizaciju bistranske tradicijske kulture s naglaskom na umijeće izrade nakita.

Projekt se provodi kroz niz predavanja i radionica, a cilj mu je jačanje svijesti o lokalnoj baštini te uključivanje zajednice u njezino očuvanje i interpretaciju. Poseban naglasak stavljen je na tradicijsko umijeće izrade nakita, koje se u projektu istražuje, dokumentira i prezentira javnosti.

Uvodni dio programa otvara dr. sc. Klementina Batina, predsjednica Udruge Ekomuzej Bistra, koja će održati predavanje i predstaviti dosadašnji rad udruge na području istraživanja nematerijalne kulturne baštine u lokalnoj zajednici. U izlaganju će biti obuhvaćen i širi kontekst sličnih tradicijskih vještina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, uz vizualnu digitalnu prezentaciju.

Tijekom događanja planirano je i predstavljanje knjige „Umijeće izrade bistranskoga tradicijskog nakita“ autorice dr. sc. Klementine Batine, koja tematizira istoimenu vještinu i njezinu kulturnu vrijednost.

Program u Bistri ne završava predavanjem. Nakon uvodnog dijela, sudionicima će biti omogućen besplatan obilazak stalnog postava KTC-a Bistra, gdje će moći razgledati predmete vezane uz temu nakita, uključujući originalne primjerke i replike.

Prva u nizu radionica zakazana je za 12. svibnja u 17 sati. Organizatori pozivaju zainteresirane da se prijave zbog ograničenog broja mjesta i to telefonski na 01/2316-248 ili e-poštom na [email protected]. Sudjelovanje je besplatno, a sav potreban materijal osigurava se na licu mjesta.

Projekt „Bogatstvo baštine – radionice umijeća izrade bistranskoga tradicijskog nakita“ financijski su podržali Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske te Zagrebačka županija.

Sve dodatne informacije dostupne su ovdje.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Besplatni pregledi i poruke podrške: Velika Gorica obilježila Dan hitne medicine

Nacionalni dan hitne medicinske službe obilježava se svake godine 30. travnja

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

U Velikoj Gorici danas je obilježen Nacionalni dan hitne medicinske službe, uz preventivnu akciju tijekom koje su građani mogli besplatno provjeriti osnovne zdravstvene pokazatelje i dobiti savjete liječnika.

Program se održavao od 9 do 13 sati ispred ispostave Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije u Ulici Matice hrvatske 5, gdje su zainteresirani imali priliku izmjeriti indeks tjelesne mase, krvni tlak, razinu šećera i lipida u krvi te zasićenost kisikom. Na temelju dobivenih rezultata, građanima su bili dostupni i individualni liječnički savjeti.

Velik odaziv građana na preventivnu akciju

Među onima koji su iskoristili priliku za pregled bila je i Mara koja kaže: „Došla sam, pročitala sam na portalu, da se danas može provjeriti tlak i šećer. Odlučila sam provjeriti svoje stanje. Podržavam djelatnike i sretan im njihov dan!“ Sličan razlog dolaska imala je i Marica: „Tu sam zato jer imam povišenu masnoću pa da si izmjerim. Djelatnicima sve najbolje i svaka im čast na njihovom radu.“

Iz Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije ističu kako je riječ o dijelu šireg ciklusa proljetnih preventivnih aktivnosti koje se provode u devet gradova s naglaskom na rano otkrivanje i prevenciju kardiovaskularnih bolesti, koje su i dalje vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar zahvalio je djelatnicima hitne službe na njihovom radu: „Jedno veliko hvala svim djelatnicima Hitne medicinske službe i u ime cijele zajednice naših sugrađanki i sugrađana, čestitamo im njihov dan! Želio bih istaknuti važnost i bitnost njihovog djelovanja, njihovih postupaka koji su onda kada nam je najpotrebnije, najbitniji. Njihova stručnost, njihov entuzijazam i njihovo djelovanje je spasilo toliko života na području našeg grada.“

Kontinuirana ulaganja i razvoj sustava

Zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec također je čestitao djelatnicima njihov dan, istaknuvši njihovu ulogu u sustavu: „Danas imamo Nacionalni dan Hitne medicinske službe na razini Republike Hrvatske. Svim našim vrijednim djelatnicima Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, čestitam njihov dan. Zahvaljujem im se na doprinosu koji daju, na tome što su profesionalni, što su požrtvovani i što su uvijek tu kada naši žitelji i naši građani trebaju njihovu pomoć“

Govoreći o ulaganjima u sustav, Kolarec je naglasio: „Zagrebačka županija zna da je prijeko potrebno svake godine obnavljati vozni park. Prije svega, da imaju kvalitetna vozila, da imaju sigurna vozila, da imaju opremljena vozila. U tu svrhu smo ove godine osigurali 900 tisuća eura kako bi mogli kupiti jedanaest vozila.“

Pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Ksenija Čuljak pridružila se čestitkama: „Pridružujem se čestitkama svim hitnjacima koji 365 dana u godini 24 sata brinu o našim hitnim stanjima i spašavaju mnoge živote. Zahvaljujem se na njihovom radu i požrtvovnosti.“ Dodatno je istaknula i proračunska izdvajanja za zdravstveni sustav: „Kako je već i prije rekao zamjenik, gotovo 1,9 milijuna eura osigurano je u proračunu Zagrebačke županije. Prije svega vodimo jako računa o nabavi automobila za hitnu medicinu, ali i za dijalizu, za sanitet. I što reći, evo, puno hrabrosti i sreće, mi smo tu da osiguramo novce, mislim da Zavod radi stabilno. Možemo jedino pozvati na razumijevanje i jednu komunikaciju koju moramo ipak u današnje vrijeme malo na višu razinu dignuti. Rade vrlo stresan i odgovoran posao i moramo im biti podrška u tome.“

Osim preventivnih pregleda, događanje je imalo i edukativnu komponentu, s ciljem približavanja rada hitne medicinske službe građanima te jačanja suradnje s lokalnom zajednicom. Djelatnici su pritom predstavljeni kao ključna karika u sustavu zbrinjavanja hitnih pacijenata.

Nacionalni dan hitne medicinske službe obilježava se svake godine 30. travnja, a proglasio ga je Hrvatski sabor 2013. godine, čime se Hrvatska pridružila državama koje nastoje dodatno istaknuti važnost i ulogu hitne medicine u zdravstvenom sustavu.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno