ktc
Povežite se s nama

HOTNEWS

“Nije mi ništa…” – najveća i najopasnija laž kod žena

Spisateljica i kolumnistica Nevena Skočić u ovotjednoj kolumni o demonima u glavama, sigurnom mjestu i travi koja diše…

Objavljeno

na

Mogla bi ja ovu temu okrenut na zafrkanciju, a možda u jednom trenutku i budem, ali danas mi je nekako tužan dan, pa rekoh da izbacim iz sebe, a možda pomognem nekome.

Dakle, svi mi smo skloni donositi zaključke sa minimalnom količinom informacija.

Ako vidimo mladu majku, pomislimo da je promiskuitetna i da je roditelji nisu dobro odgojili. A ne razmišljamo da je možda silovana i ipak odlučila zadržati dijete jer se boji Boga.

Ako vidimo debelu osobu, pretpostavimo da je lijena i proždrljiva, a ne razmišljamo da možda ima problema sa štitnjačom ili čak, pazite sad ovo, da boluje od bolesti kojoj je nuspojava debljina. Ima i toga. Pokazat ću vam svoju dijagnozu ako želite.

Ako vidite osobu sa prljavim rukama punim žuljeva, u radnoj zamazanoj manduri kako stoji u redu u dućanu sa nelagodom jer svi bulje u njega, odmah smatrate da se nije dovoljno školovao da bi radio gospodski posao, pa sad nek kopa kanale, ko ga šiša. A ne razmišljate da je možda na pauzi doletio do dućana da trudnoj ženi ili bolesnom djetetu kupi nešto da pojedu i da je i njemu neugodno što tako izgleda, iako svojim radom zarađuje bolje od većine nas koji sjedimo u kancelarijama i pametujemo za tipkovnicama, dok on radi posao kojeg mi ne bi radili “ni mrtvi”.

I neka dobro živi, i neka ima, ruke mu se pozlatile.

Ako vidite osobu kako sjedi u parku i razgovara sama sa sobom, automatski pomislite da je ta osoba luda. Ne razmišljate da se možda priprema za razgovor za posao ili kako zaprositi ženu svog života ili kako reći bližnjima da boluje od neke bolesti.

Mogla bi nabrajati dovijeka zato što sam se i ja sama tako ponašala. Danas više to ne radim. A zašto? Evo priča.

Imala sam prijateljicu, zvat ćemo je Ira. Bila je mojih godina, imale smo iste interese i mnogo tema za razgovor. Bila je izuzetno vedrog duha i uvijek je imala nešto za komentirati, što je meni u ženskom društvu poželjna aktivnost. Ira je bila samohrana majka koja je često selila obzirom na sve manja primanja, ali i nemogućnost rada.

U svim našim druženjima nije mi rekla da boluje od depresije ili da sumnja da ju ima.

Pričale smo o njezinoj pobjedi nad rakom dojke i drugim “bubicama”, kako je ona zvala svoje bolesti, ali depresije se nikad nije dotakla. Nije znala kako jer pretpostavljam da nije ni znala da ju ima. Bila je čvrsta žena, majka, kraljica i psiha joj je morala biti čvrsta. Često mi je znala reći da ne može spavati i da ima potrebu pobjeći nekuda i biti sama sa sobom, zagrliti drvo i slušati travu kako diše. Nisam ju razumjela jer meni su ljudi tada bili važni. Jako važni i bilo mi je važno što misle o meni. Dok su me isti ti ljudi tapšali po ramenima zbog uspjeha, a zabijali mi nož u leđa čim bi im ih okrenula, Ira je pokazivala srednji prst svima i čuvala mi leđa. Ona je bila moj štit, ali ja nisam bila njen. Nisam ju čula.

I kad bi mi se učinilo da stvarno nije dobro pitala sam ju što joj je.

Odgovor je uvijek bio: Ma nije mi ništa.

I takav sam odgovor dobila svaki put kad bi ju pitala u čemu je problem i mogu li joj pomoći.

Nije mi ništa… I promijenila bi temu…

Danas kad vrtim u glavi naše razgovore i pregledavam nepregledno more poruka koje smo razmijenile, osjećam se loše jer nisam prepoznala u njoj tog demona koji ju je gušio. Demona koji ju je natjerao da se jedan dan sa autom zabije u kamion na obilaznici. Gada koji je njezinu djecu napravio siročadi i koji je prekinuo sjaj jedne velika žene.

A zašto vam sve ovo pišem?

Danas sam u centru vidjela jednu ženu kako sjedi na klupi, gleda u pod i priča sama sa sobom. Mojih je godina, dakle, trebala bi se nalaziti u nekoj fazi u životu kad je većina stvari pod kontrolom. Nešto mi nije dalo mira, prišla sam joj i pitala smijem li sjesti pokraj nje. Samo je kimnula u znak odobravanja. Nešto je mumljala sebi u bradu i ja sam dobila poriv da je pitam: Jeste li dobro?

Pogledala me u čudu i rekla: Jesam. Nije mi ništa.

Ira mi se stvorila pred očima i morala sam postati onda dosadna babetina i izvući iz nje dio patnje. Ne, ne radim to inače, ali ovo je bilo za moju Iru. Kad već nju nisam mogla spasiti…

U tih sat vremena koliko smo provele zajedno, saznala sam da se gospođi vratio rak na jednjaku, da joj se sin ženi i da je snaha demon koji hoda, ali njezin sin jedinac je zaljubljen ko tele i ona ne žali utjecati na njegovu sreću. Muž joj prigovara na izgledu, jer je nekad bila komad i pol, a danas je siva od kemoterapije i svega što je prošla… Ima tu još toga, ali možda i bolje da ne znate…

I nakon što mi je ispričala svoju priču, odahnula je rekavši:

“Pa nije to tako strašno. Strašno zvuči u glavi, ali kad sam prevalila te demone iz glave preko jezika, nisu više toliko strašni. Sve je to rješivo, zar ne?”

Blenula sam ‘ko tele u šarena vrata jer već kod spomena raka, noge su mi se odrezale i nisam vidjela svjetlo na kraju tunela. A ova žena ga vidi.

Ustala je i zahvalila mi se na vremenu. Boja u obraze joj se vratila.

A ja? Ja sam tih sat vremena koje smo provele zajedno samo slušala. Nisam komentirala, nego sam samo kimala glavom. I to je bilo dovoljno.
Dakle, ponekad je saslušati – dovoljno. Budite tu za svoje bližnje. Saslušajte. Neka znaju da vas uvijek mogu nazvati i izbaciti te demone. A ako vi imate demone, podijelite ih sa nekime. Kad pređu preko jezika, manji su.

Govorim vam ovo i zbog vaše djece. Pričajte sa njima. Nek se osjećaju sigurno u svojim domovima. Naučite kćeri da se uvijek mogu vratiti kući i nakon što se udaju. Stvorite im sigurno mjesto. To je najmanje što možemo učiniti da ih zaštitimo od ovog ogavnog svijeta i zločestih ljudi koji lajkovima i dislajkovima vladaju internetom i postavljaju krive norma ponašanja.

No, to je tema za neki drugi dan.

I da ne zaboravim… Tu sam… za prijatelje i obitelj 24/7.

I na svaki vaš: Nije mi ništa… Očekujte more pitanja…

Voli vas vaša Nevena

HOTNEWS

Zagrebačka županija dobila četiri NPOO ugovora za škole i jednosmjensku nastavu

Realizacijom ovih projekata očekuje se rasterećenje postojećih kapaciteta i stvaranje uvjeta za kvalitetniji obrazovni sustav, osobito u sredinama koje bilježe rast broja učenika.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačkoj županiji dodijeljena su nova sredstva za četiri školska projekta ukupne vrijednosti 7,4 milijuna eura, usmjerena na proširenje kapaciteta i poboljšanje uvjeta rada u školama.

Ugovore za projekte izgradnje, rekonstrukcije i opremanja osnovnih škola uručili su predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar Radovan Fuchs i ravnatelj SAFU-a Dragan Jelić. Riječ je o dijelu šireg investicijskog ciklusa kojim se želi omogućiti rad u jednoj smjeni i razvoj cjelodnevne škole.

Četiri projekta na području županije

Najveći pojedinačni iznos, 4,7 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, osiguran je za dogradnju Osnovne škole Bistra. Projekt uključuje nove učionice, sportsku dvoranu i uređenje okoliša, a ukupna vrijednost investicije procijenjena je na 6,8 milijuna eura, pri čemu će ostatak financirati Zagrebačka županija.

U Dugom Selu planirana je izgradnja manje sportske dvorane uz Osnovnu školu Josipa Zorića, za što je odobreno 1,2 milijuna eura, dok će županija osigurati dodatna sredstva do ukupnih 1,7 milijuna eura.

Na jaskanskom području predviđena je izgradnja dviju manjih sportskih dvorana – u područnim školama Desinec i Cvetković. Za te projekte iz NPOO-a je osigurano ukupno 1,5 milijuna eura, dok će ostatak sredstava, do ukupne vrijednosti od oko 3,4 milijuna eura, također pokriti županija.

Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je značaj ovih ulaganja:

„Kada govorimo o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, za 22 školska objekta koja ćemo raditi i nadograđivati, do sada smo ishodili 98 milijuna eura bespovratnih sredstava, a ukupna vrijednost je 121 milijun eura. Dakle, ovu razliku od 23 milijuna eura osigurat će Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna. Također ovdje želim istaknuti da je Zagrebačka županija prijavila još pet školskih objekata i vjerujemo da ćemo uskoro dobiti i odluku i popisati ugovore te da ćemo na kraju imati 27 školskih objekata koje ćemo graditi. Moram istaknuti da je to doista povijesno ulaganje u školstvo, povijesno ulaganje u naše mlade i naše najmlađe sugrađane na području Zagrebačke županije.“

Cilj – jednosmjenska nastava i bolji uvjeti

Ukupno gledano, Zagrebačkoj županiji je kroz NPOO do sada odobreno 98 milijuna eura za 22 školska objekta, čija ukupna vrijednost doseže 121 milijun eura.

Premijer Plenković naglasio je da je na nacionalnoj razini već dodijeljeno 340 ugovora vrijednih dvije milijarde eura. Ravnatelj Osnovne škole Bistra Eduard Kovačević osvrnuo se na značaj projekta za lokalnu zajednicu: „Mi smo škola s oko 600 učenika u zadnjih desetak godina. Radili smo dugo vremena u tri smjene. Danas polako prelazimo na rad u jednoj smjeni što čini izuzetno zadovoljstvo. Također, želim napomenuti da smo kraj koji se razvija, koji se izgrađuje, gdje nam svakodnevno dolaze novi ljudi, novi doseljenici, gdje se povećava broj djece i to će činiti vjerojatno našu školu u budućnosti perspektivno na način da ćemo kroz kvalitetniji sustav obrazovanja moć postići bolje rezultate“.

Realizacijom ovih projekata očekuje se rasterećenje postojećih kapaciteta i stvaranje uvjeta za kvalitetniji obrazovni sustav, osobito u sredinama koje bilježe rast broja učenika.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji s Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Velika Gorica i Zagrebačka županija prednjače u APN zahtjevima za prvu nekretninu

U kontekstu Zagrebačke županije, koja bilježi 345 odobrenih zahtjeva, jasno je da upravo ovaj prostor predstavlja jedno od ključnih područja za rješavanje stambenog pitanja mladih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: SHOX ART/Pexels

Velika Gorica i Zagrebačka županija nalaze se među najistaknutijim područjima po broju odobrenih zahtjeva za državne potpore mladima pri kupnji ili gradnji prve nekretnine, pokazuju najnoviji podaci APN-a.

Do 8. travnja 2026. godine Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama zaprimila je ukupno 5.280 zahtjeva za povrat poreza. Riječ je o mjeri kojom država nastoji olakšati mladim građanima i obiteljima rješavanje stambenog pitanja, a dosad je odobrena isplata gotovo 27 milijuna eura.

Velika Gorica među vodećim gradovima

Posebno se ističe Velika Gorica, koja se s 130 odobrenih zahtjeva svrstava među gradove s najvećim interesom za ovu mjeru. Time se nalazi odmah iza najvećih urbanih središta poput Zagreba, Splita i Rijeke.

U kontekstu Zagrebačke županije, koja bilježi 345 odobrenih zahtjeva, jasno je da upravo ovaj prostor predstavlja jedno od ključnih područja za rješavanje stambenog pitanja mladih. Blizina glavnog grada, ali i nešto pristupačnije cijene nekretnina, očito su među glavnim razlozima pojačanog interesa.

Ukupna vrijednost odobrenih potpora dosegnula je 27.183.298 eura, a najveći broj odobrenih zahtjeva dolazi iz Grada Zagreba – njih 1.530.

Profil korisnika i cijene nekretnina

Prosječna dob podnositelja zahtjeva iznosi 32 godine, dok se dob kreće od 18 do 44 godine. Kućanstva u prosjeku imaju dva člana, a zabilježen je i primjer obitelji s čak 12 članova. Prosječna površina nekretnina iznosi 71 četvorni metar. Najmanja odobrena nekretnina ima 14 kvadrata, dok najveća doseže 259 kvadrata.

Kada je riječ o cijenama, prosjek iznosi 2.181 euro po kvadratnom metru.

Interes u cijeloj Hrvatskoj, ali fokus ostaje na metropolitanskom području

Zahtjevi su pristigli iz svih dijelova Hrvatske, a potpore su raspoređene u svim županijama. Ipak, podaci jasno pokazuju da metropolitansko područje, predvođeno Zagrebom i Zagrebačkom županijom, uz snažan doprinos Velike Gorice, ostaje u središtu interesa mladih koji rješavaju svoje prvo stambeno pitanje.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Tko gleda koga? Otvorene prijave za ovogodišnje izdanje Oglede festivala

Bit će odabrano do šest radova za izlaganje, dok će tri najbolje ocijenjena rada biti i novčano nagrađena iz ukupnog fonda od 800 eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Oglede festival

Oglede festival objavio je javni poziv za umjetnike za izdanje koje će se održati od 1. do 3. listopada 2026. u Velikoj Gorici, s fokusom na temu „Uvijek (te) netko gleda“.

Festival, koji djeluje kao platforma za suvremene izvedbene prakse i afirmaciju nezavisne scene, ove godine traži vizualne radove koji promišljaju identitet u kontekstu suvremenog društva i digitalnog okruženja. Naglasak je na identitetu kao promjenjivom procesu koji se oblikuje kroz odnos s drugima, ali i kroz stalnu izloženost, nadzor i granice između privatnog i javnog.

Umjetnička voditeljica festivala Ana Katulić ističe: „Zanimaju nas radovi koji na različite načine promišljaju identitet kao proces i konstrukciju kroz različite politike gledanja, ne gledanja ili zabrane gledanja. Koja je pozicija moći onoga koji promatra u odnosu na onoga koji je promatran te kako taj odnos definira nečiji pogled i mogući voajerizam. Radovi bi trebali odgovoriti na pitanja različitih načina pogleda, odnosno kako gledamo i bivamo gledani, kao i pitanja nadzora, osobne izloženosti te granice između privatnog i javnog prostora u digitalnom i društvenom kontekstu današnjice“.

Natječaj je otvoren za radove iz područja vizualnih komunikacija, industrijskog dizajna, umjetnosti, fotografije, grafike i kolaža. Svi prijavljeni radovi moraju biti prilagodljivi za tisak u formatu plakata dimenzija 100×70 centimetara. Moguće je prijaviti i multimedijalne radove, poput videa, performansa ili GIF-a, pod uvjetom da imaju jasno definiranu vizualnu formu pogodnu za statični prikaz.

Prijaviti se mogu vizualni umjetnici, studenti umjetničkih i dizajnerskih smjerova, kao i mladi autori te svi zainteresirani čiji rad odgovara zadanoj temi.

O odabiru će odlučivati stručni žiri koji čine vizualni umjetnici i dizajneri Martina Granić i Mario Dobrečević te kustosica Antonia Vodanović. Bit će odabrano do šest radova za izlaganje, dok će tri najbolje ocijenjena rada biti i novčano nagrađena iz ukupnog fonda od 800 eura.

Prijave se zaprimaju putem e-mail adrese [email protected], uz naznaku „Prijava za Javni natječaj“, a potrebno je priložiti opis rada, vizualne materijale i kratku biografiju autora ili autorice.

Rok za prijavu je 27. svibnja 2026. godine.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Odlažete pravilno, osvajate bodove: RAVA sustav stigao u Veliku Goricu

Sustav omogućuje brzu i jednostavnu predaju otpada bez dodatne administracije te dodatno potiče odgovorno gospodarenje otpadom.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: VG Čistoća

VG Čistoća uvela je RAVA sustav u reciklažnom dvorištu u Velikoj Gorici kako bi građane potaknula na pravilno razvrstavanje otpada kroz sustav evidencije i nagrađivanja.

Riječ je o digitalnom rješenju koje povezuje „pametnu“ vagu, mobilnu aplikaciju i sustav za praćenje predaje otpada. Korisnici prilikom dolaska u dvorište prijavljuju se putem aplikacije, predaju otpad koji se važe i evidentira, nakon čega automatski dobivaju bodove.

Sustav obuhvaća prvenstveno problematične i opasne vrste otpada poput baterija, ulja, boja, lijekova i sličnih materijala koji ne smiju završiti u miješanom komunalnom otpadu. Također uključuje i određene vrste otpada pogodne za recikliranje, poput papira, stakla i jestivog ulja.

Prikupljeni RAVA bodovi nemaju novčanu vrijednost, ali se mogu iskoristiti za različite pogodnosti unutar sustava.

Korištenje je dobrovoljno, a RAVA vaga dostupna je u Reciklažnom dvorištu Velika Gorica u Ulici Franje Kirinčića Boška 10. Sustav omogućuje brzu i jednostavnu predaju otpada bez dodatne administracije te dodatno potiče odgovorno gospodarenje otpadom.

Više informaicja pročitajte ovdje.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Biciklistički spektakl: Otvorene prijave za 44. Večernjakovu biciklijadu

Osim rekreacije, događaj promiče zdrave životne navike, zajedništvo te održivu mobilnost, potičući korištenje bicikla kao svakodnevnog prijevoznog sredstva i podizanje svijesti o sigurnom sudjelovanju u prometu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Tradicionalna Večernjakova biciklijada, koja već desetljećima okuplja tisuće rekreativaca, ove će se godine održati u subotu, 13. lipnja, na ruti dugoj 21 kilometar od Zagreba do Samobora.

Start je predviđen na Trgu Franje Tuđmana u Zagrebu, dok je cilj na samoborskom Vugrinščaku, gdje će sudionike i posjetitelje dočekati cjelodnevni zabavni i glazbeni program uz bogatu gastronomsku ponudu.

Naglasak na rekreaciji i aktivnom životu

Zagrebačka županija i ove je godine pokrovitelj događaja. Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je kako biciklijada ima važnu ulogu u promociji rekreativnog sporta i aktivnog načina života, ali i u predstavljanju turističke i gastronomske ponude županije. Naglasio je i da je za razvoj sporta ove godine osigurano rekordnih 2,5 milijuna eura, što je za 840.000 eura više nego lani: „Posebno bih istaknuo novi program koji provodimo u suradnji sa Županijskim savezom za rekreaciju kroz inicijativu Sport za sve, jer želimo što više naših sugrađana, i mladih i starijih, potaknuti na aktivan način života“, pojasnio je Kolarec.

Samobor ponovno domaćin

Gradonačelnica Samobora Petra Škrobot podsjetila je da biciklijada već petu godinu zaredom završava u tom gradu.
„Ovo je peta godina zaredom da Večernjakova biciklijada dolazi ponovno u Samobor“, rekla je, dodavši da će na otvorenim bazenima biti organiziran raznovrstan program za sve generacije.

Dugogodišnja tradicija i važnost događaja

Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić istaknuo je kontinuitet manifestacije koja traje još od 1979. godine.
„Od 1979. godine pa do danas, Večernjakova biciklijada postala je jedan od najmasovnijih rekreativno-sportskih događaja u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji te predstavlja važan dio urbanog i sportskog identiteta zagrebačkog područja“, rekao je Klarić.

Osim rekreacije, događaj promiče zdrave životne navike, zajedništvo te održivu mobilnost, potičući korištenje bicikla kao svakodnevnog prijevoznog sredstva i podizanje svijesti o sigurnom sudjelovanju u prometu.

Kako sudjelovati

Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem službene stranice: www.biciklijada.hr.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno