Među gradovima u Hrvatskoj koji su otišli najdalje u izgradnji i postavljanju solarnih elektrana uvjerljivo najjači je Grad Velika Gorica, piše portal gradonačelnik.hr. Navode kako je dosad na javne gradske i školske ustanove postavljeno 19 sunčanih elektrana vrijednih 654 tisuće eura, a u narednom razdoblju planiraju se još tri. Očekuje se da kako će više od 50 posto električne energije ovi objekti dobivati putem sunčanih elektrana, pa će tolike biti i uštede na troškovima električne energije.

Podsjećaju kako je prvu solarnu elektranu Grad Velika Gorica postavio još u prosincu 2016. godine, na krovu OŠ Novo Čiče, u sklopu projekta Solarno mapiranje Velike Gorice, a tada je predstavljena i aplikacija ‘Velika Gorica Solarni grad’. Prikazani su potencijali korištenja sunčanih elektrana na velikogoričkim krovovima višestambenih zgrada u urbanom dijelu naselja Velike Gorice te javnih zgrada na cijelom administrativnom području Grada. Grad je analizirao potencijalne objekte u svom vlasništvu, proveo analizu putem ISGE-a te se kao najadekvatnija za postavljanje prve sunčane elektrane pokazala upravo OŠ Novo Čiče. Temeljem navedene analize, uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, krajem 2020. godine postavljena je i prva sunčana elektrana na zgradi u vlasništvu Grada Velike Gorice.

U sklopu projekta ‘Velika Gorica – Solarni grad – odbrojavanje’ najveća ‘solarka’ postavljena je na najvećoj goričkoj školi, OŠ Nikole Hribara, a proizvedena električna energija koristit će se za pokrivanje vlastite potrošnje na lokacijama samih objekata. Osim korištenja obnovljivih izvora energije, ovim je projektom označen i početak tranzicije grada u smjeru ugljične neutralnosti, kroz podizanje razine svijesti građana o potrebi ulaganja u obnovljive izvore energije.

I dok će u Velikoj Gorici solarnim elektranama biti opremljene čak 22 zgrade javne namjene, usporedbe radi, Karlovac će ih postaviti na 14 objekata, a Zagreb tek na njih osam.

Grad Velika Gorica i Zelena energetska zadruga (ZEZ) predstavili su ovog petka rezultate višegodišnjeg EU projekta Regreen na konferenciji ‘Financiranje zelenih projekata i predstavljanje tvrtki koje razvijaju zelenu infrastrukturu u gradovima‘. U goričkom Centru za posjetitelje  okupili su se predstavnici gradova, civilnog društva i tvrtki, gdje su organizatori predstavili razvoj zelenih projekata u gradovima i razvoj zelene infrastrukture kroz suradnju s lokalnom zajednicom, a sva su rješenja temeljena na prirodi, tzv. nature based solutions (NBS).

-Svjesni smo zahtjeva koje pred nas stavljaju klimatske promjene tako da već dugo provodimo mjere ublažavanja klimatskih promjena, a vjetar u leđa dao nam je ovaj EU projekt Regreen u kojem sudjelujemo s hrvatskim partnerom Zelenom energetskom zadrugom i 22 partnera iz Europe i Kine. To su mahom znanstvene institucije koje su na našem području radila razna istraživanja i s djecom i odraslima tako da smo dosta toga dobili kroz projekte i njihova istraživanja. Ono što je sam Grad dobio je Idejno rješenje koje smo trebali napraviti kroz provedbu aktivnosti, a to su rješenja za revitalizaciju potoka Želin, drugo je bilo rješenje za izradu zelenog krova na dječjem vrtiću Žirek u Svačićevoj s fotonaponskom elektranom, ujedno smo izradili i Idejna rješenja permakulturnih uređenja četiri školskih dvorišta, te ono čime se možemo najviše pohvaliti je izrada Strategije razvoja zelene infrastrukture Grada koja je u ovom trenutku u fazi savjetovanja s javnošću, a značaj tog dokumenta je da želimo da se ti zeleni projekti i idejna rješenja uvrste u naše prostorne planove što je konačni cilj. Iz projekta smo dobili i toplinsku mapu Velike Gorice, što nas je dodatno potaknulo da izmijenimo prostorno-plansku dokumentaciju i Urbanistički plan naselja Velike Gorice, što je rezultiralo uvrštenjem 35 posto zelenila na novoizgrađene površine grada, čime se može pohvaliti malo koji grad u Europskoj uniji – istaknula je Gordana Mikulčić-Krnjaja, viša savjetnica Upravnog odjela za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša.

Pojedine tvrtke predstavile su tako svoja iskustva u razvoju od startup faze do stabilnog poslovanja, razmjenili su iskustva i prakse, a na konferenciji su informacije prikupljali i neki budući zeleno orijentirani studenti.

-Danas smo se okupili kako bi predstavili projektne rezultate od pokretanja projekta 2019.godine, a razgovarali smo o tome kako financirati te zelene projekte, parkove, šume, obnovu potoka, biciklističke staze i povezati to sa startupom Green Fusion (Zelena burza) koja nudi financijska rješenja za takve projekte. Zelena burza okuplja tvrtke koje imaju svoje okolišne i društvene ciljeve. Ovdje su prisutni i studenti koji će slušati iskustva tvrtki koja uređuju parkove i permakulturne vrtove, doznat će kako stupiti na burzu rada,koji su problemi i slično, a sve ćemo zaokružiti s najnovijim projektima iz susjednog Zagreba kako bi Velika Gorica postala jedna točka okupljanja za znanje i iskustva o ovoj temi- rekao je Josip Beber iz Zelene energetske zadruge, voditelj projekta Regreen.

 

Početkom iduće godine novi iznos minimalne plaće iznosit će 672 eura neto, najavio je premijer Andrej Plenković uoči današnje sjednice Vlade.

– U srijedu na sjednici Vlade podižemo minimalnu plaću sa 700 na 840 eura bruto, odnosno sa 560 na 672 eura neto! Dakle, za čak 112 eura neto – rekao je premijer u utorak u Saboru.

Uredba bi trebala stupiti na snagu 1. siječnja 2024. godine.

Prema podacima Ministarstva rada, trenutno minimalac prima oko 21.000 radnika, a plaću do 800 eura bruto prima čak 96.650 radnika.

Projekt Cities2030 je na ovogodišnjem 22. Gastro Turopolja organizirao Okrugli stol s temom “Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. do 2028. godine“ kojeg su prezentirale Melita Došen, Voditeljica Odjela za sprječavanje otpada od hrane i Sanja Kolarić Kravar, načelnica Sektora za kvalitetu hrane u Upravi za stočarstvo i kvalitetu hrane iz Ministarstva poljoprivrede. Kao dio Plana se razgovaralo o Dobrovoljnom sporazumu čiji je potpisnik i Grad Zagreb, ispred kojeg je Emil Tuk, viši stručni savjetnik za urbanu prehranu, prezentirao aktivnosti koje se provode, koji su njegovi ciljevi i obveze po potpisivanju.

– Drago nam je da su sudionici iskazali interes za ovaj event na kojem se upravo htjela povećati zainteresiranost za potpisivanje ovog sporazuma čiji je osnovni cilj smanjiti otpad od hrane jer prema zadnjim procjenama u Hrvatskoj se godišnje baci više od 280 tisuća tona hrane, ili čak 71 kilogram po stanovniku – ističu iz Vegore.

O tome kako smanjiti i kako provoditi aktivnosti usmjerene ostvarenju cilja, a to je smanjenje spomenutih količina za 30% do kraja 2028, uz prezentere su na Okruglom stolu sudjelovali predstavnici Grada Velika Gorica, općina Rugvica i Kravarsko, ali i predstavnici gospodarstva, Lidl i Inventivna rješenja te se pridružila i Udruga VG Legacy koja je otvorila prvu socijalnu trgovinu u Velikoj Gorici.

– Niti jedan Plan ne može biti uspješan bez uključenosti, povezivanja i sudjelovanja svih sudionika potrebnih u provedbi tako da ovim putem pozivamo sve predstavnike proizvođača i prerađivača hrane, trgovine, ugostiteljstva, znanstvene i akademske zajednice, jedinica lokalne i regionalne samouprave, neprofitnih organizacija i inicijativa te udruženja i tvrtki na sudjelovanje u ovoj prijeko potrebnoj inicijativi i potpisivanje Sporazuma s Ministarstvom poljoprivrede – pozivaju iz goričke Razvojne agencije.

Ususret blagdana Svih svetih, Vlada na redovitoj sjednici planira donijeti odluku koja će razveseliti brojne cvjećare i prodavače svijeća, koji upravo tog dana imaju ‘špicu sezone’. Iako je Zakonom o trgovini, koji je na snazi od srpnja, zabranjen rad nedjeljom i blagdanima, tijekom ljetne sezone brojni su gradovi donosili pojedinačne odluke kojima su te dane proglašavali sajmenim danom, kako bi trgovcima omogućili prodaju.

Sada će za blagdan Svih svetih to učiniti Vlada i to donošenjem Odluke o prodajnim objektima koji obavljaju djelatnost trgovine na malo za određene proizvode na dan blagdana 1. studenoga – Svi sveti, kojom će takvim objektima biti omogućen rad na blagdan.

– Donijet ćemo odluku na Vladi da bi taj dan iznimno mogle raditi specijalizirane prodavaonice, prodavati se cvijeće i svijeće,  kako bi ono što je naša tradicija i poštovanje prema onima kojih nema bili sasvim normalni – rekao je premijer Andrej Plenković uoči današnje sjednice.

 

Naslovna fotografija: arhiva/Cityportal.hr