Povežite se s nama

HOTNEWS

Nadimci – neopisiva moć u jednoj riječi

Imate li i vi nadimak? Jeste li jedan ili jedna od onih koji su ih voljeli davati i osmišljavat?

Objavljeno

na

Ovu kolumnu sam htjela posvetiti nadimcima, međutim prvo vam moram ispričati što mi se danas dogodilo.

Šetala sam s kolegicom za vrijeme pauze prema dućanu i ona mi je vrlo žustro opisivala vikend koji je provela sa svojim dečkom. Veselila sam se tom razgovoru i upijala sam svaku njezinu riječ jer već duže vremena čekam da ta veza počne biti „fizička“, ako me kužite. I napokon jest. Hvala nebesima, napokon akcija. I tako hodamo nas dvije, ja buljim u nju i ne dišem dok ona meni detaljno opisuje predradnje. Toliko je slikovito opisivala sve dok se ja nisam u jednom resetirala kad je rekla:

„Njegov Živko i moja Micika napokon su se upoznali.“

Dakle, umjesto da navijam i veselim se zbog konačnog dugo očekivanog susreta, ja sam prasnula u smijeh. Kako uopće nisam gledala kuda hodam ni hoću li se s nekim sudariti, zapela sam za neku izbočinu na pločniku i prosula se koliko sam duga i široka. Ispred suda. Županijskog. U Zagrebu. OK? Vidite sliku?

I tako ležim ja na podu ispred suda, ljudi prilaze, žele pomoći, a moja kolegica gleda i ne kuži zakaj sam ja na podu i kaj sad izvodim kad mi nije ispričala cijelu priču. Nemrem vam garantirati da ću uskoro tim putem šetati, ali kako sam odvažna, moguće je da sam tamo već sutra.

Eto, uvod za nadimke. Nemojte se smijati, sigurna sam da i vi svoje privatne dijelove imenujete ovisno o kvaliteti performansa. Aha, ne imenujete ih. Ok, ja sam ona balerina. Ali, to je vaša stvar i intima. Ne bi se štela mešat.

Uglavnom, moj pokojni otac je bio genijalac što se tiče nadimaka. Mislim da on nikada nikoga u svom životu nije nazvao pravim imenom. Evo recimo, ja sam bila Kiki, a ime mi znate. Imao je prijatelja koji je imao veliku glavu i njega je zvao Globus, iako se zvao Mirko. Dakle, opet nema veze. U posljednje vrijeme sve više razmišljam o njemu i mislim da ću ipak napisati knjigu o njemu. No. To sad nije tema. Uglavnom, nadimci.

Sjećam se u osnovnoj školi kakve smo si nadimke dijelili. Svi su uglavnom bili bazirani na pretumbavanju imena ili sličnosti s nekim likom iz crtića ili reklame. Jer knjige ni tada nismo baš voljeli čitati. Ulica i parkovi su bili puno zabavniji. Mi smo ona generacija koja se znala igrati i koje si trebao šibom u kuću tjerati.

Foto: Pixabay – Geralt

Od nadimaka smo imali: Mirela – Lela, Miroslav – Špiro (ali to zbog pjegavog nosa), Salmin – Salama, Josip – Jojo, moj bratić Nosko (pogađate, imao je impozantan nos), Darko – Dado, Eugenija – Genka, Svjetlana – Ceca i još mnoga druga. Sve su to simpatični nadimci i ta djeca su se dobro nosila s njima, pa čak i moj Nosko, koji danas nema tako impozantan nos. No, djeca ko djeca, znaju biti jako zločesta pa kako bi odvratila pažnju sa sebe, upiru prstima u druge. To radi i puno odraslih ljudi danas, pa nije ni čudo da nam je ovako lijepo u životima. Uglavnom nadimci kao Sroljo, Šmrklja, Četverooki, Guzata, Buljava i slično, nadimci su koji su mogli obilježiti sudbinu tom djetetu u budućnosti jer su jako loši za samopouzdanje. Mene su zvali uglavnom Nena, jer nakon što me prvi kreten nazvao Sisoja, tata je poslao Jovicu da mu poravna nos. Jovica je bio super zgodan osmaš čiji tata je bio dobar s mojim, pa smo koristili te kvartovske veze. Uglavnom, Sisoja sam bila možda dva dana. Čini mi se da su mi tada prestale raste. Prokletstvo! Šalim se. Uglavnom, Jovica je meni pomogao da ne odrastem s kompleksom razvijenije djevojčice. Ako ćemo iskreno, zapravo on je kriv što ja uopće nemam kompleksa i što se svi tome čude. Tak fino. Odite na moj stari kvart, potražite Jovicu i zahvalite mu. I ja bi mu se zahvalila da znam gdje je. Kad je počeo rat, otišao je. Morali su valjda. Neću sad o tome.

Foto: Pixabay – Mandyme27

Ono što je najvažnije jest da ne smijete svoju djecu učiti da daju nadimke. Moj otac ih je cijeli život davao, ali ja nisam. Vidjela sam što to može učiniti čovjeku, jer Šmrklja i danas cuga po kvartu, Četverooki se zatvorio u stan i ne znam dal’ je ikad imao curu, Buljava se potukla već u prvom razredu srednje i cijelo školovanje bila na glasu kao razbijačica. A zašto to sve? Da maknemo pažnju sa sebe. Jako okrutno i potpuno nepotrebno. Jer život je bumerang. Kako daješ tako ćeš i dobiti. Kad-tad.

Kad smo kod pažnje, moram nazvati kolegicu da mi završi priču o Živku i Miciki jer moja mašta će to okrenuti na romansu by Danielle Steel, a možda je riječ o čistoj akciji. Odoh vidjeti kako je priča završila!

Pusa od one koja ne daje nadimke drugima, ali sebi da! OK…neki dan sam dala nadimak, ali po zasluzi – Serijski. A vi si mislite što…

Danas sam „prosuta pred sudom Nevena“

Lavju!

HOTNEWS

Zagrebačka županija: 100 tisuća eura za udruge iz Domovinskog rata

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija objavila je javni natječaj vrijedan 100 tisuća eura namijenjen financiranju programa i projekata udruga proizašlih iz Domovinskog rata, a prijave su otvorene do 25. veljače 2026. godine.

Cilj natječaja je osnažiti rad udruga proizašlih iz Domovinskog rata na području Zagrebačke županije kroz programe i projekte usmjerene na socijalno i psihološko osnaživanje hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, unaprjeđenje skrbi za socijalno ugrožene i teško bolesne branitelje te promicanje vrijednosti Domovinskog rata.

Iznos financijske potpore po pojedinom programu/projektu može biti od najmanje 700 do najviše 11 tisuća eura. Programi i projekti moraju biti besplatni za krajnje korisnike, namijenjeni stanovnicima Zagrebačke županije te se mogu provoditi u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2026. godine. Uz to, prijave moraju obuhvaćati prioritetne aktivnosti, s jasno definiranim područjem provedbe i ciljnom skupinom korisnika.

Tekst javnog natječaja, upute za prijavitelje i prijavni obrasci nalaze se ovdje.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Rekonstrukcija u Kučama – Ulica Franje Lučića zatvara se na više mjeseci

Projekt vrijedan 1,33 milijuna eura trajat će 210 dana.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Grad Velika Gorica

U Kučama je krenula rekonstrukcija Ulice Franje Lučića, jedne od važnijih prometnica za mještane, ali i za stanovnike Čičke Poljane koji tom cestom svakodnevno putuju prema Velikoj Gorici. Radovi će trajati ukupno 210 dana. Ukupna vrijednost projekta, uključujući i premještanje stupova, iznosi 1.331.190,05 eura s PDV-om. Radove izvodi zajednica ponuditelja KOP Brežice, gradbeno podjetje d.d. i REGION projektivni biro Brežice d.o.o.

Projekt obuhvaća izgradnju nove prometnice s pješačkom stazom u duljini od 1.067 metara, zamjenu dotrajale vodoopskrbne mreže te izgradnju nove oborinske kanalizacije. Uredit će se i autobusna stajališta, čime bi se trebali poboljšati uvjeti za putnike i pješake. Paralelno s izgradnjom ceste bit će premješteno oko 30 stupova u vlasništvu HEP-a, a taj dio posla izvodi HEP – ODS.

Radovi se izvode u dvije faze. U prvoj fazi promet je preusmjeren obilaznim pravcem preko Ulice Miroslava Krleže i makadamskim putem. U drugoj fazi obilazni pravac vodit će Ulicom svetog Fabijana, Ulicom Pucekovići i ponovno Ulicom Miroslava Krleže.

Kako smo pisali ranije, zbog radova dolazi i do privremenih izmjena u trasi školskog autobusa. Dosadašnja stajališta u Ulici Franje Lučića privremeno su premještena na stajalište u Ulici Braće Radića, na križanju s Ulicom Franje Lučića, u oba smjera.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Svečani prijem naših uspješnih plesača i mažoretkinja

„Vi ste zaštitni brend Velike Gorice i naša budućnost“

Objavljeno

na

Objavio/la

Danas je u jutarnjem svijetlu Pučko otvoreno učilište ispunilo veselje i ponosni žamor naših talentiranih mladih članova i članica Plesnog kluba Megablast i Turopoljskih mažoretkinja.

U znaku pohvale za velike uspjehe i medalje, održan je svečani prijem koji je otvorila Petra Škrinjarić uz govor gradonačelnika Krešimira Ačkara.

– Svojim nizom uspjeha postali ste zaštitni brend Velike Gorice. Već prošle godine sam izrazio želju da se svake godine ovako viđamo, jer to znači da postižete kontinuirane izvanredne rezultate. Nastavit ćemo kao grad pratiti svaki vaš uspjeh jer upravo ste vi primjer svim drugim mladima i vi ste naša budućnost – poručio je gradonačelnik.

Plesni klub Megablast u Veliku Goricu donosi značajne uspjehe, a prošle su godine plesači potvrdili svoju talentiranost i ljubav prema plesu osvojivši srca na WDSF svjetskom prvenstvu u show danceu, donijeli doma zlatnu medalju i ostvarili uspjeh koji u Hrvatskoj još nitko nije u ovoj kategoriji ostvario.

Na IDO Svjetskom prvenstvu u breakingu, Izabela Tenžera osvojila je 1. mjesto u pojedinačnoj kategoriji. Filip Fabijanković i Roko Župančić također su osvojili 1. mjesto u kategoriji parova, dok je momčad Drobitelji zauzela 2. mjesto.

– Iza nas je još jedna uspješna godina, koja ne bi bila ovako uspješna bez podrške Grada – istaknula je Jelena Mihajlović predstavljajući svoj klub.

Turopoljske mažoretkinje također iza sebe nose broje uspjehe, a gotovo svaki događaj u našemu gradu uljepšaju svojim gracioznim nastupima. Nedavno su nam donijele zlato iz Beograda osvojivši prvo mjesto na velikom internacionalnom turniru „Belgrade 25“ u kategoriji tradicionalni mažoret ples.

– Ponosni smo što svih ovih 30 godina djelovanja udruge, možemo osiguravati opremu, treninge i odlaske na nastupe potpuno besplatno za sve članice – sve zahvaljujući potpori našega grada – istaknula je predsjednica udruge Turopoljskih mažoretkinja Radmila Đuračić.

Foto: Vanesa Miković

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Održan koncert ”Zlatna snaga – večer ljubavi i života” u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

Objavio/la

Svečani donatorski koncert ”Zlatna snaga – večer ljubavi i života” u organizaciji predsjednice Lige protiv raka Zagrebačke županije, prof.dr.sc. Sanje Kalambure, u suradnji s partnerima Turističkom zajednicom Velike Gorice, Veleučilištem Velika Gorica i Pučkim otvorenim učilištem Velika Gorica održan je jučer (srijeda, 04. veljače 2026., početak u 19 sati) u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica.

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Koncertom je simbolično obilježeno 15 godina predanog rada i djelovanja Lige. Ova večer bila je posvećena slavljenju života, zajedništva i snage ljudskog duha, uz zahvalnost svima koji su tijekom godina bili dio ove važne i plemenite misije. Organizator se posebno zahvalio donatorima HEP d.d. i Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb d.d., koji su svojim vrijednim donacijama pomogli organizaciju.

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Koncert su izveli istaknuti glazbenici Antonella Mails, sopran i prof. Vladimir Babin, klavir. Sopranistica iz Splita diplomirala je na Umjetničkoj akademiji u Splitu, a belcanto pjevanje usavršila na Međunarodnoj glazbenoj akademiji u Rimu. Godine 2024. programom Canzone Mediterranea obilježila je 30 godina umjetničkog djelovanja.

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Pijanist Vladimir Babin (rođen 1964. u Osijeku) već sa šesnaest godina upisao je Muzičku akademiju u Zagrebu gdje je i diplomirao 1985. godine. Poslijediplomski studij završio je na Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu. Njegovu bogatu koncertnu karijeru obilježila su brojna priznanja, a ostvario je i iznimnu pedagošku karijeru kao redoviti profesor klavira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Prije početka koncerta posjetiteljima u ispunjenoj dvorani kratkim govorima su se obratili predsjednica Sanja Kalambura i prof.dr.sc Damir Eljuga, predsjednik Hrvatske lige protiv raka.

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebaèke županije. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Glazbenu večer od dva sata ispunile su pjesme iz različitih žanrova (La vie en rose, Parla piu piano, La bambola, Samo jednom se ljubi, Historia de un amor, Your love, Mambo Italiano, Moja posljednja i prva ljubav, Caruso, My Way, Samo žena, i mnoge druge …).

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na kraju koncerta sjajne izvođače oduševljena publika pozdravila je dugotrajnim pljeskom, a predstavnici organizatora su im uručili brojne darove. Voditeljica programa bila je Ana Mirenić. Prigodni domjenak za sve bio je na prvom katu u Galeriji Trumbetaš.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Ačkar potvrdio: U Veliku Goricu dolazi gotovo 100 milijuna eura!

“Vanjski bazeni, javne garaže, pješačko-biciklistička infrastruktura – samo su neki od projekata koje ćemo uskoro moći realizirati zahvaljujući osiguranih 33 milijuna eura, čime Velika Gorica dobiva priliku postati regionalni centar.”

Objavljeno

na

Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar danas je na sjednici Hrvatskog sabora govorio u korist Prijedloga Zakona o regionalnom razvoju, zahvaljujući kojem će Grad Velika Gorica postati 23. ITU središte i imati na raspolaganju 33 milijuna eura za projekte koji će unaprijediti život Velikogoričana.

-Temeljni cilj ovog Zakona je smanjenje regionalnih razvojnih razlika, ali ne kroz jednokratne mjere, već kroz sustavan i dugoročno usmjeren razvoj. Velika Gorica, kao grad-predvodnik u realizaciji razvojnih projekata, dobiva priliku realizirati konkretne investicije koje građani mogu vidjeti i koristiti svaki dan – naglasio je gradonačelnik.

Upravo je jedan od najuspješnijih instrumenata regionalne politike u Hrvatskoj ITU mehanizam, jer gradovi koji su provodili ITU projekte pokazali su da integrirani teritorijalni pristup donosi mjerljive rezultate – od obnove javne i društvene infrastrukture, preko jačanja lokalnog gospodarstva, do podizanja kvalitete života građana.

-To su vidljivi projekti, stvarni razvoj, a ne teorija, poručio je Ačkar i objasnio kako novi zakon potiče suradnju i partnerstvo između države, županija, gradova i općina, kao i uključivanje privatnog sektora i civilnog društva.

-Takav integrirani pristup nužan je ako želimo ostvariti održiv razvoj koji se vidi u konkretnim projektima i investicijama. Vanjski bazeni, javne garaže, pješačko-biciklistička infrastruktura – samo su neki od projekata koje ćemo uskoro moći realizirati zahvaljujući osiguranih 33 milijuna eura čime dobiva priliku postati regionalni centar – dodao je gradonačelnik.

-To nam omogućuje veću samostalnost u definiranju razvojnih prioriteta i snažnu potporu europskih sredstava. Naime, sredstva su dosad bila alocirana gradovima-središtima županija, a Velika Gorica je bila naslonjena na Zagreb. Upravo novim Zakonom naš grad postaje centar na koji će se naslanjati druge jedinice lokalne samouprave – istaknuo je Ačkar i zahvalio na snažnoj podršci Vlade RH i predsjednika Andreja Plenkovića, što je naš grad prepoznat kao važan razvojni centar.

Podsjetimo, Grad Velika Gorica je do sada iz sredstava ITU mehanizma izgradio, među ostalim, Interpretacijski centar Muzeja Turopolja, Poduzetnički inkubator i biciklističku stazu, a kako je danas Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih odobrilo našem gradu više od 65 milijuna eura bespovratnih sredstava za školske projekte na području grada, dolazimo do ukupnog iznosa koji će se u skorijoj budućnosti uložiti na području grada – od gotovo 100 milijuna eura.

-Bilo kojoj političkoj opciji pripadali, činjenica je da nikada gradonačelnicima nije bilo na raspolaganju ovoliko europskih i drugih sredstava kojima se realiziraju brojni projekti, a zajedno, zakon i ITU mehanizam, osiguravaju učinkovit, pravedan i dugoročno održiv regionalni razvoj Republike Hrvatske – zaključio je Ačkar.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno