Povežite se s nama

HOTNEWS

Nadimci – neopisiva moć u jednoj riječi

Imate li i vi nadimak? Jeste li jedan ili jedna od onih koji su ih voljeli davati i osmišljavat?

Objavljeno

na

Ovu kolumnu sam htjela posvetiti nadimcima, međutim prvo vam moram ispričati što mi se danas dogodilo.

Šetala sam s kolegicom za vrijeme pauze prema dućanu i ona mi je vrlo žustro opisivala vikend koji je provela sa svojim dečkom. Veselila sam se tom razgovoru i upijala sam svaku njezinu riječ jer već duže vremena čekam da ta veza počne biti „fizička“, ako me kužite. I napokon jest. Hvala nebesima, napokon akcija. I tako hodamo nas dvije, ja buljim u nju i ne dišem dok ona meni detaljno opisuje predradnje. Toliko je slikovito opisivala sve dok se ja nisam u jednom resetirala kad je rekla:

„Njegov Živko i moja Micika napokon su se upoznali.“

Dakle, umjesto da navijam i veselim se zbog konačnog dugo očekivanog susreta, ja sam prasnula u smijeh. Kako uopće nisam gledala kuda hodam ni hoću li se s nekim sudariti, zapela sam za neku izbočinu na pločniku i prosula se koliko sam duga i široka. Ispred suda. Županijskog. U Zagrebu. OK? Vidite sliku?

I tako ležim ja na podu ispred suda, ljudi prilaze, žele pomoći, a moja kolegica gleda i ne kuži zakaj sam ja na podu i kaj sad izvodim kad mi nije ispričala cijelu priču. Nemrem vam garantirati da ću uskoro tim putem šetati, ali kako sam odvažna, moguće je da sam tamo već sutra.

Eto, uvod za nadimke. Nemojte se smijati, sigurna sam da i vi svoje privatne dijelove imenujete ovisno o kvaliteti performansa. Aha, ne imenujete ih. Ok, ja sam ona balerina. Ali, to je vaša stvar i intima. Ne bi se štela mešat.

Uglavnom, moj pokojni otac je bio genijalac što se tiče nadimaka. Mislim da on nikada nikoga u svom životu nije nazvao pravim imenom. Evo recimo, ja sam bila Kiki, a ime mi znate. Imao je prijatelja koji je imao veliku glavu i njega je zvao Globus, iako se zvao Mirko. Dakle, opet nema veze. U posljednje vrijeme sve više razmišljam o njemu i mislim da ću ipak napisati knjigu o njemu. No. To sad nije tema. Uglavnom, nadimci.

Sjećam se u osnovnoj školi kakve smo si nadimke dijelili. Svi su uglavnom bili bazirani na pretumbavanju imena ili sličnosti s nekim likom iz crtića ili reklame. Jer knjige ni tada nismo baš voljeli čitati. Ulica i parkovi su bili puno zabavniji. Mi smo ona generacija koja se znala igrati i koje si trebao šibom u kuću tjerati.

Foto: Pixabay – Geralt

Od nadimaka smo imali: Mirela – Lela, Miroslav – Špiro (ali to zbog pjegavog nosa), Salmin – Salama, Josip – Jojo, moj bratić Nosko (pogađate, imao je impozantan nos), Darko – Dado, Eugenija – Genka, Svjetlana – Ceca i još mnoga druga. Sve su to simpatični nadimci i ta djeca su se dobro nosila s njima, pa čak i moj Nosko, koji danas nema tako impozantan nos. No, djeca ko djeca, znaju biti jako zločesta pa kako bi odvratila pažnju sa sebe, upiru prstima u druge. To radi i puno odraslih ljudi danas, pa nije ni čudo da nam je ovako lijepo u životima. Uglavnom nadimci kao Sroljo, Šmrklja, Četverooki, Guzata, Buljava i slično, nadimci su koji su mogli obilježiti sudbinu tom djetetu u budućnosti jer su jako loši za samopouzdanje. Mene su zvali uglavnom Nena, jer nakon što me prvi kreten nazvao Sisoja, tata je poslao Jovicu da mu poravna nos. Jovica je bio super zgodan osmaš čiji tata je bio dobar s mojim, pa smo koristili te kvartovske veze. Uglavnom, Sisoja sam bila možda dva dana. Čini mi se da su mi tada prestale raste. Prokletstvo! Šalim se. Uglavnom, Jovica je meni pomogao da ne odrastem s kompleksom razvijenije djevojčice. Ako ćemo iskreno, zapravo on je kriv što ja uopće nemam kompleksa i što se svi tome čude. Tak fino. Odite na moj stari kvart, potražite Jovicu i zahvalite mu. I ja bi mu se zahvalila da znam gdje je. Kad je počeo rat, otišao je. Morali su valjda. Neću sad o tome.

Foto: Pixabay – Mandyme27

Ono što je najvažnije jest da ne smijete svoju djecu učiti da daju nadimke. Moj otac ih je cijeli život davao, ali ja nisam. Vidjela sam što to može učiniti čovjeku, jer Šmrklja i danas cuga po kvartu, Četverooki se zatvorio u stan i ne znam dal’ je ikad imao curu, Buljava se potukla već u prvom razredu srednje i cijelo školovanje bila na glasu kao razbijačica. A zašto to sve? Da maknemo pažnju sa sebe. Jako okrutno i potpuno nepotrebno. Jer život je bumerang. Kako daješ tako ćeš i dobiti. Kad-tad.

Kad smo kod pažnje, moram nazvati kolegicu da mi završi priču o Živku i Miciki jer moja mašta će to okrenuti na romansu by Danielle Steel, a možda je riječ o čistoj akciji. Odoh vidjeti kako je priča završila!

Pusa od one koja ne daje nadimke drugima, ali sebi da! OK…neki dan sam dala nadimak, ali po zasluzi – Serijski. A vi si mislite što…

Danas sam „prosuta pred sudom Nevena“

Lavju!

HOTNEWS

Zaustavljen promet prema Vukovini – policija preusmjerava sva vozila

Preko Novog Čiča!

Objavljeno

na

(Foto: Ilustracija)

Kako nam javljaju čitatelji koji voze od Velike Gorice prema Vukovini, policija preusmjerava sav promet na Velikogoričku ulicu preko Novog Čiča, pa računajte na nešto dužu vožnju.

Doznajemo da je razlog prometna nesreća koja se dogodila pred Starim Čičem, pa će ovakav režim potrajati do završetka policijskog očevida.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Otvoren novi prostor u sklopu projekta InterWine! Ačkar – ovo je prekrasna točka koja će dati bogatiji sadržaj gradu

Novi prostor dio je europskog projekta koji Veliku Goricu povezuje s vinarskim i kulturnim destinacijama u Hrvatskoj i Sloveniji.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Jutros su svečano otvorene i predstavljene nove InterWine prostorije, namijenjene promociji kulturne baštine i vinskog turizma Vukomeričkih gorica. Riječ je o dijelu međunarodnog projekta InterWine, financiranog sredstvima Europske unije kroz program Interreg Slovenija – Hrvatska, koji povezuje Veliku Goricu, Pušću i Brežice u zajedničku prekograničnu turističku priču.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Novo uređeni prostor služit će kao mjesto susreta, prezentacije i promocije, od lokalne vinske ponude i tradicije vinogradarstva do kulturne baštine Turopolja. Istodobno, InterWine prostorije zamišljene su kao trajna točka razvoja novog turističkog proizvoda i nakon završetka projekta. Otvaranju su prisustvovali gradonačelnik Velike GoriceKrešimir Ačkar, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Grozd Vlado Mikulčić.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović istaknula je kako Velika Gorica ovim projektom dobiva prostor koji nadilazi klasičnu turističku funkciju. Naglasila je da InterWine nije samo projekt infrastrukture, već stvaranja identiteta i dodatne vrijednosti te da je ovim projektom Velika Gorica dobila prostor susreta, inovativnosti i budućnosti.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

“Velika mi je čast da otvaramo naš treći prostor u sklopu projekta InterWine kojim njegujemo, ne samo kulturnu baštinu nego i vinski turizam, ali prije svega održivost koju moramo svi stvarati u našim načinima života i dobivati jednu dodatnu vrijednost. Baš dodatna vrijednost dogodila se ovdje u našem divnom gradu Velikoj Gorici koja propulzivno raste i koja stvara, ne samo novu priču za nove stanovnike, već jednako tako za djelatnike i turističke djelatnike i sve nas koji stvaramo nešto dodatno kako bi naš identitet baš u ovom kraju ostao i bio prepoznatljiv”, istaknula je Alilović.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Zahvalama i lijepim riječima pridružio se i predsjednik Udruge vinara i vinogradara Grozd Vlado Mikulčić. “Nadam se da će korištenje ovog reprezentativnog prostora doprinijeti da se razvoj vinogradarstva i vinarstva u lijepom našem Turopolju digne na još veću razinu”. Također, pozvao je sve građane u subotu, na obilježavanje Vincekova i početak nove vinogradarske godine.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Na posebnu važnost projekta za samu Veliku Goricu, osvrnuo se gradonačelnik Krešimir Ačkar koji je naglasio da je ovo još jedan u nizu uspješnih projekata na području grada.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

“Pozdravljam i našega predsjednika i cijelu udrugu i članove vinogradarske udruge Grozd koja djeluje već 25 godina i koja je jedan od motivatora ovoga cijeloga projekta jer smo vidjeli svrhu, potrebu u turističkome sadržaju da tako jedan prekrasan trud konačno bude nagrađen. Prekrasno je to kada možemo otvoriti danas, ovakvoga oblika europska sredstva prostorije, uz ono što uvijek volim naglasiti unazad nekoliko godina da pogledate ovu gradsku četvrt Stari grad, pogotovo ovih nekoliko 100 metara kvadratnih i onda svim svojim suradnicima kažem da je ovo novo naličje staroga grada. Ovdje je nekada bilo rodilište, Šetalište Franje Lučića, preko puta je, kako je od milja zovemo, “Velikogorička katedrala” koja je unazad nekoliko godina u potpunosti obnovljena, također, šetalište je potpuno obnovljeno, a cijela jedna nova sfera i povijest Muzeja Turopolja je počela s Interpretacijskim centrom Muzeja Turopolje. Ovdje se uistinu nalaze povijest i budućnost u jednome. Uz kulturno, sportsko i intelektualno obrazovanje i sve ono što smo povukli preko 100 milijuna eura iz fondova EU, države i županije, ovo je jedna prekrasna točka koja će dodatno dati bogatiji sadržaj našem gradu”, rekao je Ačkar.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Nositelj projekta InterWine je Turistička zajednica Zagrebačke županije, a uz Grad Veliku Goricu i Općinu Pušća u projektu sudjeluju Obrtničko učilište – ustanova za obrazovanje odraslih, Zavod za podjetništvo turizem in mladino Brežice, Univerzu v Mariboru, Fakultet za turizam, Brežice i Posavski muzej Brežice. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1,38 milijuna eura.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Potez koji odjekuje Županijom, Marko Pancirov napušta Samobor i vraća se na klupu Mraclina

Objavljeno

na

Objavio/la

Mraclin je u nastavak sezone ušao s važnom promjenom na klupi. Novi, ali ujedno i dobro poznati trener seniorske momčadi ponovno je Marko Pancirov – Pančo, koji se na mraclinsku Grabu vraća nakon više godina i uspješnog rada u drugim sredinama. Pancirov je prvi put preuzeo Mraclin u listopadu 2018. godine, a već u sljedećoj sezoni ostvario je značajan rezultat. U prvenstvu prekinutom pandemijom koronavirusa Mraclin je pod njegovim vodstvom završio jesenski dio na drugom mjestu, a potom kroz kvalifikacije protiv Pušće izborio plasman u Jedinstvenu županijsku ligu. Uslijedila je i dobra jesen u Jedinstvenoj županijskoj ligi, završena na trećem mjestu, nakon čega su se Pancirov i Mraclin krajem 2020. godine sporazumno razišli. Ipak, veza očito nikada nije u potpunosti prekinuta.
U Mraclin dolazi iz Samobora, gdje je u jesenskom dijelu sezone s momčadi osvojio drugo mjesto u III. NL Centar. Njegov povratak na Grabu dolazi u trenutku kada se Mraclin natječe u IV. NL Središte Zagreb – skupina B, a u klubu ne skrivaju očekivanja.
– Marko je trener koji poznaje klub, sredinu i mentalitet momčadi. Znamo što nam je donio prvi put i vjerujemo da može ponovno stabilizirati ekipu i dati joj jasan smjer – poručuju iz kluba – Ne radi se o kratkoročnom rješenju. Želimo mir, kontinuitet i iskorak. Povratak Pancirova vidimo kao logičan potez u tom smjeru – ističu iz uprave Mraclina.
Hoće li Pancirov uspjeti podignuti momčad koja je jesenski dio odradila osrednje i usmjeriti je prema gornjem dijelu ljestvice, pokazat će nastavak prvenstva.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Održana redovna sjednica Skupštine Udruge žena Kobilić

Objavljeno

na

Objavio/la

Udruga žena Kobilić koja je osnovana u mjesecu studenom 2025. održala je svoju prvu redovnu izvještajnu sjednicu Skupštine Udruge. Sjednica je održana u Društvenom domu u Kobiliću, u subotu, 17. siječnja 2026. godine, s početkom u 19 sati. Sjednicu je vodila Doris Komadina, predsjednica Udruge, a s njom su u Radnom predsjedništvu bile Petra Vukadin, dopredsjednica, Mirna Grabović, Anita Višić, ovjeroviteljice zapisnika i zapisničarka Marijana Kirinić.

Kobilić, 17.01.2026. Prva redovna izvještajna sjednica Skupštine Udruge žžena Kobilić. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kobilić, 17.01.2026. Prva redovna izvještajna sjednica Skupštine Udruge žžena Kobilić. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Dnevni red imao je devet točaka: 1. Otvaranje skupštine, 2. Utvrđivanje kvoruma, 3. Izbor radnih tijela Skupštine, 4. Izvješće o radu Udruge u 2025., 5. Financijsko izvješće, 6. Izvješće Nadzornog odbora (Lela Trupčević). 7.Plan rada Udruge za 2026.godinu, 8. Financijski plan za 2026. godinu, 9. Razno.

Kobilić, 17.01.2026. Prva redovna izvještajna sjednica Skupštine Udruge žžena Kobilić. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kobilić, 17.01.2026. Prva redovna izvještajna sjednica Skupštine Udruge žžena Kobilić. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Izvješća za prošlu godinu, plan rada za 2026. i financijski plan za ovu godinu usvojeni su jednoglasno. Financijski plan predstavila je Štefica Berković Petrinec. Plan rada za 2026. godinu: 1. Uređenje košare kod Društvenog doma (obnova konstrukcije), sadnja cvijeća (kod kapelice isto tako), 2. Maskenbal, 3. Uskrsna radionica, 4. Praznik rada, 5. Advent, 6. Donacija za potrebitu obitelj.

Kobilić, 17.01.2026. Prva redovna izvještajna sjednica Skupštine Udruge žžena Kobilić. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kobilić, 17.01.2026. Prva redovna izvještajna sjednica Skupštine Udruge žžena Kobilić. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na skupštini je naglašeno da je osnovna ideja osnivanja Udruge bila da se djecu usmjeri na društveni život, odnosno da bi se odmaknuli od mobitela i multimedijskih sadržaja. Istaknuto je da je vrlo uspješno organiziran Advent u Kobiliću te donacija za potrebitu obitelj.

Kobilić, 17.01.2026. Prva redovna izvještajna sjednica Skupštine Udruge žžena Kobilić. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kobilić, 17.01.2026. Prva redovna izvještajna sjednica Skupštine Udruge žžena Kobilić. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Gosti na skupštini bili su članovi mjesnih udruga: Mjesni odbor, NK Vatrogasac i Udruga umirovljenika. Kako je Udruga žena Kobilić tek nedavno osnovana, nisu pozivane druge slične udruge zbog kratkoće djelovanja.

Kobilić, 17.01.2026. Prva redovna izvještajna sjednica Skupštine Udruge žžena Kobilić. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kobilić, 17.01.2026. Prva redovna izvještajna sjednica Skupštine Udruge žžena Kobilić. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon službenog zaključenja sjednice, na programu je bio domjenak te glazbeno-plesno druženje do kasno u noć. Glazbu je birao i prezentirao raspoloženi Srećko Mikša.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

HOTNEWS

IN MEMORIAM Ivica Potočnik – njegova tišina sada je glasnija od svake melodije

“Dragi naš gospon Potočnik, hvala za svaki stih i notu koje ste nesebično pisali…”

Objavljeno

na

S dubokom tugom opraštamo se od Ivice Potočnikavelikogoričkog glazbenika, skladatelja i producenta, koji je preminuo u 83. godini životačije su note govorile više od riječi. 
Kroz svoju glazbu ostavio je trag koji nadilazi vrijeme, dirajući srca onih koji su je slušali i živjeli.

Ivica Potočnik bio je profesionalni glazbenik Tamburaškog orkestra HRT-a svoje je vrijeme i stručnost posvetio je razvoju kulturno-umjetničkog amaterizma u Velikoj Gorici, poticao je osnivanje KUD-ova u Kravarskom i Pokupskom te se brinuo za opći i kulturni život tog područja. Zapisao je i obradio, te na taj način sačuvao, mnoge tekstove i note izvorne narodne glazbe ovoga kraja te je snimio brojne nosače zvuka kao glazbeni urednik i producent.  

Kao dugogodišnji suradnik Ansambala Jane iz Velike Gorice, Ivica je svojim talentom, predanošću i ljubavlju prema glazbi obogatio kulturni život zajednice i ostavio neizbrisiv trag u glazbenom stvaralaštvu. Autor je i brojnih pjesama na kajkavskom narječju, kao i glazbe za “himnu” ansambla: Mi smo Jane, Janice! 

Dragi naš gospon Potočnik, hvala za svaki stih i notu koje ste nesebično pisali za ansambl oblikovavši JANE u ono što smo danas. Uvijek blag, strpljiv i pozitivan od prvog do zadnjeg dana. Vaša energija i dobrota ostat će zauvijek u našim srcima.” – piše u objavi na facebook stranici Jana. 

Njegovoj obitelji i najbližima izražavamo iskrenu sućut, dok prijateljima i suradnicima ostaje zahvalnost što su dijelili njegov put, glazbu i životne trenutke. 

Dragi Ivica, počivaj u miru.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno