Povežite se s nama

HOTNEWS

Muško ženska prijateljstva – kako da ne…

Prijateljstva su kao biljke. Treba ih njegovati i čuvati, bez obzira kako su započela i kako će završiti.

Objavljeno

na

Pixabay StockSnap

Dakle, za ovu kolumnu sam se spremala od početka pisanja. Slušala sam priče, čitala članke, nagutala se knjiga, objavljivala ankete on-line, i znate što? Nisam ništa novo saznala.

Kategorije muško ženskih prijateljstva

Kad uopće želimo razgovarati o ovoj temi, mislim da je važno odrediti što za koga predstavlja pojam prijateljstva. Za mene osobno postoji više vrsta prijateljstava.

Prijateljstvo iz djetinjstva – najdugovječnija pojava u životu čovjeka. U mom slučaju to su ljudi koje ne viđam i ne čujem često, pa mi je svaki susret s njima povratak u te bezbrižne dane djetinjstva. Zanimljivo je da je veliki broj mojih prijatelja iz djetinjstva uspio u životu. To su ljudi na visokim pozicijama, ugledni akademski građani, uspješni poslovni ljudi i inovatori, ali ja se uz njih osjećam onako kako sam se osjećala kad smo zajedno išli u školu. Moja emocija prema njima nije se promijenila, i svakome od njih i danas imam muda stisnut čvrgu ili podsjetiti ga kako smo zvonili na sva zvona portafona u okolnim zgradama i bježali ‘ko ludi u nadi da nas nitko neće vidjeti. Moja prijateljstva iz djetinjstva obnovljena su tek pojavom društvenih mreža, jer sam odlaskom s kvarta izgubila kontakt s većinom ekipe. Zato, hvala društvenim mrežama. E sad, dečki s kojima sam se tada družila, danas ozbiljni muškarci, toliko su se promijenili, tako da nisam sigurna bi li s njima i danas zvonila po portafonima. Da, ja sam u stanju to napraviti i danas. Istina, bilo je tada nekih simpatija, ali i na njih sam naletjela u tom svijetu interneta. Sad sam zahvalna što sam preselila s kvarta, a vjerujem da su i oni, jer ovakvu pojavu kao ja, teško je pratiti.

Pixabay Bessi

Foto: Pixabay – Bessi

Prijateljstva s posla

Kao što već znate „Gdje kruha zarađujem, kur.a ne tražim“, tako da tu postoji potencijal za prijateljstvo. Iako, budimo realni sve su to veze zbog neke koristi. U svojih preko 27 godina staža, mogu reći da sam stekla možda 5 ljudi koje sam upoznala kroz posao i da ih mogu nazvati prijateljima. Ne znam jesu li to baš takva prijateljstva da bi u slučaju nužde dala svoj zdravi bubreg da im spasim život, a ja ću živjeti s ovim drugim koji na pola radi, ali riječ je o dobrim dečkima. Ponekad čak ta prijateljstva nazivamo „prijateljstvom s povlasticama“ zato što bi recimo ostala u uredu duže da odradim neki posao za njih, ili bi preko vikenda riješila nešto što inače ne rješavam. Isto tako znam da kad mene put nanese u njihov kraj, mogu računati na pomoć ako zapnem u bilo kakvoj situaciji. No, uglavnom nastojim sa svima imati takav odnos, jer sam jedna od onih budala koja želi svima ugoditi pa dođem doma ko’ preparirana mačka i nemam ni volje ni živaca za život koji me iza mojih plavih vrata očekuje. Pogrešno, znam. Dakle, ova vrsta prijateljstva je moguća. Bar u mom slučaju.

Prijateljstva iz susjedstva

Joj, komšiluk. To je lepeza priča o kojoj bi mogla danima pričati. Mi koji živimo u zgradama, koje su zapravo prave košnice i najgora odluka za život nekome kao ja, moramo izgraditi poseban sklop u glavi. On-off switch. To je ono što nam treba. U masi ljudi koji žive u tim svojim malim gajbicama nerijetko izroni neka zanimljiva faca s kojom možeš lijepo popričati, pa čak i popiti kavicu u lokalnom kafiću. Neupitno je da smo mi svi društvena bića i da se trebamo i moramo družiti, ali jednako tako je činjenica i da možemo birati s kime ćemo se družiti. I sad u tom filteru ljudi iskoči pokoji lik koji je zanimljiv. Na moju nesreću, takvi likovi nemaju vremena ni za svoje obaveze, a kamo li provoditi vrijeme na kavi kad ja nađem vremena. Dakle, košnica. Koma. Po iskustvima koja sam skupljala prije pisanja ove kolumne, ni u ovakvim prijateljstvima se ne razvijaju veze, što zbog blizine života (što ako se zeznu, pa će se morati gledati svaki dan i nakon prekida), što zbog Google baba koje vire iza zavjesa i samo čekaju da zakuhaju priču. Dakle, i ovo je nevino.

Slučajna prijateljstva

E to već može biti zabavno. Ova prijateljstva se sklapaju uglavnom susretima vezanim uz zajedničke interese. Već sama ta poveznica je dobra baza za nešto više od podjele zdravog bubrega u slučaju nužde. Dešava se svaki dan i svagdje. Pa čak i u javnom prijevozu prilikom borbe za slobodnu stolicu s koje je upravo ustao neki bahati školarac noseći pretešku torbu na leđima u kojoj su garant knjige od jučer a ne za današnju nastavu. I tako krene rasprava.

Dr.Prem .com

Foto: Dr.Prem.com

Ima još puno mogućnosti temeljem kojih bi ja mogla napraviti kategorizaciju.

Recimo – My friend is gay. Izvrsno. Tu znaš da ne postoji fizička privlačnost i da se s tobom druži samo zato što te voli kao osobu, a ne u nadi da će ti se kad-tad zavući negdje..jel. Osim, ako ti nisi ta zbog koje je postao gay, e onda jebiga, tu nemreš biti sigurna. Moje iskustvo – gey frendovi su zakon i mislim da bi svako trebao imati bar jednog. Ne zbog podrške gay populaciji, jer to je individualno i nije za raspravu u mom prisustvu budući da sam za ljubav uvijek, nego zbog njihovog kuta gledanja na muško ženske odnose. Možete puno naučiti.

Ima i opcija: Probali smo fizičku vezu, ali vidjeli smo da nam te ne ide, pa smo ostali samo prijatelji. Mislim da je ta opcija dosta depresivna i da ne može dugo trajati, osim ako jedna od strana ne želi potajno probati ponovno pa „održava mrtvaca na životu“, pri tome misleći da je mrtvac prijateljstvo, a ne muški ponos. Opet sam fina u izražaju. Sama sebe čudim.

Uglavnom, raskokodakala sam se oko teorije i djelomično oko prakse, ali kako se meni čini stvari zapravo ovako stoje.

Prijateljstva iz djetinjstva obično na kraju završavaju brakom. I to dobrim brakom! U međuvremenu obje strane isprobavaju veze s drugim ljudima, ali, ako je netko uz tebe od kad si lijepio šmrklje ispod stola na satu matematike u 1. razredu, bio uz tebe svaki put kad ti je srce slomljeno, slavio s tobom sve tvoje pobjede i napio se s tobom prilikom svakog poraza, e onda si glupa ako si se udala za nekog drugog. Ako ne prije, naći ćete se u staračkom domu i mene poslati u rodni kraj što sam bila u pravu.

Prijateljstva s posla – o da, dešavaju se i tu intimne i prave veze započete prijateljstvom. Nerijetko završe brakom, ali uglavnom jedno od njih promijeni posao jer shvati da nije dobro baš cijeli dan provesti s partnerom. Dosadi ti. Pa da – dosadi. Nemojte se čuditi i priznajte da je tako.

pexels edward eyer 4394970

Foto: pexels-edward-eyer

Prijateljstva iz susjedstva bi tu povezala s prijateljem iz djetinjstva. Jedino to sam čula kao opciju.

Slučajna prijateljstva, kao i sve do sada navedeno završi nerijetko vezom. Ako ni zbog čega, onda zbog puke znatiželje.

Ono što ne smije završiti intimnom vezom, po meni osobno, je ono prijateljstvo za koje si siguran da bi izgubio kad bi veza postala fizička. Znate onaj osjećaj kad sjedite na kavi s likom s kojim se možete nasmijati do suza, s kojim možete komentirati žene/frajere što prolaze, kojem možete poslati milijun „kinky“ poruka bez straha da će se naljutiti ili umisliti da ga „zavodite“? Ono kad ga vidiš i imaš spremna dva vica u rukavu čisto da mu popraviš dan, jer znaš da je i on spreman da vrati istom mjerom? Ono kad mu možeš tuliti na ramenu jer te dečko/muž ne razumije i on ga nazove „šupkom“ koji ne zna kakvu kraljicu ima, dok ti istovremeno on tuli jer njegova cura/žena traži od njega da pamti datume godišnjica, rođendana, prvog poljupca i ko zna kakve gluposti koje su nama ženama važne, a ti ju nazoveš „kokoškom“ i on je sretan? E takvog treba čuvati od fizičke veze i dolaziti na kavu s njim raščupana, masne kose, poderanih trenirki i stava „muški su papci“: Osigurajte se. Da ga ne prebaci na ono „držanje mrtvaca na životu“.

I na kraju, prijateljstva su kao biljke. Treba ih njegovati i čuvati, bez obzira kako su započela i kako će završiti. Svaki dan gledam kako prijateljstva nestaju kao dim pljuge koja izgori za manje od 10 minuta. Nije li tužno da nešto što gradite godinama, nestane kao dim te smrdljive stvari. NO, ako ćemo gledati

s druge strane, moje strane, svi smo mi tu da odradimo uloge u tim životima. Nakon toga ili odlazimo ili ostajemo. Ponekad smetamo, a ponekad ne. Ja osobno volim otići kad vidim da nemam više što korisno napraviti u nečijem životu.

Ovim putem pozdravljam sve koji su prošli kroz moje živote i zahvaljujem im na školama koje su me naučile.

Voli Vas Vaša Nena

HOTNEWS

FOTO Mali vijećnici iznijeli aktualne probleme, a osvrnuli se i na vršnjačko nasilje

U sklopu Dječjeg tjedna održana je sjednica Dječjeg gradskog vijeća gdje su mali vijećnici gradonačelnika Ačkara “izrešetali” brojnim pitanjima.

Objavljeno

na

Objavio/la

Sjednica Djecjeg gradskog vijeca 1

Oko 19 malih vijećnika, sastalo se u Dvorani Galženica na još jednoj sjednici Dječjeg gradskog vijeća s gradonačelnikom Krešimirom Ačkarom i predsjednikom goričkog Gradskog vijeća Darkom Bekićem.

– Ja sam u Dječjem vijeću od 4.razreda osnovne škole i u ovih nekoliko godina mogu reći da naša vijeća urode plodom. Obnovili su se mnogi parkovi za koje smo postavili pitanja, ali i druge stvari. Vidimo napredak i jedva čekam vidjeti što će biti za 5 ili 10 godina. Djeca žele sudjelovati u svojoj zajednici i žele promijeniti na bolje svoj grad – rekao nam je predsjednik Dražetić te dodao kako vijeće ima i puno novih vijećnika, a ove godine bit će i novi izbor članova tako da će se svako dijete u gradu moći prijaviti da postane mali vijećnik.

Sjednica Djecjeg gradskog vijeca 13

04.10.2022. – Velika Gorica – Dječje gradsko vijeće – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Djeca iz goričkih vrtića i škola postavljala su brojna pitanja i davali svoje prijedloge za ljepše djetinjstvo najmlađih sugrađana.

– Hoće li moja sestra koja ima 4 mjeseca iduće godine imati svoje mjesto u vrtiću? – postavila je pitanje Marta Krkanić iz Dječjeg vrtića Velika Gorica.

Gradonačelnik Ačkar joj je odgovorio kako su do sada već otvorena dva nova objekta dječjeg vrtića, a proširen je objekt u Koprivničkoj ulici te će se otvoriti vrtić i u Goričanki.

Sjednica Djecjeg gradskog vijeca 5

04.10.2022. – Velika Gorica – Dječje gradsko vijeće – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

– Idemo i prema Dubrancu gdje će u sklopu osnovne škole biti vrtić, i možeš sigurno reći svojim roditeljima i seki da će sigurno imati mjesto iduće godine u dječjem vrtiću – istaknuo je gradonačelnik.

Ninu Čalić iz Dječjeg vrtića Ciciban izrazila je želju kako njima u vrtiću treba dvorana za vježbanje i može li im u tome pomoći gradonačelnik.

– Na žalost zbog kapaciteta vi ste morali svoje dvorane pretvoriti u prostore za odgojne skupine, a sada kada bude dovoljno vrtića moramo osloboditi tu prostoriju i zamolio bi ravnateljicu da do idućeg Dječjeg gradskog vijeća ta sportska dvorana bude slobodna kako bi se Nina i njezini vršnjaci mogli baviti sportom – istaknuo je Ačkar.

Sjednica Djecjeg gradskog vijeca 7

04.10.2022. – Velika Gorica – Dječje gradsko vijeće – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Nakon mališana slijedila su malo „ozbiljnija“ pitanja i isticanje sve većeg gorućeg problema, a to je nasilje u školama. O tome su govorili Mateo Kvien Brozinčević i Marta Roginić.

– Dok učiteljice i učitelji nisu prisutni, dolazi do vršnjačkog nasilja. Kada je ono otkriveno dobiva se ukor ili premještaj iz škole. Kada su roditelji pozvani na izvještaj što njihova djeca rade u školi, neki od njih dođu reda radi, a nekima komentar glasi: „Moje dijete nije takvo“ ili „Ja sam svoje dijete drugačije odgojio“. Moja je ideja da se organizira program za roditelje u kojem bi se govorilo o tome kako bi djeca bila manje izložena lošim utjecajima te kako bi smanjili nasilje svoje i tuđe djece – predložio je Mateo.

Sjednica Djecjeg gradskog vijeca 9

04.10.2022. – Velika Gorica – Dječje gradsko vijeće – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Njegova školska prijateljica Marta upitala je bi li se mogao osmisliti i financirati program o prevenciji nasilja u kojem bi sudjelovali učenici, a roditelji bi jednom tjedno u večernjim satima bili na sastancima da ih se osvijesti kakva njihova djeca zapravo mogu biti, kakva jesu i o nasilju u školama.

– Svatko tko ima dijete će biti jasno da je sve u najboljem redu dok ne osjeti da se netko ne iživljava nad vašim djetetom, da je netko nepravedan i vrši nasilje, a onda nakon što 10 puta upozorite ispadate nemoćni. To nije samo problem u našem gradu, već je to svjetski problem kojem se pokušava doskočiti – rekao je gradonačelnik te upozorio male vijećnike da kada primijete da se nešto takvo događa, budu složni i jasno kažu onome koji tako postupa prema njihovom prijatelju, „ne“ i da se ružno ponaša.

Sjednica Djecjeg gradskog vijeca 10

04.10.2022. – Velika Gorica – Dječje gradsko vijeće – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

– Mi ćemo već od idućeg tjedna, napraviti ove radionice, a ukoliko bude potrebno i trajne seminare prema roditeljima i svim odraslima, kako bi doveli do toga da uopće ne bude potrebe razgovarati o ovoj temi. Svi nosimo jednaku odgovornost o tome. Niti jedno dijete ne zaslužuje da iz škole izađe plačući. Ako osjetite, kao nastavnici i odgajatelji, ali i vi draga djeco, problem da ga škola ili vrtić ne može riješiti s nekim od nasilnika, molim vas pokucajte na moja vrata – poručio je gradonačelnik Ačkar.

Sjednica Djecjeg gradskog vijeca 4

04.10.2022. – Velika Gorica – Dječje gradsko vijeće – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Nakon toga nizala su se brojna druga pitanja poput problematike devastiranih parkova i njihovo uređenje, autobusne linije, kao i izgradnja vanjskog bazena. Po završetku vijeća, gradonačelnik je priznao kako mu je puno lakše odgovarati na Gradskom vijeću i aktualcu u Saboru.

Sjednica Djecjeg gradskog vijeca 8

04.10.2022. – Velika Gorica – Dječje gradsko vijeće – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

– Djeca su iznijela toliko konkretnih pitanja, rokova, problematike. Ovo mi je jedan od najdražih dijelova Dječjeg tjedna. Djeca iskreno iznose svoje probleme i ono što je njima stvarno prioritetno i potrebno. Ostaje preda mnom i mojim suradnicima da što adekvatnije u što kraćem vremenskom roku odgovorimo na ova pitanja i riješimo njihove probleme. Zato smo i ovdje – zaključio je na kraju gradonačelnik.

Sjednica Djecjeg gradskog vijeca 2

04.10.2022. – Velika Gorica – Dječje gradsko vijeće – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Nastavite čitati

HOTNEWS

Od 13 do 21 sat policija danas pojačano nadzire vozače romobila

Policija će nadzirati promet osobnih prijevoznih sredstava, korištenje zaštitne kacige, prijevoz osoba vozilima i slušalice u vožnji.

Objavljeno

na

Policajac prsluk i cesta

Policija je za danas najavila novu akciju u kojoj će u poslijepodnevnim satima od 13 do 21 sat pojačano kontrolirati vozače romobila.

Podsjetimo kako je 30. srpnja 2022. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim su uvedene novine u zakonsku regulativu na području sigurnosti cestovnog prometa.

Jedna od novina je i uvođenje nove kategorije vozila – osobno prijevozno sredstvo te su prilagođene odredbe Zakona koje se odnose na njihovo sigurno sudjelovanje u prometu. Propisanim obvezama i sankcijama oblikovan je zakonski okvir za vozače ove kategorije vozila kojeg se moraju pridržavati kao sudionici u prometu.

U današnjoj akciji policija će nadzirati promet osobnih prijevoznih sredstava, korištenje zaštitne kacige, prijevoz osoba vozilima i slušalice u vožnji.

Nastavite čitati

HOTNEWS

153.brigada: Priča o hrabrosti i patnji, priča o tome kako se voli domovina

Obilježena je 31. godišnjica osnutka ove ratne postrojbe.

Objavljeno

na

Golubica

U spomen-parku 153. brigade HV-a u Velikoj Buni obilježena je 31. godišnjica osnutka ove ratne postrojbe. Ivan Zagorac, predsjednik Udruge pripadnika 153. brigade, rekao je tom prigodom da je priča o ovoj ratnoj postrojbi i Domovinskom ratu „priča o hrabrosti, patnji i umiranju, priča o tome kako se voli domovina kada ste joj najpotrebniji“.

– Formirana 3. listopada 1991., kao 10. brigada teritorijalne obrane, ova je postrojba bila prva oružana slila koja je spriječila napredovanje neprijatelja prema Velikoj Gorici i Zagrebu. U prosincu 1991. preimenovana je u 153. brigadu i borbeno je djelovala do kraja Domovinskog rata – podsjetio je Zagorac.
Kroz brigadu je prošlo 5818 branitelja, a 72 su poginula.

– Svima nam je zadaća čuvati i širiti povijesnu istinu o Domovinskom ratu – poručio je Zagorac.

153 brigada 031022 autor fotografije drazen kopac1

Foto: Zagrebačka županija/Dražen Kopač

U ime Zagrebačke županije svečanosti je prisustvovao zamjenik župana Ervin Kolarec koji je rekao da se posebno treba sjećati junaka koju su dali život za Domovinu.

– Hrvatski branitelji bili su važan stup društva u ratno vrijeme, a važan su i danas, u mirnodopsko vrijeme, i stoga će uvijek imati podršku Zagrebačke županije – rekao je Kolarec.

U ime ministra unutarnjih poslova obilježavanju je prisustvovao ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite Damir Trut rekavši da je velikogorička ratna brigada stajala uz bok gardijskih brigada.

– Jedna je to od brigada koja je ostala najduže mobilizirana, koja se pokazala i u “Oluji”, ali i u obrani granica nakon “Oluje”. Ratni put ove brigade treba se stalno ponavljati, opisivati i o njemu govoriti – poručio je Trut.

Domovinski rat temelj je moderne hrvatske države, poručio je Špiro Janović, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja i izaslanik predsjednika Vlade RH.

– Često govorimo o našim velikim postrojbama, a nekada malo zanemarujemo neke druge velike, hrabre i časne postrojbe poput 153.brigade, postrojbi koje su na svojim ramenima, trudu, krvi i muci svojih pripadnika, iznjele vrlo velik dio Domovinskog rata. Postrojbe koje su nam omogućile ovo što imamo danas, a imamo jako puno – istaknuo je Janović.

153 brigada 031022 autor fotografije drazen kopac

Foto: Zagrebačka županija/Dražen Kopač

Na tu 1991.godinu osvrnuo se i gradonačelnik Krešimir Ačkar, koji je tamo bio i u ime predsjednika Sabora.

– Nikada neću zaboraviti taj Božić bez tate i mogu samo zamisliti i staviti se u poziciju vas koji ste ipak doživjeli ono što niste željeli, da se vaši nisu vratili doma. Renault 4 staje ispred kuće, mobilizacija je, otac odlazi, tada nije bilo mobitela, interneta, telefona. Nakon dva tjedna, otac se pojavljuje na kućnom pragu sretan što je živ i zdrav, zajedno s nama – prepričava gradonačelnik te dodaje kako su to proživljavale obitelji svakog pripadnika 153.brigade.

– Velikogorička brigada svoj obol u Domovinskome ratu dala „od istoka do Dubrovnika kao i čuvanjem Hrvatske na braniku prema Bosni, pa i u samoj Bosni – dodao je gradonačelnik.

U sklopu proslave položeni su vijenci ispred spomen-obilježja Golubica u Velikoj Gorici i spomenika poginulim pripadnicima 153. brigade u vojarni “Satnik Josip Zidar” u Velikoj Buni.

153.brigada

Golubica

Nastavite čitati

HOTNEWS

Turistički rezultati: Velika Gorica i dalje najposjećeniji grad u županiji

Podaci sustava eVisitor također pokazuju kako su najbrojniji gosti pored domaćih, bili gosti s tržišta Njemačke.

Objavljeno

na

Autor Josip Skof

Prema najnovijim podacima sustava eVisitor, u Zagrebačkoj županiji je u prvih devet mjeseci ostvareno oko 58% više dolazaka i oko 50% više noćenja turista u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Usporedimo li ovogodišnje podatke s onima iz rekordne 2019. godine, ostvareno je oko 91% dolazaka dok je broj noćenja veći za oko 2 % u donosu na 2019. godinu.

Gledano prema destinacijama, najposjećeniji županijski gradovi bili su Velika Gorica, Sveta Nedelja, Jastrebarsko, Samobor i Ivanić-Grad.

Podaci sustava eVisitor također pokazuju kako su najbrojniji gosti pored domaćih, bili gosti s tržišta Njemačke, Poljske, Nizozemske, Austrije, Italije, SAD-a , Češke, Francuske i Bosne i Hercegovine

– Prateći globalne turističke trendove bazirane na storytellingu kreiramo kampanje za razvoj održive turističke destinacije u skladu s navikama posjetitelja koji radije odabiru boravak na otvorenom, žele upoznati lokalnu gastronomiju i ponudu te na taj način doživjeti destinaciju, kao što je naš festival VIA Vino – rekla je  direktorica TZ Zagrebačke županije, Ivana Alilović dodavši kako je Zagrebačka županija idealna destinacija za godišnji odmor, daleko od gužve i masovnog turizma, a nadomak Zagreba.

Nastavite čitati

Vijesti

Leo Herić iz JK Pinky postao državni prvak

Dobre rezultate postigli su i drugi Pinkyjevci.

Objavljeno

na

heric 100kg U23 1. mjesto

U subotu i nedjelju u dvorani Sutinska vrela u Zagrebu održano je pojedinačno Prvenstvo Hrvatske u judu na kojem su nastupili i brojni sportaši iz Judo kluba Pinky.

U kategoriji mlađih kadeta i mlađih kadetkinja do 16 godina starosti natjecalo se 297 natjecatelja iz 47 klubova Hrvatske. Judo klub Pinky je na ovom natjecanju nastupio sa 16 natjecatelja u muškoj i ženskoj konkurenciji.

Judo klub Pinky

U kategoriji mlađih kadeta U16 najbolji rezultat i plasman ostvarili su Vid Baklaić, koji je bio drugi u kategoriji do 46kilograma, a Mateo Tomašić u kategoriji do 50 kilograma osvoji je broncu. Kod mlađih kadetkinja, Simona Janković osvojila je srebro u kategoriji -52kg.

U kategoriji mlađih seniora i seniorki na prvenstvu se okupilo 134 natjecatelja iz 30 klubova Hrvatske. Judo klub Pinky je na ovom natjecanju nastupio sa 7 natjecatelja u muškoj konkurenciji. Leo Herić ponio je titulu državnog prvaka, a Jan Putanec osvojio je broncu u kategoriji do 60kg.

 

Nastavite čitati

Reporter 419 - 22.09.2022.

Facebook

Izdvojeno