HOTNEWS
Muško ženska prijateljstva – kako da ne…
Prijateljstva su kao biljke. Treba ih njegovati i čuvati, bez obzira kako su započela i kako će završiti.
Dakle, za ovu kolumnu sam se spremala od početka pisanja. Slušala sam priče, čitala članke, nagutala se knjiga, objavljivala ankete on-line, i znate što? Nisam ništa novo saznala.
Kategorije muško ženskih prijateljstva
Kad uopće želimo razgovarati o ovoj temi, mislim da je važno odrediti što za koga predstavlja pojam prijateljstva. Za mene osobno postoji više vrsta prijateljstava.
Prijateljstvo iz djetinjstva – najdugovječnija pojava u životu čovjeka. U mom slučaju to su ljudi koje ne viđam i ne čujem često, pa mi je svaki susret s njima povratak u te bezbrižne dane djetinjstva. Zanimljivo je da je veliki broj mojih prijatelja iz djetinjstva uspio u životu. To su ljudi na visokim pozicijama, ugledni akademski građani, uspješni poslovni ljudi i inovatori, ali ja se uz njih osjećam onako kako sam se osjećala kad smo zajedno išli u školu. Moja emocija prema njima nije se promijenila, i svakome od njih i danas imam muda stisnut čvrgu ili podsjetiti ga kako smo zvonili na sva zvona portafona u okolnim zgradama i bježali ‘ko ludi u nadi da nas nitko neće vidjeti. Moja prijateljstva iz djetinjstva obnovljena su tek pojavom društvenih mreža, jer sam odlaskom s kvarta izgubila kontakt s većinom ekipe. Zato, hvala društvenim mrežama. E sad, dečki s kojima sam se tada družila, danas ozbiljni muškarci, toliko su se promijenili, tako da nisam sigurna bi li s njima i danas zvonila po portafonima. Da, ja sam u stanju to napraviti i danas. Istina, bilo je tada nekih simpatija, ali i na njih sam naletjela u tom svijetu interneta. Sad sam zahvalna što sam preselila s kvarta, a vjerujem da su i oni, jer ovakvu pojavu kao ja, teško je pratiti.
Foto: Pixabay – Bessi
Prijateljstva s posla
Kao što već znate „Gdje kruha zarađujem, kur.a ne tražim“, tako da tu postoji potencijal za prijateljstvo. Iako, budimo realni sve su to veze zbog neke koristi. U svojih preko 27 godina staža, mogu reći da sam stekla možda 5 ljudi koje sam upoznala kroz posao i da ih mogu nazvati prijateljima. Ne znam jesu li to baš takva prijateljstva da bi u slučaju nužde dala svoj zdravi bubreg da im spasim život, a ja ću živjeti s ovim drugim koji na pola radi, ali riječ je o dobrim dečkima. Ponekad čak ta prijateljstva nazivamo „prijateljstvom s povlasticama“ zato što bi recimo ostala u uredu duže da odradim neki posao za njih, ili bi preko vikenda riješila nešto što inače ne rješavam. Isto tako znam da kad mene put nanese u njihov kraj, mogu računati na pomoć ako zapnem u bilo kakvoj situaciji. No, uglavnom nastojim sa svima imati takav odnos, jer sam jedna od onih budala koja želi svima ugoditi pa dođem doma ko’ preparirana mačka i nemam ni volje ni živaca za život koji me iza mojih plavih vrata očekuje. Pogrešno, znam. Dakle, ova vrsta prijateljstva je moguća. Bar u mom slučaju.
Prijateljstva iz susjedstva
Joj, komšiluk. To je lepeza priča o kojoj bi mogla danima pričati. Mi koji živimo u zgradama, koje su zapravo prave košnice i najgora odluka za život nekome kao ja, moramo izgraditi poseban sklop u glavi. On-off switch. To je ono što nam treba. U masi ljudi koji žive u tim svojim malim gajbicama nerijetko izroni neka zanimljiva faca s kojom možeš lijepo popričati, pa čak i popiti kavicu u lokalnom kafiću. Neupitno je da smo mi svi društvena bića i da se trebamo i moramo družiti, ali jednako tako je činjenica i da možemo birati s kime ćemo se družiti. I sad u tom filteru ljudi iskoči pokoji lik koji je zanimljiv. Na moju nesreću, takvi likovi nemaju vremena ni za svoje obaveze, a kamo li provoditi vrijeme na kavi kad ja nađem vremena. Dakle, košnica. Koma. Po iskustvima koja sam skupljala prije pisanja ove kolumne, ni u ovakvim prijateljstvima se ne razvijaju veze, što zbog blizine života (što ako se zeznu, pa će se morati gledati svaki dan i nakon prekida), što zbog Google baba koje vire iza zavjesa i samo čekaju da zakuhaju priču. Dakle, i ovo je nevino.
Slučajna prijateljstva
E to već može biti zabavno. Ova prijateljstva se sklapaju uglavnom susretima vezanim uz zajedničke interese. Već sama ta poveznica je dobra baza za nešto više od podjele zdravog bubrega u slučaju nužde. Dešava se svaki dan i svagdje. Pa čak i u javnom prijevozu prilikom borbe za slobodnu stolicu s koje je upravo ustao neki bahati školarac noseći pretešku torbu na leđima u kojoj su garant knjige od jučer a ne za današnju nastavu. I tako krene rasprava.
Foto: Dr.Prem.com
Ima još puno mogućnosti temeljem kojih bi ja mogla napraviti kategorizaciju.
Recimo – My friend is gay. Izvrsno. Tu znaš da ne postoji fizička privlačnost i da se s tobom druži samo zato što te voli kao osobu, a ne u nadi da će ti se kad-tad zavući negdje..jel. Osim, ako ti nisi ta zbog koje je postao gay, e onda jebiga, tu nemreš biti sigurna. Moje iskustvo – gey frendovi su zakon i mislim da bi svako trebao imati bar jednog. Ne zbog podrške gay populaciji, jer to je individualno i nije za raspravu u mom prisustvu budući da sam za ljubav uvijek, nego zbog njihovog kuta gledanja na muško ženske odnose. Možete puno naučiti.
Ima i opcija: Probali smo fizičku vezu, ali vidjeli smo da nam te ne ide, pa smo ostali samo prijatelji. Mislim da je ta opcija dosta depresivna i da ne može dugo trajati, osim ako jedna od strana ne želi potajno probati ponovno pa „održava mrtvaca na životu“, pri tome misleći da je mrtvac prijateljstvo, a ne muški ponos. Opet sam fina u izražaju. Sama sebe čudim.
Uglavnom, raskokodakala sam se oko teorije i djelomično oko prakse, ali kako se meni čini stvari zapravo ovako stoje.
Prijateljstva iz djetinjstva obično na kraju završavaju brakom. I to dobrim brakom! U međuvremenu obje strane isprobavaju veze s drugim ljudima, ali, ako je netko uz tebe od kad si lijepio šmrklje ispod stola na satu matematike u 1. razredu, bio uz tebe svaki put kad ti je srce slomljeno, slavio s tobom sve tvoje pobjede i napio se s tobom prilikom svakog poraza, e onda si glupa ako si se udala za nekog drugog. Ako ne prije, naći ćete se u staračkom domu i mene poslati u rodni kraj što sam bila u pravu.
Prijateljstva s posla – o da, dešavaju se i tu intimne i prave veze započete prijateljstvom. Nerijetko završe brakom, ali uglavnom jedno od njih promijeni posao jer shvati da nije dobro baš cijeli dan provesti s partnerom. Dosadi ti. Pa da – dosadi. Nemojte se čuditi i priznajte da je tako.
Foto: pexels-edward-eyer
Prijateljstva iz susjedstva bi tu povezala s prijateljem iz djetinjstva. Jedino to sam čula kao opciju.
Slučajna prijateljstva, kao i sve do sada navedeno završi nerijetko vezom. Ako ni zbog čega, onda zbog puke znatiželje.
Ono što ne smije završiti intimnom vezom, po meni osobno, je ono prijateljstvo za koje si siguran da bi izgubio kad bi veza postala fizička. Znate onaj osjećaj kad sjedite na kavi s likom s kojim se možete nasmijati do suza, s kojim možete komentirati žene/frajere što prolaze, kojem možete poslati milijun „kinky“ poruka bez straha da će se naljutiti ili umisliti da ga „zavodite“? Ono kad ga vidiš i imaš spremna dva vica u rukavu čisto da mu popraviš dan, jer znaš da je i on spreman da vrati istom mjerom? Ono kad mu možeš tuliti na ramenu jer te dečko/muž ne razumije i on ga nazove „šupkom“ koji ne zna kakvu kraljicu ima, dok ti istovremeno on tuli jer njegova cura/žena traži od njega da pamti datume godišnjica, rođendana, prvog poljupca i ko zna kakve gluposti koje su nama ženama važne, a ti ju nazoveš „kokoškom“ i on je sretan? E takvog treba čuvati od fizičke veze i dolaziti na kavu s njim raščupana, masne kose, poderanih trenirki i stava „muški su papci“: Osigurajte se. Da ga ne prebaci na ono „držanje mrtvaca na životu“.
I na kraju, prijateljstva su kao biljke. Treba ih njegovati i čuvati, bez obzira kako su započela i kako će završiti. Svaki dan gledam kako prijateljstva nestaju kao dim pljuge koja izgori za manje od 10 minuta. Nije li tužno da nešto što gradite godinama, nestane kao dim te smrdljive stvari. NO, ako ćemo gledati
s druge strane, moje strane, svi smo mi tu da odradimo uloge u tim životima. Nakon toga ili odlazimo ili ostajemo. Ponekad smetamo, a ponekad ne. Ja osobno volim otići kad vidim da nemam više što korisno napraviti u nečijem životu.
Ovim putem pozdravljam sve koji su prošli kroz moje živote i zahvaljujem im na školama koje su me naučile.
Voli Vas Vaša Nena
CityLIGHTS
Velika Gorica primjer dobre prakse: RAVA sustav predstavljen komunalnim tvrtkama
Riječ je o digitalnom sustavu koji povezuje pametnu vagu, mobilnu aplikaciju i sustav evidencije predanog otpada, pri čemu korisnici za odgovorno odlaganje dobivaju bodove.
Predstavnici komunalnih društava iz nekoliko hrvatskih gradova danas su u Velikoj Gorici obišli Reciklažno dvorište VG Čistoće kako bi se upoznali s radom sustava RAVA, digitalnog rješenja za evidenciju i nagrađivanje pravilnog odvajanja otpada.
Predstavljanje sustava održano je danas od 11 sati u Reciklažnom dvorištu u Velikoj Gorici, a događaju su prisustvovali predstavnici komunalnih poduzeća koja razmatraju mogućnost njegove implementacije u svojim sredinama.
Sustav su tako razgledali Ante Klanac, direktor Čistoće Županja d.o.o., Ivan Bertić, direktor Nevkoš d.o.o. Vinkovci te Vlado Ivković, direktor Folding d.o.o. Osijek. Događaju je prisustvovao i Jurica Jurjević, direktor VG Čistoće.
RAVA sustav, VG Čistoća uvela je u reciklažnom dvorištu kako bi građane dodatno potaknula na pravilno razvrstavanje otpada. Riječ je o digitalnom sustavu koji povezuje pametnu vagu, mobilnu aplikaciju i sustav evidencije predanog otpada, pri čemu korisnici za odgovorno odlaganje dobivaju bodove. Mario Musa, direktor, pokretač i osnivač projekta RAVA, istaknuo je kako interes drugih komunalnih društava pokazuje da sustav privlači pažnju i izvan Velike Gorice.
– Danas su u reciklažno dvorište Velika Gorica došli direktori čistoća Vinkovci, Županja i Osijek da vide kako izgleda sustav na dijelu, uživo. Moram spomenuti da je Velika Gorica treći grad u Hrvatskoj, a obzirom da je ovo inovativan sustav i jedini u svijetu ovakav, treći grad u svijetu koji je uveo ovakav sustav nagrađivanja građana za odgovorno ponašanje u rukovanju s kućnim otpadom“, rekao je Musa.
Sustav je prvenstveno usmjeren na prikupljanje problematičnih i opasnih vrsta otpada poput baterija, ulja, boja i lijekova, odnosno otpada koji ne bi smio završiti u miješanom komunalnom otpadu. Uz to, kroz sustav se evidentiraju i pojedine reciklabilne frakcije poput papira, stakla i jestivog ulja. Voditelj pripreme i provedbe projekata u VG Čistoći Mario Ružić naglasio je kako je cilj projekta povećati izdvajanje otpada koji predstavlja problem u miješanom komunalnom otpadu.
– Cilj sustava je da se iz kućnog smeća, odnosno iz miješanog komunalnog otpada, izdvoji što veća količina ovih opasnih frakcija i drugih frakcija koje ne bi smjele završiti u kanti za miješani komunalni otpad. I zbog toga smatramo da je nagrađivanje korisnika kroz ovaj sustav bodovanja i onda poticanje popusta u trgovinama, jako dobar način da se to i provede“, poručio je Ružić.
Korištenje sustava je dobrovoljno, a RAVA vaga dostupna je u Reciklažnom dvorištu Velika Gorica u Ulici Franje Kirinčića Boška 10. Građani se pri dolasku prijavljuju putem mobilne aplikacije, otpad se potom važe i evidentira, a ostvareni bodovi mogu se koristiti za različite pogodnosti unutar sustava.
HOTNEWS
Energetski dan u Velikoj Gorici – predstavljen alat za izračun solarne energije na krovovima
Na Energetskom danu predstavljen je novi sustav za izračun solarnog potencijala krovova, a govorilo se i o geotermalnoj energiji, obnovi zgrada i energetskim zajednicama.
U Velikoj Gorici održan je Energetski dan u sklopu projekta META BUILD, na kojem sudjeluju sudjeluju HEP Toplinarstvo, Velika Gorica, Gradsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica, Cirkularni energetski resursi i Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.
Konferencija je posvećena energetskoj tranziciji i obnovljivim izvorima energije, a među okupljenima su bili predstavnici institucija, stručnjaci i projektni partneri, a najveću pažnju privukao je novi gradski alat koji građanima omogućuje procjenu isplativosti postavljanja solarnih panela na vlastite krovove.
Foto: Grad Velika Gorica
U ime Grada sudionike je pozdravila Gordana Mikulčić Krnjaja, koja je predstavila aktualne gradske projekte vezane uz energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije.
Među njima je i webGIS modul “Solarni potencijal“, digitalni sustav putem kojeg građani mogu pronaći svoju kuću ili zgradu, pregledati krovne površine i dobiti informativni izračun mogućeg korištenja sunčeve energije i očekivanih ušteda.
Sustav prikazuje podatke poput površine krova, njegova nagiba i orijentacije, a omogućuje i 3D pregled objekata. Za njegovu izradu provedeno je detaljno aerofotogrametrijsko snimanje naseljenog područja grada te je izrađena nova ortofoto podloga i prostorni 3D prikaz.
Foto: Grad Velika Gorica
Nova platforma ima i dodatnu opciju prijave promjena na terenu pa građani mogu javiti ako je riječ o novogradnji ili objektu koji još nije evidentiran u sustavu. Tako bi se podaci trebali redovito ažurirati i nadopunjavati.
Na konferenciji se govorilo i o mogućnostima razvoja geotermalne energije u Velikoj Gorici, energetskim obnovama javnih zgrada kroz ESCO model te o konceptima energetskih zajednica i građanskih energetskih projekata.
HOTNEWS
Vjernost se isplatila: KTC nagradio kupce s tri nova automobila
Trenutačno su aktivne još dvije nagradne igre u kojima sudionici mogu osvojiti Renault Clio 6 te Suzuki Vitaru Hybrid.
KTC-ove nagradne igre tijekom travnja donijele su čak tri nova automobila sretnim dobitnicama iz različitih dijelova Hrvatske. Ključevi novih vozila uručeni su u sklopu triju promotivnih kampanja koje je KTC organizirao u suradnji s partnerima.
Peugeot 2008 osvojila je Iva Balent iz Kalinovca u nagradnoj igri koju su zajednički organizirali Dukat i KTC. Laura Munjić iz Roženice postala je vlasnica Renaulta Captur nakon sudjelovanja u nagradnoj igri Violete i KTC-a, održanoj povodom otvorenja novog supermarketa u Velikoj Gorici. Treća glavna nagrada, Škoda Kamiq, pripala je Martini Bašić iz Križevaca, koja je automobil osvojila u nagradnoj igri KTC poljoljekarni.
Ključeve novih vozila dobitnicama su uručile direktorice KTC-ovih odjela nabave i prodaje. Martinu Bojko uručila je ključeve Peugeota 2008, Valentina Katana predala je Renault Captur, dok je Anita Pofuk uručila ključeve Škode Kamiq. Iz KTC-a su zahvalili svim kupcima koji sudjeluju u njihovim nagradnim igrama, ističući kako velik interes potvrđuje vjernost kupaca i popularnost ovakvih promotivnih akcija.
Nagradni ciklus nastavlja se i tijekom svibnja. Trenutačno su aktivne još dvije nagradne igre u kojima sudionici mogu osvojiti Renault Clio 6 te Suzuki Vitaru Hybrid.
Više informacija o aktualnim nagradnim igrama dostupno je na ovdje
HOTNEWS
Zagrebačka županija osigurala 420 tisuća eura za projekte udruga
Udruge su onaj segment društva koji najbolje prepoznaje potrebe na terenu, djeluju brzo, u najvećoj mjeri počivaju na volonterstvu i zato zaslužuju kontinuiranu financijsku podršku Zagrebačke županije
Ukupno 74 projekta iz područja zdravstva, socijalne skrbi i humanitarnog rada provodit će 73 udruge koje su na natječaju Zagrebačke županije ostvarile financijsku potporu vrijednu 420 tisuća eura.
Potpora je namijenjena programima usmjerenima na poboljšanje kvalitete života različitih skupina građana, među kojima su djeca, mladi, umirovljenici, osobe s invaliditetom te žrtve nasilja u obitelji. Među projektima koji su dobili sredstva nalaze se „Psihoteretana“, „Mobilne zlatne godine“, „Budi svoj…budi čist“, „Brini o sebi jer zdravlje počinje tvojom pažnjom“ i „Pomoć i podrška žrtvama nasilja“.
Tijekom dodjele ugovora zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec istaknuo je važnost udruga u lokalnim zajednicama te njihovu sposobnost brzog reagiranja na potrebe građana.
– Udruge su onaj segment društva koji najbolje prepoznaje potrebe na terenu, djeluju brzo, u najvećoj mjeri počivaju na volonterstvu i zato zaslužuju kontinuiranu financijsku podršku Zagrebačke županije, rekao je Kolarec. Naglasio je i kako rad udruga doprinosi stvaranju solidarnije zajednice te najavio novu dodjelu sredstava, ovoga puta za braniteljske udruge, kojima će uskoro biti uručeni ugovori ukupne vrijednosti 100 tisuća eura. U ime korisnika sredstava okupljenima se obratila Valentina Nedelić, dopredsjednica Udruge djece s teškoćama u razvoju, osoba s invaliditetom i njihovih obitelji „Srce“, zahvalivši Zagrebačkoj županiji na podršci.
– Zagrebačka županija uz udruge je kroz partnerstva, suradnju i financijsku pomoć, a mi obećavamo da ćemo svaku pruženu podršku pretvoriti u priliku za stvarnu promjenu života ljudi u našim zajednicama, osobito onih kojima je pomoć najpotrebnija, rekla je Nedelić.
Podršku radu udruga izrazila je i Nadica Žužak, pročelnica Grada Jastrebarskog i članica Županijske skupštine Zagrebačke županije, koja je svim dobitnicima sredstava poželjela uspješnu realizaciju projekata.
HOTNEWS
TZ Zagrebačke županije predvodi razvoj kontinentalne eno-gastronomije kroz From Soil to Signature
Za projekt je odobreno 300.000 eura što omogućuje širu provedbu planiranih aktivnosti i uključivanje dodatnih dionika iz sektora gastronomije i proizvodnje.
Dvije kontinentalne županije pokreću zajednički okvir razvoja eno-gastronomskog turizma, nakon što su Turistička zajednica Zagrebačke županije i Turistička zajednica Karlovačke županije formalizirale suradnju kroz sporazum koji projekt From Soil to Signature širi na međuregionalnu razinu.
Dok je projekt dosad bio primarno fokusiran na Zagrebačku županiju, novim sporazumom dobiva širu platformu zajedničkog nastupa s ciljem jačeg pozicioniranja kontinentalne Hrvatske na turističkom tržištu. Sporazum su potpisali Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije i Željko Fanjak, direktor Turističke zajednice Karlovačke županije.
Od lokalnih proizvođača do zajedničkog tržišnog nastupa
Projekt From Soil to Signature razvija se kao model koji povezuje proizvođače hrane, vinare i restorane u jedinstven sustav interpretacije prostora kroz gastronomiju. Njegova osnovna ideja je da kvaliteta ponude proizlazi iz lokalnog identiteta, a ne iz standardiziranih turističkih obrazaca. Ulaskom Karlovačke županije u projekt otvara se mogućnost zajedničkog brendiranja i koordiniranog nastupa dviju regija, uključujući razmjenu sadržaja i komunikacijskih kanala te usmjeravanje prema publici koja gastronomiju vidi kao glavni motiv putovanja.
Naglasak na autentičnosti i dugoročnom pozicioniranju
Direktorica Ivana Alilović projekt vidi kao alat koji već postojeću kvalitetu stavlja u jasniji strateški okvir, a ne kao inicijativu koja tek stvara nove sadržaje.
– From Soil to Signature nije projekt koji tek stvara novu vrijednost, već platforma koja jasno pozicionira ono najbolje što kontinentalna Hrvatska već ima. Zagrebačka županija ima kvalitetu, ljude, znanje i proizvode koji mogu konkurirati najrelevantnijim eno-gastronomskim destinacijama, ali ih je potrebno strateški povezati i snažnije predstaviti tržištu. Upravo zato ova suradnja s Karlovačkom županijom za nas ima dodatnu vrijednost, pokazuje da kontinentalni turizam može graditi prepoznatljivost kroz autentičnost, partnerstva i sadržaje koji proizlaze iz prostora, a ne iz trendova. Vjerujemo da upravo takav pristup dugoročno stvara konkurentnu i međunarodno relevantnu destinaciju, poručila je.
Lokalni resursi kao temelj razvoja kontinentalnog turizma
U središtu nove suradnje nalazi se ideja da se kontinentalne destinacije ne natječu s obalom u istim formatima, nego da svoju snagu grade na specifičnostima prostora, proizvodnje i ljudi. Željko Fanjak naglašava upravo tu logiku razvoja, gdje se različite lokalne posebnosti povezuju u širi regionalni okvir.
– Kontinentalni turizam svoju snagu treba graditi na onome što ga razlikuje: prostoru, lokalnoj proizvodnji, gastronomiji i ljudima koji toj ponudi daju vjerodostojnost. Zagrebačka i Karlovačka županija imaju upravo takvu osnovu, svaka sa svojim posebnostima, ali s vrlo sličnim razvojnim smjerom. Ova suradnja vrijedna je upravo zato što postojeće kvalitete stavlja u širi okvir i od njih gradi prepoznatljiv turistički sadržaj, rekao je Fanjak.
Financijska potpora i institucionalni okvir
Projekt ima i institucionalnu potporu na nacionalnoj razini. Hrvatska turistička zajednica uključila ga je u sustav sufinanciranja kroz Fond za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent. Za projekt pod nazivom Sustainable AgriGastro Innovation Hub – From Soil to Signature odobreno je 300.000 eura, što omogućuje širu provedbu planiranih aktivnosti i uključivanje dodatnih dionika iz sektora gastronomije i proizvodnje.
Jedan od prvih konkretnih rezultata suradnje bit će zajednički nastup u izdanju Gault&Millau Croatia za 2026. godinu. Takva prisutnost, prema projektu, predstavlja važan kanal prema stručnoj publici i međunarodnim posjetiteljima koji destinacije biraju prema gastronomskim standardima, a ne isključivo prema turističkoj infrastrukturi.
Primjer iz prakse: Velika Gorica
U kontekstu razvoja kontinentalne gastronomije kao primjer se navodi restoran Mon Ami iz Velike Gorice, čiji je vlasnik Bruno Ceronja. Restoran je već prepoznat u Michelinovu vodiču, nalazi se i u Gault&Millau Croatia te je uvršten među 100 vodećih hrvatskih restorana. Mon Ami time se ističe kao referentna točka razvoja s naglaskom na dosljednost kvalitete, rad s lokalnim namirnicama i jasno definiranu gastronomsku filozofiju.
Projekt From Soil to Signature nastavlja se kroz uključivanje lokalnih proizvođača, ugostitelja i drugih dionika uz cilj jačanja povezanosti gastronomije i identiteta destinacije. Sporazum između Zagrebačke i Karlovačke županije tako predstavlja institucionalno proširenje postojećeg modela i okvir za dugoročnije zajedničko pozicioniranje kontinentalne Hrvatske u eno-gastronomskom turizmu.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Fotogalerija: Turistička zajednica Zagrebačke županije
-
Gospodarstvoprije 3 danaHZZ objavio brojke, evo što se događa na tržištu rada u Velikoj Gorici
-
CityLIGHTSprije 5 danaZeleno svjetlo za Kušanec: Bačić i Ačkar potpisali ugovor
-
Gospodarstvoprije 3 danaVelika Gorica sve više ulaže u poduzetnike i obrtnike, grad među vodećima po rastu pomoći
-
Vijestiprije 4 danaFOTO Velika Gorica u projektu “Od izvora do mora”, akciji se pridružilo stotinu ljudi