Povežite se s nama

HOTNEWS

Ljubomoro – zaobiđi me

Ljubomora ne proizvodi hormone sreće, već uzrokuje nesanicu, čir na želucu, glavobolju, bijes i mnoge druge reakcije tijela koje treba izbjegavati.

Objavljeno

na

Prošli tjedan pisali smo o povjerenju kao osnovi svake veze. Danas ćemo malo pažnje posvetiti ljubomori kao sigurnom razaraču svake veze. No dobro, malo ljubomore nije na odmet, ali previše zasigurno jest. Uostalom, svega previše nije dobro, zar ne?

Iz vlastitog iskustva, na žalost, mogu reći da je ljubomora ubojica svega lijepoga u vezi. Iako svakom od nas paše kad partner pokaže malo ljubomore te tako iskaže koliko mu je stalo do nas, taj način izražavanja prečesto zna prijeći granice dobrog ukusa.

Sve češće se u medijima susrećemo s informacijama o nasilju u vezama koje nerijetko završavaju pogubno za jednog, oba ili više članova u vezi. Da, ponekad je ljubomora opravdana, ali način na koji reagiramo, nije.

Foto: pexels-leonardo-santos

Ono što mi nikako da shvatimo jest da nemamo pravo ni na koga. Da naši partneri, nisu naše vlasništvo i da oni imaju pravo, baš kao i mi, u svakom trenutku reći: „Hvala, dosta mi je, ja idem dalje.“

Društvo nas je odgajalo: „Jedna obitelj, jedan posao, jedan brak…“, e pa to nije ispravno. Ljudi su društvena bića, a biti društven znači biti spreman na promjenu. I sad, većina nas/vas stvarno ima tu sreću da ima jedan posao cijeli život i da vrlo rano nađe partnera uz kojeg s voljom ostane do kraja života. No, ima i onih koji stalno lutaju tražeći sreću. Ima ih puno i treba ih shvatiti i ne upirati prstom u njih jer nemati sigurnost u poslu ili vezi, težak je teret kojeg ne nosimo lako.

Iako osobno smatram da smo došli do vrhunca dekadencije i da sve ovo što se dešava oko nas, počev od odnosa u obitelji pa preko lažnih ideala koje nam kroje bolesni umovi kojima je dosadno, ponosno mogu reći da sama gradim svoju sreću. Dugo mi je trebalo da do toga dođem, ali danas mogu reći da sam ja ta koja određujem što želim, a što NE želim u svom životu.

Ljubomora je jedna od stvari koju nikako ne želim, pa ni po cijenu da mi ona bude jedini dokaz koliko je partneru stalo do mene. Ma razguli. Partneru ako je stalo do mene, tebe, nekog trećeg, naći će način da to pokaže na pravi način. Ako pak mi koji očekujemo dokaz ljubavi vidimo da partner teško pronalazi način na koji bi dokazao svoju ljubav, onda mu pomognemo s uputom što nas čini sretnima i kako nam može dokazati svoju ljubav. E da, i o ovome smo već pisali, nažalost neki od nas zapravo ni ne znaju što je to što nas čini sretnima. U tom trenu, vrijeme je za razgovor sa samim sobom, jer kao što smo već ranije konstatirali: „Kako nas netko drugi može učiniti sretnim, ako samo sebe ne znamo učiniti sretnim?“ Ajme, kolika rečenica. Zapetljah se.

Foto: Pixabay – StarFlames

Uglavnom, ljubomora nam ne treba i svakako treba naći način da ju maknemo iz svog života. Ona stvarno sa sobom ne donosi niti jednu dobru reakciju, niti jednu dobru uspomenu ili djelo. Ljubomorni čin je čin bespomoćnog, malog i nedoraslog čovjeka koji se goni urođenim instinktima koji ga guše. Ljubomora ne proizvodi hormone sreće, već uzrokuje nesanicu, čir na želucu, glavobolju, bijes i mnoge druge reakcije tijela koje treba izbjegavati.

I sad si vi mislite na kojim drogama je ova naša kolumnistica kad toliko drobi i zagovara samo pozitivu i dobre osjećaje…

E pa reći ću vam.. Zaljubila sam se. Prvo u sebe, pa onda u nekog drugog.

I da, dobar je osjećaj voljeti i biti voljen.

Ali da bi vas netko drugi volio, sjećate se, morate prvo voljeti sebe.

Težak je put, ali nije nemoguć, i svakako nije postignut ljubomorom već poštovanjem prema samoj sebi i prihvaćanjem same sebe.

No dobro. Drugu srijedu ćemo malo o izlascima poslije 45-te. Što mislite kako to izgleda? Fun, fun, fun!

Volite sebe i ne dajte ljubomori mjesta.

Vaša Nena

HOTNEWS

Uskoro kreće isplata uskrsnica, goričkim umirovljenicima i do 110 eura

Uskrsnicu će dobiti umirovljenici koji imaju mirovinu do 380 eura.

Objavljeno

na

Jednu od najvećih uskrsnica u Hrvatskoj dobit će upravo gorički umirovljenici. Riječ je o iznosu od 110 eura, a bit će isplaćen onima koji imaju mirovinu do 200 eura. Inače, uskrsnicu će dobiti umirovljenici koji imaju mirovinu do 380 eura, računajući tuzemnu i inozemnu mirovinu ukupno te korisnici nacionalne naknade za starije osobe.

– Ne razmišljamo o tome da najviše izdvajamo, nego nam je žao što nismo obuhvatili još uvijek one umirovljenike koji imaju iznad 380 eura, svakako i oni zaslužuju uskrsnicu i na tome ćemo raditi – komentirao je za RTL Danas gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Mjerilo za isplatu uskrsnice umirovljenicima predstavlja iznos u stavci ″mirovina″, bez dodataka. Novčanu pomoć od 55 eura dobit će oni s primanjima do 300 eura, a 40 oni koji imaju mirovinu od do 380 eura.

Oni koji nisu u gradskoj Evidenciji umirovljenika za ostvarivanje prava na isplatu, do 15 travanja, moraju podnijeti obrazac i priložiti dokaz o prebivalištu, visini mirovine, kopiju dokumenta iz kojeg je vidljiv OIB korisnika te dokaz o priznavanju prava na nacionalnu naknadu za starije osobe. Isplate uskrsnica bit će u poslovnicama FINA-e od 15. ožujka do 5. travnja. Više o isplati uskrsnica pročitajte ovdje. 

Spomenimo kako će umirovljenici u Rijeci dobiti 30 eura, u Zagrebu 50, a Osijeku do 70 eura.

Ilustracija: pexels-anny-pappa

Nastavite čitati

HOTNEWS

Ivan Mišerić Pevi živa je legenda i ikona velikogoričke nogometne povijesti

Za istim stolom okupilo se zanimljivo društvo negdašnjih igrača i članova Uprave Radnika.

Objavljeno

na

Objavio/la

U jednom turopoljskom lokalu za istim stolom okupilo se zanimljivo društvo. Nekadašnji Radnikovci iz Velike Gorice legendarni Ivan Mišerić Pevi, Ranko Dobrić, Ivica Mikulčić, Mile Danilović, Vlado Mirenić, Rajko Paviša, Dubravko Hrkovac, prijatelj kluba Anđelko Lažnjak. Komentirali su i evocirali mnoge uspomene iz života nogometnog kluba koji je bio ponos tog dijela lijepe naše. Vjerodostojan svjedok svega izrečenog bio je iskusni Ivan Mišerić Pevi, autor monografije o Radniku za razdoblje od 1945. do 2009. godine. Jer, svaki značajniji nogometaš iz Velike Gorice (i)li Turopolja, ostavio je tradicionalno trag i u klubu iz Velike Gorice, a onda ga je i Pevi spomenuo u monografiji od više od 400 stranica, dimenzija 30X20, tvrdo ukoričena, a na sjajnom kvalitetnom papiru s mnogo prekrasnih fotografija.

Ivanu Mišeriću je na spomenutom druženju išla velika zahvala za dopuštenje korištenja njegove super vrijedne knjige za poneke medijske objave, pa i u Sportskim novostima te Cityportalu, a onda smo iskoristili prigodu te potražili argumente i činjenice zašto je Ivan Mišerić tako cijenjena živa legenda Radnika i Velikogoričkog nogometa.

Foto: Iz monografije o NK Radniku

Upornost se isplatila i Pevi je na kraju pristao na razgovor za SN i Cityportal.

– Rođen sam 10. lipnja 1945. godine, a mjesto rođenja je Pleso, uz zagrebačku zračnu luku. Od rane mladosti zavolio sam sport pa onda i nogomet i logično da sam mnogo toga posvetio NK Radniku, a radio u Velikoj Gorici i kao nastavnik tjelesnog odgoja. Startao sam kao junior 1961. godine i najprije igrao na poziciji centarfora ili centarhalfa. Za prvu momčad debitirao sam 1963. godine kao desni bek ali godinu kasnije igrom slučaja postao vratar i tako se afirmirao pa 1968. branio i boje amaterske selekcije Zagreba koja je tradicionalno igrala kontra Beograda – uvodno je otkrio Mišerić,  a Radnik nikad nije napustio.

Foto: Iz monografije o NK Radniku

– Kao trener vodio sam juniorsku pa onda i seniorske momčadi Radnika u Kolarevoj ulici. Ubrzo sam izabran za tajnika Zajednice sportskih udruga Velika Gorica te postao i član Uprave Radnika. Dvadesetak godina radio sam i kao zaposlenik Zagrebačkog sportskog saveza – ističe Mišerić, tada već afirmiran u društvenom životu Velike Gorice. Ima velike zasluge za izgradnju novog stadiona potrebnog i za Univerzijadu 1987. godine na kojoj je bio glavni operativac natjecanja, te nastavio.

Foto: Iz monografije o NK Radniku

– Za predsjednika Radnika, izabran sam 80-ih i na toj funkciji bio sam prilikom ulaska kluba u 1.HNL 1992. godine što je i najveći uspjeh u povijesti kluba. Rado se prisjetim i ranijih natjecanja pa tako i uspješnih kvalifikacije za ondašnju Regionalnu ligu kad je Radnik 1981. godine bio sveukupno 13:0 bolji od Moslavine iz Kutine i Ivančice iz Zlatar Bistrice, a dobro pamtim i kvalifikacija za Međurepubličku ligu-zapad gdje je Radnik 1988. opet bio bolji od Junaka iz Sinja i Karlovca pa je potom igrao u društvu Maribora, Zagreba, Kopra, Splita, Zadra, Jedinstva Bihać, Prijedora, Izole, Orijenta, Varteksa, Jugokeramike (Inker) Zaprešić.. – priča Pevi.

Spomenuo je Pevi i 1991. godinu jer Radnik zbog čudnih kriterija tada nije uvršten u 1. HNL. Radnik se pod Mišerićevim vodstvom godinu kasnije ipak domogao elitnog razreda, a u razigravanju bio je bolji od Pazinka (0:1 i 3:0) koja je potom također ipak uvrštena u Prvu ligu.

– Ponosni smo činjenicom da su boje Radnika tada branili praktički samo domaći dečki iz Velike Gorice i mjesta širom Turopolja, a trener je bio Ivica Poljak i pomoćnik Ivica Senzen (vidi fotografiju momčadi, trenera i predsjednika), a za razvoj spomenutih zaslužni su i mnogi treneri iz Radnikovog pogona, ali i Dinama Zagreb s kojim je odlučno funkcionirala naša suradnja – dodaje.

Foto: Iz monografije o NK Radniku

– Pojačanja iz Zagreba bili su tek Knapić i Hrvoje Bišćan, brat Igora. Zbog svega toga je i bila velika posjeta stadionu pa se kontra Hajduka okupilo oko 7 tisuća gledatelja. Ponosan sam i na podatak da su u Radniku ponikli, igrali pa postali reprezentativci Hrvatske Dubravko Pavličić, Andrej Panadić, Željko Župetić, Tomislav Butina, Mario Cvitanović i Ante Budimir -posebno je naglasio Pevi.

Foto: Iz monografije o NK Radniku

Mišerić je bio i sudionik u Domovinskom ratu kao prvoborac u 153. brigadi HV 1991/1992., kasnije predsjednik Udruge pripadnika 153. brigade HV obnašajući tu dužnost 16 godina od osnivanja, a sada je njen počasni predsjednik. Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata 1990-92. Primio je i nagrade za životno djelo Grada Velika Gorica i Zajednice sportskih udruga Velika Gorica.

Foto: Iz monografije o NK Radniku

Ivan Mišerić Pevi napisao je i monografiju o svojem rodnom Plesu, katalog-knjigu o Spomen parku 153. brigade HV-a i posebno vrijednu monografiju o NK Radniku koju je još moguće nabaviti kod autora. Pevi je bio i jedan od inicijatora postavljanja spomen obilježja Radniku u Kolarevoj ulici ili bolje reći danas parku Franjo Tuđman u centru Velike Gorice gdje je bilo staro igralište prije preseljenja na današnji stadion.

Sve gore spomenuto govori zašto je Ivan Mišerić Pevi prava živuća, vjerojatno najveća, legenda negdašnjeg Radnika iz Velike Gorice i zaslužuje da se to javno kaže.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Glazbeno iznenađenje na Dori: Martin Kosovec premijerno će izvesti svoju pjesmu

Pjesma nosi naziv ‘Maštarija’ za koju tekst potpisuje Martinova mentorica Vanna.

Objavljeno

na

‘Maštarija’ naziv je pjesme koju će na velikoj pozornici ovogodišnjeg izdanja Dore, premijerno na HRT-u predstaviti mladi maturant Zrakoplovno-tehničke škole Rudolf Perešin, inače ovogodišnji pobjednik The Voice Hrvatska, Martin Kosovec.

Martin je svojim izvedbama, ali i šarmom, osvojio srca publike, a vjerujemo da će njegov talent doći do izražaja u i prvijencu kojeg će izvesti u petak 23. veljače, u finalnoj emisiji ovogodišnjeg izbora za pjesmu Eurovizije, obavijestili su iz HRT-a.

Pjesma je nastala u suradnji s Martinovom mentoricom Vannom koja potpisuje tekst, a objavljuje ju s Universal Music Hrvatska. Iza glazbe stoji Predrag Martinjak Peggy, mix i mastering radio je Miroslav Lesić Lesique.

Inače, gledatelje Dore i ove godine očekuju dvije polufinalne večeri, u četvrtak i petak, a najbolja od najboljih birat će se između 12 izvedbi. Osam najboljih čut ćemo u nedjelju 25. veljače kada ćemo doznati i tko će nas predstavljati na ovogodišnjem Eurosongu u Švedskoj.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Obustavljena potraga za Martom iz Velike Mlake, pronađena je

Marta se udaljila od kuće 18. veljače.

Objavljeno

na

Pronađena je Marta Perišić iz Velike Mlake, potvrdili su nam to iz goričke policije. Naime, nestanak 22-godišnje sugrađanke prijavljen je policiji u nedjelju 18. veljače, a kako su naveli u nacionalnoj evidenciji nestalih osoba udaljila se s adrese u Ulici Svete Barbare. Danas je obavijest o nestanku obrisana iz registra.

Vijest o njezinom nestanku velikom brzinom proširila se medijima i društvenim mrežama, a putem kojih je i majka Branka tažila pomoć i informacije o nestaloj djevojci. A u Velikoj Gorici na nekim su lokacijama postavljeni i plakati s njenim podacima i informacijama o nestanku. Policija je obustavila potragu.

Srećom, priča je dobila sretan završetak.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Nakon više od jednog desetljeća asfaltirana Ulica Seljine brigade u Starom Čiču

Bila im je to dugogodišnja želja koja se sada ostvarila.

Objavljeno

na

Objavio/la

Nakon gotovo 17 godina čekanja, konačno je asfaltirana Ulica Seljine brigade u Starom Čiču.

– Dugo očekivani je to projekt za mještane ovog naselja, a pogotovo za sedam domaćinstava koji žive u ovom odvojku. Ono što nam je još želja, a to je nogostup uz glavnu prometnicu kroz naselje – rekao je predsjednik MO Staro Čiče Marijan Plodinec te zahvalio gradonačelniku Krešimiru Ačkaru na suradnji, a koji je bio u obilasku ovog mjesnog odbora

Inače, vrijednost radova je 64.300 eura, a potpredsjednik Vid Vučak naglasio je kako Staro Čiče postaje sve poželjnije mjesto za život.

– Upravo zahvaljujući ovim infrastrukturnim projektima kao i ozelenjivanju, radimo na tome da imamo dječja igrališta. Život je sve ljepši ovdje i hvala gradonačelniku na potpori i nadamo se dobroj suradnji i dalje – dodao je Vučak.

20.02.2024. – Asfaltirana ulica Seljine brigade u Starom Čiču – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je kako je ovaj mjesni odbor primjer entuzijazma i lokalpatriotizma.

– Nikada se nije ovoliko radilo u Starom Čiču otkada se radi unazad tri godine. Ova ulica je možda najbolji primjer toga. Veliki prioritet je kroz projektnu dokumentaciju napraviti nogostup kroz glavnu ulicu kako bi sigurnost pješaka bila na prvom mjestu. Ove godine rješavamo dokumentaciju, a iduće bi trebalo krenuti u realizaciju – dodao je gradonačelnik Ačkar i osvrnuo se na projekt Aglomeracije.

– Radovi koji izvedeni na dionicama ove ceste nisu kvalitetno izvedeni, žao mi je zbog toga. Ono što mi tu možemo učiniti je aktivirati garanciju i tražiti da se uklone nedostaci jer nećemo preuzeti radove dok svi mjesni odbori, gdje se radio projekt, ne potpišu da su sve nepravilnosti otklonjene – naglasio je prvi čovjek grada.

20.02.2024. – Asfaltirana ulica Seljine brigade u Starom Čiču – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Nastavite čitati

Reporter 433 - 21.12.2023.

Facebook

Izdvojeno