Povežite se s nama

Vijesti

LJEKARNE SAVJETUJU Magnezij: superheroj u više od 300 enzimskih sustava

Jabuke uzgojene 1914., imale su 5 puta više magnezija nego one uzgojene 1992. godine.

Objavljeno

na

Na sam spomen magnezija, većina će nas pomisliti na grčeve u mišićima, ali priča o tom važnom mineralu mnogo je šira. Radi se o elementu neophodnom za normalno funkcioniranje cijelog organizma.

Dovoljno je spomenuti da je magnezij potreban za aktivnost više od 300 enzimskih sustava pa da nam postane jasno koliko je važna njegova uloga u organizmu bilo da pričamo o proizvodnji energije u tijelu, formiranju kostiju, metabolizmu bjelančevina, ugljikohidrata i masti, zgrušavanju krvi, zaštiti funkcije srčanog mišića, prijenosu živčanih impulsa… 

Vrijednost magnezija u tijelu 

Približno 70% magnezija u ljudskom tijelu nalazi se u koštanom tkivu dok je ostatak raspoređen u mekim tkivima. Vrlo mala količina magnezija u našem organizmu raspoređena je u tkivnim tekućinama stoga se vrijednosti magnezija u tijelu ne mogu jednoznačno i pouzdano odrediti iz krvi, analizom seruma ili plazme zbog čega je važno obratiti pozornost i prepoznati simptome nedostatka magnezija u organizmu.  

Odrasla osoba u prosjeku treba 300 do 400 mg magnezija dnevno (420 mg na dan za muškarce, odnosno 320 mg na dan za žene) pri čemu treba imati na umu da dnevna potreba za magnezijem može biti i veća ovisno o dnevnim aktivnostima i fiziološkim stanjima kao što su trudnoća i dojenje, sportske aktivnosti, kronične bolesti (poput dijabetesa) i stresne situacije. Budući da ljudsko tijelo ne može samo proizvesti magnezij, potrebno ga je uzimati hranom. Bogat izvor magnezija su tamno zeleno lisnato povrće kao što su npr. blitva, špinat, cikorija, rikola budući da je magnezij sastavni dio klorofila (zelenog pigmenta biljaka), zatim orašasti plodovi (orasi, bademi, lješnjaci, kikiriki, pistacije, indijskim i brazilskim oraščićima) i sjemenke , neprocesuirane žitarice (pšenica, ječam, raž, riža), a manje količine se mogu naći i u mahunarkama (grah, slanutak, soja), voću (banane, jabuke, šljive, kruške), ribi i mesu. Zanimljivo je za spomenuti da su gorka čokolada i kakao također bogati izvori magnezija.

 

Zašto nam fali magnezija u organizmu? 

Do manjka magnezija u organizmu dolazi zbog njegove povećane potrebe u nekim stanjima kao što su trudnoća, rast/razvoj, stres, povećana tjelesna aktivnost neuravnotežene prehrane i unosa namirnica siromašnih magnezijem pojačanog izlučivanja uslijed npr. dojenja, dijabetesa, povećane tjelesne aktivnosti, korištenja nekih lijekova kao što su diuretici ili zbog prekomjerne konzumacije alkohola i laksativa malapsorpcije koja je posljedica starenja ili nekih gastrointestinalnih tegoba i uvjeta u okolišu. Naime, zbog kiselih kiša i umjetnih gnojiva koja se koriste u poljoprivredi tlo je osiromašeno magnezijem što dovodi i do manje koncentracije magnezija u biljkama koje konzumiramo. Tako su jabuke 1914.godine imale 5 puta više magnezija nego one uzgojene 1992.godine 

Rani znakovi nedostatka magnezija u organizmu su najčešće simptomi neuromuskularne slabosti povezani sa grčevima u mišićima, poteškoće s koncentracijom, smušenost, tjeskoba, glavobolja, iritabilnost, nesanica, dismenoreja, probavne smetnje, podložnost stresu… 

Kako doskočiti manjku? 

U situacijama kada nismo u mogućnosti unijeti dnevnu dozu magnezija hranom, poželjno je posegnuti za suplementima.  

Neki od najčešće korištenih oblika magnezija u dodacima prehrani su: 

  •  magnezijev oksid; njegova bioraspoloživost je cca 15%, a najčešća uloga mu je ublažavanje simptoma žgaravice te rješavanje problema zatvora  
  • magnezijev karbonat koji ima nešto veću bioraspoloživost od oksida i primarno se koristi kao antacid magnezijev sulfat poznatiji kao „gorka sol“ koji je osmotski laksativ i koristi se za pripremu organizma prije različitih dijagnostičkih pretraga probavnog sustava  
  • magnezijev klorid čija primjena može biti i oralna i lokalna  
  • magnezijev citrat, oblik koji se dobro resorbira u tijelu te doprinosi opuštanju mišića, smanjenju umora i iscrpljenosti uz to djeluje i kao osmotski laksativ navlačeći vodu u crijevo te omekšavajući stolicu 
  • magnezijev taurat oblik je magnezija za kojeg su novija istraživanja pokazala povoljan učinak na kardiovaskularni sustav te pozitivne učinke kod aritmije i nakon srčanog udara.  
  • magnezijev malat se smatra najboljim oblikom magnezija za sportaše te osobe koje pate od kroničnog umora budući da je malatna kiselina bitna komponenta enzima koji sudjeluju u procesima proizvodnje energije. Za razliku od većine ostalih oblika magnezija koje se najčešće savjetuje uzimati navečer uz obrok zbog njihovog opuštajućeg učinka, ovaj oblik magnezija preporuča se uzimati ujutro. 
  • magnezijev glicinat je oblik koji ima najveću apsorpciju u organizmu a uz taurat ima preventivnu ulogu kod glavobolja, migrena. Može pomoći kod anksioznosti, nesanice, različitih upalnih stanja i dijabetesa. Ne uzrokuje probavne smetnje ili laksativni učinak poput nekih drugih oblika magnezija. 
  • magnezijev treonat je oblik magnezija koji se dobro resorbira i prolazi krvno-moždanu barijeru te poboljšava kognitivne sposobnosti (pamćenje, učenje, koncentracija) 

Vitamin B6 se često dodaje u preparate koji se primjenjuju u suplementaciji magnezija jer je jedan od glavnih čimbenika koji utječu na apsorpciju i pravilno iskorištavanje magnezija u organizmu. Uz vitamin b6, apsorpciju magnezija povećavaju i laktoza te vitamin D, dok je ometaju fitati, vlakna, masnoće, oksalna kiselina, alkohol. Magnezij pomaže apsorpciji kalcija u organizmu, ali i obrnuto. Idealan omjer kalcija i magnezija u organizmu je 2:1. 

Oblici i razlike 

Što se tiče oblika magnezija koji se najčešće konzumiraju, tu je na prvom mjestu magnezij u obliku šumećih tableta te marketinški podaci pokazuju njihov kontinuirani rast u prodaji. Na drugom mjestu su tzv. direkt oblici tj. oblici magnezija u prahu, a na trećem mjestu su oblici u tabletama. Na tržištu su svoje mjesto našle i vode obogaćene magnezijem. 

„Šuma“ podataka i različitih proizvoda magnezija na tržištu može ponekada djelovati zbunjujuće te vam za savjet o najboljem obliku magnezija za vas na raspolaganju stoje ljekarnici Ljekarni Zagrebačke županije. 

Vijesti

Festival Oglede otkazan zbog straha od nedostatka sigurnosti! Ačkar – Grad je siguran u svakom pogledu

Festival suvremene umjetnosti, planiran od 2. do 4. listopada, neće se održati.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Matej Marjanović

Oglede festival, koji se trebao održati od 2. do 4. listopada 2025. u Velikoj Gorici, otkazan je. Organizatori su odluku donijeli nakon višemjesečnih priprema, a kao glavni razlog naveli “osjećaj nesigurnosti i nedostatka podrške u trenutačnim društvenim okolnostima”.

U priopćenju stoji kako je u proteklim mjesecima uložen značajan trud u organizaciju, no unatoč tome nisu uvjereni da bi mogli osigurati uvjete dostojne izvođača, publike i svih uključenih.

“Nažalost, u okolnostima u kojima se trenutačno nalazimo i unutar podjela koje se osjećaju u cijelom hrvatskom društvu i zajednici, iz objektivnih razloga se ni mi ne osjećamo dovoljno sigurno ni podržano da bismo mogli odgovorno i profesionalno provesti festivalske programe, niti možemo jamčiti sigurnost ni uvjete dostojne izvođača, publike i svih uključenih”, poručuju iz organizacije.

Na otkazivanje festivala, za N1 se osvrnuo i gradonačelnik Krešimir Ačkar. “Žao mi je zbog otkazivanja festivala, kojeg mi kao grad podržavamo u svakom segmentu pa i financijski. Koji su razlozi organizatora nije mi jasno i ne želim ulaziti u to. Samo mogu naglasiti da je naš grad siguran u svakom pogledu i takav će i ostati”, poručuje Ačkar.

Nastavite čitati

Vijesti

Besplatna predavanja o novcu i financijskoj pismenosti vraćaju se u Veliku Goricu

Počinje jesenski ciklus radionica o financijskoj pismenosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Nakon ljetne stanke, Goričani ponovno imaju priliku sudjelovati u besplatnim edukacijama o financijskoj pismenosti i osobnim financijama. Sedmo predavanje iz ciklusa “Kvalitetno upravljanje novcem i financijska pismenost” održat će se u utorak, 23. rujna, s početkom u 18 sati u prostoru Poduzetničkog inkubatora.

Ovoga puta tema predavanja nosi naslov “Novac – alat ili imperativ našeg života?”, a cilj je kroz interaktivno izlaganje približiti građanima kako novac može biti sredstvo za postizanje životnih ciljeva. Sudionici će moći čuti što znači održavati financijski balans, zašto je važno pažljivo planirati osobne prihode i rashode te kako naučiti uživati u onome što već imamo.

Program edukacija pokrenut je uz podršku Grada Velike Gorice, a u proljetnom dijelu održano je šest radionica na kojima su polaznici stekli osnovna znanja o financijskoj pismenosti i načinima kako ih primijeniti u svakodnevnom životu.

Ulaz je slobodan, no broj mjesta ograničen. Sudjelovanje je moguće osigurati isključivo uz prethodnu prijavu, a svi detalji dostupni su na službenim stranicama projekta.

Nastavite čitati

Najave

Manifestacija “Kaj to fino diši v Čiču” vraća se u Staro Čiče! Saznajte koji se gulaš kuha ove godine

10 ekipa odmjerit će kulinarske vještine, a program donosi i sadržaje za najmlađe.

Objavljeno

na

Objavio/la

U Starom Čiču ove se subote, 20. rujna, održava treće izdanje kotlić manifestacije “Kaj to fino diši v Čiču”. Natjecanje počinje u 12 sati, a 10 prijavljenih ekipa ove će godine pripremati gulaš od junetine, što je ujedno i zadana tema. Proglašenje pobjednika predviđeno je u 17 sati.

“Ovogodišnja tema je junetina. Tradicionalno se svake godine trudimo da tema bude drugačija kako bi svima bilo interesantnije. Do sad teme su bile šarolike, ali da olakšamo posao našem amaterskom, ali vrlo stručnom žiriju, ove godine je samo jedna tema zadana”, objašnjava predsjednica Udruge mještana “Čičak” Staro Čiče, Martina Podgorski.

Uz natjecanje u kuhanju, program donosi i sadržaje za djecu. ” Za našu dječicu i mlade su organizirane radionice koje će voditi članice Udruge Čičak, bit će i trampolina, face painting i igre prirodnim materijalima”, rekla je predsjednica.

Organizatori su i pripremili goste iznenađenja, kako kažu “malu pjevačku skupinu” koja će s nastupom krenuti u 15 sati, dok je degustacija natjecateljskih jela predviđena za oko 16:30.

Manifestacija se održava na livadi Stara Odra, iza vatrogasnog doma u ulici Jurja Habdelića, a posjetiteljima će put olakšati postavljeni putokazi. Organizaciju, uz Udrugu mještana “Čičak”, podupiru i mjesne udruge, DVD Staro Čiče, Podružnica udruge umirovljenika Velika Gorica, Mjesni odbor te NK Ban Jelačić, a financijski dio pokrili su lokalni sponzori te Grad Velika Gorica.

Nakon nekoliko godina u kojima je loše vrijeme odgađalo održavanje, ovog puta organizatori s optimizmom dočekuju sunčanu subotu. “Pozivamo sve ljude, male i velike, željne zabave i lijepog druženja da dođu u Staro Čiče”, poručuje Podgorski.

Nastavite čitati

Sport

Gradonačelnik i ministar otvorili radove: Počela gradnja centra za starije

U trenutku kad otvaramo radove na prvom centru za starije, preostaje nam jedino već početi planirati gradnju sljedećeg takvog centra, kazao je gradonaćelnik Ačkar, koji je gradilište obišao u društvu ministra Piletića

Objavljeno

na

Na lokaciji između Interspara i Poduzetničkog centra, uz Aveniju Pape Ivana Pavla II., počela je gradnja Centra za starije. Tom je prilikom u naš grad došao i resorni ministar Marin Piletić, koji je buduće gradilište obišao u društvu gradonačelnika Krešimira Ačkara i njegovih suradnika.

– Zadovoljstvo mi je biti ovdje, u Velikoj Gorici, i svjedočiti početku radova na jednom od najvećih centara za starije koje financira Vlada RH, što kroz nacionalni plan oporavka i otpornosti, što kroz vlastita sredstva, uz sufinanciranje lokalne zajednice. Mi smo 2023. odlučili da ćemo financirati osam, a nakon javnog poziva osigurali smo sredstva da u svakoj županiji koja se javila na poziv financiramo po jedan centar za starije i da omogućimo nove smještajne kapacitete. Još su važnije i izvaninstitucijske usluge, kao što su pomoć u kući, dnevni boravak, poludnevni boravak, dostava obroka… Na taj način, nakon desetljeća zanemarivanja ulaganja u ovaj sektor važan starijima i umirovljenicima, Vlada je pokrenula jedan od najvećih infrastrukturnih projekata socijalne skrbi – rekao je ministar Piletić i dodao:

– Centar u Velikoj Gorici omogućit će 102 smještajna kapaciteta, ali i više od 500 izvaninstitucijskih usluga, što znači da će više od 600 naših stariji moći ovdje potražiti socijalne usluge koje im nedostaju. Na taj način podići ćemo svijest, ali i ulogu lokalne zajednice u brizi za starije na dosad neviđenu razinu. Zahvaljujem gradonačelniku Ačkaru, kao i velikogoričkoj Udruzi umirovljenika, koji su prepoznali potrebe, javili se na javni poziv Vlade i zajedno s ostalih 17 centara za starije definitivno podižu kvalitetu socijalnih usluga u svojoj lokalnoj zajednici. A samim time i u Hrvatskoj.

Realizacija ovog projekta bitno će unaprijediti kvalitetu života naših starijih sugrađana, koji jedva čekaju da ta priča krene.

– Našim umirovljenicima ovaj će Centar značiti izuzetno puno. Imamo velik broj umirovljenika na području našega grada. Kao Udruga brojimo više od 2500 članova i mogu reći da smo najveća umirovljenička udruga u Zagrebačkoj županiji. Potrebna nam je jedna ovakva institucija, to nismo imali dosad i jako se veselimo onome što dolazi – kazala je Vera Šebek, predsjednica Udruge umirovljenika Velike Gorice.

Zadovoljan je, naravno, i sam gradonačelnik Ačkar, svjestan potreba naših sugrađana.

– Prvenstveno želim zahvaliti Vladi RH i našem resornom ministru Marinu Piletiću na prepoznavanju važnosti ovakvog projekta za šesti grad po veličini u Republici Hrvatskoj. Sad kad krećemo graditi ovaj dom, na nama je da počnemo planirati gradnju novog centra za starije, budući da na područuju našega grada živi gotovo 14.000 umirovljenika, a samo 2500 ih je aktivno u udrugama. Posebno je važno naglasiti da će uz 102 smještajna kapaciteta tu biti i izvaninstitucionalne usluge za naše sugrađane, koji to zaslužuju – istaknuo je gradonačelnik i nastavio:

– Ne bi ovo bilo moguće u financijskom smislu, jer tu se radi o 14,6 milijuna eura, bez pomoći Vlade RH, koja je osigurala šest milijuna eura. Nalazili smo se u trenutku koji mnogi zaboravljaju, kad nije bilo toliko novca iz europskih fondova, ali Vlada na čelu s premijerom osigurala je novac iz vlastitog budžeta kako bi ipak unaprijedila ovaj segment, koji je bio zanemaren dosadašnjih godina. Puno bi lakše bilo govoriti o centrima za starije i staračkim domovima da ih je već nekoliko izgrađeno na području grada i županije, ali činjenica je da je 2025. počela gradnja na prvom centru javne namjene na području Zagrebačke županije. Nadamo se da će radovi ići po predviđenoj dinamici i tempu te da ćemo na zadovoljstvo svih naših sugrađana što prije dobiti sve što zaslužuju.

Prema riječima resornog pročelnika Domagoja Ilečića, projekt bi trebao biti završen u sljedećih godinu i pol.

– Predviđeni rok završetka radova je proljeće 2027., nadamo se da će izvođač ispoštovati rokove iz ugovora i da ćemo kroz godinu i pol dana imati završen projekt. Izvođač radova raspolaže sa svom mehanizacijom i ljudstvom, spreman dočekuje početak radova. Ovo će biti jedan od većih domova u Hrvatskoj, na površini tri puta većoj od susjednog Poduzetničkog inkubatora, na gotovo šest tisuća kvadrata. Uz sve ostalo, u ovom će Centru biti i fizikalna terapija, što je izuzetno bitno našim sugrađanima, budući da nemamo dovoljno termina i kapaciteta. Također, tu će biti i ambulanta opće prakse, što će dodatno povećati standard zdravstvene skrbi, a ukupno gledajući dobit ćemo jedan reprezentativan objekt, koji će nuditi brojne usluge našim sugrađanima – rekao je Ilečić.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velikogorički poduzetnici zauzeli visoko 3. mjesto po neto dobiti

Prema analizi FINA-e, Gorički poduzetnici ostvarili su 205,9 milijuna eura dobiti, a ključnu ulogu odigrao je Lidl Hrvatska.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Iako je šesti grad po veličini, Velika Gorica zauzela je treće mjesto u Hrvatskoj po visini ostvarene neto dobiti poduzetnika u 2024. godini. Prema podacima FINA-e, tvrtke sa sjedištem u Velikoj Gorici ostvarile su 205,9 milijuna eura dobiti, što ih smješta odmah iza Zagreba i Splita.

Analiza pokazuje kako je deset najvećih hrvatskih gradova u prošloj godini imalo dominantan udio u poslovanju domaćih poduzetnika, 52,3 % poduzetnika, 54,9 % zaposlenih, gotovo dvije trećine ukupnih prihoda te čak 72 % ukupne neto dobiti, piše Gradonačelnik.hr.

Zagreb predvodi ljestvicu s 5,6 milijardi eura neto dobiti, što čini čak 78 % neto dobiti poduzetnika iz deset vodećih gradova. Iza njega slijedi Split s 294,5 milijuna eura, dok je Velika Gorica, zahvaljujući prvenstveno poslovanju tvrtke Lidl Hrvatska, treća s gotovo 206 milijuna eura. Rijeka je četvrta s 196,9 milijuna, a potom slijede Osijek (159,6 milijuna), Varaždin (150,4 milijuna), Dubrovnik (149,4 milijuna), Rovinj (143,8 milijuna), Poreč (134,7 milijuna) i Zadar (131,5 milijuna eura).

Zanimljivo je da Velika Gorica, iako treća po neto dobiti, zauzima tek deveto mjesto po broju poduzetnika, peto po broju zaposlenih i četvrto po ukupnim prihodima. To pokazuje da nekoliko velikih tvrtki može značajno utjecati na ukupne rezultate grada.

Velika Gorica se tako svrstala među vodeće gospodarske centre zemlje, a podaci potvrđuju kako njezini poduzetnici, unatoč manjem broju tvrtki u odnosu na druge gradove, ostvaruju snažne rezultate na nacionalnoj razini.

Nastavite čitati

Reporter 452 - 28.08.2025.

Facebook

Izdvojeno