Povežite se s nama

Vijesti

Magnezij je učinkovit kod liječenja mnogih bolesti, a pomaže i kod umora i tjeskobe

Magnezij sudjeluje u više od 300 biokemijskih reakcija.

Objavljeno

na

Magnezij je četvrti najzastupljeniji mineral u ljudskom organizmu, odmah nakon kalcija, natrija i kalija. U organizmu odrasle osobe nalazi se oko 25 g magnezija, najvećim dijelom u kostima i mišićima, manji dio u mekim tkivima i krvi. Sudjeluje u više od 300 biokemijskih reakcija, kao što je proizvodnja energije, mišićna funkcija i regulacija živčanog sustava, formiranje kostiju, metabolizam bjelančevina, masti i ugljikohidrata, aktiviranju nekih vitamina, zgrušavanje krvi, održavanje vazomotornog tonusa, krvnog tlaka, imunosnog sustava, koštanog integriteta, razine glukoze u krvi, poticanja apsorpcije kalcija…

Jasno je da su i simptomi nedostatka magnezija mnogobrojni, a to su problemi s nesanicom, anksioznost, spori oporavak nakon tjelovježbe, teško podnošenje stresa, grčevi u mišićima, slabost u mišićima i zglobovima, kronični umor, zatvor, visoki krvni tlak i povišeni puls.

Migrene, visoki krvni tlak, neplodnost i loše pamćenje, te nedovoljna razina vitamina D u krvi unatoč nadomjesnoj terapiji, također mogu biti znakovi da organizmu nedostaje magnezija. Preporučeni dnevni unos magnezija za zdravu odraslu osobu iznosi 375 mg.

Najbogatiji izvor magnezija u hrani su sjemenke (lan, bundeva, konoplja), cjelovite žitarice (zob, pšenica, ječam ili riža), mahunarke (soja, grah, slanutak, leća i grašak) te orašasti plodovi. Od povrća i voća se kao dobri izvori ističu špinat, rajčica, datulje, grožđice i suhe šljive. Magnezija ima i u ribi, ali i u tamnoj čokoladi. Vodom unosimo otprilike 10% ukupne količine magnezija u prehrani. Važno je znati da su minerali relativno stabilni u hrani, pa na njih kuhanje na visokim temperaturama ne utječe.

UZOROCI NEDOSTATKA MAGNEZIJA

Usprkos širokoj zastupljenosti magnezija u hrani, istraživanja pokazuju da prosječno polovica zapadnjačke populacije prehranom unosi manje od 2/3 preporučenih vrijednosti. Glavni uzrok je prehrana s visokim udjelom visokorafinirane hrane, ali i dramatični pad udjela magnezija u namirnicama u posljednjih 50 godina zbog agrotehničkih mjera uzgoja hrane kao i različitih okolišnih čimbenika, uključujući i globalno zatopljenje.

Do nedostatka magnezija u organizmu može doći i zbog smanjene apsorpcije (crijevne bolesti, nedostatak vitamina D, neki lijekovi), gubitaka putem gastrointestinalnog sustava (proljev, upotreba laksativa), povećanih gubitaka putem bubrega (diuretici, dijabetes, alkohol), pretjeranog znojenja, ili povećanih potreba (trudnoća, stres). Oko 10-15% magnezija se izlučuje putem znoja pa i sportaši imaju povećane potrebe za magnezijem. Osobe koje uzimaju lijekove poput antacida, antibiotika, antihipertenziva, glukokortikoida i protuupalnih lijekova, diuretika, hormonske nadomjesne terapije također imaju rizik od deficita magnezija. Hipertireoza, intenzivna tjelesna aktivnost i kronični stres mogu povećati potrebe za magnezijem zbog povećanog rada metabolizma. Tijekom trudnoće potrebe za magnezijem neznatno se povećavaju, ali ima ključnu ulogu jer djeluje kao blagi laksativ, sprječava prijevremene kontrakcije maternice, pomaže kod grčeva u nogama te može koristan i kod migrena i glavobolja.

KOJI OBLIK MAGNEZIJA ODABRATI

Apsorpciju magnezija povećavaju vitamin B6 te se u dodacima prehrani često nalaze zajedno. Cink, ovisno o dozi, djeluje sinergistički i antagonistički. Doze veće od 25 mg smanjuju apsorpciju, a manje povećavaju. Magnezij pomaže u apsorpciji kalcija u organizmu, ali i obrnuto tako da je idealan omjer kalcija i magnezija u organizmu je dva prema jedan, odn. na 600 mg kalcija treba biti 300 mg magnezija kako bi apsorpcija i kalcija i magnezija bila optimalna.

Magnezij je neophodan za metabolizam vitamina D, a osobe koje imaju deficit magnezija ne mogu apsorbirati niti dovoljno vitamina D.

Jasno je stoga da se ravnoteža vitamina i minerala u organizmu najbolje postiže uravnoteženom prehranom. Ipak kada to nije moguće na raspolaganju nam je cijeli niz dodataka prehrani. Oni se međusobno razlikuju po kemijskom obliku (anorganski, organski ili kompleks – kelirani magnezij) te po načinu primjene (kapsule, šumeće tablete, granule, tekući oblici, topikalna primjena).

Magnezij oksid je zbog svoje dostupnosti najzastupljeniji oblik u dodacima prehrani, iako ima vrlo nisku bioraspoloživost, kao i laksativni učinak. I magnezijev sulfat je anorganska sol, poznata kao gorka sol koja se zbog laksativnog djelovanja često koristi za čišćenje crijeva prije operativnih i dijagnostičkih zahvata. Magnezijev karbonat se koristi kao antacid (ublažava žgaravicu).

Organske magnezijeve soli kao što su magnezijev citrat, glukonat, malat, taurat ili aspartat imaju bolju bioraspoloživost. Apsorpcija citratnog oblika iznosi oko 50%, koristan je kod grčeva u mišićima, a ima i laksativni učinak. Magnezijev taurat se koristi za kontrolu visokog krvnog tlaka, kao i za kontrolu šećera u krvi. Zbog visokog postotka prijelaza krvno-moždane barijere dobro djeluje i za ublažavanje anksioznosti.

Magnezijev glicinat ima najveću stopu apsorpcije u crijevima te ne pokazuje laksativno djelovanje. Koristan je u prevenciji migrena i ostalih glavobolja, za ublažavanje simptoma anksioznosti, depresije i nesanice. Može pomoći kod različitih upalnih stanja, dijabetesa i bolesti srca. Za sportaše kao i osobe koje pate od kroničnog umora preporučujemo magnezijev malat jer je malatna kiselina ključna komponenta enzima koji sudjeluju u procesima proizvodnje energije. Za razliku od ostalih oblika magnezija koje je bolje popiti navečer, magnezijev malat zbog energizirajućeg učinka trebalo bi uzeti ujutro.

Za sva pitanja u vezi magnezija i drugih dodataka prehrani obratite nam se u Ljekarnama Zagrebačke županije.

 

HOTNEWS

Veliki odaziv na panel o prehrani onkoloških pacijenata

Osim stručnih izlaganja, sudionici su imali priliku čuti i osobno iskustvo borbe s bolešću koje je podijelila učiteljica likovne kulture Ivanka Hodja Kukovačec.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Sve veći interes građana za temu prehrane tijekom liječenja raka potvrđen je na panelu održanom u Svetom Ivanu Zelini, gdje su stručnjaci i sudionici razmijenili iskustva i konkretne savjete.

Događaj je dio serije stručnih panela koje zajednički provode Zagrebačka županija i Ljekarne Zagrebačke županije, a nakon Samobora nastavljen je u prostoru Gradskog društva Crvenog križa. Dvorana je bila ispunjena, a među posjetiteljima su prevladavali onkološki pacijenti, članovi njihovih obitelji te građani zainteresirani za ovu tematiku.

Poseban naglasak stavljen je na multidisciplinarni pristup liječenju. Predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb prof.dr.sc. Stjepko Pleština istaknuo je kako napredak struke donosi optimizam: „Onkologija se neprestano razvija. Onkologija danas i onkologija prije deset godina više nisu iste. I ono što je najvažnije – rak danas više nije smrtna presuda“.

Govoreći o ulozi prehrane, upozorio je na potrebu individualnog pristupa: „Prehrani onkoloških pacijenata treba prići i s dozom razuma. Ako pacijent nikako ne voli neku namirnicu, ne treba inzistirati na njenoj konzumaciji“, rekao je prof.dr.sc. Pleština, naglasivši kako bi u liječenju, uz onkologe, internističko-radijacijske patologe i kirurge, trebali sudjelovati i nutricionisti te farmaceuti.

Konkretne smjernice o prehrani iznio je farmaceut i nutricionist Boris Stanković, jedan od autora vodiča „KARCINOM I PREHRANA: Vodič kroz pravilnu prehranu tijekom i nakon liječenja“. Vodič počiva na “postulatima mediteranske prehrane, a upozorava na štetnost industrijski prerađene hrane“, naglasio je Stanković.

Da potreba za ovakvim informacijama dolazi izravno od pacijenata, potvrdila je zamjenica ravnateljice Ljekarni Zagrebačke županije Branka Šurina govoreći da  „ljekarne često po savjete o pravilnoj prehrani i kako se nositi s nuspojavama terapije dolaze onkološki pacijenti i članovi njihove obitelji. Iz te potrebe je i nastao ovaj priručnik o prehrani onkoloških pacijenata koji planiramo besplatno dijeliti u svim našim podružnicama prilikom izdavanja enteralne prehrane i onkološke terapije“, rekla je Šurina.

Osim stručnih izlaganja, sudionici su imali priliku čuti i osobno iskustvo borbe s bolešću koje je podijelila učiteljica likovne kulture Ivanka Hodja Kukovačec.

Nastavite čitati

Kultura

MATIČIN ČETVRTAK predstavlja povijest KUD-a Mičevec – priča o tradiciji koja traje gotovo stoljeće

O KUD-u će govoriti predsjednik Vladimir Štarkelj.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: FB KUD Mičevec

Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici u četvrtak, 30. travnja 2026. godine, organizira 329. Matičin četvrtak, a program je posvećen predstavljanju Kulturno-umjetničkog društva „Mičevec“. Predstavljanje počinje u 19 sati na Šetalištu Franje Lučića 15, a događaj će se, kao i uvijek, moći pratiti i putem službene web stranice Ogranka.

KUD će predstaviti predsjednik Vladimir Štarkelj, koji je ujedno i inicijator osnivanja današnjeg KUD-a Mičevec, osnovanog 4. lipnja 1995. godine.

Kulturna aktivnost u Mičevcu zabilježena je još 1936. godine nastupom zbora „Klas“, koji se nakon Drugog svjetskog rata ponovno aktivirao 1954., a 1959. dobio i tamburaški zbor. Društvo je kroz godine nastupalo na smotrama u Velikoj Gorici te izvodilo dramske programe u okolnim mjestima poput Odre, Plesa, Novog Čiča i Petruševca.

Danas KUD Mičevec djeluje s ciljem očuvanja folklorne tradicije Turopolja, ali i drugih krajeva Hrvatske, uz njegovanje starogradskih pjesama i plesova. Također, KUD je objavio i više knjiga, izbacilo nekoliko nosača zvuka te snimilo četiri kratkometražna dokumentarna filma.

Organizatori pozivaju sve zainteresirane da dođu i iz prve ruke čuju priču o društvu koje već desetljećima čuva kulturni identitet Mičevca i Turopolja.

Nastavite čitati

Najave

Brza provjera zdravlja u Gradićima – besplatno mjerenje i savjetovanje

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Mikhail Nilov/Pexels.com

U srijedu, 29. travnja, u Društvenom domu Gradići, od 9 do 11 sati, organizira se besplatno mjerenje krvnog tlaka, razine šećera u krvi i saturacije kisikom, uz mogućnost zdravstvenog savjetovanja.

Riječ je o preventivnoj akciji namijenjenoj svim građanima koji žele brzo i jednostavno provjeriti osnovne zdravstvene pokazatelje.

Najava nije potrebna, samo dođite i prekontrolirajte svoje zdravstveno stanje.

Nastavite čitati

Najave

Počinje prodaja otpisanih knjiga, sve po 1 euro

Objavljeno

na

Objavio/la

Gradska knjižnica Velika Gorica u četvrtak, 30. travnja, organizira prodaju knjiga po jedinstvenoj cijeni od 1 eura. Akcija će trajati od 11 do 17 sati, a održat će se u Središnjem odjelu za odrasle.

Riječ je o knjigama koje su izdvojene nakon provedene revizije fonda u Dječjem odjelu i Područnoj knjižnici Galženica.

Svi zainteresirani mogu tijekom dana doći i odabrati knjige koje žele, uz cijenu koja vrijedi za svaki primjerak, 1 euro po knjizi.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Naš Lovro i ekipa razvalili u SAD-u: pokorili najveći hackathon i “usput” srušili Guinnessa

“Tijekom cijelog natjecanja na stolu smo imali hrvatsku zastavu i nosili FER majice.”

Objavljeno

na

Objavio/la

Najveći hackathon na svijetu. Najjača konkurencija. Najbolji rezultat…i Guinnessov rekord.

U samo 36 sati razviti funkcionalan pametni sustav i pritom pobijediti konkurenciju iz cijelog svijeta? Upravo to uspjelo je timu studenata FER-a. „Svjetski, a naše“, izreka je koja uvelike opisuje ove uspješne mladiće, među kojima se krije i jedno dobro poznato ime iz našeg kraja.

Možda smo već i navikli na priče o talentima iz naše „male“ Hrvatske, ali ovakvi uspjesi uvijek nas iznova učine ponosnima. Tako možemo s veseljem predstaviti tim mladića koji su svoje znanje i doprinos dokazali pred vrhunskom međunarodnom konkurencijom.

Studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu osvojili su prvo mjesto u Smart Home kategoriji na međunarodnom hardware hackathonu StarkHacks. Riječ je o najvećem studentskom hardware hackathonu na svijetu, održanom na Purdue Universityju u SAD-u pri čemu su još oborili i Guinnessov rekord!

StarkHacks, Purdue University, SAD, 36 sati, stotine sudionika i hrpa ideja – ali samo jedan pobjednički tim

Natjecanje je okupilo više od 750 sudionika u više od 150 timova, uz podršku svjetski poznatih tehnoloških kompanija poput AMD-a, Forda, Tesle, Qualcomma i drugih. U jakoj međunarodnoj konkurenciji sudjelovali su studenti s prestižnih američkih i europskih sveučilišta poput EPFL-a, King’s College Londona i Politecnico di Milano – konkurencija je bila sve samo ne lagana.

Hardware hackathoni su intenzivna natjecanja na kojima timovi u vrlo kratkom roku, najčešće unutar 24 do 48 sati, osmišljavaju i izrađuju funkcionalna tehnološka rješenja, kombinirajući programiranje, elektroniku i inovativne ideje.

StarkHacks, koji se održava na američkom Purdue Universityju, slovi za najveći studentski hardware hackathon na svijetu, a sudionicima pruža priliku da svoje znanje testiraju u stvarnim uvjetima i pred stručnjacima iz industrije.

Tim koji je pobijedio i rješenje koje je napravilo razliku

FER-ov pobjednički tim činili su Lovro Šantek, Petar Jakuš, Neven Lukić i Luka Bradarić Lisić – a ovaj veliki uspjeh ima i lokalni pečat jer je Lovro naše dobro poznato lice iz Lazine Čičke.

U samo 36 sati osmislili su i razvili pametni sustav za praćenje pasa unutar doma. Riječ je o rješenju koje vlasnicima omogućuje da u svakom trenutku prate gdje se njihov ljubimac nalazi i kako se ponaša, ali i da kroz vrijeme dobiju uvid u njegove navike – poput kretanja ili hranjenja. Sve se prati i kontrolira putem jednostavne mobilne aplikacije.

Iza naizgled jednostavne ideje krije se ozbiljna tehnologija: sustav prepoznaje pokrete životinje, povezuje se s uređajima u domu i funkcionira kao potpuno zaokružen proizvod.

U praksi, ovakvo rješenje može pomoći vlasnicima da na vrijeme primijete promjene u ponašanju ljubimca, bolje prate njegovo zdravlje i lakše se brinu o njemu iz dana u dan.

Ovaj uspjeh još jednom potvrđuje da studenti FER-a svojim znanjem i inovativnošću bez problema konkuriraju najboljim studentskim timovima na svijetu, a pritom rušeći Guinnessove rekorde.

Tijekom cijelog natjecanja na stolu smo imali hrvatsku zastavu i nosili FER majice

Svoje iskustvo i dojmove s natjecanja podijelili su članovi tima: „Svima nam je ovo bio prvi put da sudjelujemo na tako velikom hackathonu i natječemo se sa studentima iz SAD-a i drugih vodećih svjetskih sveučilišta. Posebno iskustvo bilo je to što su među sponzorima bile neke od najvećih svjetskih tehnoloških kompanija, pa nam je već sama prilika da razgovaramo s inženjerima iz tih tvrtki bila nešto što se ne doživljava svaki dan. Tijekom cijelog natjecanja na stolu smo imali hrvatsku zastavu i nosili FER majice, tako da smo se među timovima dosta isticali, a posebno nam je drago što smo i fakultet i Hrvatsku mogli predstaviti u najboljem mogućem svjetlu.“

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno