Na sam spomen magnezija, većina će nas pomisliti na grčeve u mišićima, ali priča o tom važnom mineralu mnogo je šira. Radi se o elementu neophodnom za normalno funkcioniranje cijelog organizma.

Dovoljno je spomenuti da je magnezij potreban za aktivnost više od 300 enzimskih sustava pa da nam postane jasno koliko je važna njegova uloga u organizmu bilo da pričamo o proizvodnji energije u tijelu, formiranju kostiju, metabolizmu bjelančevina, ugljikohidrata i masti, zgrušavanju krvi, zaštiti funkcije srčanog mišića, prijenosu živčanih impulsa… 

Vrijednost magnezija u tijelu 

Približno 70% magnezija u ljudskom tijelu nalazi se u koštanom tkivu dok je ostatak raspoređen u mekim tkivima. Vrlo mala količina magnezija u našem organizmu raspoređena je u tkivnim tekućinama stoga se vrijednosti magnezija u tijelu ne mogu jednoznačno i pouzdano odrediti iz krvi, analizom seruma ili plazme zbog čega je važno obratiti pozornost i prepoznati simptome nedostatka magnezija u organizmu.  

Odrasla osoba u prosjeku treba 300 do 400 mg magnezija dnevno (420 mg na dan za muškarce, odnosno 320 mg na dan za žene) pri čemu treba imati na umu da dnevna potreba za magnezijem može biti i veća ovisno o dnevnim aktivnostima i fiziološkim stanjima kao što su trudnoća i dojenje, sportske aktivnosti, kronične bolesti (poput dijabetesa) i stresne situacije. Budući da ljudsko tijelo ne može samo proizvesti magnezij, potrebno ga je uzimati hranom. Bogat izvor magnezija su tamno zeleno lisnato povrće kao što su npr. blitva, špinat, cikorija, rikola budući da je magnezij sastavni dio klorofila (zelenog pigmenta biljaka), zatim orašasti plodovi (orasi, bademi, lješnjaci, kikiriki, pistacije, indijskim i brazilskim oraščićima) i sjemenke , neprocesuirane žitarice (pšenica, ječam, raž, riža), a manje količine se mogu naći i u mahunarkama (grah, slanutak, soja), voću (banane, jabuke, šljive, kruške), ribi i mesu. Zanimljivo je za spomenuti da su gorka čokolada i kakao također bogati izvori magnezija.

Zašto nam fali magnezija u organizmu? 

Do manjka magnezija u organizmu dolazi zbog njegove povećane potrebe u nekim stanjima kao što su trudnoća, rast/razvoj, stres, povećana tjelesna aktivnost neuravnotežene prehrane i unosa namirnica siromašnih magnezijem pojačanog izlučivanja uslijed npr. dojenja, dijabetesa, povećane tjelesne aktivnosti, korištenja nekih lijekova kao što su diuretici ili zbog prekomjerne konzumacije alkohola i laksativa malapsorpcije koja je posljedica starenja ili nekih gastrointestinalnih tegoba i uvjeta u okolišu. Naime, zbog kiselih kiša i umjetnih gnojiva koja se koriste u poljoprivredi tlo je osiromašeno magnezijem što dovodi i do manje koncentracije magnezija u biljkama koje konzumiramo. Tako su jabuke 1914.godine imale 5 puta više magnezija nego one uzgojene 1992.godine 

Rani znakovi nedostatka magnezija u organizmu su najčešće simptomi neuromuskularne slabosti povezani sa grčevima u mišićima, poteškoće s koncentracijom, smušenost, tjeskoba, glavobolja, iritabilnost, nesanica, dismenoreja, probavne smetnje, podložnost stresu… 

Kako doskočiti manjku? 

U situacijama kada nismo u mogućnosti unijeti dnevnu dozu magnezija hranom, poželjno je posegnuti za suplementima.  

Neki od najčešće korištenih oblika magnezija u dodacima prehrani su: 

•  magnezijev oksid; njegova bioraspoloživost je cca 15%, a najčešća uloga mu je ublažavanje simptoma žgaravice te rješavanje problema zatvora  

• magnezijev karbonat koji ima nešto veću bioraspoloživost od oksida i primarno se koristi kao antacid magnezijev sulfat poznatiji kao „gorka sol“ koji je osmotski laksativ i koristi se za pripremu organizma prije različitih dijagnostičkih pretraga probavnog sustava  

• magnezijev klorid čija primjena može biti i oralna i lokalna  

• magnezijev citrat, oblik koji se dobro resorbira u tijelu te doprinosi opuštanju mišića, smanjenju umora i iscrpljenosti uz to djeluje i kao osmotski laksativ navlačeći vodu u crijevo te omekšavajući stolicu 

• magnezijev taurat oblik je magnezija za kojeg su novija istraživanja pokazala povoljan učinak na kardiovaskularni sustav te pozitivne učinke kod aritmije i nakon srčanog udara.  

• magnezijev malat se smatra najboljim oblikom magnezija za sportaše te osobe koje pate od kroničnog umora budući da je malatna kiselina bitna komponenta enzima koji sudjeluju u procesima proizvodnje energije. Za razliku od većine ostalih oblika magnezija koje se najčešće savjetuje uzimati navečer uz obrok zbog njihovog opuštajućeg učinka, ovaj oblik magnezija preporuča se uzimati ujutro. 

• magnezijev glicinat je oblik koji ima najveću apsorpciju u organizmu a uz taurat ima preventivnu ulogu kod glavobolja, migrena. Može pomoći kod anksioznosti, nesanice, različitih upalnih stanja i dijabetesa. Ne uzrokuje probavne smetnje ili laksativni učinak poput nekih drugih oblika magnezija. 

• magnezijev treonat je oblik magnezija koji se dobro resorbira i prolazi krvno-moždanu barijeru te poboljšava kognitivne sposobnosti (pamćenje, učenje, koncentracija) 

Vitamin B6 se često dodaje u preparate koji se primjenjuju u suplementaciji magnezija jer je jedan od glavnih čimbenika koji utječu na apsorpciju i pravilno iskorištavanje magnezija u organizmu. Uz vitamin b6, apsorpciju magnezija povećavaju i laktoza te vitamin D, dok je ometaju fitati, vlakna, masnoće, oksalna kiselina, alkohol. Magnezij pomaže apsorpciji kalcija u organizmu, ali i obrnuto. Idealan omjer kalcija i magnezija u organizmu je 2:1. 

Oblici i razlike 

Što se tiče oblika magnezija koji se najčešće konzumiraju, tu je na prvom mjestu magnezij u obliku šumećih tableta te marketinški podaci pokazuju njihov kontinuirani rast u prodaji. Na drugom mjestu su tzv. direkt oblici tj. oblici magnezija u prahu, a na trećem mjestu su oblici u tabletama. Na tržištu su svoje mjesto našle i vode obogaćene magnezijem. 

„Šuma“ podataka i različitih proizvoda magnezija na tržištu može ponekada djelovati zbunjujuće te vam za savjet o najboljem obliku magnezija za vas na raspolaganju stoje ljekarnici Ljekarni Zagrebačke županije.