Povežite se s nama

HOTNEWS

Kako nas prošlost definira i zašto je sada vrijeme za akciju?

Činjenica je da su nas situacije koje smo sami stvarali, ali i one u kojima smo sudjelovali, izgradili ljudima kakvi smo sada.

Objavljeno

na

O ovome bi mogli pisati danima opisujući i vlastita i tuđa iskustva, ali činjenica je da nema veće istine od ove. Baš iz tog razloga u našem narodu se na ovu temu pojavilo puno poštapalica. Ja ću nabrojati neke, a vi me slobodno ispravite ili nadopunite.

„Zaklela se zemlja raju da se sve tajne doznaju.“

„Svaka rit dođe na šekret.“ – pardon maj frenč, ali ima ih još.

„Svaka cica dođe na kolica.“ – opet taj frenč, ali slikovito je.

Sigurna sam da ćete se i vi sjetiti još poneke, pa izvolite.

A zašto je ovo važno?

Pa zbog sadašnjosti. Zbog onoga što radimo sada, jer jednog dana i to će biti prošlost. Na žalost, ili na sreću, ili bolje da ne znamo da postoji, ali navodno vremeplov još uvijek nije izumljen. Dakle, nema šanse da vratimo vrijeme unazad i ispravimo pogreške. Iako su nas te pogreške, bile one namjerne ili nenamjerne izgradile u osobe koje smo danas, sami nosimo taj križ. Ppostoje ljudi koji su baš zbog tih pogrešaka na neki način stradali. Nije nužno da smo im nešto fizički učinili. Možda je naša boja glasa ili pogled u datom trenutku nekome tko je tada trebao samo zagrljaj, bilo dovoljno da odustane od nečeg većeg i važnijeg što je tada želio napraviti.

Sjetite se samo reakcija svojih roditelja kad ste im rekli da ste dobili lošu ocjenu ili da ste zaspali na prvi sat nastave ili na trening. Sjećate se tih pogleda punih razočarenja? A zapravo, riječ je samo o jednoj slaboj ocjeni i o jednom produženom snu koji je vjerojatno bio toliko lijep da vaše tijelo nije htjelo da ta vrsta ugode prekine. Kakve pak to veze ima s osobom koja sam ja danas?

Osobno i danas kad moja majka digne obrvu, meni se noge odrežu. Da. Moja mama. Žena, majka, kraljica koju volim najviše na svijetu i danas tim svojim pogledom dirigira moje reakcije na situacije o kojima ju informiram. I zato, ne zna baš sve. I bolje. Jer što ne znaš, ne boli.

Osobno sam odgajana da ne činim drugim što ne želim da se čini meni, ali život nije baš bio fer cijelim putem i u previše prilika sam bila primorana skrenuti s pravog puta. Vjerujem da ste se i vi nebrojeno puta našli u prilici da napravite nešto što recimo nije dobro za ljude oko vas ili jednu specifičnu osobu, ali je za vas u tom trenutku izgledalo kao najbolja opcija. Ponavljam, najbolja opcija – za vas.

Foto: Pixabay – Pixel 2013

Možda ću lakše objasniti na sljedećoj priči.

Srednja škola. Nova okolina. Ne poznajem nikoga. U trećem razredu sam prebačena u novu školu zato što nisam bila „po volji“ jednom profesoru koji me prva dva razreda uporno pokušao srušiti ne bi li mi dokazao da „Svevišnji zna za 5, on (profesor) zna za 4, a mi jadnici znamo za 3, 2 i 1“. Kreten. Da, dobro ste pročitali. Kreten. Nisam mu to tada rekla, jer nisam tako odgojena, ali danas bi me čuo. Sreća njegova da u vrijeme kad je on predavao djeca nisu imala „muda“ ili „neodgoj“ kakav imaju danas. Ali o njima ćemo nekom drugom prilikom.

Dakle, srednja škola, pubertet prelazi u adolescenciju, nesigurnost i loše slika o samoj sebi udaraju svom snagom, a ja moram steći nova poznanstva s pričom o prelasku u novu školu koju su ubrzo svi saznali.

I što se dogodi?

Naravno, nanjuše me važne cure iz razreda. One najvažnije za kojima su svi dečki okretali glavu i sve djevojke su se htjele družiti s njima. One koje su se oblačile kao pop zvijezde iz obožavanog časopisa „Bravo“ ili rijetko gledanog MTV-a, jer pobogu, jedan je TV u kući i sigurno se na njemu ne vrti MTV.

I na što su se nakačile? Pa naravno, na „novu curu koju su izbacili iz škole“ (njihova slatka interpretacija), ili vam ga – mene.

Zapazile su da mi je kosa preduga i da su vrhovi ispucani. Da, samo „seljače“ nose dugu kosu.

Da imam jedne traperice i da su stoput pokrpane, ali ja ih i dalje uporno svako večer perem i sušim na radijatoru ili s fenom da ne bi u školi bila u hlačama na kojima strše koljena.

Da za užinu jedem sendvič koji donesem od kuće jer nemam novaca za kantinu. Iskreno, mamini sendviči su bili puno ukusniji od smeća koje se već tada nudilo u školskim kantinama.

Da idem sama kući iako sam živjela blizu škole. Sigurno zato što se nitko sa mnom ne želi biti viđen.

Sve to što su one govorile u svojim malim grupicama, uspješno su pustile kao pouzdanu informaciju svim klincima u školi.

Foto: pexels-rodnae-productions

Jedan dan u naš razred došla je nova djevojka. Ubrzo su fokus prebacile na nju, jer o meni nisu imale više što izmisliti. Da vam budem iskrena, bilo mi je drago da su se okomile na nekog drugog, ali ova djevojka nije bila spremna ne reagirati na takve priče. Prošla je tešku ratnu priču i ovakve „gluposti“ bile su joj dječja igra. Jedan dan na hodniku, usred velikog odmora, dok smo svaka jele svoju užinu ne obraćajući pažnju na ljude oko sebe, prekipjelo joj je. Ustala je, stala nasred hodnika i na sav glas rekla: „Oni koji prste upiru u druge, ne žele da se njih gleda. Pogledajte malo bolje kokoške koje loše pričaju o meni sada i ne brinite i o vama su pričale.“ Nastao je muk. Ona je znakovito pogledala u smjeru tih djevojaka, kiselo se osmjehnula i vratila se na stepenicu na kojoj smo zajedno jele svoju užinu. Pojela je sendvič do kraja, okrenula se prema meni i rekla: „Idemo Nena, ne mogu ja stalno tuđe bitke voditi.“ Imala je 16 godina tada.

Danas, ta djevojka je žena koja se bori za prava zlostavljanih žena. Ona je već tada, vjerojatno zbog teškog ratnog puta koji je prošla i svih loših iskustava koja je imala kroz život, odredila sama sebi da će braniti žene. Počela je na teži način, braneći sebe i mene od djevojaka. Kad žena ženu napadne, tada najgore sile vladaju.

Ono što je važno napomenuti jest da je ta djevojka, danas divna i jaka žena, već tada organizirala pomoć izbjeglicama, kako u hrani i odjeći, pokojim praktičnim informacijama pa čak i dajući instrukcije djeci. I mene je vodila sa sobom. Tada sam od nje naučila da se svako dobro dobrim vraća, i zato već od tada živim tako da uvijek postoji način da se učini dobro, pa iako i ukazivanjem na problem. Ja osobno ne bi imala muda prozvati kokoške tako, ali ona jest. I iako mi je kasnije rekla da joj je bilo žao što je morala to napraviti, ali neki ljudi ne znaju drugačije nego da budu prozvani.

Foto: Pixabay – marusya

Da, bile smo mlade, zbunjene, ratni adolescenti. I većina nas se danas bavi nekim humantiranim radom. Neki tajno, neki javno. Nije ni važno zna li se, važno je da se pomogne. Neki od nas su pak posrnuli jer nisu uz sebe imali osobu koja bi im pružila ruku kad im je trebala. Činjenica je da su nas situacije koje smo sami stvarali, ali i one u kojima smo sudjelovali, izgradili ljudima kakvi smo sada.

Znam da na živce idem ljudima oko sebe kad govorim: „Živim danas jer nemam garanciju za sutra.“ ili „Stvaraj uspomene. Trebat će ti kad ostaneš sam i kad mozak počne izvoditi trikove s tvojim razumom.“

Živeći tako, pazi da nikog ne povrijediš putem.

Toliko od mene danas.

Voli vas vaša Nena.

HOTNEWS

Lumidea i UčiLab grade svakodnevicu u kojoj djeca razvijaju znanje, vještine i samopouzdanje

Objavljeno

na

Foto: Perica Marina

U brzorastućem velikogoričkom kvartu usred građevinskog zamaha te u jednom od najperspektivnijih gradskih područja, niknula je jedna malena obrazovna ustanova s velikim potencijalom.

Lucija, Ana, Matea i Petra učiteljice su razredne nastave i čine stručan vodeći kadar u ovoj goričkoj odgojno-obrazovnoj priči.

Kako to obično i bude među ženama, sve je krenulo jednom uobičajenom nedjeljnom kavom koja se naposlijetku pretvorila u lijepu poslovnu priču.

Lumidea –  prostor rane komunikacije, dječjeg razvoja i podrške roditeljstvu

Lucija je začetnica cjelokupne ideje o Lumidei, da ona kao takva postane prostor rane komunikacije, dječjeg razvoja i podrške roditeljstvu u ovim izazovnim vremenima te da prati dijete od najranijih koraka pa sve do školskih klupa. Zato s ponosom može za sebe reći da je njen Baby Signs ® centar prvi centar takve vrste ne samo u Velikoj Gorici, već i u Hrvatskoj. Program kao takav osmislile su psihologinje dr. Linda Acredolo i dr. Susan Goodwyn na temelju dugogodišnjeg istraživanja te je prvi znanstveno utemljen program ove vrste u svijetu. Skromna i nadasve simpatična Lucija govori o Baby signs ® metodi kao načinu na koji se potiče rana komunikacija između roditelja i beba pomoću jednostavnih znakova koje djeca mogu koristiti prije nego što progovore. Kao majka troje djece i sama se u svom privatnom životu uvjerila koliko je ova metoda olakšala njenu komunikaciju s djecom kojoj je to omogućilo da izraze svoje potrebe, smanje frustraciju zbog nemogućnosti razumijevanja te im potaknulo razvoj govora.

Magistra primarnog obrazovanja sa smjerom engleskoj jezika, certificirani Baby Signs ® instruktor te vlasnica licence za BS Hrvatska i sveučilišni specijalist Prava djece sa specijalizacijom u području mentalnog zdravlja – svim tim titulama Lucija se može itekako ponositi, a osim Baby Signs ® tečaja, nudi i tečaj engleskog jezika za djecu predškolske dobi te pripremu za predškolarce koja je već krenula s radom.

UčiLab omogućuje učenicima ‘da u opuštenoj atmosferi pišu domaću zadaću i ponavljaju gradivo za pisane i usmene provjere znanja’

Ljubav prema poučavanju gradim kroz više od deset godina u radu s najmlađima, u početcima kao učiteljica engleskog jezika, radeći s bebama i djecom od 3 mjeseca do 12 godina. S vremenom sam shvatila da djeca najbolje uče u opuštenom okruženju i kada im je zabavno – kad jezik postane igra. Također, kao roditelj uvidjela sam koliko je izazovno pronaći kvalitetan, opušten i razvojno primjeren program engleskog jezika za malu djecu i tada se rodila ideja o „Little English“. – rekla nam je.

A dok je Lucija predstavljala svoj dio djelatnosti, iza fotoobjektiva smješkale su se dvije učiteljice, Lucijine kolegice i prijateljice – Matea i Petra. Njihova ideja u UčiLabu spominjala se dulje vrijeme, no nije izašla na svjetlo dana do one sudbonosne kave.

Lucija nam je rekla da otvara svoj Lumidea centar i da ima nekoliko slobodnih termina u svom poslovnom prostoru kroz radni tjedan i vikend za popuniti te nas pitala da razmislimo jesmo li otvorene za kakav oblik suradnje. Nismo morale dugo razmišljati, kroz smijeh nam kažu djevojke: Pogledale smo se i sve smo znale.

Kako su obje učiteljice, a Petra i majka dvoje školaraca, svjesne su današnjih izazova s kojima se susreću učenici, ali i roditelji. Sve je više djece iz područja razredne nastave na instrukcijama, kažu nam. U ovo moderno doba djeca većinu vremena provode pred ekranima što svakako utječe na njihovu koncentraciju i pažnju, kako u školi tako i kod kuće. Sve je više roditelja koji traže dodatnu pomoć u učenju za svoju djecu. Tu nastupa UčiLab u kojem pružamo podršku i djeci i roditeljima. Omogućujemo učenicima koji dolaze k nama da u opuštenoj atmosferi pišu domaću zadaću i ponavljaju gradivo za pisane i usmene provjere znanja. Naglasak je na radu u manjim skupinama, kako bi se učiteljice mogle i individualno posvetiti djeci i njihovim potrebama. „Mjesto gdje nestaju sve školske brige“, slogan je kojim se vodimo, a svakako smatramo, poučene vlastitim iskustvom i radu s djecom, da je redovito pisanje domaćih zadaća, barem od 1.do 4. razreda, osnovni preduvjet za znanje i uspjeh, ali i za usvajanje osnovnih radnih navika.

Petra kao majka dvoje djece dodaje kako je i u njenom slučaju vrlo teško kada roditelj sam pokušava napraviti nešto s djecom. Kroz smijeh nam kaže da iako je i sama učiteljica, njena joj djeca vrlo često znaju reći da „ona ne zna dobro riješiti zadatak“ ili da „njihova učiteljica to nije objasnila na taj način  i da to sigurno nije tako kako ona kaže“.

Vrlo često nam roditelji dolaze na informacije sa sličnim pričama, a jako puno njih upisuje djecu u produženi boravak, što zbog posla i radnog vremena, ali i zbog atmosfere u školi u kojoj će djeca uglavnom odraditi domaće zadaće na koje bi se kod kuće teško „natjerali“, dodaje Matea. Kada se pisanje domaće zadaće i učenje odvija uz kontinuiranu podršku i aktivno praćenje učitelja, djeca su suradljiva i pokazuju interes. Nema distraktora poput TV-a i mobitela kao kod kuće i dugoročno se počnu osjećati bolje i uspješnije kada i sami uvide da njihov kontinuirani rad i trud pokazuje rezultate.

Ljubav kao motivacija

Kako bi se djeca u UčiLabu osjećala ugodno i zadovoljno, svaki dan će imati na raspolaganju osvježavajući prirodni napitak i zdravi „snack“, a slobodno će vrijeme nakon učenja i pisanja domaćih zadaća moći iskoristiti na kreativan način. Obje magistre primarnog obrazovanja, s dugogodišnjim iskustvom rada u jednoj velikogoričkoj školi uvjerene su da će roditelji prepoznati dobrobiti UčiLaba. Kada ih pitamo što ih motivira da i nakon škole rade sa školarcima, jednoglasno kažu – ljubav. Ljubav prema djeci nas pokreće, kao i želja da današnjim generacijama, pred kojima stoji jako puno izazova, olakšamo ovo đačko doba koje bi zaista trebalo biti najljepše, a ne najstresnije. Djevojke u pripremi imaju i brojne radionice kojima će moći pristupiti roditelji i djeca, no ne žele još otkriti sve detalje. Nešto mora biti i iznenađenje, kažu nam.

Kako se razgovor s djevojkama iz UčiLaba primicao kraju, pažnju nam je privukla zanimljiva radionica još jedne učiteljice i kolegice iz Lumidee – Ane. Oprema malih znanstvenika, eksperimentalni pribor, a ponajviše smijeh djece orio se prostorijom dok su emitirali erupciju vulkana.

Voditeljica Tinker Labs centra u Velikoj Gorici, vođena vlastitim roditeljskim iskustvom i željom da djeci omogući kvalitetno, poticajno i kreativno okruženje za učenje, posvetila se radu s najmlađima kroz inovativne edukacijske programe. Tinker Labs je edukativni centar koji kroz STEAM radionice potiče dječju znatiželju, kreativnost i istraživački duh. Programi su namijenjeni djeci od 3 do 14 godina i temelje se na učenju kroz igru, eksperimente i praktičan rad u manjim skupinama, uz individualizirani pristup svakom djetetu, kaže nam vesela i simpatična učiteljica Ana.

 

Osmijeh na dječjim licima nakon razgovora s ovim mladim učiteljicama govorio je više od 1000 riječi. Želimo im puno sreće u njihovom radu, a sve zainteresirane roditelje pozivamo da se jave na kontakt mail: [email protected], [email protected], [email protected] te prijave svoje dijete što prije na željeni program. Grupe se popunjavaju iz dana u dan i zato s prijavom svakako ne čekajte predugo.

Njihov rad možete pratiti i na sljedećim linkovima: UčiLab, Tinker LabsLumidea.

 

 

Foto: Perica Marina

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Sudar dvaju automobila na Zagrebačkoj

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Cityportal.hr

Na semaforu u Zagrebačkoj ulici, kod Pučkog otvorenog učilišta dogodio se prometni sudar u kojem je jedno vozilo udarilo u stražnji dio drugog automobila. Za sada nema informacija o ozlijeđenima.

Promet se odvija jednim trakom pa savjetujemo da pripazite.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Djeca i mladi u fokusu: Velika Gorica ulaže milijune u zelenu infrastrukturu

Ukupna vrijednost projekta „Dječja zelena mreža – plemeniti Pauković“ iznosi 5.279.323,66 eura, pri čemu se 4.448.696,98 eura financira bespovratnim sredstvima Europske unije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Mario Žilec

Velika Gorica nastavlja s intenzivnim ulaganjima u održivi urbani razvoj, a najnoviji projekt pod nazivom „Dječja zelena mreža – plemeniti Pauković“ dodatno učvršćuje taj smjer. Ukupna vrijednost svih aktualnih zelenih inicijativa u gradu, uključujući i projekt Pauk u VG, doseže oko 6,5 milijuna eura.

Novi projekt osmišljen je kao odgovor na potrebe suvremenih generacija koje sve više traže zdravije, sigurnije i klimatski otpornije životno okruženje. Riječ je o inkluzivnom konceptu koji obuhvaća sve društvene skupine, s ciljem podizanja kvalitete života za sve građane.

U središtu projekta nalazi se ideja povezivanja ključnih javnih prostora kroz sustav zelene infrastrukture. Plan uključuje umrežavanje sedam urbanih lokacija i tri koridora u jedinstvenu funkcionalnu cjelinu, čime bi se stvorio koherentan i održiv gradski prostor.

Projektna rješenja razvijena su u skladu s načelima Novog europskog Bauhausa te pristupom rješenja temeljenih na prirodi (Nature-Based Solutions), što bi trebalo osigurati dugoročnu održivost, otpornost i funkcionalnost prostora.

Ukupna vrijednost projekta „Dječja zelena mreža – plemeniti Pauković“ iznosi 5.279.323,66 eura, pri čemu se 4.448.696,98 eura financira bespovratnim sredstvima Europske unije kroz Program Konkurentnost i kohezija 2021.–2027..

Gradonačelnik Krešimir Ačkar naglasio je značaj projekta za razvoj grada:

„Ovaj projekt predstavlja važan korak u razvoju Velike Gorice kao grada koji sustavno ulaže u kvalitetu života svojih građana. Kroz ‘Dječju zelenu mrežu’ stvaramo povezane, sigurne i zelene prostore namijenjene prvenstveno djeci i mladima, ali i svim našim sugrađanima. Posebno nas veseli što su prepoznati i na europskoj razini te sufinancirani sredstvima Europske unije. Nastavljamo graditi Goricu kao moderan, održiv i uključiv grad budućnosti.“

Ovim ulaganjima Velika Gorica dodatno potvrđuje svoju orijentaciju prema razvoju zelene infrastrukture i stvaranju otpornog urbanog prostora s naglaskom na dugoročno poboljšanje životnih uvjeta svojih stanovnika.

Nastavite čitati

Crna kronika

VIDEO Pokušaj provale u Velikoj Buni! Provalnik razvaljivao vrata dok je žena bila u kući, sve je zabilježila kamerom

“Čula sam kao da vrata lupaju”.

Objavljeno

na

U Velikoj Buni danas je zabilježen pokušaj provale u obiteljsku kuću. Nepoznati muškarac pokušao je nasilno ući kroz vrata terase, no pobjegao je nakon što ga je vlasnica primijetila i posegnula za mobitelom.

“Ja danas nisam trebala biti doma nego na poslu, ali sam zbog nekih okolnosti slučajno ostalo doma. Kad je muž otišao, oni su počeli tu lupat, a ja sam bila gore na katu. Čula sam kao da vrata lupaju i nakon kratke pauze, počelo je opet. Kad sam se spuštala s kata, pogledam prema terasi, a ono čovjek nogom pokušava provaliti vrata”, ispričala nam je Vlatka Zgurić Dobrenić, u čiju je kuću provalnik pokušao ući.

Kada mu se približila, muškarac je počeo vikati kako ga netko progoni i želi napasti. U trenutku kada je pokušala snimiti situaciju mobitelom, udaljio se s mjesta događaja.

Vlatka je potom pokušala predvidjeti njegov smjer kretanja kroz kuću, a kako navodi, muškarac je pobjegao vozilom, plavim Golfom s koprivničkim registracijama.

O događaju je odmah obaviještena policija koja je obavila očevid.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Djeca iz vrtića i škola posjetila Vodocrpilište i učila o važnosti vode

Ovakvi posjeti dio su kontinuiranih aktivnosti VG Vodoopskrbe usmjerenih na edukaciju najmlađih, s ciljem razvijanja svijesti o važnosti očuvanja prirodnih resursa od najranije dobi.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Cityportal.hr

Povodom Svjetskog dana voda, a u sklopu edukativnih aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti o važnosti očuvanja vode, danas su djelatnici VG Vodoopskrbe ugostili djecu iz vrtića Žirek. Mališani su imali priliku iz prve ruke saznati kako voda dolazi od crpilišta do njihovih domova te zašto je važno odgovorno se odnositi prema ovom dragocjenom resursu.

Kroz zanimljivo i prilagođeno predstavljanje, djeci je objašnjen cijeli proces – od zahvaćanja vode iz podzemnih izvora pa sve do slavina u kućanstvima. Poseban naglasak stavljen je na očuvanje vode i njezinu svakodnevnu važnost.

„Moram reći da mi je stvarno veliko zadovoljstvo što ih možemo uputiti na koji način voda dolazi od našeg crpilišta iz zemlje do njihovih slavina u kućama i da ih uputimo na važnost očuvanja vode“, istaknuo je direktor VG Vodoopskrbe d.o.o. Ivan Rak.

Osim edukativnog dijela, za najmlađe je organizirano i prigodno druženje. Djeci je podijeljena svježa pitka voda iz sustava, poslužena na način koji dodatno naglašava njezinu prirodnu kvalitetu, kao i slatki zalogaji – bomboni iz košare te svježe kiflice, što je dodatno razveselilo male posjetitelje.

Direktor Rak osvrnuo se i na kvalitetu vode u ovom području, naglasivši njezine prednosti.

„Prema analizama koje su rađene u Republici Hrvatskoj, mi smo sigurno u top području u Republici Hrvatskoj po kvaliteti vode. Jest da je naša voda relativno tvrda za ove pojmove, ali to ne znači da je nezdrava za piće. Naprotiv, tvrđa voda je puno zdravija za piće“.

Ovakvi posjeti dio su kontinuiranih aktivnosti VG Vodoopskrbe usmjerenih na edukaciju najmlađih, s ciljem razvijanja svijesti o važnosti očuvanja prirodnih resursa od najranije dobi.

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno