Povežite se s nama

HOTNEWS

Kako nas prošlost definira i zašto je sada vrijeme za akciju?

Činjenica je da su nas situacije koje smo sami stvarali, ali i one u kojima smo sudjelovali, izgradili ljudima kakvi smo sada.

Objavljeno

na

O ovome bi mogli pisati danima opisujući i vlastita i tuđa iskustva, ali činjenica je da nema veće istine od ove. Baš iz tog razloga u našem narodu se na ovu temu pojavilo puno poštapalica. Ja ću nabrojati neke, a vi me slobodno ispravite ili nadopunite.

„Zaklela se zemlja raju da se sve tajne doznaju.“

„Svaka rit dođe na šekret.“ – pardon maj frenč, ali ima ih još.

„Svaka cica dođe na kolica.“ – opet taj frenč, ali slikovito je.

Sigurna sam da ćete se i vi sjetiti još poneke, pa izvolite.

A zašto je ovo važno?

Pa zbog sadašnjosti. Zbog onoga što radimo sada, jer jednog dana i to će biti prošlost. Na žalost, ili na sreću, ili bolje da ne znamo da postoji, ali navodno vremeplov još uvijek nije izumljen. Dakle, nema šanse da vratimo vrijeme unazad i ispravimo pogreške. Iako su nas te pogreške, bile one namjerne ili nenamjerne izgradile u osobe koje smo danas, sami nosimo taj križ. Ppostoje ljudi koji su baš zbog tih pogrešaka na neki način stradali. Nije nužno da smo im nešto fizički učinili. Možda je naša boja glasa ili pogled u datom trenutku nekome tko je tada trebao samo zagrljaj, bilo dovoljno da odustane od nečeg većeg i važnijeg što je tada želio napraviti.

Sjetite se samo reakcija svojih roditelja kad ste im rekli da ste dobili lošu ocjenu ili da ste zaspali na prvi sat nastave ili na trening. Sjećate se tih pogleda punih razočarenja? A zapravo, riječ je samo o jednoj slaboj ocjeni i o jednom produženom snu koji je vjerojatno bio toliko lijep da vaše tijelo nije htjelo da ta vrsta ugode prekine. Kakve pak to veze ima s osobom koja sam ja danas?

Osobno i danas kad moja majka digne obrvu, meni se noge odrežu. Da. Moja mama. Žena, majka, kraljica koju volim najviše na svijetu i danas tim svojim pogledom dirigira moje reakcije na situacije o kojima ju informiram. I zato, ne zna baš sve. I bolje. Jer što ne znaš, ne boli.

Osobno sam odgajana da ne činim drugim što ne želim da se čini meni, ali život nije baš bio fer cijelim putem i u previše prilika sam bila primorana skrenuti s pravog puta. Vjerujem da ste se i vi nebrojeno puta našli u prilici da napravite nešto što recimo nije dobro za ljude oko vas ili jednu specifičnu osobu, ali je za vas u tom trenutku izgledalo kao najbolja opcija. Ponavljam, najbolja opcija – za vas.

Foto: Pixabay – Pixel 2013

Možda ću lakše objasniti na sljedećoj priči.

Srednja škola. Nova okolina. Ne poznajem nikoga. U trećem razredu sam prebačena u novu školu zato što nisam bila „po volji“ jednom profesoru koji me prva dva razreda uporno pokušao srušiti ne bi li mi dokazao da „Svevišnji zna za 5, on (profesor) zna za 4, a mi jadnici znamo za 3, 2 i 1“. Kreten. Da, dobro ste pročitali. Kreten. Nisam mu to tada rekla, jer nisam tako odgojena, ali danas bi me čuo. Sreća njegova da u vrijeme kad je on predavao djeca nisu imala „muda“ ili „neodgoj“ kakav imaju danas. Ali o njima ćemo nekom drugom prilikom.

Dakle, srednja škola, pubertet prelazi u adolescenciju, nesigurnost i loše slika o samoj sebi udaraju svom snagom, a ja moram steći nova poznanstva s pričom o prelasku u novu školu koju su ubrzo svi saznali.

I što se dogodi?

Naravno, nanjuše me važne cure iz razreda. One najvažnije za kojima su svi dečki okretali glavu i sve djevojke su se htjele družiti s njima. One koje su se oblačile kao pop zvijezde iz obožavanog časopisa „Bravo“ ili rijetko gledanog MTV-a, jer pobogu, jedan je TV u kući i sigurno se na njemu ne vrti MTV.

I na što su se nakačile? Pa naravno, na „novu curu koju su izbacili iz škole“ (njihova slatka interpretacija), ili vam ga – mene.

Zapazile su da mi je kosa preduga i da su vrhovi ispucani. Da, samo „seljače“ nose dugu kosu.

Da imam jedne traperice i da su stoput pokrpane, ali ja ih i dalje uporno svako večer perem i sušim na radijatoru ili s fenom da ne bi u školi bila u hlačama na kojima strše koljena.

Da za užinu jedem sendvič koji donesem od kuće jer nemam novaca za kantinu. Iskreno, mamini sendviči su bili puno ukusniji od smeća koje se već tada nudilo u školskim kantinama.

Da idem sama kući iako sam živjela blizu škole. Sigurno zato što se nitko sa mnom ne želi biti viđen.

Sve to što su one govorile u svojim malim grupicama, uspješno su pustile kao pouzdanu informaciju svim klincima u školi.

Foto: pexels-rodnae-productions

Jedan dan u naš razred došla je nova djevojka. Ubrzo su fokus prebacile na nju, jer o meni nisu imale više što izmisliti. Da vam budem iskrena, bilo mi je drago da su se okomile na nekog drugog, ali ova djevojka nije bila spremna ne reagirati na takve priče. Prošla je tešku ratnu priču i ovakve „gluposti“ bile su joj dječja igra. Jedan dan na hodniku, usred velikog odmora, dok smo svaka jele svoju užinu ne obraćajući pažnju na ljude oko sebe, prekipjelo joj je. Ustala je, stala nasred hodnika i na sav glas rekla: „Oni koji prste upiru u druge, ne žele da se njih gleda. Pogledajte malo bolje kokoške koje loše pričaju o meni sada i ne brinite i o vama su pričale.“ Nastao je muk. Ona je znakovito pogledala u smjeru tih djevojaka, kiselo se osmjehnula i vratila se na stepenicu na kojoj smo zajedno jele svoju užinu. Pojela je sendvič do kraja, okrenula se prema meni i rekla: „Idemo Nena, ne mogu ja stalno tuđe bitke voditi.“ Imala je 16 godina tada.

Danas, ta djevojka je žena koja se bori za prava zlostavljanih žena. Ona je već tada, vjerojatno zbog teškog ratnog puta koji je prošla i svih loših iskustava koja je imala kroz život, odredila sama sebi da će braniti žene. Počela je na teži način, braneći sebe i mene od djevojaka. Kad žena ženu napadne, tada najgore sile vladaju.

Ono što je važno napomenuti jest da je ta djevojka, danas divna i jaka žena, već tada organizirala pomoć izbjeglicama, kako u hrani i odjeći, pokojim praktičnim informacijama pa čak i dajući instrukcije djeci. I mene je vodila sa sobom. Tada sam od nje naučila da se svako dobro dobrim vraća, i zato već od tada živim tako da uvijek postoji način da se učini dobro, pa iako i ukazivanjem na problem. Ja osobno ne bi imala muda prozvati kokoške tako, ali ona jest. I iako mi je kasnije rekla da joj je bilo žao što je morala to napraviti, ali neki ljudi ne znaju drugačije nego da budu prozvani.

Foto: Pixabay – marusya

Da, bile smo mlade, zbunjene, ratni adolescenti. I većina nas se danas bavi nekim humantiranim radom. Neki tajno, neki javno. Nije ni važno zna li se, važno je da se pomogne. Neki od nas su pak posrnuli jer nisu uz sebe imali osobu koja bi im pružila ruku kad im je trebala. Činjenica je da su nas situacije koje smo sami stvarali, ali i one u kojima smo sudjelovali, izgradili ljudima kakvi smo sada.

Znam da na živce idem ljudima oko sebe kad govorim: „Živim danas jer nemam garanciju za sutra.“ ili „Stvaraj uspomene. Trebat će ti kad ostaneš sam i kad mozak počne izvoditi trikove s tvojim razumom.“

Živeći tako, pazi da nikog ne povrijediš putem.

Toliko od mene danas.

Voli vas vaša Nena.

HOTNEWS

Zagrebačka županija: 100 tisuća eura za udruge iz Domovinskog rata

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija objavila je javni natječaj vrijedan 100 tisuća eura namijenjen financiranju programa i projekata udruga proizašlih iz Domovinskog rata, a prijave su otvorene do 25. veljače 2026. godine.

Cilj natječaja je osnažiti rad udruga proizašlih iz Domovinskog rata na području Zagrebačke županije kroz programe i projekte usmjerene na socijalno i psihološko osnaživanje hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, unaprjeđenje skrbi za socijalno ugrožene i teško bolesne branitelje te promicanje vrijednosti Domovinskog rata.

Iznos financijske potpore po pojedinom programu/projektu može biti od najmanje 700 do najviše 11 tisuća eura. Programi i projekti moraju biti besplatni za krajnje korisnike, namijenjeni stanovnicima Zagrebačke županije te se mogu provoditi u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2026. godine. Uz to, prijave moraju obuhvaćati prioritetne aktivnosti, s jasno definiranim područjem provedbe i ciljnom skupinom korisnika.

Tekst javnog natječaja, upute za prijavitelje i prijavni obrasci nalaze se ovdje.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Rekonstrukcija u Kučama – Ulica Franje Lučića zatvara se na više mjeseci

Projekt vrijedan 1,33 milijuna eura trajat će 210 dana.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Grad Velika Gorica

U Kučama je krenula rekonstrukcija Ulice Franje Lučića, jedne od važnijih prometnica za mještane, ali i za stanovnike Čičke Poljane koji tom cestom svakodnevno putuju prema Velikoj Gorici. Radovi će trajati ukupno 210 dana. Ukupna vrijednost projekta, uključujući i premještanje stupova, iznosi 1.331.190,05 eura s PDV-om. Radove izvodi zajednica ponuditelja KOP Brežice, gradbeno podjetje d.d. i REGION projektivni biro Brežice d.o.o.

Projekt obuhvaća izgradnju nove prometnice s pješačkom stazom u duljini od 1.067 metara, zamjenu dotrajale vodoopskrbne mreže te izgradnju nove oborinske kanalizacije. Uredit će se i autobusna stajališta, čime bi se trebali poboljšati uvjeti za putnike i pješake. Paralelno s izgradnjom ceste bit će premješteno oko 30 stupova u vlasništvu HEP-a, a taj dio posla izvodi HEP – ODS.

Radovi se izvode u dvije faze. U prvoj fazi promet je preusmjeren obilaznim pravcem preko Ulice Miroslava Krleže i makadamskim putem. U drugoj fazi obilazni pravac vodit će Ulicom svetog Fabijana, Ulicom Pucekovići i ponovno Ulicom Miroslava Krleže.

Kako smo pisali ranije, zbog radova dolazi i do privremenih izmjena u trasi školskog autobusa. Dosadašnja stajališta u Ulici Franje Lučića privremeno su premještena na stajalište u Ulici Braće Radića, na križanju s Ulicom Franje Lučića, u oba smjera.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Svečani prijem naših uspješnih plesača i mažoretkinja

„Vi ste zaštitni brend Velike Gorice i naša budućnost“

Objavljeno

na

Objavio/la

Danas je u jutarnjem svijetlu Pučko otvoreno učilište ispunilo veselje i ponosni žamor naših talentiranih mladih članova i članica Plesnog kluba Megablast i Turopoljskih mažoretkinja.

U znaku pohvale za velike uspjehe i medalje, održan je svečani prijem koji je otvorila Petra Škrinjarić uz govor gradonačelnika Krešimira Ačkara.

– Svojim nizom uspjeha postali ste zaštitni brend Velike Gorice. Već prošle godine sam izrazio želju da se svake godine ovako viđamo, jer to znači da postižete kontinuirane izvanredne rezultate. Nastavit ćemo kao grad pratiti svaki vaš uspjeh jer upravo ste vi primjer svim drugim mladima i vi ste naša budućnost – poručio je gradonačelnik.

Plesni klub Megablast u Veliku Goricu donosi značajne uspjehe, a prošle su godine plesači potvrdili svoju talentiranost i ljubav prema plesu osvojivši srca na WDSF svjetskom prvenstvu u show danceu, donijeli doma zlatnu medalju i ostvarili uspjeh koji u Hrvatskoj još nitko nije u ovoj kategoriji ostvario.

Na IDO Svjetskom prvenstvu u breakingu, Izabela Tenžera osvojila je 1. mjesto u pojedinačnoj kategoriji. Filip Fabijanković i Roko Župančić također su osvojili 1. mjesto u kategoriji parova, dok je momčad Drobitelji zauzela 2. mjesto.

– Iza nas je još jedna uspješna godina, koja ne bi bila ovako uspješna bez podrške Grada – istaknula je Jelena Mihajlović predstavljajući svoj klub.

Turopoljske mažoretkinje također iza sebe nose broje uspjehe, a gotovo svaki događaj u našemu gradu uljepšaju svojim gracioznim nastupima. Nedavno su nam donijele zlato iz Beograda osvojivši prvo mjesto na velikom internacionalnom turniru „Belgrade 25“ u kategoriji tradicionalni mažoret ples.

– Ponosni smo što svih ovih 30 godina djelovanja udruge, možemo osiguravati opremu, treninge i odlaske na nastupe potpuno besplatno za sve članice – sve zahvaljujući potpori našega grada – istaknula je predsjednica udruge Turopoljskih mažoretkinja Radmila Đuračić.

Foto: Vanesa Miković

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Održan koncert ”Zlatna snaga – večer ljubavi i života” u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

Objavio/la

Svečani donatorski koncert ”Zlatna snaga – večer ljubavi i života” u organizaciji predsjednice Lige protiv raka Zagrebačke županije, prof.dr.sc. Sanje Kalambure, u suradnji s partnerima Turističkom zajednicom Velike Gorice, Veleučilištem Velika Gorica i Pučkim otvorenim učilištem Velika Gorica održan je jučer (srijeda, 04. veljače 2026., početak u 19 sati) u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica.

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Koncertom je simbolično obilježeno 15 godina predanog rada i djelovanja Lige. Ova večer bila je posvećena slavljenju života, zajedništva i snage ljudskog duha, uz zahvalnost svima koji su tijekom godina bili dio ove važne i plemenite misije. Organizator se posebno zahvalio donatorima HEP d.d. i Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb d.d., koji su svojim vrijednim donacijama pomogli organizaciju.

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Koncert su izveli istaknuti glazbenici Antonella Mails, sopran i prof. Vladimir Babin, klavir. Sopranistica iz Splita diplomirala je na Umjetničkoj akademiji u Splitu, a belcanto pjevanje usavršila na Međunarodnoj glazbenoj akademiji u Rimu. Godine 2024. programom Canzone Mediterranea obilježila je 30 godina umjetničkog djelovanja.

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Pijanist Vladimir Babin (rođen 1964. u Osijeku) već sa šesnaest godina upisao je Muzičku akademiju u Zagrebu gdje je i diplomirao 1985. godine. Poslijediplomski studij završio je na Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu. Njegovu bogatu koncertnu karijeru obilježila su brojna priznanja, a ostvario je i iznimnu pedagošku karijeru kao redoviti profesor klavira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Prije početka koncerta posjetiteljima u ispunjenoj dvorani kratkim govorima su se obratili predsjednica Sanja Kalambura i prof.dr.sc Damir Eljuga, predsjednik Hrvatske lige protiv raka.

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebaèke županije. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Glazbenu večer od dva sata ispunile su pjesme iz različitih žanrova (La vie en rose, Parla piu piano, La bambola, Samo jednom se ljubi, Historia de un amor, Your love, Mambo Italiano, Moja posljednja i prva ljubav, Caruso, My Way, Samo žena, i mnoge druge …).

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na kraju koncerta sjajne izvođače oduševljena publika pozdravila je dugotrajnim pljeskom, a predstavnici organizatora su im uručili brojne darove. Voditeljica programa bila je Ana Mirenić. Prigodni domjenak za sve bio je na prvom katu u Galeriji Trumbetaš.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Ačkar potvrdio: U Veliku Goricu dolazi gotovo 100 milijuna eura!

“Vanjski bazeni, javne garaže, pješačko-biciklistička infrastruktura – samo su neki od projekata koje ćemo uskoro moći realizirati zahvaljujući osiguranih 33 milijuna eura, čime Velika Gorica dobiva priliku postati regionalni centar.”

Objavljeno

na

Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar danas je na sjednici Hrvatskog sabora govorio u korist Prijedloga Zakona o regionalnom razvoju, zahvaljujući kojem će Grad Velika Gorica postati 23. ITU središte i imati na raspolaganju 33 milijuna eura za projekte koji će unaprijediti život Velikogoričana.

-Temeljni cilj ovog Zakona je smanjenje regionalnih razvojnih razlika, ali ne kroz jednokratne mjere, već kroz sustavan i dugoročno usmjeren razvoj. Velika Gorica, kao grad-predvodnik u realizaciji razvojnih projekata, dobiva priliku realizirati konkretne investicije koje građani mogu vidjeti i koristiti svaki dan – naglasio je gradonačelnik.

Upravo je jedan od najuspješnijih instrumenata regionalne politike u Hrvatskoj ITU mehanizam, jer gradovi koji su provodili ITU projekte pokazali su da integrirani teritorijalni pristup donosi mjerljive rezultate – od obnove javne i društvene infrastrukture, preko jačanja lokalnog gospodarstva, do podizanja kvalitete života građana.

-To su vidljivi projekti, stvarni razvoj, a ne teorija, poručio je Ačkar i objasnio kako novi zakon potiče suradnju i partnerstvo između države, županija, gradova i općina, kao i uključivanje privatnog sektora i civilnog društva.

-Takav integrirani pristup nužan je ako želimo ostvariti održiv razvoj koji se vidi u konkretnim projektima i investicijama. Vanjski bazeni, javne garaže, pješačko-biciklistička infrastruktura – samo su neki od projekata koje ćemo uskoro moći realizirati zahvaljujući osiguranih 33 milijuna eura čime dobiva priliku postati regionalni centar – dodao je gradonačelnik.

-To nam omogućuje veću samostalnost u definiranju razvojnih prioriteta i snažnu potporu europskih sredstava. Naime, sredstva su dosad bila alocirana gradovima-središtima županija, a Velika Gorica je bila naslonjena na Zagreb. Upravo novim Zakonom naš grad postaje centar na koji će se naslanjati druge jedinice lokalne samouprave – istaknuo je Ačkar i zahvalio na snažnoj podršci Vlade RH i predsjednika Andreja Plenkovića, što je naš grad prepoznat kao važan razvojni centar.

Podsjetimo, Grad Velika Gorica je do sada iz sredstava ITU mehanizma izgradio, među ostalim, Interpretacijski centar Muzeja Turopolja, Poduzetnički inkubator i biciklističku stazu, a kako je danas Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih odobrilo našem gradu više od 65 milijuna eura bespovratnih sredstava za školske projekte na području grada, dolazimo do ukupnog iznosa koji će se u skorijoj budućnosti uložiti na području grada – od gotovo 100 milijuna eura.

-Bilo kojoj političkoj opciji pripadali, činjenica je da nikada gradonačelnicima nije bilo na raspolaganju ovoliko europskih i drugih sredstava kojima se realiziraju brojni projekti, a zajedno, zakon i ITU mehanizam, osiguravaju učinkovit, pravedan i dugoročno održiv regionalni razvoj Republike Hrvatske – zaključio je Ačkar.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno