HOTNEWS

Kako nas prošlost definira i zašto je sada vrijeme za akciju?

Činjenica je da su nas situacije koje smo sami stvarali, ali i one u kojima smo sudjelovali, izgradili ljudima kakvi smo sada.

Objavljeno

prije 3 godine

7. prosinca 2022.

Objavio/la

Nevena Skočić

O ovome bi mogli pisati danima opisujući i vlastita i tuđa iskustva, ali činjenica je da nema veće istine od ove. Baš iz tog razloga u našem narodu se na ovu temu pojavilo puno poštapalica. Ja ću nabrojati neke, a vi me slobodno ispravite ili nadopunite.

„Zaklela se zemlja raju da se sve tajne doznaju.“

„Svaka rit dođe na šekret.“ – pardon maj frenč, ali ima ih još.

„Svaka cica dođe na kolica.“ – opet taj frenč, ali slikovito je.

Sigurna sam da ćete se i vi sjetiti još poneke, pa izvolite.

A zašto je ovo važno?

Pa zbog sadašnjosti. Zbog onoga što radimo sada, jer jednog dana i to će biti prošlost. Na žalost, ili na sreću, ili bolje da ne znamo da postoji, ali navodno vremeplov još uvijek nije izumljen. Dakle, nema šanse da vratimo vrijeme unazad i ispravimo pogreške. Iako su nas te pogreške, bile one namjerne ili nenamjerne izgradile u osobe koje smo danas, sami nosimo taj križ. Ppostoje ljudi koji su baš zbog tih pogrešaka na neki način stradali. Nije nužno da smo im nešto fizički učinili. Možda je naša boja glasa ili pogled u datom trenutku nekome tko je tada trebao samo zagrljaj, bilo dovoljno da odustane od nečeg većeg i važnijeg što je tada želio napraviti.

Sjetite se samo reakcija svojih roditelja kad ste im rekli da ste dobili lošu ocjenu ili da ste zaspali na prvi sat nastave ili na trening. Sjećate se tih pogleda punih razočarenja? A zapravo, riječ je samo o jednoj slaboj ocjeni i o jednom produženom snu koji je vjerojatno bio toliko lijep da vaše tijelo nije htjelo da ta vrsta ugode prekine. Kakve pak to veze ima s osobom koja sam ja danas?

Osobno i danas kad moja majka digne obrvu, meni se noge odrežu. Da. Moja mama. Žena, majka, kraljica koju volim najviše na svijetu i danas tim svojim pogledom dirigira moje reakcije na situacije o kojima ju informiram. I zato, ne zna baš sve. I bolje. Jer što ne znaš, ne boli.

Osobno sam odgajana da ne činim drugim što ne želim da se čini meni, ali život nije baš bio fer cijelim putem i u previše prilika sam bila primorana skrenuti s pravog puta. Vjerujem da ste se i vi nebrojeno puta našli u prilici da napravite nešto što recimo nije dobro za ljude oko vas ili jednu specifičnu osobu, ali je za vas u tom trenutku izgledalo kao najbolja opcija. Ponavljam, najbolja opcija – za vas.

Foto: Pixabay – Pixel 2013

Možda ću lakše objasniti na sljedećoj priči.

Srednja škola. Nova okolina. Ne poznajem nikoga. U trećem razredu sam prebačena u novu školu zato što nisam bila „po volji“ jednom profesoru koji me prva dva razreda uporno pokušao srušiti ne bi li mi dokazao da „Svevišnji zna za 5, on (profesor) zna za 4, a mi jadnici znamo za 3, 2 i 1“. Kreten. Da, dobro ste pročitali. Kreten. Nisam mu to tada rekla, jer nisam tako odgojena, ali danas bi me čuo. Sreća njegova da u vrijeme kad je on predavao djeca nisu imala „muda“ ili „neodgoj“ kakav imaju danas. Ali o njima ćemo nekom drugom prilikom.

Dakle, srednja škola, pubertet prelazi u adolescenciju, nesigurnost i loše slika o samoj sebi udaraju svom snagom, a ja moram steći nova poznanstva s pričom o prelasku u novu školu koju su ubrzo svi saznali.

I što se dogodi?

Naravno, nanjuše me važne cure iz razreda. One najvažnije za kojima su svi dečki okretali glavu i sve djevojke su se htjele družiti s njima. One koje su se oblačile kao pop zvijezde iz obožavanog časopisa „Bravo“ ili rijetko gledanog MTV-a, jer pobogu, jedan je TV u kući i sigurno se na njemu ne vrti MTV.

I na što su se nakačile? Pa naravno, na „novu curu koju su izbacili iz škole“ (njihova slatka interpretacija), ili vam ga – mene.

Zapazile su da mi je kosa preduga i da su vrhovi ispucani. Da, samo „seljače“ nose dugu kosu.

Da imam jedne traperice i da su stoput pokrpane, ali ja ih i dalje uporno svako večer perem i sušim na radijatoru ili s fenom da ne bi u školi bila u hlačama na kojima strše koljena.

Da za užinu jedem sendvič koji donesem od kuće jer nemam novaca za kantinu. Iskreno, mamini sendviči su bili puno ukusniji od smeća koje se već tada nudilo u školskim kantinama.

Da idem sama kući iako sam živjela blizu škole. Sigurno zato što se nitko sa mnom ne želi biti viđen.

Sve to što su one govorile u svojim malim grupicama, uspješno su pustile kao pouzdanu informaciju svim klincima u školi.

Foto: pexels-rodnae-productions

Jedan dan u naš razred došla je nova djevojka. Ubrzo su fokus prebacile na nju, jer o meni nisu imale više što izmisliti. Da vam budem iskrena, bilo mi je drago da su se okomile na nekog drugog, ali ova djevojka nije bila spremna ne reagirati na takve priče. Prošla je tešku ratnu priču i ovakve „gluposti“ bile su joj dječja igra. Jedan dan na hodniku, usred velikog odmora, dok smo svaka jele svoju užinu ne obraćajući pažnju na ljude oko sebe, prekipjelo joj je. Ustala je, stala nasred hodnika i na sav glas rekla: „Oni koji prste upiru u druge, ne žele da se njih gleda. Pogledajte malo bolje kokoške koje loše pričaju o meni sada i ne brinite i o vama su pričale.“ Nastao je muk. Ona je znakovito pogledala u smjeru tih djevojaka, kiselo se osmjehnula i vratila se na stepenicu na kojoj smo zajedno jele svoju užinu. Pojela je sendvič do kraja, okrenula se prema meni i rekla: „Idemo Nena, ne mogu ja stalno tuđe bitke voditi.“ Imala je 16 godina tada.

Danas, ta djevojka je žena koja se bori za prava zlostavljanih žena. Ona je već tada, vjerojatno zbog teškog ratnog puta koji je prošla i svih loših iskustava koja je imala kroz život, odredila sama sebi da će braniti žene. Počela je na teži način, braneći sebe i mene od djevojaka. Kad žena ženu napadne, tada najgore sile vladaju.

Ono što je važno napomenuti jest da je ta djevojka, danas divna i jaka žena, već tada organizirala pomoć izbjeglicama, kako u hrani i odjeći, pokojim praktičnim informacijama pa čak i dajući instrukcije djeci. I mene je vodila sa sobom. Tada sam od nje naučila da se svako dobro dobrim vraća, i zato već od tada živim tako da uvijek postoji način da se učini dobro, pa iako i ukazivanjem na problem. Ja osobno ne bi imala muda prozvati kokoške tako, ali ona jest. I iako mi je kasnije rekla da joj je bilo žao što je morala to napraviti, ali neki ljudi ne znaju drugačije nego da budu prozvani.

Foto: Pixabay – marusya

Da, bile smo mlade, zbunjene, ratni adolescenti. I većina nas se danas bavi nekim humantiranim radom. Neki tajno, neki javno. Nije ni važno zna li se, važno je da se pomogne. Neki od nas su pak posrnuli jer nisu uz sebe imali osobu koja bi im pružila ruku kad im je trebala. Činjenica je da su nas situacije koje smo sami stvarali, ali i one u kojima smo sudjelovali, izgradili ljudima kakvi smo sada.

Znam da na živce idem ljudima oko sebe kad govorim: „Živim danas jer nemam garanciju za sutra.“ ili „Stvaraj uspomene. Trebat će ti kad ostaneš sam i kad mozak počne izvoditi trikove s tvojim razumom.“

Živeći tako, pazi da nikog ne povrijediš putem.

Toliko od mene danas.

Voli vas vaša Nena.

HOTNEWS

Prvo pojačanje je – jedinica! Iz Poljske u Goricu stigao novi golman

Muhamed Šahinović (22) stavio je potpis na ugovor s HNK Goricom, zadužio broj jedan na dresu i pridružio se novim suigračima. Dosad je bio igrač poljskog Rakowa, a krenuo je u FK Sarajevu

Objavljeno

prije 14 sati

24. siječnja 2026.

Objavio/la

Marko Vidalina

Dan nakon što je trebala odigrati prvu utakmicu nastavka sezone, dva dana nakon što će tu prvu utakmicu nogometna proljeća zaista i odigrati, i to na svom stadionu, HNK Gorica dobila je prvog novog igrača u zimskom prijelaznom roku. Konkurenciju među vratnicama, naime, pojačao je 22-godišnji Muhamed Šahinović, Sarajlija koji dolazi iz poljskog Rakowa, čiji je član bio dvije godine.

Šahinović je dijete NK Sarajeva, u kojem je prošao cijelu omladinsku školu, da bi prvog dana 2024. godine postao član Rakowa u transferu teškom 300.000 eura. Samo tjedan dana poslije otišao je na jednogodišnju posudbu u slovačke Michalovce, gdje je upisao 12 nastupa.

Nakon povratka u Rakow nadao se ozbiljnijoj prilici, no u klubu su mu odmah pronašli novu posudbu, odnosno angažman u slovenskom Koperu. Nije ni tamo bilo idealno, ostao je bez ijednog nastupa u šest mjeseci u slovenskom nogometu, pa se ovoga ljeta vratio u Rakow, gdje je i ostao u prvom dijelu aktualne sezone, no bez prilike da stane na gol u službenoj utakmici. Jedini nastup u Ekstraklasi tako mu je ostao onaj iz remija (1-1) s varšavskom Legijom u travnju 2024. godine.

Posljednji službeni nastup Šahinović je imao u prosincu iste godine, u dresu Michalovca, a sve nabrojeno jasno sugerira da su se klub i mladi vratar spojili kako bi koristi imali svi. Šahinoviću treba minutaža, Gorici nedostaje golman koji bi bio konkurencija Matijašu i Žarkovu…

Iz kluba su svog novog člana predstavili ovih videom od 30 sekundi:

U ponedjeljak od 16 sati Gorica dočekuje Varaždin na svom stadionu, Šahinović će možda biti u konkurenciji već za taj susret, a trener Mario Carević nada se da će u danima pred nama doći još nekoliko pojačanja.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Zaustavljen promet prema Vukovini – policija preusmjerava sva vozila

Preko Novog Čiča!

Objavljeno

prije 3 dana

22. siječnja 2026.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

(Foto: Ilustracija)

Kako nam javljaju čitatelji koji voze od Velike Gorice prema Vukovini, policija preusmjerava sav promet na Velikogoričku ulicu preko Novog Čiča, pa računajte na nešto dužu vožnju.

Doznajemo da je razlog prometna nesreća koja se dogodila pred Starim Čičem, pa će ovakav režim potrajati do završetka policijskog očevida.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Otvoren novi prostor u sklopu projekta InterWine! Ačkar – ovo je prekrasna točka koja će dati bogatiji sadržaj gradu

Novi prostor dio je europskog projekta koji Veliku Goricu povezuje s vinarskim i kulturnim destinacijama u Hrvatskoj i Sloveniji.

Objavljeno

prije 3 dana

22. siječnja 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Jutros su svečano otvorene i predstavljene nove InterWine prostorije, namijenjene promociji kulturne baštine i vinskog turizma Vukomeričkih gorica. Riječ je o dijelu međunarodnog projekta InterWine, financiranog sredstvima Europske unije kroz program Interreg Slovenija – Hrvatska, koji povezuje Veliku Goricu, Pušću i Brežice u zajedničku prekograničnu turističku priču.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Novo uređeni prostor služit će kao mjesto susreta, prezentacije i promocije, od lokalne vinske ponude i tradicije vinogradarstva do kulturne baštine Turopolja. Istodobno, InterWine prostorije zamišljene su kao trajna točka razvoja novog turističkog proizvoda i nakon završetka projekta. Otvaranju su prisustvovali gradonačelnik Velike GoriceKrešimir Ačkar, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Grozd Vlado Mikulčić.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović istaknula je kako Velika Gorica ovim projektom dobiva prostor koji nadilazi klasičnu turističku funkciju. Naglasila je da InterWine nije samo projekt infrastrukture, već stvaranja identiteta i dodatne vrijednosti te da je ovim projektom Velika Gorica dobila prostor susreta, inovativnosti i budućnosti.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

“Velika mi je čast da otvaramo naš treći prostor u sklopu projekta InterWine kojim njegujemo, ne samo kulturnu baštinu nego i vinski turizam, ali prije svega održivost koju moramo svi stvarati u našim načinima života i dobivati jednu dodatnu vrijednost. Baš dodatna vrijednost dogodila se ovdje u našem divnom gradu Velikoj Gorici koja propulzivno raste i koja stvara, ne samo novu priču za nove stanovnike, već jednako tako za djelatnike i turističke djelatnike i sve nas koji stvaramo nešto dodatno kako bi naš identitet baš u ovom kraju ostao i bio prepoznatljiv”, istaknula je Alilović.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Zahvalama i lijepim riječima pridružio se i predsjednik Udruge vinara i vinogradara Grozd Vlado Mikulčić. “Nadam se da će korištenje ovog reprezentativnog prostora doprinijeti da se razvoj vinogradarstva i vinarstva u lijepom našem Turopolju digne na još veću razinu”. Također, pozvao je sve građane u subotu, na obilježavanje Vincekova i početak nove vinogradarske godine.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Na posebnu važnost projekta za samu Veliku Goricu, osvrnuo se gradonačelnik Krešimir Ačkar koji je naglasio da je ovo još jedan u nizu uspješnih projekata na području grada.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

“Pozdravljam i našega predsjednika i cijelu udrugu i članove vinogradarske udruge Grozd koja djeluje već 25 godina i koja je jedan od motivatora ovoga cijeloga projekta jer smo vidjeli svrhu, potrebu u turističkome sadržaju da tako jedan prekrasan trud konačno bude nagrađen. Prekrasno je to kada možemo otvoriti danas, ovakvoga oblika europska sredstva prostorije, uz ono što uvijek volim naglasiti unazad nekoliko godina da pogledate ovu gradsku četvrt Stari grad, pogotovo ovih nekoliko 100 metara kvadratnih i onda svim svojim suradnicima kažem da je ovo novo naličje staroga grada. Ovdje je nekada bilo rodilište, Šetalište Franje Lučića, preko puta je, kako je od milja zovemo, “Velikogorička katedrala” koja je unazad nekoliko godina u potpunosti obnovljena, također, šetalište je potpuno obnovljeno, a cijela jedna nova sfera i povijest Muzeja Turopolja je počela s Interpretacijskim centrom Muzeja Turopolje. Ovdje se uistinu nalaze povijest i budućnost u jednome. Uz kulturno, sportsko i intelektualno obrazovanje i sve ono što smo povukli preko 100 milijuna eura iz fondova EU, države i županije, ovo je jedna prekrasna točka koja će dodatno dati bogatiji sadržaj našem gradu”, rekao je Ačkar.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Nositelj projekta InterWine je Turistička zajednica Zagrebačke županije, a uz Grad Veliku Goricu i Općinu Pušća u projektu sudjeluju Obrtničko učilište – ustanova za obrazovanje odraslih, Zavod za podjetništvo turizem in mladino Brežice, Univerzu v Mariboru, Fakultet za turizam, Brežice i Posavski muzej Brežice. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1,38 milijuna eura.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Potez koji odjekuje Županijom, Marko Pancirov napušta Samobor i vraća se na klupu Mraclina

Objavljeno

prije 6 dana

19. siječnja 2026.

Objavio/la

Vitomir Štuban

Mraclin je u nastavak sezone ušao s važnom promjenom na klupi. Novi, ali ujedno i dobro poznati trener seniorske momčadi ponovno je Marko Pancirov – Pančo, koji se na mraclinsku Grabu vraća nakon više godina i uspješnog rada u drugim sredinama. Pancirov je prvi put preuzeo Mraclin u listopadu 2018. godine, a već u sljedećoj sezoni ostvario je značajan rezultat. U prvenstvu prekinutom pandemijom koronavirusa Mraclin je pod njegovim vodstvom završio jesenski dio na drugom mjestu, a potom kroz kvalifikacije protiv Pušće izborio plasman u Jedinstvenu županijsku ligu. Uslijedila je i dobra jesen u Jedinstvenoj županijskoj ligi, završena na trećem mjestu, nakon čega su se Pancirov i Mraclin krajem 2020. godine sporazumno razišli. Ipak, veza očito nikada nije u potpunosti prekinuta.
U Mraclin dolazi iz Samobora, gdje je u jesenskom dijelu sezone s momčadi osvojio drugo mjesto u III. NL Centar. Njegov povratak na Grabu dolazi u trenutku kada se Mraclin natječe u IV. NL Središte Zagreb – skupina B, a u klubu ne skrivaju očekivanja.
– Marko je trener koji poznaje klub, sredinu i mentalitet momčadi. Znamo što nam je donio prvi put i vjerujemo da može ponovno stabilizirati ekipu i dati joj jasan smjer – poručuju iz kluba – Ne radi se o kratkoročnom rješenju. Želimo mir, kontinuitet i iskorak. Povratak Pancirova vidimo kao logičan potez u tom smjeru – ističu iz uprave Mraclina.
Hoće li Pancirov uspjeti podignuti momčad koja je jesenski dio odradila osrednje i usmjeriti je prema gornjem dijelu ljestvice, pokazat će nastavak prvenstva.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Održana redovna sjednica Skupštine Udruge žena Kobilić

Objavljeno

prije 6 dana

19. siječnja 2026.

Objavio/la

David Jolić

Udruga žena Kobilić koja je osnovana u mjesecu studenom 2025. održala je svoju prvu redovnu izvještajnu sjednicu Skupštine Udruge. Sjednica je održana u Društvenom domu u Kobiliću, u subotu, 17. siječnja 2026. godine, s početkom u 19 sati. Sjednicu je vodila Doris Komadina, predsjednica Udruge, a s njom su u Radnom predsjedništvu bile Petra Vukadin, dopredsjednica, Mirna Grabović, Anita Višić, ovjeroviteljice zapisnika i zapisničarka Marijana Kirinić.