Povežite se s nama

HOTNEWS

Još uvijek mi koljena klecaju…

Ovo je sigurno rečenica koju svaka žena rado izgovara, ali nekako mi se čini da to nije dovoljno često.

Objavljeno

na

Ovo je sigurno rečenica koju svaka žena rado izgovara, ali nekako mi se čini da to nije dovoljno često.

Svaki put kad sam u prilici, ispričam ovu anegdotu, čisto da se ljudi malo nasmiju.

Dakle, rano jutro, gužva u tramvaju. Tmurna lica putnika ukazuju da će dan biti sve samo ne zanimljiv. Učenici krmeljavih očiju sudaraju se sami sa sobom, penzioneri tko zna iz kojeg razloga ranom zorom se vozaju javnim prijevozom, ali recimo da idu doktoru ili čuvati unuke, i radnička klasa koja se vuče na svoja odredišta gdje zarađuju za koricu kruha. Napominjem radnja se odvija prije dvadesetak godina, tako da nije bilo buljenja u mobitele, već su ljudi stvarno razgovarali.

Moja prijateljica Željka, sva sretna što je uspjela uloviti stolicu na okretištu u Dubravi, jer se vozi skoro skroz do Črnomerca, nakon neprospavane noći zbog bolesnog sina, gleda u daljinu i razmišlja što joj je sve ovo trebalo. Nakon nekog vremena osjeti da se netko naslanja na nju i pogleda, a kad ono djedica od svojih sedamdesetak godina. Zamoli ona njega da se odmakne i da se ne trlja o nju, a on ništa. Nakon nekog vremena ponovi on radnju i moja Željka nervoznim glasom ponovno zamoli djedicu da se odlijepi od nje. Imao je on gdje stati, pa čak i sjesti, ali eto, on je htio sjesti baš tu gdje ona sjedi. Nakon što je shvatio da moja Željka ne mrda sa svoje pozicije, na glas je prokomentirao:

„Ah ta današnja mladež. Ne želi ustati starijoj osobi u tramvaju! Pa zar vas nisu učili da trebate ustupiti svoje mjesto starijoj osobi ili trudnici?“

Na što je moja Željka, ljubim ju u čelo slavonsko, ponosno rekla: „Pa ja sam trudna!“

Djedica ju je sumnjičavo pogledao i pitao: „A da? Pa koliko? Ne vidi se ništa!“

A moja najdraža će na to: „Evo 20 minuta! Još mi koljena klecaju.“

Djedica se okrenuo i sjeo nekoliko mjesta iza nje, a ostatak putnika se nasmijao. Možda će dan ipak biti dobar.

I što smo naučili iz ove priče? Dakle, i prije 20 godina duhovit i pristojan odgovor riješio je neugodnu situaciju. Smijeh je lijek i nužan je na dnevnoj bazi svima nama.

Foto: pexels-loc-dang

Ali nije naslov ove kolumne o smijehu. Naslov je o koljenima koja klecaju. Da pojasnim o kakvom klecanju je riječ, za one koje kao nisu shvatile poantu priče ili još gore, nikad nisu doživjele tako nešto. Iskreno, ja mogu govoriti samo iz svog iskustva ili iskustva prijateljica koje samnom dijele sočne priče iz svog intimnog života, ali nisam nikad čula da je muškarac rekao da su mu nakon seksa klecala koljena. Dečki, jel’ moguće to? Ako jest, opišite nam malo kakav to seks mora biti da vama koljena klecaju. Ok, ako nećete javno, pišite meni pa ću ja prepričati to čudo. Pokazne vježbe nisu potrebne, vjerovat ću vam na riječ. Iako, imam par frendica koje bi pokaznu vježbu možda i trebale.

Foto: Pexels-cottonbro-studio

No, vratimo se mi klecanju koljena. Iako većina nas zna uživati u sexu, bar u ovim 40+ godinama, jer budimo realni, tek tada seks postaje zanimljiv, neki još uvijek ne znaju objasniti partneru što i kako žele. Da li je u pitanju strah da se partner ne bi uvrijedio ili da možda ne bi želio učiniti ono što mi želimo u tom trenu, različito je od situacije do situacije. Međutim, kad imate partnera koji vas osluškuje, prati vaše pokrete i reakcije, kojeg još više pali kad vi uživate i to mu daje dodatnu motivaciju da isprobava nove stvari i pomiče granice izdržljivosti, e tad su i nuspojave nakon takvog seksa drugačije. Ima muškaraca koji stvarno imaju mogućnost shvatiti što ona želi u tom trenutku. Nije to došlo odjednom i nije on rođen s tom super moći, to su oni zajedno stvorili. Ona načinom na koji prezentira svoje reakcije, istovremeno osluškujući njega i njegove potrebe, reakcije, ideje, a on time što koristi obje glave. U gornjoj zapisuje svaki pogodak i promašaj, a donjom, jel’ odrađuje praktični dio. No nije donja glava nužna za klecanje koljena. Mnogi muškarci su bolji u nekim drugim radnjama, nekim drugim dijelovima tijela a koje njihovim partnericama puno više pašu od klasičnog spoja ključa i brave. To može biti na kraju, kao šlag na tortu.

Foto: Pexels-cottonbro-studio

Evo recimo imam prijateljicu koja već mjesecima hoda s likom koju ju nije oralno zadovoljio, ali inzistira da ona njega oralno zadovolji. Jel to fer? E pa nije buraz. Ili se spusti u donju ložu ili ‘đenja. Pa nemreš samo dobiti, a ništa dati. Ne možeš nešto tražiti a istovremeno nisi spreman isto učiniti. Zapamtite si to idući put kad bacite ženu na koljena i zatražite da vam pozdravi mališana ili kako ga već zovete. Druga je priča da ona to ne voli, pa onda ok. Ali žena ga to traži, a on uvijek neki izgovor nađe. Sad će reći jedan moj frend (ili više njih): „Daj joj moj broj.“

I budem, samo se javite i kad me već zovete objasnite mi ono s klecanjem koljena kod muškaraca. Ako želite priznati da se to i vama dogodilo. I ne zovite u radno vrijeme da mi kolege ne flipnu od teme, jer ja o tome mogu pričati bilo kada i bilo gdje.

Foto: Pexels-cottonbro-studio

Osobno, taj osjećaj klecanja koljena je kod mene uvijek povezan s blesavim osmjehom na licu. Dakle izgledam kao da sam na nekim aditivima za bolje raspoloženje. Uopće vas ne registriram, samo kimam i smješkam se. Dakle ako me sretne ikad takvu, obratite pažnju na koljena. Jer, fakat se vidi kak klecaju.

Bravo Neno, napišeš ovakvu temu prije velikog okupljanja na kojem će biti barem 200 ljudi koji će ovo pročitati i sigurna sam da će barem jedan imati hrabrosti iz publike viknuti „Neno, jel ti klecaju koljena?“.

Naravno da ću odgovoriti.

Primijetili ste da smo se prebacili na malo konkretnije teme, jer eto imam popis od 16 naslova koje mi je moja muza nabacila, pa samo da vas pripremim. Bit će zanimljivo. Časna riječ.

Do iduće srijede, razgovarajte sa svojim partnericama. Nek i njima klecaju koljena kao meni ponekad. Znat će vam vratiti.

Voli vas vaše Nevena

CityLIGHTS

Učilište koje je generacijama bilo prvi korak u svijet kulture i znanja slavi 66. rođendan

Institucija je osnovana 1960. godine kao Narodno sveučilište općine Velika Gorica.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: POUVG

„Danas slavimo 66 godina postojanja Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica – 66 godina znanja, kulture, kreativnosti i zajedništva! “

Upravo kroz ovu poruku iz Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica obilježavaju značajnu obljetnicu institucije koja već desetljećima oblikuje društveni i kulturni život grada. Tim povodom zahvalili su svima koji su bili dio njihova puta: „Hvala svima vama – polaznicima, posjetiteljima, suradnicima i prijateljima – koji ste dio naše priče i koji s nama već 66 godina stvarate prostor u kojem se uči, istražuje, stvara i uživa.“

Građane su ujedno pozvali da im se pridruže na proslavi. Rođendanski program održat će se u subotu, 25. travnja, s početkom u 10 sati na platou ispred Učilišta.

Mjesto gdje su počinjale brojne životne priče

Za velik broj građana Velike Gorice upravo je ova ustanova bila prostor prvih iskustava  od prvog odlaska u kazalište ili kino, prvog koncerta ili izložbe, ali i prvog susreta s knjigom, glazbom ili stranim jezikom. Ondje su mnogi naučili prve note, zaplesali prve plesne korake, sjeli za upravljač automobila ili slušali program na lokalnoj radio postaji. Neki su upravo u Učilištu objavili svoju prvu knjigu ili postavili svoju prvu izložbu. Institucija je osnovana 1960. godine kao Narodno sveučilište općine Velika Gorica. Tijekom narednih desetljeća više je puta mijenjala naziv – među ostalim nosila je ime Narodno sveučilište „Juraj Kokot“ i Narodno sveučilište Velika Gorica – da bi 11. studenoga 1999. dobila današnji naziv.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Mala djela, velika radost: humanitarna akcija u vrtiću Lojtrica

Ova inicijativa još jednom potvrđuje kako organizirano djelovanje i angažman zajednice mogu donijeti konkretne rezultate i unijeti radost u živote najmlađih

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Dječji vrtić Lojtrica

Ukupno 19 djece iz Centra Slava Raškaj primilo je prigodne darove u humanitarnoj akciji koju su organizirali djelatnici Dječjeg vrtića Lojtrica, obilježavajući pritom Svjetski dan dobrih djela.

Riječ je o globalnoj inicijativi Good Deeds Day koja se od 2007. godine provodi diljem svijeta s ciljem poticanja ljudi na konkretne geste solidarnosti i širenje pozitivnih vrijednosti u zajednici. Upravo tim povodom, zaposlenici vrtićkog objekta u Smendrovićevoj ulici u Velikoj Mlaki odlučili su djelovati zajednički i usmjeriti pomoć onima kojima je najpotrebnija.

Humanitarna akcija bila je usmjerena na prikupljanje stvari prema stvarnim potrebama djece iz Centra. Popis želja sastavili su sami korisnici uz pomoć svojih odgojitelja i učitelja, čime je cijela inicijativa dobila osobniji i neposredniji karakter. Prikupljali su se odjeća, školski pribor, kozmetika i slatkiši.

U provedbi akcije sudjelovali su svi zaposlenici – od odgojitelja i stručnog tima do djelatnika kuhinje i tehničkog osoblja, čime je dodatno naglašena snaga zajedništva unutar ustanove.

Darove je primilo osam djevojčica i jedanaest dječaka, a svako dijete dobilo je poklon od dva darivatelja. Svi prikupljeni paketi pažljivo su pripremljeni i zapakirani u ukrasne kutije, uz poruku:

„Draga djeco, neka vam ovaj dan bude podsjetnik da je dobrota supermoć koju svi imate. Koristite ju svaki dan!“

Ova inicijativa još jednom potvrđuje kako organizirano djelovanje i angažman zajednice mogu donijeti konkretne rezultate i unijeti radost u živote najmlađih, podsjećajući pritom na važnost svakodnevnog činjenja dobrih djela.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Mališani iz Lojtrice zasadili drvo i obilježili Dan planeta Zemlje

Samo zajedničkim snagama možemo graditi ljepšu i zeleniju budućnost!

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: VG Čistoća

Sadnjom drveta u dvorištu dječjeg vrtića Lojtrica u Velikoj Mlaki obilježen je Dan planeta Zemlje, uz sudjelovanje djece, odgojitelja te djelatnika VG Čistoće i VG Komunalca.

U opuštenoj i edukativnoj atmosferi najmlađi su, uz podršku komunalnih službi, aktivno sudjelovali u sadnji, čime su na simboličan način dali doprinos očuvanju okoliša. Ovakve aktivnosti imaju važnu ulogu u razvijanju svijesti o prirodi i odgovornom ponašanju već od najranije dobi.

Tijekom susreta naglasak je stavljen na zajedništvo i važnost konkretnih poteza u zaštiti okoliša, a posađeno drvo ostaje kao trajni podsjetnik na tu poruku.

“Hvala svim mališanima i odgojiteljima na suradnji i prekrasnom druženju. Jer samo zajedničkim snagama možemo graditi ljepšu i zeleniju budućnost!”, poručili su iz VG Čistoće.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Jurjevski krijes u Velikoj Mlaki – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta

Objavljeno

na

Objavio/la

Jurjevski krijes zapaljen je i ove godine u Velikoj Mlaki, uoči blagdana sv. Jurja, u srijedu 22. travnja 2026. godine. Riječ je o jednom od najprepoznatljivijih i najljepših običaja Turopolja, koji simbolično označava dolazak proljeća, obnovu života i snagu zajedništva. Ovogodišnje obilježavanje ima i posebno povijesno značenje – Velika Mlaka slavi 700. obljetnicu prvog službenog spomena mjesta, čime se Jurjevo 2026. dodatno upisuje u kulturni i identitetski okvir lokalne zajednice.

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Program je održan uz pokroviteljstvo Plemenite opčine turopoljske i sudjelovanje brojnih lokalnih udruga: Sučija Velika Mlaka, KUD Velika Mlaka, Društvo žena Velika Mlaka, DVD Velika Mlaka, Podružnica umirovljenika Velika Mlaka, Plesni klub Barbara, UVDR VG – Klub Josip Zidar, URV 2. gardijske brigade Gromovi (Zagrebačka podružnica) te Mjesni odbor Velika Mlaka.

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Očuvanje običaja kroz pjesmu i ples Za kulturno-umjetnički program zaslužan je bio KUD Velika Mlaka, koji je kroz folklorni i glazbeni nastup prikazao kako se nekada obilježavalo Jurjevo. Izvedene su tradicionalne pjesme koje su pratile jurjaške ophode kućama, poput ”I ovo se klanja” i ”Lepi Juro”, ”Turopolje moje drago” te ”Naše selo Mlaka je”, velikomlačka himna. Tijekom nastupa mlađi članovi KUD-a podijelili su grančice, simbol obnove i života, čime se dodatno naglašava povezanost tradicije i mlađih generacija.

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Svečani trenutak – paljenje Jurjevskog krijesa Vrhunac večeri bilo je paljenje Jurjevskog krijesa, nakon čega je uslijedilo druženje uz tradicijske turopoljske kolače među kojima su zlevanka, buhtle, gibanica te Turopoljska savijača od čvaraka i sira.

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Organizatori ističu kako Jurjevo u Velikoj Mlaki nije samo kulturna manifestacija, već i važan dio očuvanja lokalnog identiteta te povezivanja generacija. U nadi da će se nagodinu okupiti opet, podsjetili su na poznatu turopoljsku izreku: ”Tko ni pri kresu, taj bu k letu v lesu.”

Tekst: Ivana Andrić Penava, predsjednica Društva žena Velika Mlaka

Galerija fotografija

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Grad koji raste iz dječjih ideja: Velika Gorica dobila svoje ‘Drvo budućnosti’

Budućnost ovoga grada pripada djeci i njihove poruke ćemo probati implementirati u što kraćem vremenskom roku na zadovoljstvo svih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

Velika Gorica ovogodišnji Dan planeta Zemlje obilježila je instalacijom „Drvo budućnosti Velike Gorice“, koja je danas u 11 sati bila predstavljena na Trgu Stjepana Radića uz sudjelovanje gradonačelnika Krešimira Ačkara.

Poseban naglasak stavljen je na uključivanje djece – učenici trećih razreda goričkih osnovnih škola sudjelovali su u programu ispisujući svoje ideje o očuvanju okoliša i razvoju grada na simboličnim „listovima“.

Instalacija, visoka tri metra i izrađena od kartona, zamišljena je kao otvoreni prostor za poruke najmlađih o održivijoj budućnosti. Time projekt dobiva i edukativnu dimenziju, potičući djecu na promišljanje o okolišu i vlastitoj ulozi u zajednici.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je važnost uključivanja najmlađih u ekološke teme od najranije dobi: “Okupili smo se po prvi puta oko našega drva budućnosti grada Velike Gorice, koja na najljepši mogući način simbolizira ono što smo danas željeli u ime Dana planeta Zemlje pokazati. Inicijativu u kojoj se naši najmlađi već od rane predškolske i školske dobi odgajaju s ekologijom, vodeći računa o svemu onome kako ćemo ostaviti planet”.

Cijeli koncept razvijen je i proizveden lokalno, u suradnji s tvrtkom Velprom, a temelji se na principima kružne ekonomije. Nakon završetka događanja, skulptura će biti u potpunosti reciklirana.

Kako bi se inicijativa proširila i na najmlađe sugrađane, mini verzije „Drva budućnosti“ bit će postavljene u 15 goričkih vrtića. Ačkar je pritom naglasio opseg aktivnosti: “Oko 15 manjih stabala je zasađeno u našim dječjim vrtićima i osnovnim školama. Ono što je jako bitno, 40 pravih stabala će se danas zasaditi.  Svi zajedno moramo još više raditi, prionuti i odgojiti djecu da upozoravaju okolinu oko sebe na bitnost zaštite prirode i da čuvamo planet jer on je naš jedan jedini”.

‘Dječja zrelost je nevjerojatna’

Uključivanje djece u projekt otvorilo je i pitanje njihove percepcije ekoloških problema. Na upit o tome razumiju li dovoljno složenost problematike, gradonačelnik je poručio: Nevjerovatno je koliko često puta se nađete u situaciji da vas iznenadi njihova zrelost. Upravo danas su oni manifestirali na najbolji mogući način svoju zrelost, gdje pohvaljujem sve one koji zajedno s njima kreativno sudjeluju u tome dijelu njihovog života.  Budućnost ovoga grada pripada njima i njihove poruke ćemo probati implementirati u što kraćem vremenskom roku na zadovoljstvo svih.”

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno