ktc
Povežite se s nama

HOTNEWS

Još uvijek mi koljena klecaju…

Ovo je sigurno rečenica koju svaka žena rado izgovara, ali nekako mi se čini da to nije dovoljno često.

Objavljeno

na

Ovo je sigurno rečenica koju svaka žena rado izgovara, ali nekako mi se čini da to nije dovoljno često.

Svaki put kad sam u prilici, ispričam ovu anegdotu, čisto da se ljudi malo nasmiju.

Dakle, rano jutro, gužva u tramvaju. Tmurna lica putnika ukazuju da će dan biti sve samo ne zanimljiv. Učenici krmeljavih očiju sudaraju se sami sa sobom, penzioneri tko zna iz kojeg razloga ranom zorom se vozaju javnim prijevozom, ali recimo da idu doktoru ili čuvati unuke, i radnička klasa koja se vuče na svoja odredišta gdje zarađuju za koricu kruha. Napominjem radnja se odvija prije dvadesetak godina, tako da nije bilo buljenja u mobitele, već su ljudi stvarno razgovarali.

Moja prijateljica Željka, sva sretna što je uspjela uloviti stolicu na okretištu u Dubravi, jer se vozi skoro skroz do Črnomerca, nakon neprospavane noći zbog bolesnog sina, gleda u daljinu i razmišlja što joj je sve ovo trebalo. Nakon nekog vremena osjeti da se netko naslanja na nju i pogleda, a kad ono djedica od svojih sedamdesetak godina. Zamoli ona njega da se odmakne i da se ne trlja o nju, a on ništa. Nakon nekog vremena ponovi on radnju i moja Željka nervoznim glasom ponovno zamoli djedicu da se odlijepi od nje. Imao je on gdje stati, pa čak i sjesti, ali eto, on je htio sjesti baš tu gdje ona sjedi. Nakon što je shvatio da moja Željka ne mrda sa svoje pozicije, na glas je prokomentirao:

„Ah ta današnja mladež. Ne želi ustati starijoj osobi u tramvaju! Pa zar vas nisu učili da trebate ustupiti svoje mjesto starijoj osobi ili trudnici?“

Na što je moja Željka, ljubim ju u čelo slavonsko, ponosno rekla: „Pa ja sam trudna!“

Djedica ju je sumnjičavo pogledao i pitao: „A da? Pa koliko? Ne vidi se ništa!“

A moja najdraža će na to: „Evo 20 minuta! Još mi koljena klecaju.“

Djedica se okrenuo i sjeo nekoliko mjesta iza nje, a ostatak putnika se nasmijao. Možda će dan ipak biti dobar.

I što smo naučili iz ove priče? Dakle, i prije 20 godina duhovit i pristojan odgovor riješio je neugodnu situaciju. Smijeh je lijek i nužan je na dnevnoj bazi svima nama.

Foto: pexels-loc-dang

Ali nije naslov ove kolumne o smijehu. Naslov je o koljenima koja klecaju. Da pojasnim o kakvom klecanju je riječ, za one koje kao nisu shvatile poantu priče ili još gore, nikad nisu doživjele tako nešto. Iskreno, ja mogu govoriti samo iz svog iskustva ili iskustva prijateljica koje samnom dijele sočne priče iz svog intimnog života, ali nisam nikad čula da je muškarac rekao da su mu nakon seksa klecala koljena. Dečki, jel’ moguće to? Ako jest, opišite nam malo kakav to seks mora biti da vama koljena klecaju. Ok, ako nećete javno, pišite meni pa ću ja prepričati to čudo. Pokazne vježbe nisu potrebne, vjerovat ću vam na riječ. Iako, imam par frendica koje bi pokaznu vježbu možda i trebale.

Foto: Pexels-cottonbro-studio

No, vratimo se mi klecanju koljena. Iako većina nas zna uživati u sexu, bar u ovim 40+ godinama, jer budimo realni, tek tada seks postaje zanimljiv, neki još uvijek ne znaju objasniti partneru što i kako žele. Da li je u pitanju strah da se partner ne bi uvrijedio ili da možda ne bi želio učiniti ono što mi želimo u tom trenu, različito je od situacije do situacije. Međutim, kad imate partnera koji vas osluškuje, prati vaše pokrete i reakcije, kojeg još više pali kad vi uživate i to mu daje dodatnu motivaciju da isprobava nove stvari i pomiče granice izdržljivosti, e tad su i nuspojave nakon takvog seksa drugačije. Ima muškaraca koji stvarno imaju mogućnost shvatiti što ona želi u tom trenutku. Nije to došlo odjednom i nije on rođen s tom super moći, to su oni zajedno stvorili. Ona načinom na koji prezentira svoje reakcije, istovremeno osluškujući njega i njegove potrebe, reakcije, ideje, a on time što koristi obje glave. U gornjoj zapisuje svaki pogodak i promašaj, a donjom, jel’ odrađuje praktični dio. No nije donja glava nužna za klecanje koljena. Mnogi muškarci su bolji u nekim drugim radnjama, nekim drugim dijelovima tijela a koje njihovim partnericama puno više pašu od klasičnog spoja ključa i brave. To može biti na kraju, kao šlag na tortu.

Foto: Pexels-cottonbro-studio

Evo recimo imam prijateljicu koja već mjesecima hoda s likom koju ju nije oralno zadovoljio, ali inzistira da ona njega oralno zadovolji. Jel to fer? E pa nije buraz. Ili se spusti u donju ložu ili ‘đenja. Pa nemreš samo dobiti, a ništa dati. Ne možeš nešto tražiti a istovremeno nisi spreman isto učiniti. Zapamtite si to idući put kad bacite ženu na koljena i zatražite da vam pozdravi mališana ili kako ga već zovete. Druga je priča da ona to ne voli, pa onda ok. Ali žena ga to traži, a on uvijek neki izgovor nađe. Sad će reći jedan moj frend (ili više njih): „Daj joj moj broj.“

I budem, samo se javite i kad me već zovete objasnite mi ono s klecanjem koljena kod muškaraca. Ako želite priznati da se to i vama dogodilo. I ne zovite u radno vrijeme da mi kolege ne flipnu od teme, jer ja o tome mogu pričati bilo kada i bilo gdje.

Foto: Pexels-cottonbro-studio

Osobno, taj osjećaj klecanja koljena je kod mene uvijek povezan s blesavim osmjehom na licu. Dakle izgledam kao da sam na nekim aditivima za bolje raspoloženje. Uopće vas ne registriram, samo kimam i smješkam se. Dakle ako me sretne ikad takvu, obratite pažnju na koljena. Jer, fakat se vidi kak klecaju.

Bravo Neno, napišeš ovakvu temu prije velikog okupljanja na kojem će biti barem 200 ljudi koji će ovo pročitati i sigurna sam da će barem jedan imati hrabrosti iz publike viknuti „Neno, jel ti klecaju koljena?“.

Naravno da ću odgovoriti.

Primijetili ste da smo se prebacili na malo konkretnije teme, jer eto imam popis od 16 naslova koje mi je moja muza nabacila, pa samo da vas pripremim. Bit će zanimljivo. Časna riječ.

Do iduće srijede, razgovarajte sa svojim partnericama. Nek i njima klecaju koljena kao meni ponekad. Znat će vam vratiti.

Voli vas vaše Nevena

CityLIGHTS

Kap po kap do zlata: Lekenik slavio najbolje vinare i vrhunsku berbu

Manifestaciju je organizirala Udruga vinogradara i voćara Sv. Bartol Letovanski Vrh, uz potporu i pokroviteljstvo Općine Lekenik i Turističke zajednice Općine Lekenik.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Općina Lekenik

Ukupno 57 vina ocijenjeno je na 21. Izložbi vina Općine Lekenik, a stručna komisija izdvojila je četiri uzorka koja su zaslužila najviše priznanje, veliko zlato.

Rezultati ocjenjivanja pokazali su visoku razinu kvalitete ovogodišnjih uzoraka. Uz četiri velika zlata, dodijeljeno je i 26 zlatnih medalja, 14 srebrnih, četiri brončane medalje te devet priznanja.

Najuspješnijim vinima pripala je i posebna načelnikova nagrada, koju su osvojili Marijan Dolovčak za škrlet te Dalibor Romac za mješavinu bijelih sorti.

Vinari predstavili rad pred publikom

Sama izložba održana je u petak, 17. travnja 2026. godine, u večernjim satima u Vatrogasnom domu u Letovaniću. Vinogradari su ondje izložili svoja vina i omogućili posjetiteljima kušanje.

Uz proizvođače, događaj je okupio i brojne goste, među kojima su bili predstavnici udruga i organizacija te lokalni i županijski dužnosnici. Među njima su bili načelnik Božidar Antolec, općinski vijećnici, potpredsjednici Općinskog vijeća Vesnica Bušić i Saša Kirin te županijski vijećnik Željko Sklepić.

Glazba i domaći proizvodi

Za atmosferu tijekom večeri bio je zadužen Tamburaški sastav DurMol, a posjetitelji su uz vina mogli kušati i razne domaće proizvode.

Manifestaciju je organizirala Udruga vinogradara i voćara Sv. Bartol Letovanski Vrh, uz potporu i pokroviteljstvo Općine Lekenik i Turističke zajednice Općine Lekenik, čime je još jednom potvrđena važnost ove tradicionalne izložbe za lokalnu zajednicu.

Fotogalerija/Općina Lekenik

Nastavite čitati

CityLIGHTS

‘Boginja’ u Velikoj Gorici: U petak otvorenje nove izložbe Ane Ratković Sobota

Tematski se ciklus oslanja na istraživanja Marije Gimbutas o neolitičkim kulturama i simbolici Velike Boginje.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Galerija Galženica

Ambijentalna instalacija velikih dimenzija “Boginja”, najnoviji projekt Ane Ratković Sobota, otvara se u petak, 24. travnja u 19 sati u Galeriji Galženica, gdje će se moći razgledati do 15. svibnja 2026.

Riječ je o ciklusu u kojem autorica fokus pomiče s pejzaža na unutarnje, arhetipske strukture i odnos čovjeka s prirodom, istražujući (ne)ravnotežu ženskih i muških principa. Vizualni jezik spaja osobno iskustvo i univerzalnu simboliku.

Radovi su izvedeni na svili, korištenjem prirodnih pigmenata dobivenih iz biljaka te tradicionalno fiksirani kuhanjem na pari. Nijanse nastaju iz različitih izvora – od kore drveća do cvjetova i biljaka – a sam proces uključuje i dozu nepredvidivosti. Tekstili velikih formata rezultat su i autoričina usavršavanja batik tehnike tijekom boravka u Indoneziji.

Tematski se ciklus oslanja na istraživanja Marije Gimbutas o neolitičkim kulturama i simbolici Velike Boginje, što se očituje u pojednostavljenom, arhetipskom izrazu.

Ana Ratković Sobota (1988., Zagreb) diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i članica je HZSU-a. Izlagala je samostalno i skupno u Hrvatskoj i inozemstvu, sudjelovala u umjetničkim rezidencijama te u brojnim društveno angažiranim projektima, uključujući rad u bolnicama i zatvorskim ustanovama. Tijekom 2024. provela je istraživački projekt u Indoneziji te objavila umjetničku knjigu “Jezera”.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Od ruševina do novih domova: Petrinja i okolica ulaze u završnicu obnove

Osim obnove, pokrenut je i niz projekata revitalizacije, poput ulaganja u lječilišni turizam u Topuskom i izgradnje Centra gaming industrije u Novskoj.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sisačko-moslavačka županija

Na području pogođenom petrinjskim potresom do sada je u obnovu uloženo 1,91 milijarda eura, a većina planiranih zahvata nalazi se pri kraju, poručeno je tijekom posjeta potpredsjednika Vlade i ministra Branka Bačića Petrinji.

Prema podacima iznesenima tijekom obilaska, u Petrinji je obnovljeno oko 4200 lokacija te izgrađeno približno 200 novih obiteljskih kuća. Kada je riječ o projektima financiranim iz Fonda solidarnosti Europske unije, na području Sisačko-moslavačke županije ugovoreno ih je 416, od čega je 396 već završeno.

„ Što se tiče preostalih objekata na području grada Petrinje, do kraja godine završit ćemo bolnicu i zajedno s Vijećnicom, koja je u samom centru grada, dovršit ćemo sve one objekte javne namjene koje smo izvorno krenuli financirati iz Fonda solidarnosti, a nastavili financiranjem iz državnog proračuna, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti“, izjavio je ministar Bačić.

Uloga Caritasa i donatora

Dio stambene obnove realiziran je i uz potporu humanitarnih organizacija. Hrvatski Caritas, u suradnji s Ministarstvom, sudjelovao je u izgradnji sedam obiteljskih kuća, dok je ukupno uključen u 78 projekata na Banovini.

„Danas smo posebno radosni što smo završili projekt izgradnje sedam kuća, koje smo gradili zajedno s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Istaknuo bih kako je suradnja bila jako dobra. Ministarstvo je uklonilo kuće, očistilo teren i izgradilo temelje, na kojima smo onda mi izgradili ove kuće“, istaknuo je mons. Božo Radoš, predsjednik Hrvatskog Caritasa i biskup varaždinski, zahvalivši i svim donatorima.

Županija privodi kraju vlastite projekte

Tijekom sastanka održanog u Petrinji, kojem su uz ministra prisustvovali župan Ivan Celjak i gradonačelnica Magdalena Komes, razgovaralo se o dinamici obnove i daljnjim razvojnim planovima.

Župan Celjak naglasio je kako su radovi na objektima u nadležnosti Županije gotovo završeni te istaknuo i dodatne investicije usmjerene na revitalizaciju područja.

„Što se tiče obnove objekata koje su u nadležnosti Županije, mi smo završili obnovu otprilike 90% naših zgrada, a preostalo nam je još nekoliko objekata koje ćemo završiti tijekom ove godine. Osim obnove, u suradnji s Vladom RH pokrenuli smo i niz projekata revitalizacije, poput ulaganja vrijednog 40 milijuna eura u lječilišni turizam u Topuskom i izgradnje Centra gaming industrije u Novskoj, vrijednog ukupno oko 80 milijuna eura“, rekao je Celjak.

 

Nastavite čitati

HOTNEWS

Sutla Laduč iskoristila prilike i odnijela bodove iz Buševca

Objavljeno

na

Objavio/la

Utakmica je bila relativno izjednačena u prvom dijelu, s brzim golovima na obje strane. Polet je poveo već u 7. minuti kada je Galović realizirao kazneni udarac nakon prekršaja na Rakoviću. Međutim, gosti su brzo odgovorili, samo tri minute kasnije Štok je zabio za 1:1.
Ključni trenuci dogodili su se početkom drugog poluvremena. Radovanić je u 49. minuti preciznim udarcem doveo Sutlu Laduč u vodstvo, a u 57. minuti ponovno se upisao u strijelce nakon asistencije Štoka, čime je praktički riješio pitanje pobjednika.
Do kraja susreta Polet nije uspio pogoditi iz nekoliko ozbiljnih prilika barem za izjednačenje, dok su gosti imali nekoliko šansi iz kontri za uvjerljiviju pobjedu.
Ovom pobjedom Sutla Laduč se popela na drugo mjesto na tablici, sa šest bodova zaostatka za vodećim Kloštrom.

PREMIER LIGA NSZŽ , 24. kolo

POLET (BU) – SUTLA LADUČ 1:3

Buševec. SRC Zvrnik. Gledatelja 70.
Sudac: Mihael Milin (Dugo Selo). Pomoćnici: Bićanić i Radoš.

STRIJELCI: 1:0 – Galović (7 – 11 m), 1:1 – Štok (10), 1:2 – Radovanić (49), 1:3 – Radovanić (57).

POLET (BU): Halilić, Šečić (od 66. Dolački), Matković, Kaurin (od 66. Kirin), Jušić (od 57. B. Šestak), Galović (od 66. Karaula), N. Šestak, Raković, Stuparić, Golubić, Ivkić. Trener: Josip Rožić.

SUTLA LADUČ: Lukić, Regović, Šikoronja, Pavlečić (od 77. Kostanjski), Štok (od 85. Crnolatac), Turk, Rendić (od 59. Mokrović), Bajs, Hanžek, Horvat (od 31. Radovanić), Držić (od 77. Krpić). Trener: Milan Marinić.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Zagrebačka županija financira liječenje u Naftalanu: poznati uvjeti i rokovi

Pozivaju se svi svi zainteresirani da svoje prijave dostave najkasnije do 1. lipnja tekuće godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija i ove godine omogućuje bolničko liječenje određenim skupinama građana u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Naftalan u Ivanić-Gradu, uz pokrivanje troškova iz županijskog proračuna.

Program je namijenjen hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, dobrovoljnim vatrogascima te osobama oboljelima od psorijaze, a provodi se u zdravstvenoj ustanovi u Omladinskoj ulici 23a.

Tko može ostvariti pravo

Pravo na liječenje imaju osobe s prebivalištem na području Zagrebačke županije, uz obvezno priloženu medicinsku dokumentaciju, odnosno mišljenje i nalaz liječnika specijalista kojim se potvrđuje potreba za bolničkim liječenjem.

Medicinska rehabilitacija za hrvatske branitelje i dobrovoljne vatrogasce traje 10 dana, dok je za osobe koje boluju od psorijaze predviđen program liječenja u trajanju od 14 dana.

Na godišnjoj razini osigurano je ukupno 171 mjesto: za 120 hrvatskih branitelja, 21 dobrovoljnog vatrogasca te 30 osoba oboljelih od psorijaze.

Postupak prijave i potrebni podaci

Zahtjev za liječenje podnosi se izravno Specijalnoj bolnici Naftalan, pri čemu je potrebno jasno naznačiti status podnositelja. Prijavitelji trebaju označiti pripadaju li jednoj od sljedećih skupina: hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, dobrovoljni vatrogasac ili osoba oboljela od psorijaze.

Uz osnovne podatke, potrebno je i ukratko obrazložiti zahtjev za liječenje.

Koju dokumentaciju treba priložiti

Uz zahtjev je potrebno dostaviti preslike sljedećih dokumenata:

  • osobnu iskaznicu ili drugi dokaz o prebivalištu
  • dokument kojim se dokazuje status podnositelja zahtjeva (rješenje, uvjerenje ili potvrda), osim za osobe oboljele od psorijaze
  • medicinsku dokumentaciju, odnosno mišljenje i nalaz liječnika specijalista o potrebi bolničkog liječenja

Na zahtjev bolnice, podnositelji su dužni dostaviti i originale dokumentacije na uvid.

O terminu liječenja odlučuje Liječničko povjerenstvo Specijalne bolnice Naftalan, uzimajući u obzir težinu zdravstvenog stanja, dok prednost imaju osobe koje prethodnih godina nisu koristile ovu uslugu.

Zahtjevi se zaprimaju do iskorištenja sredstava predviđenih u proračunu Zagrebačke županije.

Kako bi se osigurala pravovremena raspodjela termina, zainteresirani se pozivaju da svoje zahtjeve dostave najkasnije do 1. lipnja tekuće godine.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno