Povežite se s nama

HOTNEWS

Još uvijek mi koljena klecaju…

Ovo je sigurno rečenica koju svaka žena rado izgovara, ali nekako mi se čini da to nije dovoljno često.

Objavljeno

na

Ovo je sigurno rečenica koju svaka žena rado izgovara, ali nekako mi se čini da to nije dovoljno često.

Svaki put kad sam u prilici, ispričam ovu anegdotu, čisto da se ljudi malo nasmiju.

Dakle, rano jutro, gužva u tramvaju. Tmurna lica putnika ukazuju da će dan biti sve samo ne zanimljiv. Učenici krmeljavih očiju sudaraju se sami sa sobom, penzioneri tko zna iz kojeg razloga ranom zorom se vozaju javnim prijevozom, ali recimo da idu doktoru ili čuvati unuke, i radnička klasa koja se vuče na svoja odredišta gdje zarađuju za koricu kruha. Napominjem radnja se odvija prije dvadesetak godina, tako da nije bilo buljenja u mobitele, već su ljudi stvarno razgovarali.

Moja prijateljica Željka, sva sretna što je uspjela uloviti stolicu na okretištu u Dubravi, jer se vozi skoro skroz do Črnomerca, nakon neprospavane noći zbog bolesnog sina, gleda u daljinu i razmišlja što joj je sve ovo trebalo. Nakon nekog vremena osjeti da se netko naslanja na nju i pogleda, a kad ono djedica od svojih sedamdesetak godina. Zamoli ona njega da se odmakne i da se ne trlja o nju, a on ništa. Nakon nekog vremena ponovi on radnju i moja Željka nervoznim glasom ponovno zamoli djedicu da se odlijepi od nje. Imao je on gdje stati, pa čak i sjesti, ali eto, on je htio sjesti baš tu gdje ona sjedi. Nakon što je shvatio da moja Željka ne mrda sa svoje pozicije, na glas je prokomentirao:

„Ah ta današnja mladež. Ne želi ustati starijoj osobi u tramvaju! Pa zar vas nisu učili da trebate ustupiti svoje mjesto starijoj osobi ili trudnici?“

Na što je moja Željka, ljubim ju u čelo slavonsko, ponosno rekla: „Pa ja sam trudna!“

Djedica ju je sumnjičavo pogledao i pitao: „A da? Pa koliko? Ne vidi se ništa!“

A moja najdraža će na to: „Evo 20 minuta! Još mi koljena klecaju.“

Djedica se okrenuo i sjeo nekoliko mjesta iza nje, a ostatak putnika se nasmijao. Možda će dan ipak biti dobar.

I što smo naučili iz ove priče? Dakle, i prije 20 godina duhovit i pristojan odgovor riješio je neugodnu situaciju. Smijeh je lijek i nužan je na dnevnoj bazi svima nama.

Foto: pexels-loc-dang

Ali nije naslov ove kolumne o smijehu. Naslov je o koljenima koja klecaju. Da pojasnim o kakvom klecanju je riječ, za one koje kao nisu shvatile poantu priče ili još gore, nikad nisu doživjele tako nešto. Iskreno, ja mogu govoriti samo iz svog iskustva ili iskustva prijateljica koje samnom dijele sočne priče iz svog intimnog života, ali nisam nikad čula da je muškarac rekao da su mu nakon seksa klecala koljena. Dečki, jel’ moguće to? Ako jest, opišite nam malo kakav to seks mora biti da vama koljena klecaju. Ok, ako nećete javno, pišite meni pa ću ja prepričati to čudo. Pokazne vježbe nisu potrebne, vjerovat ću vam na riječ. Iako, imam par frendica koje bi pokaznu vježbu možda i trebale.

Foto: Pexels-cottonbro-studio

No, vratimo se mi klecanju koljena. Iako većina nas zna uživati u sexu, bar u ovim 40+ godinama, jer budimo realni, tek tada seks postaje zanimljiv, neki još uvijek ne znaju objasniti partneru što i kako žele. Da li je u pitanju strah da se partner ne bi uvrijedio ili da možda ne bi želio učiniti ono što mi želimo u tom trenu, različito je od situacije do situacije. Međutim, kad imate partnera koji vas osluškuje, prati vaše pokrete i reakcije, kojeg još više pali kad vi uživate i to mu daje dodatnu motivaciju da isprobava nove stvari i pomiče granice izdržljivosti, e tad su i nuspojave nakon takvog seksa drugačije. Ima muškaraca koji stvarno imaju mogućnost shvatiti što ona želi u tom trenutku. Nije to došlo odjednom i nije on rođen s tom super moći, to su oni zajedno stvorili. Ona načinom na koji prezentira svoje reakcije, istovremeno osluškujući njega i njegove potrebe, reakcije, ideje, a on time što koristi obje glave. U gornjoj zapisuje svaki pogodak i promašaj, a donjom, jel’ odrađuje praktični dio. No nije donja glava nužna za klecanje koljena. Mnogi muškarci su bolji u nekim drugim radnjama, nekim drugim dijelovima tijela a koje njihovim partnericama puno više pašu od klasičnog spoja ključa i brave. To može biti na kraju, kao šlag na tortu.

Foto: Pexels-cottonbro-studio

Evo recimo imam prijateljicu koja već mjesecima hoda s likom koju ju nije oralno zadovoljio, ali inzistira da ona njega oralno zadovolji. Jel to fer? E pa nije buraz. Ili se spusti u donju ložu ili ‘đenja. Pa nemreš samo dobiti, a ništa dati. Ne možeš nešto tražiti a istovremeno nisi spreman isto učiniti. Zapamtite si to idući put kad bacite ženu na koljena i zatražite da vam pozdravi mališana ili kako ga već zovete. Druga je priča da ona to ne voli, pa onda ok. Ali žena ga to traži, a on uvijek neki izgovor nađe. Sad će reći jedan moj frend (ili više njih): „Daj joj moj broj.“

I budem, samo se javite i kad me već zovete objasnite mi ono s klecanjem koljena kod muškaraca. Ako želite priznati da se to i vama dogodilo. I ne zovite u radno vrijeme da mi kolege ne flipnu od teme, jer ja o tome mogu pričati bilo kada i bilo gdje.

Foto: Pexels-cottonbro-studio

Osobno, taj osjećaj klecanja koljena je kod mene uvijek povezan s blesavim osmjehom na licu. Dakle izgledam kao da sam na nekim aditivima za bolje raspoloženje. Uopće vas ne registriram, samo kimam i smješkam se. Dakle ako me sretne ikad takvu, obratite pažnju na koljena. Jer, fakat se vidi kak klecaju.

Bravo Neno, napišeš ovakvu temu prije velikog okupljanja na kojem će biti barem 200 ljudi koji će ovo pročitati i sigurna sam da će barem jedan imati hrabrosti iz publike viknuti „Neno, jel ti klecaju koljena?“.

Naravno da ću odgovoriti.

Primijetili ste da smo se prebacili na malo konkretnije teme, jer eto imam popis od 16 naslova koje mi je moja muza nabacila, pa samo da vas pripremim. Bit će zanimljivo. Časna riječ.

Do iduće srijede, razgovarajte sa svojim partnericama. Nek i njima klecaju koljena kao meni ponekad. Znat će vam vratiti.

Voli vas vaše Nevena

CityLIGHTS

Mrkonjić poručuje: ‘Dosadašnja stabla su bila lošeg habitusa i sušila se’

Ovi radovi dio su šireg ciklusa ulaganja u zelene površine u gradu, koji se provodi kroz kontinuirane akcije sadnje i obnove drvoreda.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

U Ulici Matice hrvatske u Velikoj Gorici započeli su radovi na obnovi drvoreda, pri čemu se uklanjaju stari panjevi i sade nova stabla s naglaskom na zamjenu dotrajalih vrsta.

Radovi su uslijedili nakon uklanjanja stabala koja su bila u lošem stanju, a na prostoru nasuprot doma zdravlja već su posađene nove sadnice koje će dopuniti postojeći drvored.

Dubravko Katulić, Pročelnik za komunalne djelatnosti i promet,  istaknuo je kako je riječ o nastavku sustavnog uređenja grada: “U sklopu uređenja našeg grada, krenuli smo sa sadnjom stabala. U ulici Matice Hrvatska smo posadili 28 javora. Danas je na red došlo da obnovimo i postojeće robinije, odnosno obični bagrem smo maknuli jer smo imali dosta velikih primjedbi od strane stanara da loše izgledaju. Naravno, to smo primijetili i mi te smo ih zamijenili magnolijama.”

Razlog odabira novih vrsta dodatno je pojasnio Tomislav Krešimir Hubak iz zaštite okoliša: „Magnolija je izabrana vrsta zato što je ona jako dekorativna, ona je vazdazelena vrsta. Kroz cijelu godinu ima lišće koje je efektno te tvori prekrasne bijele cvjetove. Vjerujem će ove magnolije dodatno uljepšati ovaj prostor na ovome trgu.“ Također je odgovorio i na pitanja građana o vremenu sadnje: „Htio bih samo naglasiti da mi sadimo sadnice koje su kontinuirane, znači nisu golog korijena i one se kao takve mogu saditi kroz veliki period godine. Imamo sustavno zalijevanje naših novih sadnica koje posadimo i one će biti redovito navodnjavane u periodu koji nam predstoji.“

Iz VG Komunalca najavljuju i dodatne zahvate kako bi se osigurali bolji uvjeti za rast novih stabala. Arijana Mrkonjić, voditeljica održavanja javnih zelenih površina, rekla je: „Kroz par dana proširit ćemo ove kock tako da naša nova stabla dobiju malo više prostora i bolje uvjete za rast. Nadamo se da će ove magnolije dovoljno stasati da daju puno veći i bolji hlad od robinija koje su bile dosta lošeg habitusa. Dosta su pobolijevale, sušile se. Tako da mislim da je ovo jedan pozitivan korak u obnovi i daljem uređenju i oplemenjivanju naših trgova i prostora u Gorici biljem.“

Ovi radovi dio su šireg ciklusa ulaganja u zelene površine u gradu, koji se provodi kroz kontinuirane akcije sadnje i obnove drvoreda.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Krijes kao spas od hladnoće: završeno 34. Turopoljsko Jurjevo

Došlo nam je proljeće, došel je i Jura zeleni.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

Iznenadni pad temperature pred samo paljenje krijesa obilježio je ovogodišnje Turopoljsko Jurjevo, no upravo je vatra na kraju postala ono što je nekad i simbolizirala – izvor topline, okupljanja i zajedništva.

Program je započeo u toplom, gotovo ljetnom ozračju. Sunce je grijalo, a brojni građani stigli su u kratkim rukavima, ne sluteći koliko će se brzo vrijeme promijeniti. Kako se bližila večer, temperatura je naglo pala, a vjetar je dodatno pojačao hladnoću. U trenutku kada je zazimilo, pažnja okupljenih spontano se okrenula prema središnjem događaju večeri – krijesu.

Njegovo paljenje ove je godine imalo gotovo simboličnu težinu. Dok su se plamenovi dizali, toplina se širila među okupljenima, a hladnoća je, barem nakratko, postala sporedna. Upravo tako, kroz vatru, oživjela je i stara svrha ovog običaja.

Narodni običaji i simbolika Jurjeva

Na to je podsjetila i moderatorica programa Ana Katulić, prizivajući duh tradicije riječima: “Prešel je, prešel, pisani Vuzem. Došel je, došel, Jura zeleni. Došlo nam je proljeće, došel je i Jura zeleni”. Jurjevo se u narodu oduvijek smatralo pravim početkom proljeća, vremenom buđenja prirode i početkom nove gospodarske godine. Nekada su se na ovaj dan palili veliki krijesovi, obilazile kuće, a mladići su se nadmetali u preskakanju vatre kako bi se iskazali pred djevojkama. Oko krijesa se pjevalo i plesalo sve dok se vatra ne bi ugasila, prizivajući plodnu i rodnu godinu. “Veli se, gdo ni letos na kresu, taj bu letos v lesu.”, dodala je Katulić, podsjećajući na staro vjerovanje koje je nekad imalo posebno značenje. Osim krijesa, važan dio običaja bio je i prvi izlazak stoke na pašu. Blago bi se kitilo vijencima, a pri povratku bi preskakalo mali krijes u dvorištu kako bi se zaštitilo ne bi „mleko zgubile ili da ne bi coprnica odnesla mleka“. Danas tradiciju paljenja krijesa čuvaju članovi Turopoljske udruge skauta „TuR“, koji i ove godine stoje iza organizacije tog središnjeg trenutka manifestacije.

Folklorni program kroz Turopolje i Hrvatsku

U ranijem dijelu programa publika je kroz pjesmu i ples prošla ne samo Turopoljem, već i drugim krajevima Hrvatske. Nastupili su članovi KUD-a Gradići, društva koje djeluje od 1979. godine i okuplja više od stotinu članova kroz različite sekcije, uključujući plesačke, tamburaške i vokalne.

Na pozornicu su potom izašli i članovi KUD-a Stari grad Lukavec, čiji su najmlađi izveli vedru koreografiju ispunjenu tradicijskim motivima i dječjom razigranošću. Svoj napredak pokazali su i najmlađi iz KUD-a „Dučec“ iz Mraclina, koji su u proteklih godinu dana savladali osnove tambure i već izveli nekoliko pjesama pred publikom.

 Dugogodišnju tradiciju predstavio je i Ogranak Seljačke sloge Buševec, društvo koje više od stoljeća djeluje na očuvanju kulturne baštine, dok je Folklorni ansambl Turopolje još jednom potvrdio svoj status jednog od najnagrađivanijih ansambala u zemlji. Program je publiku odveo i prema jugu Hrvatske, kroz starogradske splitske plesove u kojima su se istaknuli elegantni koraci i prepoznatljivi ukrasi u kosi plesačica.

Okupljenima su se obratili i predstavnici organizatora i lokalne vlasti. Župan Plemenite općine Turopoljske Juraj pl. Odrčić, obratio se građanima uz riječ dobrodošlice i objašnjenje zašto proljeće u Turopolju dolazi gotovo mjesec dana kasnije od onog kalendarskog: “Zato jer je u Turopolju ono isključivo vezano uz jednu vrlo bitnu biljku, a to je hrast koji u ovo doba kreće listati”.

Zatim je na pozornicu došao pozdraviti građane i predsjednik Gradskog vijeća, gospodin Darko Bekić koji se u ime gradonačelnika Krešimira Ačkara i cijelog Gradskog vijeća zahvalio za izniman angažman u pripremi ovog „najljepšeg turopoljskog običaja“.

Zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec objasnio je kako „upravo Turopoljsko Jurjevo njeguje našu tradiciju, našu kulturnu baštinu, njeguje identitet našeg Turopolja i Velike Gorice“ i da na to moramo biti ponosni.

Na kraju večeri, dok su se ljudi i dalje držali bliže vatri nego što su možda planirali, postalo je jasno da je ovogodišnje Jurjevo, unatoč naglom zahlađenju, uspjelo prenijeti ono najvažnije – osjećaj zajedništva i snagu običaja koji i dalje živi.

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Obnova drvoreda u Velikoj Gorici: krenulo uklanjanje panjeva i sadnja novih stabala

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

Nakon nedavnih akcija sadnje diljem grada, radovi na uređenju zelenih površina nastavljeni su i u Ulici Matice hrvatske, gdje je danas započelo uklanjanje starih panjeva kao priprema za sadnju novih stabala.

Riječ je o zahvatu koji slijedi nakon uklanjanja dotrajalih i potencijalno opasnih stabala, a već danas i sutra na prostoru nasuprot doma zdravlja bit će posađena nova stabla. Postojeći drvored srebrnolisnog javora pritom će biti nadopunjen s još dvije vrste.

Privremene izmjene na parkiralištu očekuju se upravo zbog uklanjanja panjeva. Dio parkirnih mjesta bit će nedostupan, a građanima se upućuje apel da prate postavljenu prometnu signalizaciju kako bi se radovi mogli odvijati bez zastoja i uz potrebnu razinu sigurnosti.

Niz akcija sadnje diljem Velike Gorice

Aktualni radovi dio su šireg kontinuiteta ulaganja u zelenu infrastrukturu. U proteklih mjesec dana obnovljen je drvored u Parku Plemenite općine Turopoljske, dok je u povodu Dana planeta Zemlje posađeno ukupno 40 stabala u dvorištima vrtića i škola.

Građani do informacija putem QR koda

Uz same hortikulturne zahvate, Grad Velika Gorica uvodi i nov način informiranja javnosti. Na lokacijama gdje se provode radovi postavljene su posebne informativne table. Jedna od njih nalazi se upravo u Ulici Matice hrvatske, a skeniranjem QR koda moguće je pristupiti službenoj gradskoj stranici s detaljima o zahvatima i planiranim aktivnostima.

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr 

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Učenici Ekonomske škole predstavili se budućim srednjoškolcima: ‘Profesori su najbolji, možemo ih jednostavno smatrati kao našim prijateljima’

Dan otvorenih vrata u Ekonomskoj školi Velika Gorica tako je budućim učenicima ponudio detaljan i neposredan uvid u obrazovne programe, ali i svakodnevni život škole kroz izravno sudjelovanje učenika i nastavnika.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

Danas su u Ekonomskoj školi Velika Gorica održani “Dani otvorenih vrata” tijekom kojeg su budući srednjoškolci i njihovi roditelji imali priliku upoznati programe škole, nastavnike i učenike, ali i dobiti uvid u svakodnevni rad i aktivnosti koje škola nudi.

Naglasak je bio na interaktivnom pristupu i izravnom kontaktu posjetitelja sa školom, a posebnost ovogodišnjeg Dana otvorenih vrata bila je uloga učenika koji su preuzeli organizaciju vođenja gostiju kroz program. Na ulazu je bio postavljen infopult gdje su se evidentirali dolasci, nakon čega su učenici posjetitelje raspoređivali po unaprijed pripremljenim točkama aktivnosti. Kako su objasnili u školi, cilj je bio omogućiti što direktniji doživljaj školskog okruženja: „Infopult nam služi da vidimo tko nam je gost, tko nam je došao i onda naši učenici njih rasporede po točkama koje smo mi sebi posložili i mislimo da su važni. Sve učionice su otvorene danas, svi mogu ući unutra, popričati malo s učenicima i profesorima“, naveli su organizatori.

Uz infopult bio je postavljen i kutak za podcast u kojem su se vodili razgovori s učenicima. Podcast su vodili studenti s ciljem da srednjoškolcima približe iskustvo studiranja i olakšaju donošenje odluke o nastavku obrazovanja. Riječ je o konceptu u kojem u goste dolaze studenti različitih fakulteta te iz prve ruke dijele svoja iskustva, svakodnevicu i izazove studiranja. Kroz opušten razgovor pokušava se dati odgovor na pitanje koje većinu mladih čeka nakon srednje škole – „Na koji ćeš faks?“.

Projekti, natjecanja i europski programi

Tijekom predstavljanja škole učenici su govorili o brojnim školskim aktivnostima i uspjesima, uključujući sudjelovanja na natjecanjima iz hrvatskog jezika, LiDraNa, statistike te sportskih natjecanja poput rukometa i nogometa. Istaknuti su i školski projekti poput „Volonteri u akciji“ te obilježavanje Europskog dana jezika. Škola sudjeluje i u programu ambasadora Europskog parlamenta, čiji je član od 2025. godine. Učenici su pojasnili ulogu u tom programu tako što su objasnili tko su zapravo ambasadori: „Ambasadori su učenici i naši profesori koji su učesnici u programu Europski parlament ambasadori. Naša uloga je zapravo širiti znanje o Europskoj uniji, objašnjavati kako funkcionira Europski parlament, poticati druge učenike na aktivnu sudjelovanju u društvu, organizirati događaje, radionice i obilježavati europske teme.“

Poseban interes posjetitelja izazvao je i koncept modularne nastave koji škola provodi. Prema pojašnjenju učenika, oko 70 posto nastave odvija se u školi, dok se približno 30 posto realizira kroz aktivnosti izvan učionice i praktičan rad. Učenici su tako već imali priliku posjetiti Hrvatsku poštu, a planiraju i posjete poduzetničkom inkubatoru Grada Velike Gorice.

Iskustvo učenika: komunikacija, praksa i podrška profesora

Učenica Lorena Kliček je podijelila svoje iskustvo školovanja te istaknula što smatra najvećim prednostima upisa u ekonomsku školu: „Ekonomska škola je meni stvarno pomogla što se tiče komunikacije. Radimo puno prezentacija što može kasnije pomoći u životu. Opet, ako nekoga zanima marketing – mi to radimo kroz cijelu godinu. Imamo čak i TikTok profil, tako da ako nekoga zanima management ili tako nešto, to je isto jako korisno. Ono što bih posebno izdvojila je to da su profesori stvarno najbolji. Predragi su, uvijek nam izlaze u susret, uvijek nam pomažu ako imamo nekakvih problema i možemo ih jednostavno smatrati kao našim prijateljima.“

@ekonomska_skola_vg

Vježbenička tvrtka kao simulacija stvarnog poslovanja

Posjetitelji su imali priliku vidjeti i učionicu koja funkcionira kao vježbenička tvrtka, gdje učenici kroz praktičan rad simuliraju poslovanje. Jedan od učenika, Pavle, pojasnio je koncept rada u toj učionici: „Naša zadaća ovdje je da osmislimo našu tvrtku, a zatim i poslujemo s drugim tvrtkama iz drugih razreda i škola. Na kraju godine imamo sajam gdje prikazujemo to što smo cijelu godinu radili. Uglavnom, vodimo našu imaginarnu tvrtku od narudžbi do prodaje i cijelog poslovanja kao prava tvrtka. Ovaj predmet je jako zanimljiv jer svatko može pronaći nešto za sebe. Oni koji su više kreativni, oni posluju u marketingu. Učenici koji su pedantni oni vode naše računovodstvo.“

Dan otvorenih vrata u Ekonomskoj školi Velika Gorica tako je budućim učenicima ponudio detaljan i neposredan uvid u obrazovne programe, ali i svakodnevni život škole kroz izravno sudjelovanje učenika i nastavnika.

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Otvorene prijave za upis u vrtiće i program predškole

Roditelji mogu predati zahtjev isključivo za jedan dječji vrtić, a prijave traju do 15. svibnja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Ksenia Chernaya/Pexels

Grad Velika Gorica odredio je razdoblje od 8. do 15. svibnja 2026. godine (do 12:00 sati) za podnošenje zahtjeva za upis djece u dječje vrtiće za pedagošku godinu 2026./2027., pri čemu se cijeli postupak provodi digitalno putem sustava „e-Upisi“.

Sustav je dostupan na poveznici https://e-upisi.hr/, a prijave se zaprimaju isključivo elektroničkim putem, bez mogućnosti klasične predaje dokumentacije.

Digitalni sustav i uvjeti pristupa

Za podnošenje zahtjeva obvezno je korištenje vjerodajnice u sustavu e-Građani minimalno sigurnosne razine 2. Dovoljno je da jedan roditelj ili skrbnik posjeduje aktivnu vjerodajnicu kako bi se prijava mogla realizirati. U situacijama kada obitelji nemaju odgovarajuću računalnu opremu, omogućena je pomoć administratora u odabranom dječjem vrtiću. Takav način prijave zahtijeva prethodnu najavu i dogovor termina telefonom, i to najkasnije do 11. svibnja 2026. godine.

Pravila odabira vrtića

Roditelji mogu predati zahtjev isključivo za jedan dječji vrtić. Prijave koje se odnose na drugi izbor neće biti uzete u razmatranje, što znači da je odabir ustanove konačan u trenutku podnošenja zahtjeva. Tijekom trajanja upisa osigurana je telefonska podrška vrtića. Dežurne linije dostupne su ponedjeljkom od 15 do 18 sati, dok se ostalim radnim danima informacije mogu dobiti između 10 i 12 sati.

Ova komunikacijska podrška aktivna je isključivo u razdoblju zaprimanja prijava, od 8. do 15. svibnja 2026. Izvan tog roka roditelji se mogu informirati putem službenih e-mail adresa koje su objavljene na mrežnim stranicama pojedinih vrtića.

Više o upisima pročitajte ovdje.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno