Ministar gospodarstva Ante Šušnjar najavio je novi Zakon o obrtu kojim bi se obrtnicima omogućilo da i nakon 65. godine nastave raditi bez gašenja obrta. Mjera je povezana s odlukom Vlade prema kojoj od 1. siječnja 2026. umirovljenici mogu raditi puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine, dok ostaje i opcija rada na pola radnog vremena uz punu mirovinu.

Kako piše Mirovina.hr, promjene dolaze nakon nezadovoljstva dijela obrtnika koji su upozoravali na nepovoljniji položaj u odnosu na vlasnike trgovačkih društava.

Mogućnost nastavka rada odnosi se i na osobe koje obavljaju profesionalnu samostalnu djelatnost, kao i na roditelje njegovatelje, njegovatelje prema propisima socijalne skrbi, udomitelje te osobe koje pružaju pomoć i njegu hrvatskim ratnim vojnim invalidima.

Uz to, najavljeno je i smanjenje opterećenja za obrtnike, uključujući niže doprinose te uklanjanje dijela administrativnih i financijskih prepreka.

Zagrebačka županija ponovno se svrstava među ključne poticatelje razvoja gospodarstva Republike Hrvatske.

Prema podacima s kraja prošle godine, najviše trgovačkih društava, obrta i slobodnih zanimanja, odmah nakon Grada Zagreba, bilježe Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka, Osječko-baranjska te Zadarska županija, koje se izdvajaju kao vodeće gospodarske sredine u zemlji.

Udio veći od 5 % registriranih pravnih osoba ostvaruju Primorsko-goranska (7,8%), Istarska (7,2%) i Zagrebačka županija (6,8%), koje isti poredak drže i prema broju fizičkih osoba.

Važno je istaknuti kako je Zagrebačka županija na kraju prošle godine imala je 17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba, uz gotovo 13 tisuća trgovačkih društava te više od 6.300 obrta i slobodnih zanimanja.

Prema strukturi vlasništva na razini županija, najveći udio subjekata u privatnom vlasništvu bilježi Grad Zagreb (87,7 %), potom Istarska (84,9 %) i Zagrebačka županija (84,5 %).

Trgovina na malo, Ostale uslužne djelatnosti i Građevinarstvo čine top tri djelatnosti u pogledu zastupljenosti registriranih i aktivnih subjekata. Slijede ih Prerađivačka industrija te Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti.

Hrvatska je ušla u 2026. s većim brojem zaposlenih nego ikad u posljednje tri godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koje prenosi Poslovni.hr,, krajem siječnja u evidenciji je bilo 1.719.851 osiguranik, što je rast od gotovo 15 tisuća u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Riječ je o povećanju od 0,86 % na godišnjoj razini, a još je izraženiji rast u odnosu na ranije godine. U usporedbi s krajem siječnja 2024. broj osiguranika veći je za više od 73 tisuće, dok je u odnosu na početak 2023. zabilježen skok od čak 115 tisuća osiguranih osoba.

Najveći broj osiguranika evidentiran je u prerađivačkoj industriji, gdje je registrirano gotovo 244 tisuće zaposlenih. Slijedi trgovina na veliko i malo s oko 237 tisuća osiguranika, građevinarstvo s više od 152 tisuće, dok se obrazovanje približilo brojci od 136 tisuća osiguranih osoba.

Cijene dobara i usluga u Hrvatskoj u siječnju su bile u prosjeku 3,4 % više nego prije godinu dana, pokazuju prve procjene Državnog zavoda za statistiku, dok su u odnosu na prosinac porasle za 0,3 %.

Najveći godišnji rast zabilježen je kod usluga, koje su skuplje čak 7,2 % u odnosu na siječanj prošle godine, što potvrđuje da upravo taj segment najviše gura ukupnu inflaciju.

Rast cijena bilježi se i kod energije, gdje je godišnja stopa porasta 3,7 %, dok su hrana, piće i duhan skuplji za 3 %. S druge strane, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije gotovo su na istoj razini kao lani, uz minimalni rast od 0,1 %.

Na mjesečnoj razini, u odnosu na prosinac, cijene su najviše porasle kod usluga, za 2,2 %, te kod energije, za 1,8 %. Hrana, piće i duhan poskupjeli su za jedan posto. Jedina kategorija koja bilježi osjetniji pad na mjesečnoj razini su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, koji su u siječnju pojeftinili za 3,4 %.

Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar danas je na sjednici Hrvatskog sabora govorio u korist Prijedloga Zakona o regionalnom razvoju, zahvaljujući kojem će Grad Velika Gorica postati 23. ITU središte i imati na raspolaganju 33 milijuna eura za projekte koji će unaprijediti život Velikogoričana.

-Temeljni cilj ovog Zakona je smanjenje regionalnih razvojnih razlika, ali ne kroz jednokratne mjere, već kroz sustavan i dugoročno usmjeren razvoj. Velika Gorica, kao grad-predvodnik u realizaciji razvojnih projekata, dobiva priliku realizirati konkretne investicije koje građani mogu vidjeti i koristiti svaki dan – naglasio je gradonačelnik.

Upravo je jedan od najuspješnijih instrumenata regionalne politike u Hrvatskoj ITU mehanizam, jer gradovi koji su provodili ITU projekte pokazali su da integrirani teritorijalni pristup donosi mjerljive rezultate – od obnove javne i društvene infrastrukture, preko jačanja lokalnog gospodarstva, do podizanja kvalitete života građana.

-To su vidljivi projekti, stvarni razvoj, a ne teorija, poručio je Ačkar i objasnio kako novi zakon potiče suradnju i partnerstvo između države, županija, gradova i općina, kao i uključivanje privatnog sektora i civilnog društva.

-Takav integrirani pristup nužan je ako želimo ostvariti održiv razvoj koji se vidi u konkretnim projektima i investicijama. Vanjski bazeni, javne garaže, pješačko-biciklistička infrastruktura – samo su neki od projekata koje ćemo uskoro moći realizirati zahvaljujući osiguranih 33 milijuna eura čime dobiva priliku postati regionalni centar – dodao je gradonačelnik.

-To nam omogućuje veću samostalnost u definiranju razvojnih prioriteta i snažnu potporu europskih sredstava. Naime, sredstva su dosad bila alocirana gradovima-središtima županija, a Velika Gorica je bila naslonjena na Zagreb. Upravo novim Zakonom naš grad postaje centar na koji će se naslanjati druge jedinice lokalne samouprave – istaknuo je Ačkar i zahvalio na snažnoj podršci Vlade RH i predsjednika Andreja Plenkovića, što je naš grad prepoznat kao važan razvojni centar.

Podsjetimo, Grad Velika Gorica je do sada iz sredstava ITU mehanizma izgradio, među ostalim, Interpretacijski centar Muzeja Turopolja, Poduzetnički inkubator i biciklističku stazu, a kako je danas Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih odobrilo našem gradu više od 65 milijuna eura bespovratnih sredstava za školske projekte na području grada, dolazimo do ukupnog iznosa koji će se u skorijoj budućnosti uložiti na području grada – od gotovo 100 milijuna eura.

-Bilo kojoj političkoj opciji pripadali, činjenica je da nikada gradonačelnicima nije bilo na raspolaganju ovoliko europskih i drugih sredstava kojima se realiziraju brojni projekti, a zajedno, zakon i ITU mehanizam, osiguravaju učinkovit, pravedan i dugoročno održiv regionalni razvoj Republike Hrvatske – zaključio je Ačkar.