Tomislav Sokol, hrvatski europarlamentarac i član Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO), uložio je amandmane na Izvješće Europskog parlamenta o zaštiti maloljetnika na internetu, prenosi N1. Traži da Europska unija uvede vremenska ograničenja za korištenje društvenih mreža među djecom i mladima, te potpunu zabranu algoritamskih preporuka sadržaja za maloljetnike. Povod su, kako navodi, znanstveni podaci koji ukazuju na sve veći negativni utjecaj digitalnog okruženja na mentalno zdravlje djece.

“Samo su na tim mobitelima”, jedan je od najčešćih komentara upućenih mlađim generacijama. Premda ovaj komentar zna naživcirati one kojima je upućen, statistika ga potvrđuje.

Od 2010. godine, vrijeme koje djeca u dobi od 9 do 15 godina provode pred ekranima više se nego udvostručilo. Prema podacima koje navodi Sokol, više od 80 % mladih u Europskoj uniji svakodnevno koristi društvene mreže, a neka istraživanja govore da tinejdžeri u prosjeku provode više od sedam sati dnevno pred ekranima, bilo da se radi o pametnim telefonima, tabletima ili računalima.

Sokol upozorava da takvo ponašanje ostavlja duboke posljedice. Istraživanja pokazuju da dugotrajna izloženost ekranima može negativno utjecati na razvoj ključnih kognitivnih sposobnosti kod djece, poput samokontrole i donošenja odluka. Posebno zabrinjava emocionalni utjecaj društvenih mreža, povezan s porastom anksioznosti kod mladih.

Kako bi se smanjio ovaj pritisak digitalnog svijeta na djecu, Sokol traži da EU uvede jasna vremenska ograničenja, uključujući zabranu korištenja digitalnih usluga u noćnim satima, kada se djeca trebaju odmarati.

No još veći fokus njegovih amandmana je na algoritmima, nevidljivim mehanizmima koji odlučuju koji sadržaj će djeci biti prikazan. Sokol tvrdi da ti sustavi, temeljeni na analizi profila i ponašanja korisnika, imaju jedan cilj, zadržati pažnju što duže. Glavni zadatak algoritma je prikazati sadržaj koji korisnik preferira. Zato svatko od nas vidi drukčiji sadržaj na društvenim mrežama.

Dakle, ako dijete gleda određeni crtić, sav sadržaj će biti povezan s tim crtićem, ali će mu se povremeno nuditi i drugi sličan crtić. Daljnje prikazivanje drugog crtića ovisit će o tome kako dijete reagira na taj sadržaj.

Ovaj prijedlog dolazi u trenutku kada sve više država i institucija počinje preispitivati granice tehnološkog utjecaja na mlade. Hoće li EU prihvatiti ovakve mjere i gdje je granica između zaštite i cenzure, ostaje otvoreno pitanje.

Od danas je na snazi novi Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO) koji sa sobom donosi važne izmjene. Neke odredbe zakona počinju se primjenjivati odmah, dok će pojedine stupiti na snagu 1. siječnja 2026. Zakon donosi niz novosti koje će utjecati na izračun, visinu i uvjete korištenja mirovina, kao i prava za određene skupine korisnika.

Dodani staž po djetetu povećava se sa 6 na 12 mjeseci, a pravo ostvaruju i udomitelji s više od 10 godina staža. Najniža mirovina raste s 103 % na 106 % aktualne vrijednosti, a novi iznos korisnicima se isplaćuje automatski. Usklađivanje mirovina mijenja se, izračun će se temeljiti na povoljnijem omjeru rasta cijena i plaća (85:15).

Umirovljenici odsad imaju pravo i na godišnji dodatak, neovisno o visini primanja, ovisno o godinama staža (minimalno 15). O visini odlučuje Vlada do 31. listopada, a isplata slijedi u prosincu.

Mijenja se i izračun invalidskih mirovina: ubuduće će se uzimati najmanje 21 godina staža za slučajeve ozljede ili bolesti izvan rada. Povećavaju se i faktori, s 1,0 na 1,1 za potpuni, i s 0,8 na 0,9 za djelomični gubitak radne sposobnosti.

Ukinuta je penalizacija za prijevremeno umirovljenje osobama koje navrše 70 godina, a HZMO će automatski izračunati novu mirovinu najkasnije do 31. ožujka 2026.

Proširuju se prava na obiteljsku mirovinu. Izvanbračni i neformalni partneri moći će ju ostvariti kroz sudski postupak. Povećan je i cenzus za članove obitelji pri ostvarivanju prava na najnižu mirovinu.

Korisnici mirovina po posebnim propisima (vojska, policija, vatrogasci, razminiranje) mogu raditi puno radno vrijeme i primati 50 % mirovine. Ukinuti su i obvezni kontrolni pregledi za korisnike invalidskih mirovina.

Od 2026. svi korisnici starosne, prijevremene, obiteljske i invalidske mirovine moći će raditi dulje od pola radnog vremena, uključujući puno radno vrijeme, uz isplatu 50 % mirovine. Mogućnost rada do 3,5 sata dnevno omogućena je i onima s invalidskom mirovinu zbog potpune nesposobnosti te korisnicima obiteljske mirovine u istom statusu.

Ovo donosi niz pogodnosti i olakšica koje će izravno utjecati na kvalitetu života sadašnjih i budućih umirovljenika. Više detalja možete pronaći ovdje.

Skoro svaki peti zaposlenik (19,3 %) razboli se upravo onda kada bi se trebao odmarati – na vikendu ili tijekom godišnjeg odmora, pokazuje novo istraživanje koje je provela Međunarodna visoka škola IU iz Njemačke, piše Večernji.hr. Fenomen poznat kao “leisure sickness”, bolest odmora, pogađa osobito mlađe zaposlenike i vezan je uz prekomjerni stres, manjak stvarnog odmora te osjećaj stalne dostupnosti izvan radnog vremena.

Studija pod nazivom “Leisure Sickness: iscrpljeni umjesto odmoreni” provedena je od 24. siječnja do 6. veljače 2025. godine na uzorku od 2.400 ispitanika u dobi od 16 do 65 godina koji su zaposleni kod poslodavca. Istraživanje je strukturirano reprezentativno po spolu i dobi.

Fenomen “leisure sickness” opisuje pojavu simptoma bolesti poput umora, glavobolje, šmrcanja ili groznice koji nastupaju neposredno prije ili tijekom slobodnih dana. Iako se ne nalazi na službenoj međunarodnoj listi oboljenja, riječ je o sve prisutnijem problemu. Čak 71,9 % ispitanih navodi da su već čuli za tu pojavu ili ju sami iskusili.

Posebno pogođena skupina su mlađi zaposlenici. Gotovo polovica (50,5 %) zaposlenih do 25 godina starosti izjavila je da njihov privatni život ne pruža dovoljno odmora da bi mogli odgovoriti na poslovne izazove. Autorica istraživanja, profesorica zdravstvenog menadžmenta Stefanie André, ističe da mlađe generacije slobodno vrijeme najčešće provode pasivno na društvenim mrežama ili gledajući streaming sadržaje, što ne pridonosi pravoj regeneraciji.

Dodatni pritisak stvara i stalna dostupnost. Među zaposlenima mlađima od 25 godina, njih 42,6 % izjavilo je da osjećaju potrebu biti dostupni i izvan radnog vremena, dok je taj udio među svim ispitanicima 33,5 %. Također, čak 80,6 % svih ispitanika navodi da redovito rade prekovremeno.

“Rezultati pokazuju da su dostupnost izvan radnog vremena, visoko opterećenje na radnom mjestu te manjak odmora glavni rizični faktori za pojavu simptoma bolesti koja se pojavljuje kada netko ima slobodne dane”, zaključuje André.

Studija tako ukazuje na važnost kvalitetnog odmora i aktivnog provođenja slobodnog vremena, osobito za mlađe zaposlenike kako bi izbjegli da se vikendi i godišnji odmori pretvore u bolovanja.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) upozorila je građane na sumnjive aktivnosti povezane s internetskom stranicom bitnixer.com, za koju sumnjaju da je riječ o prijevari, prenosi Poslovni.hr. Platforma navodno nudi automatizirano trgovanje uz pomoć umjetne inteligencije, no iza svega stoje osobe koje kontaktiraju potencijalne ulagače i traže uplatu od 250 eura za otvaranje računa.

Kako navodi Hanfa, kontakt s građanima uspostavlja se putem telefona i elektroničke pošte. Osobe koje stoje iza ove internetske stranice predstavljaju se kao “account manageri” i nude usluge ulaganja na tržištu kapitala. Građanima pritom obećavaju jednostavno, brzo i sigurno ostvarivanje zarade, što može ostaviti dojam profesionalnosti i vjerodostojnosti.

Međutim, Hanfa ističe da su takva obećanja u pravilu nerealna i predstavljaju jedan od čestih pokazatelja potencijalnih investicijskih prijevara. Na stranici se navodi kako je subjekt registriran u takozvanoj Uniji Komora, no Hanfa upozorava da se takvi oblici registracije često koriste kako bi se izbjegao nadzor i zakonske obveze unutar Europske unije.

“Hanfa građanima snažno preporučuje da ne ulažu putem platformi koje nemaju odobrenje za rad u Hrvatskoj. Ako razmišljate o ulaganju, to činite isključivo preko društava koja su upisana u registar ovlaštenih pružatelja investicijskih usluga”, poručili su iz Agencije.

Dodaju i kako subjekt koji stoji iza bitnixer.com nije ovlašten za pružanje investicijskih usluga na području Republike Hrvatske te nije pod nadzorom Hanfe. Agencija ne može potvrditi da se uopće radi o investicijskom društvu.

Za više informacija građani se mogu obratiti Hanfi putem službenih kontakata dostupnih na mrežnoj stranici ili putem elektroničke pošte – [email protected].

(Foto:Ilustacija)
Vožnja preko željezničkog prijelaza, čak i kada su polubranici podignuti i nema znakova nailaska vlaka, može završiti kobno i sudski problematično. Pokazuje to presuda Županijskog suda u Slavonskom Brodu (Gž-77/2025-3) o kojoj piše HAK. Naime, utvrđeno je kako vozač snosi 50 % odgovornosti za nesreću na pružnom prijelazu, iako čuvar prijelaza nije aktivirao rampu ni zvučnu i svjetlosnu signalizaciju.

U konkretnom slučaju, čuvar je propustio uključiti sustav upozorenja i spuštanja polubranika, iako je prethodno zaprimio prednajavu dolaska vlaka. Unatoč tome, sud smatra da je vozač također postupio neodgovorno jer nije stao ispred znaka “Stop”, već je samo usporio i nastavio preko pruge bez dodatne provjere.

„Obveza je vozača bila postupati s povećanim oprezom i zaustaviti vozilo ispred znaka ‘Stop’ bez obzira na to što zvučna i svjetlosna signalizacija nije davala znakove nailaska vlaka“, stoji u obrazloženju presude. Sud dodaje da je i izostanak aktivacije signalizacije i nepoštivanje znaka “Stop” ravnopravan uzrok nesreće, čime se utvrđuje podijeljena odgovornost, pola vozaču, pola HŽ Infrastrukturi.

Iako je radnik HŽ Infrastrukture pravomoćno osuđen zbog propusta u obavljanju svojih dužnosti, sud ističe da to ne isključuje odgovornost vozača. Presuda jasno poručuje kako podignuta rampa, ugašena signalizacija i tišina na pruzi ne znače da je prijelaz siguran.

Sustav upozorenja i signalizacije na prijelazima redovno se nadopunjuje znakovima, od prvog upozorenja na 240 metara do znaka “Stop” ispred samog prijelaza. No, sve to je beskorisno ako se vozači na to ne obaziru.

Sudar s vlakom gotovo nikada ne prolazi bez teških posljedica. Ogromna masa i brzina vlaka znače da putnici u vozilu rijetko izlaze bez ozljeda, ako uopće prežive. Stoga, iako vam se čini da je sve pod kontrolom, iskustvo i praksa pokazuju suprotno, uvijek postoji mogućnost ljudske ili tehničke greške.

Presuda iz Slavonskog Broda neka bude podsjetnik. Stanite, pogledajte, poslušajte. Bez obzira na rampu. Jer vlak uvijek ima prednost, a vi imate život koji treba sačuvati.