Poveži se s nama

Kultura

Izložba grafika Dragutina Trumbetaša, kroničara marginaliziranih glasova

U Galeriji Galženica bit će izložena 41 grafika velikogoričkog umjetnika koji je iza sebe ostavio nepregledan niz radova

Objavljeno

U petak 1. listopada, u 19 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici, u sklopu Dana europske baštine, otvara se izložba ”Dragutin Trumbetaš: kroničar marginaliziranih glasova”. Autorice izložbe su Valentina Radoš, kustosica likovne zbirke Muzeja Turopolja i Antonia Vodanović, voditeljica Galerije Galženica. U sklopu izložbe prikazat će se izbor 41 grafike Dragutina Trumbetaša iz ciklusa ”Gastarbeiter”, dokumentarni film ”Gastarbeiter” Bogdana Žižića (Zagreb film, 1977.), ”Gastarbajterske pjesme” Dragutina Trumbetaša (1969. – 1980.) te fotografije iz umjetnikove obiteljske arhive.

Aktualnost teme migranata i imigranata u našoj svakodnevici je sveprisutna. Migracije stanovništva u druge zemlje i kontinente zbilja su hrvatskog društva koja seže daleko u prošlost, ali ima i svoj suvremeni kontekst. Migracije i imigracije mijenjaju društvo i osobe, nose brojne izazove i traže prilagodbe zajednice, institucija i ljudi. Svu složenost migrantskog života te inkluziju ljudi u nove zajednice prikazao je likovni umjetnik Dragutin Trumbetaš iz Velike Mlake u ciklusu „Gastarbeiter“.

Kao jedan od najistaknutijih predstavnika socijalno angažirane umjetnosti na našim prostorima Dragutin Trumbetaš neprestano je upozoravao na društvenu nepravdu, potlačenost radnika u imigraciji te loše životne uvjete marginaliziranih društvenih skupina. Na temelju vlastitoga iskustva razvio je nevjerojatan senzibilitet i svijest o promicanju jednakosti u svim aspektima života pa tako i u umjetnosti i kulturi.

Iz rodne Velike Mlake otišao je „trbuhom za kruhom“ u velegrad – Frankfurt na Majni gdje se svakodnevno borio pronaći svoje mjesto pod zapadnjačkim, njemačkim suncem suočavajući se s predrasudama i osjećajem odbačenosti kao i velika većina iseljenika.

Odabrane grafike iz ciklusa Gastarbaiter (1975., 1977.) izložene u Galeriji Galženica obuhvaćaju šest njegovih grafičkih mapa iz fundusa likovne zbirke Muzeja Turopolja. Grafike nam na veristički i dokumentaristički način prikazuju svakodnevni život iseljenika u SR Njemačkoj.

Glavno sredstvo izražavanja je čisti crtež jasnih i oštrih linija, bez sjenčanja, često u kombinaciji s tekstom koji u pojedinim prikazima dodatno naglašava nelagodu, ironiju i snažnu kritiku zapadnog kapitalističkog društva ili pak socijalističkog režima.

Gastarbajterski ciklus Dragutina Trumbetaša je hommage svim auslenderima bez obzira na nacionalnost, rasu, spol, etničko podrijetlo i vjeroispovijest jer bespoštedno prikazuje pripadnost prostoru i vremenu, ne izbjegavajući stvarnost optočenu sirovošću, brutalnosti, patnjom, nostalgijom i žudnjom.

Izložba ostaje otvorena do 29. 10. 2021.

Popratni programi uz izložbu:

Petak, 8. 10., 19 sati, Predavanje ”Dragutin Trumbetaš – gastarbajter i umjetnik”, predavačica: Tea Gudek Šnajdar, povjesničarka umjetnosti

Subota, 9. 10., 10 – 14 sati, Besplatna radionica stripa ”Migracije – hommage Dragutinu Trumbetašu”, voditeljica radionice: Irena Jukić Pranjić, višestruko nagrađivana strip umjetnica i profesorica izbornog predmeta Strip na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu

Biografija

Dragutin Trumbetaš rođen je 1938. u Velikoj Mlaki. Grafičku industrijsku školu završio je u Zagrebu 1956. i stekao zvanje ručnog slagara. Iste godine zaposlio se u Grafičkom zavodu Hrvatske kao ručni slagar na enciklopedijskim izdanjima. Nezadovoljan napušta posao prebjegavši 1957. u Austriju, živi u lagerima za izbjeglice u Klagenfurtu, Linzu i Astenu, piše dnevnike i crta. Povratkom iz inozemstva 1958. biva uhićen i pritvoren u Mariboru, nakon čega u prekidima nastavlja raditi u struci kao ručni slagar u štampariji Narodne banke u Zagrebu.

Godine 1966. drugi put odlazi u inozemstvo, ovaj put u Frankfurt na Majni, gdje u početku radi na poslovima pakiranja, a kasnije kao slagar u tamošnjim tiskarama: J. Weisbecker, Frankfurter Rundschau i dr. U Frankfurtu je 1968. počeo crtati gastarbajterski ciklus i motive iz rodnog Turopolja.

Božo Biškupić mu 1975. priređuje samostalnu izložbu u Kuli Lotrščak i izdaje mapu ”Gastarbeiter” s predgovorom Veselka Tenžere, a Bogdan Žižić snima dokumentarni film o Trumbetašu. U ciklusu crteža ”Gastarbeiter” Trumbetaš preko svog antijunaka Tončeka na simboličan način progovara o muci svojih zemljaka u stranoj zemlji.

Od tada počinju samostalne izložbe u Njemačkoj. Od 1976. do 1980. priredio ih je oko 60, a brojne televizijske postaje snimale su dokumentarce o njemu. Uz daljnji rad na Gastarbeiterima crta i novi ciklus ”Bankfurt ist Krankfurt”.

Godine 1980. preseljava dio privatne biblioteke u kuću u Velikoj Mlaki, a tadašnje ga vlasti optužuju za širenje neprijateljske propagande i osuđuju na godinu i pol zatvora. Za njegovo oslobađanje zauzimaju se njemački književnik Heinrich Böll, ministar Hans Dietrich Genscher, ministar Egon Bahr i kancelar Willy Brandt, pa mu Vrhovni sud Hrvatske smanjuje kaznu na šest mjeseci, koju odrađuje u Zagrebu i Staroj Gradiški.

Godine 1987. opet odlazi u Frankfurt na Majni i radi različite poslove, ali i crta nove cikluse: ”Ex libris”, ”Život kao zmija”, ”Ljudsko smetlište” te kalendare s turopoljskim motivima. Njegovi su crteži i dalje pretežito nadahnuti svakidašnjicom i velikim razumijevanjem za ponižene i uvrijeđene, ljude s dna. Značajni pomak u irealno čini 1990. godine ciklusom ”Dragi Vincent – dopisivanje s van Goghom”, za koji je nacrtao oko 150 radova.

Na temelju ovog ciklusa redatelj Bogdan Žižić snimio je 2006. godine film o dva umjetnika i njihovim sudbinama u kojem je ovjekovječio Trumbetaševo Turopolje i Posavinu s jedne te van Goghovu Nizozemsku i Provansu s druge strane.

Uz crtanje Trumbetaš se bavi i pisanjem. Napisao je dnevnik sa skicama na 2140 stranica, dramu ”Sadisti” koja je 1986. izvedena u Subotici pod naslovom ”Nepušač”; zatim dramu ”Lopov”, dramu ”Der Kassierer” i knjigu pjesama ”Gastarbeiter-Gedichte”. Piše četverodijelni roman ”Nepušač”, u kojem je prvi dio objavljen 2009. godine u nakladi Hrvatskog slova.

Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu 1997. priređuje mu veliku retrospektivnu izložbu, dok mu je u zemlji i inozemstvu priređeno više od 160 samostalnih i 200 skupnih izložbi.

Preminuo je 2018. u Velikoj Gorici.

Kultura

Iz Gradske knjižnice pozivaju da se uključite u virtualni maraton čitanja

Sve što trebate učiniti je da do 22.listopada na e-mail adresu knjižnice pošaljete svoj videozapis čitanja u trajanju od jedne minute…

Objavljeno

on

Mjesec je hrvatske knjige, a ove se godine održava u okviru Godine čitanja, koja je proglašena na prijedlog Ministarstva kulture i medija s ciljem dodatne promocije knjige i čitanja. U fokusu ovogodišnje manifestacije su hrvatski autori odnosno hrvatska knjiga, pa tema glasi Hrvatski autori u Godini čitanja, a moto Ajmo hrvati se s knjigom!

Iz Gradske knjižjice Velika Gorica, pozivaju sve da se uključe u program manifestacije pod nazivom Minuta za čitanje. Riječ je o virtualnom maratonu čitanja, a sve što vi trebate učiniti je da do 22.listopada na e-mail adresu knjižnice pošaljete svoj videozapis čitanja u trajanju od jedne minute.  Tekstovi (dijelovi priče, poezija, slikovnica…) trebaju biti povezani s temom ovogodišnjeg Mjeseca hrvatsk knjige. Ukoliko želite, knjižničari vam mogu pomoći da svoju snimku napravite u knjižnici.

– Cilj je ove online akcije poticanje čitanja i pismenosti kroz popularizaciju čitanja iz užitka, kao temeljnog preduvjeta za razvoj spomenutih vještina, ali i kao neizostavnog  kulturnog sadržaja u životu svakog pojedinca. Poziv je upućen svima bez ograničenja, osim minute kako bi što više sudionika došlo do izražaja – ističu iz Gradske knjižnice te dodaju kako će knjižnice 23.listopada na svojim mrežnim stranicama i društvenim mrežama te Youtube kanalu objaviti pristigle videozapise uz obavezne ključne riječi : #minutazacitanje, #mhk i #hcd.

 

Nastavi čitati

Kultura

Volite pisati i imate između 18 i 30 godina? Prijavite se na književni natječaj LUG

Književna nagrada sastoji se od novčane nagrade u neto iznosu 2000 kn, tiskanja nagrađenog djela, promocije, plakete i dvadeset autorskih primjeraka nagrađenog djela.

Objavljeno

on

Pučko otvoreno učilište Velika Gorica otvara Natječaj za Književnu nagradu za mlade LUG (literarni uradak godine) koja je utemeljena s ciljem afirmacije mladih književnika.

Na Književni natječaj LUG mogu se prijaviti isključivo mladi u dobi između 18 i 30 godina koji žive na području Grada Velike Gorice te općina Orle, Pokupsko i Kravarsko. Time ih želimo potaknuti na ljubav prema pisanoj riječi te im pružiti mogućnost da prezentiraju svoje literarno stvaralaštvo.

Radovi se predaju do 15. siječnja sljedeće godine, objava rezultata je do 30. ožujka, a više detalja potražite ovdje.

Književna nagrada sastoji se od novčane nagrade u neto iznosu 2000 kn, tiskanja nagrađenog djela, promocije, plakete i dvadeset autorskih primjeraka nagrađenog djela.

 

Nastavi čitati

Kultura

20. Gastro Turopolje uz turopoljske delicije, humanitarnu akciju, Pipse i najbolje craft pivo

Odlična hrana, druženje, glazba i zabava kod Muzeja Turopolja nisu izostali ni ove godine!

Objavljeno

on

Gastro Turopolje tradicionalno se održao, od 11. do 17. listopada, i ove godine. Manifestacija svoj kontinuitet nije prekinula ni za vrijeme pandemije, a ove godine okupila je gospodarstvenike, obrtnike i ugostitelje u nešto skromnijem no značajnom broju. Slavlje dvadesete godišnjice okrunjeno je u subotu, 16. listopada nastupom kultnog benda “Pips, Chips & Videoclips”.

Foto: Turistička zajednica grada Velike Gorice

Najbitnije, Gastro Turopolje ove godine otkrilo je i veliko srce Velike Gorice te su se na njemu kao izlagači našli i članovi udruge VG Legacy. Udruga pomaže potrebitim sugrađanim dugi niz godina kroz različite humanitarne akcije. Ovog puta, njih desetak, uz podršku sugrađana, skupljaju su sredstva za malog Nou.

-Danas smo ovdje zbog humanitarne akcije “Noin kaputić”. Radi se o malom Noi, našem sugrađaninu koji je obolio od bolesti Morbus Coats. Nažalost, dječak je izgubio vid na desnom oku no postoji mogućnost da se ono spasi. Liječenje je moguće samo u Švicarskoj te se radi od oko 300-350 tisuća kuna. Noa se nalazi u četvrtoj fazi bolesti, u petoj više neće biti moguće liječenje i zato nam je bitno da što prije skupimo sredstva- istakla je predsjednica humanitarne udruge Dalija Žubek.

Foto: Facebook/ VG Legacy

Za Gastro Turopolja VG Legacy pripremio je sarme, hrenovke, kobasice, fritule, sarma – dog, sarmu u pecivu sa suhim mesom – specijalitet s potpisom VG Legacyja te nezaobilazni kuhani džin.

Sugrađanke su za humanitarnu akciju pripremile i kolače, a akciji su se pridružili i drugi izlagači, ali i influenceri “50 shades of hunger” i “Uvijek gladna”. Ivana Belošević sa svojim Turopoljskim štruklima by Cipov također je, dijelom sredstava, sudjelovala u akciji, a Društvo žena Buševec odreklo se svih prikupljenih sredstava u korist malog Noe.

Humanitarnom akcijom prikupljeno je 25.608,50 kuna.

Foto: Turistička zajednica grada Velike Gorice

Na sajmu su dio svoje ponude izložili brojni obrtnici pa su posjetitelji mogli kupiti sve od čvaraka, kobasica, sira, bučinog ulja, meda, ljutih soseva, ali i probati specijalitete poput poljičkog soparnika. Na kraju, sve se to moglo zaliti vrhunskim domaćim craft pivom.

Izvan gastronomske ponude, fitoaromaterapeutica Monika Antolović predstavila je svoj obrt Aromarica. Posjetitelji su imali priliku upoznati se i kupiti dio asortimana koji je uključivao prirodnu kozmetiku, posebice kreme, biljna ulja te raznu zdravu hranu. Obrtnica ističe kako su u posljednje vrijeme posebno popularni smoothieji te su se tako na štandu našli i maca, spirulina, chlorella te kurkuma u prahu.

Posjetitelji su imali priliku kupiti i pravi domaći čaj od šipka, gloga i aronije pun vitamina C.

Foto: Turistička zajednica grada Velike Gorice-Veselim se što se nakon dugo vremena mi Velikogoričani možemo naći. Nismo dugo imali priliku da se kao obrtnici predstavimo, družimo te popijemo i pojedemo nešto fino. – zaključila je obrtnica.

Na Gastro turopolja mogli smo pronaći i svima dobro poznatu slastičarnicu Memy s tradicijom dugom više od 70 godina. Ugostitelj se predstavio brojnim slasticama, od torti, kolača i sladoleda, nezaobilaznih jesenskih deserata od kestena do hrvatske baklave. Upravo je ova baklava, koja je prava kalorijska bomba od oraha, meda i pet vrsta čokolade, ono što privlači velik interes posjetitelja:

-Svi su znatiželjni, pokazuju velik interes da probaju našu hrvatsku baklavu. U korist nam ide i lijepo vrijeme, ljudi su razdragani, veseli, željni druženja i šetnje- zaključio je vlasnik Memyja, Memetaly Zanuni, kojem je recept za hrvatsku baklavu došao – u snu.

 20. Gastro Turopolje, Foto: Gabrijela Radunović/cityportal.hr

Milada Mrsić, direktorica Turističke zajednice Velike Gorice istakla je kontinuitet održavanja ove manifestacije te njen značaj za turopoljski i hrvatski turizam.

– Ove i prošle godine bili smo primorani održati Gastro u reduciranim razmjerima kako bismo zaštitili sudionike. Nadamo se da će uskoro doći vrijeme kada će se Gastro moći održati na način kako se održavao prije pandemije. U ovoj godini imali smo i ponudu Gastro Turopolja u restoranima. Vjerujemo kako na ovaj način, u nešto izazovnijim vremenima za turizam i ugostiteljstvo, potičemo gospodarstvenike, ugostitelje i obrtnike.- zaključila je Mrsić.

 20. Gastro Turopolja, Foto: cityportal.hr/Gabrijela Radunović

S direktoricom Turističke zajednice složio se i predsjednik Udruženja obrtnika Velika Gorica, Vladimir Birek.

– Upravo radi mjera i epidemiološke situacije išli smo na skromnije razmjere manifestacije ove godine. Ipak, za obrtnike i OPG-ove bitno je da se Gastro održi i da se predstavimo. Ima i mnogo gostiju iz županije i raznih udruženja. Nadam se da ćemo već iduće godine imati sajam istih razmjera kakvih smo nekada imali, ako ne većih i boljih!– ističe Birek.

20. Gastro Turopolja, Foto: cityportal.hr/Gabrijela Radunović

Gastro tjedan goričkih restorana prethodio je glavnom događaju od 15. do 17. listopada.  U tjednu restorana sudjelovali su Bistro Babriga, Ugostiteljski obrt Grof, Izletište Ključić brdo, Bistro Kaktus, Restoran Modena, Restoran Mon ami, Restoran PapaMo, Pivnica Turopolje, Bistro pizzeria Ziher, Fork restoran & bar i Restoran Hotel Phoenix.

Ipak, može se zaključiti kako je posjećenost manifestaciji manja upravo zbog odsustva ugostitelja na glavnom događanju na platou kod Muzeja Turopolja. Upravo su jela ovih restorana privlačila Goričane svojom atraktivnom ponudom u sklopu “Nedjeljnog turopoljskog ručka”.

Nadamo se kako je ovo zbilja posljednji, skromniji Gastro Turopolja te kako će posjećenost sljedeće godine nadmašiti svih dvadeset prethodnih izdanja.

Nastavi čitati

Reporter 408 - 23.09.2021.

Facebook

Izdvojeno