Kultura
Izložba grafika Dragutina Trumbetaša, kroničara marginaliziranih glasova
U Galeriji Galženica bit će izložena 41 grafika velikogoričkog umjetnika koji je iza sebe ostavio nepregledan niz radova
U petak 1. listopada, u 19 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici, u sklopu Dana europske baštine, otvara se izložba ”Dragutin Trumbetaš: kroničar marginaliziranih glasova”. Autorice izložbe su Valentina Radoš, kustosica likovne zbirke Muzeja Turopolja i Antonia Vodanović, voditeljica Galerije Galženica. U sklopu izložbe prikazat će se izbor 41 grafike Dragutina Trumbetaša iz ciklusa ”Gastarbeiter”, dokumentarni film ”Gastarbeiter” Bogdana Žižića (Zagreb film, 1977.), ”Gastarbajterske pjesme” Dragutina Trumbetaša (1969. – 1980.) te fotografije iz umjetnikove obiteljske arhive.
Aktualnost teme migranata i imigranata u našoj svakodnevici je sveprisutna. Migracije stanovništva u druge zemlje i kontinente zbilja su hrvatskog društva koja seže daleko u prošlost, ali ima i svoj suvremeni kontekst. Migracije i imigracije mijenjaju društvo i osobe, nose brojne izazove i traže prilagodbe zajednice, institucija i ljudi. Svu složenost migrantskog života te inkluziju ljudi u nove zajednice prikazao je likovni umjetnik Dragutin Trumbetaš iz Velike Mlake u ciklusu „Gastarbeiter“.
Kao jedan od najistaknutijih predstavnika socijalno angažirane umjetnosti na našim prostorima Dragutin Trumbetaš neprestano je upozoravao na društvenu nepravdu, potlačenost radnika u imigraciji te loše životne uvjete marginaliziranih društvenih skupina. Na temelju vlastitoga iskustva razvio je nevjerojatan senzibilitet i svijest o promicanju jednakosti u svim aspektima života pa tako i u umjetnosti i kulturi.
Iz rodne Velike Mlake otišao je „trbuhom za kruhom“ u velegrad – Frankfurt na Majni gdje se svakodnevno borio pronaći svoje mjesto pod zapadnjačkim, njemačkim suncem suočavajući se s predrasudama i osjećajem odbačenosti kao i velika većina iseljenika.
Odabrane grafike iz ciklusa Gastarbaiter (1975., 1977.) izložene u Galeriji Galženica obuhvaćaju šest njegovih grafičkih mapa iz fundusa likovne zbirke Muzeja Turopolja. Grafike nam na veristički i dokumentaristički način prikazuju svakodnevni život iseljenika u SR Njemačkoj.
Glavno sredstvo izražavanja je čisti crtež jasnih i oštrih linija, bez sjenčanja, često u kombinaciji s tekstom koji u pojedinim prikazima dodatno naglašava nelagodu, ironiju i snažnu kritiku zapadnog kapitalističkog društva ili pak socijalističkog režima.
Gastarbajterski ciklus Dragutina Trumbetaša je hommage svim auslenderima bez obzira na nacionalnost, rasu, spol, etničko podrijetlo i vjeroispovijest jer bespoštedno prikazuje pripadnost prostoru i vremenu, ne izbjegavajući stvarnost optočenu sirovošću, brutalnosti, patnjom, nostalgijom i žudnjom.
Izložba ostaje otvorena do 29. 10. 2021.
Popratni programi uz izložbu:
Petak, 8. 10., 19 sati, Predavanje ”Dragutin Trumbetaš – gastarbajter i umjetnik”, predavačica: Tea Gudek Šnajdar, povjesničarka umjetnosti
Subota, 9. 10., 10 – 14 sati, Besplatna radionica stripa ”Migracije – hommage Dragutinu Trumbetašu”, voditeljica radionice: Irena Jukić Pranjić, višestruko nagrađivana strip umjetnica i profesorica izbornog predmeta Strip na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu
Biografija
Dragutin Trumbetaš rođen je 1938. u Velikoj Mlaki. Grafičku industrijsku školu završio je u Zagrebu 1956. i stekao zvanje ručnog slagara. Iste godine zaposlio se u Grafičkom zavodu Hrvatske kao ručni slagar na enciklopedijskim izdanjima. Nezadovoljan napušta posao prebjegavši 1957. u Austriju, živi u lagerima za izbjeglice u Klagenfurtu, Linzu i Astenu, piše dnevnike i crta. Povratkom iz inozemstva 1958. biva uhićen i pritvoren u Mariboru, nakon čega u prekidima nastavlja raditi u struci kao ručni slagar u štampariji Narodne banke u Zagrebu.
Godine 1966. drugi put odlazi u inozemstvo, ovaj put u Frankfurt na Majni, gdje u početku radi na poslovima pakiranja, a kasnije kao slagar u tamošnjim tiskarama: J. Weisbecker, Frankfurter Rundschau i dr. U Frankfurtu je 1968. počeo crtati gastarbajterski ciklus i motive iz rodnog Turopolja.
Božo Biškupić mu 1975. priređuje samostalnu izložbu u Kuli Lotrščak i izdaje mapu ”Gastarbeiter” s predgovorom Veselka Tenžere, a Bogdan Žižić snima dokumentarni film o Trumbetašu. U ciklusu crteža ”Gastarbeiter” Trumbetaš preko svog antijunaka Tončeka na simboličan način progovara o muci svojih zemljaka u stranoj zemlji.
Od tada počinju samostalne izložbe u Njemačkoj. Od 1976. do 1980. priredio ih je oko 60, a brojne televizijske postaje snimale su dokumentarce o njemu. Uz daljnji rad na Gastarbeiterima crta i novi ciklus ”Bankfurt ist Krankfurt”.
Godine 1980. preseljava dio privatne biblioteke u kuću u Velikoj Mlaki, a tadašnje ga vlasti optužuju za širenje neprijateljske propagande i osuđuju na godinu i pol zatvora. Za njegovo oslobađanje zauzimaju se njemački književnik Heinrich Böll, ministar Hans Dietrich Genscher, ministar Egon Bahr i kancelar Willy Brandt, pa mu Vrhovni sud Hrvatske smanjuje kaznu na šest mjeseci, koju odrađuje u Zagrebu i Staroj Gradiški.
Godine 1987. opet odlazi u Frankfurt na Majni i radi različite poslove, ali i crta nove cikluse: ”Ex libris”, ”Život kao zmija”, ”Ljudsko smetlište” te kalendare s turopoljskim motivima. Njegovi su crteži i dalje pretežito nadahnuti svakidašnjicom i velikim razumijevanjem za ponižene i uvrijeđene, ljude s dna. Značajni pomak u irealno čini 1990. godine ciklusom ”Dragi Vincent – dopisivanje s van Goghom”, za koji je nacrtao oko 150 radova.
Na temelju ovog ciklusa redatelj Bogdan Žižić snimio je 2006. godine film o dva umjetnika i njihovim sudbinama u kojem je ovjekovječio Trumbetaševo Turopolje i Posavinu s jedne te van Goghovu Nizozemsku i Provansu s druge strane.
Uz crtanje Trumbetaš se bavi i pisanjem. Napisao je dnevnik sa skicama na 2140 stranica, dramu ”Sadisti” koja je 1986. izvedena u Subotici pod naslovom ”Nepušač”; zatim dramu ”Lopov”, dramu ”Der Kassierer” i knjigu pjesama ”Gastarbeiter-Gedichte”. Piše četverodijelni roman ”Nepušač”, u kojem je prvi dio objavljen 2009. godine u nakladi Hrvatskog slova.
Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu 1997. priređuje mu veliku retrospektivnu izložbu, dok mu je u zemlji i inozemstvu priređeno više od 160 samostalnih i 200 skupnih izložbi.
Preminuo je 2018. u Velikoj Gorici.
Kultura
Tomislav Beronić autor je jedinog romana ikad otisnutog glagoljicom, a večeras gostuje na Matičinom četvrtku
Predstavit će časopis, web portal i nakladničku kuću KVAKA iz Velike Gorice.
Kultura
FOTO Predstavljena izložba ”Bilježnica ščitarjevskog župnika pisana glagoljicom od 1524. do 1526.”
Velika Gorica, 24.04.2024. Izložba ”Bilježnica šćitarjevskog župnika …”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Izložba ”Bilježnica ščitarjevskog župnika pisana glagoljicom od 1524. do 1526.” predstavljena je sinoć u Galeriji Trumbetaš Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici. Predstavljanje je započelo glazbenom točkom koju je izveo Mješoviti župni zbor ”Sv. Matej” novozagrebačke župe sv. Mateja, zborovođa Tihomir Prša. Kasnije su izveli još tri točke.
Velika Gorica, 24.04.2024. Izložba ”Bilježnica šćitarjevskog župnika …”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Na otvaranju izložbe govorili su dr. Darko Žubrinić (o glagoljskim rukopisima), dr.Antonija Zaradij (o stopama sv. Martina) i Ivan Nađ, član Zmajskog zbora (o povijesti župe – Kaptolski posjed).
Velika Gorica, 24.04.2024. Izložba ”Bilježnica šćitarjevskog župnika …”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Autor ”Bilježnice ščitarjevskog župnika” dr. Zoran Ladić zbog bolesti nije bio nazočan na otvaranju, predviđeno je njegovo predavanje na ovu povijesnu temu u nekom jesenskom roku ove godine.
Velika Gorica, 24.04.2024. Izložba ”Bilježnica šćitarjevskog župnika …”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Voditelj programa bio je Stipo Bilić, voditelj izdavaštva u POU. Izložba je otvorena do 07. svibnja 2024. godine.
Galerija fotografija
Kultura
Za vikend jubilarne 20. Dječje igre u Buševcu, a stižu i mali folkloraši iz Slovačke, Moldavije i Slovenije
Program u Domu kulture u Buševcu bit će u subotu 27. travnja od 17 sati.
Jurjevski krijes u Kobiliću, 23.04.2024. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Povodom blagdana Jurjeva (23. travnja) članovi Plemenite opčine turopoljske, sučija Kobilić, Stjepan Brigljević i prijatelji pripremili su i zapalili Jurjevski krijes. U tradicionalnom ceremonijalu sudjelovali su vatrogasci DVD-a Kobilić i VIS Danice. Krijes je zapaljen u najavljeno vrijeme(19:30 sati) na prostoru kod Društvenog doma.
Jurjevski krijes u Kobiliću, 23.04.2024. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Danice su pjevale prigodne pjesme, a za bolje raspoloženje i druženje okupljenih poslužena su pića i domaće delicije, za djecu sokovi i slastice, a za odrasle više vrsta pića koja se i inače služe u ovakvim prigodama.
Jurjevski krijes u Kobiliću, 23.04.2024. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Jurjevski krijes u Kobiliću, 23.04.2024. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Kasnije je druženje s otvorenog nastavljeno u Društvenom domu, bilo je praćeno pjesmom Danica, koje su prezentirale svoj široki repertoar i nisu prestajale.
Jurjevski krijes u Kobiliću, 23.04.2024. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Jurjevski krijes u Kobiliću, 23.04.2024. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Kod Hrvata svetom Jurju često se daje pridjev zeleni. Tradicija slavljenja Jurjeva posebno je raširena u Turopolju.
Galerija fotografija
Kultura
Članice Sparka na poetskom festivalu ‘Beč u proljeće’ predstavile knjigu Zdenke Mlinar
Manifestacija je okupila velik broj pjesnikinja i pjesnika iz više europskih zemalja.
Velikogorička Udruga umjetnika SPARK i ove se godine odazvala pozivu na poetski festival “Beč u proljeće” u organizaciji Hrvatske zajednice umjetnika u Austriji. Manifestacija je već treću godinu za redom, okupila velik broj pjesnikinja i pjesnika iz više europskih zemalja koji su pristigli iz ljubavi prema poeziji i pisanoj riječi bez granice.
Foto: Udruga umjetnika SPARK
Na manifestaciji je sudjelovalo pet članica goričkog Sparka, Zdenka Mlinar, Nevenka Lang, Gordana Gerhardinger, Marina Maras i Marica Mihac. Druge večeri ovog kulturnog događanja održano je i nekoliko promocija knjiga, a jedna od njih bila je i promocija hrvatsko-makedonskog izdanja knjige “Na otoku MIRAKUL”, autorice Zdenke Mlinar. Promotorice su bile Nevenka Lang i sama autorica.
Foto: Udruga umjetnika SPARK
– Bile smo na mnogo poetsko-glazbenih manifestacija, ali ova nam je tako dobro sjela i uvukla se pod kožu, da ćemo je dugo, dugo pamtiti.
Pjesnici iz mnogih dijelova Europe predstavili su se najbolje što su znali. Osjećaja i topline nije nedostajalo, tako smo se srodili i razumjeli kao tijelo sastavljeno od jednog, jedinog suptilnog poetskog duha. I naš uvaženi veleposlanik u Austriji komentirao je: “Kakvi divni i posebni ljudi” – rekla nam je na kraju bivša “Sparkova” predsjednica Nevenka Lang.
Foto: Udruga umjetnika SPARK
Organizaciju festivala “Beč u proljeće” 2024. podržali su Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji, njegova Ekselencija Danijel Glunčić te konzul Republike Hrvatske u Austriji Mate Bačić.
Foto: Udruga umjetnika SPARK
-
HOTNEWSprije 2 danaU Veliku Goricu stiže više od 600 retrivera na specijalnu izložbu ‘Retriever weekend’
-
CityLIGHTSprije 4 danaLuka Čučuković iz Novog Čiča: Kao student PMF-a briljirao na međ.natjecanju, a danas za svoj DVD istrčao 5 km za 20 minuta i – pobijedio!
-
HOTNEWSprije 3 danaUskoro kreću isplate povrata poreza, provjerite svoj pretinac u sustavu eGrađani
-
HOTNEWSprije 8 satiIz Francuske u Veliku Goricu stižu Rafali, očekuje se pojačana buka i promet oko Zračne luke
