Povežite se s nama

Kultura

I Sparkovci obilježili petu obljetnicu smrti Dragutina Trumbetaša

Drago Trumbetaš bio je član Udruge umjetnika Spark

Objavljeno

na

Nakon otvaranja izložbe Dragutina Trumbetaša u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica, Društvo žena Velika Mlaka drugi je dan, 29. travnja, na samu petu obljetnicu smrti velikog umjetnika, organiziralo cjelodnevnu likovnu koloniju, koja je završila Poetsko-glazbenim recitalom Udruge umjetnika “Spark”. Tekst koji su posvetili Trumbetašu prenosimo u cijelosti.

Drago Trumbetaš bio je član Udruge, stoga je predsjednica Nevenka Lang održala dirljiv govor. Predstavila ga je s umjetničke, ali i one tople, ljudske strane. Jer bio je dobar, skroman, jednostavan i beskompromisno iskren čovjek. Topao i drag prijatelj, čije vrijednosti mnogi od nas za njegova života nisu bili svjesni. Multitalentiran i socijalno angažiran, crtanjem grafika, ilustracija, stripova i pisanjem pjesama, drama, priča i romana, progovarao je o teškom životu radnika u emigraciji, njihovom društvenom položaju, osjećaju neravnopravnosti uz snažne kritike zapadnog kapitalističkog društva. Tako je postao i kroničar marginaliziranih glasova, kako kaže voditeljica Galerije Galženica Antonija Vodanović.

O Draginom umjetničkom djelovanju pišu relevantni ljudi iz područja slikarstva, književnosti i kulture. Predgovori, pogovori i kritike mogu se pročitati na internetu. Ono što smo htjeli podijeliti s mještanima Velike Mlake naše su impresije na čitanje dijela Draginog spisateljskog opusa. Ipak smo za one koji ne znaju iznijeli dio Dragine biografije i naveli da je imao preko 160 samostalnih izložbi. Jednu od prvih (1975.), organizirao je tadašnji minstar kulture Božo Biškupić, koji je ujedno bio i vizionar te je predviđao da će jednoga dana Dragini crteži vrijediti bogatstvo. Zatim je napisao drame Sadisti, Lopov, Pušači i nepušači, Gastarbajterske priče. Kako se dopisivao s Van Goghom, jer vrijeme i prostor nisu zapreka srodnosti duša, redatelj i scenarist Bogdan Žižić je 2006. snimio dokumentarni film “Dragi Vincent”. Biblioteka Albatros od 2010. do 2013. g. izdaje opsežan roman o sudbinama gastarbajtera a grad Frankfurt odaje mu priznanje za cjelokupan opus jer je autentičan svjedok razvoja toga grada.

Iako na početku njegovih romana piše da je svaka sličnost s ljudima i mjestima slučajna, prepoznali smo pojedina mjesta i ljude o kojima je Drago pisao. Neki od nas poznavali su ga od djetinjstva. Na prvi pogled, čini se da je kroz priče provlačio samo ljubav i smrt (Eros i Tanatos), mi nalazimo da je njegovo pisanje bilo vapaj u dubokom zdencu politike, ekonomije, kulture i umjetnosti, gastarbajterstva, zavičajnosti, domoljublja, erotike i materinjeg jezika, kojeg je Drago uzvisivao, govorio i na njemu pisao, dok još pojma nismo imali da će naš turopoljski dijalekt biti uvršten u zaštićenu kulturnu baštinu. Za to je zaslužan tadašnji predsjednik Ogranka Matice hrvatske, također Velikomlačan Stjepan Rendulić.

Neke smo dijalektalne riječi, što ih koriste Dragini junaci, već zaboravili, od srca im se nasmijali pa ćemo ih i ovdje navesti: cigaretlini, frojati, nasrtlivec, vušivec čuklavec, globajna, ritajna, cafuta, piliperda, gulanfer, fuflavec, lofra, perilek, požderuf, plantavec zmržnenec, nemina, štunt, šekret itd.
Koristio je Drago i Hochdeutch, kao i gastarbajterski njemački kojeg koriste ljudi netom pristigli u stranu zemlju pa krivo izgovaraju ono što su čuli. Navodio ih je ispod nekih od svojih crteža, kao: Pucfrau Lubica ide esen; Marica pije Caffe alajn. Koristio je i druge jezike (talijanski, rumunjski, grčki i turski) kojima su se koristili gastarbajteri, stoga njegove priče i ne može razumjeti svaki čitatelj.

Foto: Udruga umjetnika Spark

Sve navedene parametre Drago povezuje i humorom, što je odlika svih velikih majstora. Drago nije bio neuk, poznavao je i citirao dijelove svjetske i domaće literature, bio je filmofil i pratio je predstave u kazalištima. Otkrivao je ogoljenu, naravnu istinu, a ponekad se služio i toplim lirskim opisima prirode.
Nismo mogli slutiti koje će plodove Drago iznjedriti za našu kulturno-umjetničku scenu. Oslikavajući i ispisujući stvaran život gastarbajtera iz svih dijelova svijeta, postao je iskreni svjedok vremena u kojem je živio, kao i stanja u našem i europskom društvu. Opisivao je duševna stanja obojena tugom, prazninom, nostalgijom i poniženošću; bio tegobni usamljenik koji uz rad crta i piše. Prošao je križni put gastarbajterstva, stanovao u malim frankfurtskim sobicama i hodao pješice kad nije imao za tramvaj. Zbog domoljublja, zatvoren u Staroj Gradiški, ispisao je 2140 stranica dnevnika o sobama i ljudima iz pakla…

Posebnu zahvalnost trebalo bi uputiti njegovoj obitelji, koja se morala prilagođavati izazovima njegove uspješnosti, ali i padovima kojih je bilo bezbroj. Danas bi bio ponosan na svoj grad Veliku Goricu i Veliku Mlaku, na Društvo žena i Udrugu umjetnika “Spark”, koji su obilježili ovu tužnu obljetnicu.

Već u prvom broju “Škrijne Turopolske”, časopisa Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici, njegova cjeloživotna prijateljica Đurđa Parać objavljuje jednu njegovu priču i piše:
Drogi naš plemeniti Turopolec,
Tvoj umetnički eros, tvoj osebujni pristup umetnosti, tvoja žeja za umetnošču i marlivost, ostavila nam je neprocenlivo blogo. To kaj si ti napravil i kuliko si napravil, do sat nigdo v Turopolu ni. Govorim ti u ime se Turopolcov! Joko smu ponosni na tebe i puno nam fališ!
Drago Trumbetoš, otišel je na onaj svet 29. travnja 2018. g., „de prebivaju gole misli“, kak on som to veli. Negvu muku sat nek negdo drugi muči, a on z „nečujnemi ticami tere su mu se ugnezdile v dušu“, slobodno leti u večnost!

Foto: Udruga umjetnika Spark

Kultura

VIDEO Zlata Lomnička: ‘Volim ljude i pomagat ću dok god budem mogla. To me ispunjava…’

Zlata Krznarić, dugogodišnja tajnica KUD-a Nova zora iz Donje lomnice, ali i goričke zajednice KUD-ova, primila je Povelju Zagrebačke županije za cijelih pet desetljeća aktivnosti, truda i volonterskog rada…

Objavljeno

na

Objavio/la

Te 1974. godine Josip Broz Tito proglašen je doživotnim predsjednikom SFRJ-a, Zagreb je šokirala strašna željeznička nesreća sa 167 poginulih, tamo negdje preko oceana svijet je ugledao Leonardo DiCaprio, a u Donju Lomnicu doselila se – Zlata Krznarić.

– Da, udala sam se u Lomnicu, ove godine bit će točno 50 godina otkad sam ovdje, u ovom selu – kaže Zlata, koja danas, cijelih pet desetljeća nakon što je stigla ovdje, ima jednako toliko društvenog djelovanja iza sebe.

– Čim sam došla, uključila sam se u društveni život sela, u društveni rad za zajednicu u kojoj živim. I to se nije promijenilo do dan danas. I dalje sam aktivna, iako sam službeno u mirovini. Zapravo, otkad sam u mirovini, imam još manje vremena nego prije, baš me ima na sve strane… – govori Zlata, koja je u svoj zgusnuti raspored morala smjestiti i dodjelu županijskih nagrada.

Za sav uloženi trud i angažman u cijelom tom razdoblju dobila je Povelju Zagrebačke županije, vrijedno priznanje koje je ponosom ispunilo i nju samu, ali i sve članove KUD-a Nova Zora, kao i cijelo mjesto.

– Zahvaljujem Zagrebačkoj županiji i ljudima koji su prepoznali moj rad, ono što radim za lokalnu zajednicu, za naš grad. Naravno da sam iznimno ponosna i sretna – kaže gospođa Krznarić, koju će Goričani najprije znati kao tajnicu lomničkoga KUD-a, ali i velikogoričke zajednice KUD-ova.

– Da, u više mandata bila sam tajnica Mjesnog odbora, tajnica sam i Zajednice, ali općenito sam aktivna u mjestu. Bilo da je riječ o humanitarnim akcijama, kakvu smo i nedugo imali, za jedno dijete s invaliditetom, bilo da se radi o crkvenom zboru, bilo čemu oko crkve, tu sam. Odnosno, mi smo tu, jer imam stvarno dobru ekipu oko sebe. Ne može čovjek ništa sam, mogu jedino biti kotač-pokretač, ali tu onda dolaze svi ti ljudi koji pomažu i sudjeluju u svemu tome – posebno naglašava Zlata.

Aktivna je u svemu u čemu se može biti aktivan kad je riječ o društvenom životu Donje Lomnice, ali nije tajna da je folklor najveća ljubav.

– Zlatu poznajem otkad je došla u Lomnicu, već 50 godina, i odmah se uključila u KUD Nova Zora. Bila je i predsjednica, u više mandata tajnica, i uvijek se pokazivala kao vrlo marljiva i vrijedna. Uvijek je davala sve za folklor. Iako je aktivna i kao vatrogasac, iako je uključena i u sve druge udruge, posebno je vezana uz folklor i uvijek je bila odličan član KUD-a – kaže predsjednik Nove Zore Mijo Jakunić.

Dodat će i kako je ona ta koja okuplja, organizira, planira… A ostali je prate.

– Jedni bez drugih ne bismo mogli, a tako se i ponašamo. Jako smo dobar tim, velikim dijelom zahvaljujući i našim voditeljima, a imamo ih čak četvoricu, budući da nas ima… Ovisno o razdoblju godine, u KUD-u nas je negdje između stotinu i 120 – kaže Zlata.

I nije gospođa Krznarić tajnica samo u KUD-u, Zajednici i Mjesnom odboru, tajnički posao bio je njezina svakodnevnica i tijekom radnog vijeka.

– Počela sam raditi 1974. godine u KBC Sestre milosrdnice, kod doktora Mladena Stojanovića, i bila sam tajnica predstojnika klinike cijeli život. Da, svugdje sam tajnica, i u mjestu, i u folkloru, pa sam tako bila i na poslu. Punih 45 godina provela sam tamo, do zadnjeg dana mojeg radnog vijeka – kaže Zlata, koja nije bila jedna od onih koji su jedva dočekali mirovinu.

– Uživala sam raditi tamo. Uvijek sam išla na posao sretna, uvijek sam uzimala zadatke koje i nisam trebala. Moj šef je, recimo, bio šef Hrvatskoga kardiološkog društva, pa sam se i tu uključila, pomagala sam u organizaciji konvencija i skupova, jednako kao i u Društvu za aritmije… Uvijek sam se uključivala tamo gdje sam mislila da mogu pomoći, a pritom me nikad nije vodio novac. Nisu me zanimale ni pohvale, ni nagrade, željela sam osjećati ono nešto u srcu i duši. Često znam reći i svojim folklorašima, važno mi je da smo svi dobri, da se slažemo, da se ne grupiramo, da smo svi zajedno. Tu se vidi snaga i veličina – vjeruje Zlata, koja je 2011. godine dobila i nagradu povodom Dana volontera.

– Koliko ću još držati ovaj ritam? Koliko će me zdravlje služiti! Volim pomagati, volim ljude. Sama ne mogu biti. Želim i volim biti s ljudima, među ljudima, i dok god budem mogla, dok me bude zdravlje služilo, dotad ću raditi i pomagati – sa smiješkom kaže Zlata i dodaje:

– Još uvijek imam entuzijazam, još uvijek imam volju, bez obzira na moje godine, još uvijek sam aktivna, jer to mi je jako pri srcu. Kad mogu nekoga usrećiti, kada mogu nekome pomoći, to mene ispunjava. Želim pomagati svojoj zajednici, da se čuje za našu Donju Lomnicu, za naše Turopolje!

KUD Nova Zora kontinuirano djeluje već dugih 105 godina, još od 1919., kad je osnovan, a ispada da gotovo pola od toga otpada na razdoblje sa Zlatom u važnoj ulozi kotača i pokretača.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Folkloraši iz Nove zore oduševili publiku na međunarodnom festivalu u Tunisu

Potpisali su i ugovor o jačanju međunarodne suradnje te razmjena kulturnih i umjetničkih karakteristika dvije države.

Objavljeno

na

Ljetni period brojna kulturno-umjetnička društva koriste kako bi otputovala i prezentirala hrvatsku tradiciju na drugim krajevima svijeta. S tim ciljem, otputovali su i članovi Kulturno-umjetničkog društva ‘Nova zora’ iz Donje Lomnice koji su sudjelovali na 61. međunarodnom festivalu Aoussou u Tunisu.

Ovaj festival jedan je od najvećih u Tunisu i održava se u Sousseu, trećem po veličini tuniškom gradu, smještenom na Sredozemnom moru te poznatom po jednoj od najočuvanijih i najvećih medina u islamskom svijetu, koja je 1988. upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Africi.

Foto: FB KUD ‘Nova zora’

Članovi kulturno – umjetničkog društva su održali nekoliko nastupa u gradovima Sousse i Port El Kantaoui na kojima su oduševili brojnu publiku izvođenjem slavonskih napjeva, turopoljskih plesova te međimurskog intermezza. Festival je ovo koji se održava uzastopce više od 60 godina, a na njemu uz hrvatske predstavnike sudjeluju i ansambli i folklorne grupe iz Francuske, Poljske, Njemačke, Alžira, Libije i Maroka.

Foto: FB KUD ‘Nova zora’

U sklopu festivala KUD „Nova zora“ je potpisao Ugovor o twinningu i partnerstvu s predsjednikom Udruženja Aoussou karnevala, Walidom Ben Hacenom, koji je ujedno i direktor festivala u Sousseu. Cilj dokumenta je jačanje međunarodne suradnje te razmjena kulturnih i umjetničkih karakteristika dvije države, s posebnim naglaskom i na poticanje međusobne turističke razmjene i promotivnih aktivnosti. Ugovor je u ime KUD-a „Nova zora“ potpisala tajnica udruge,  Zlatica Krznarić.

Foto: FB KUD ‘Nova zora’

Tijekom svog boravka u Tunisu, članovi KUD-a „Nova zora“ na najljepši način izvedbama tradicionalnih plesova, pjesama i skladbi predstavljaju Republiku Hrvatsku i Zagrebačku županiju s obzirom na veliku popraćenost tuniških medija ovog festivala, ali i brojnu publiku koja je oduševljena izvedbama tamburaša, pjevača i plesača.

Foto: FB KUD ‘Nova zora’

Umjetnički voditelj „Nove zore“ je Antun Leinveber koji je plesače pripremio za ove nastupe, dok je glazbeni voditelj Zoran Jakunić uvježbao svirače.

– Organizatori su iznimno zadovoljni nastupima, glazbom kao i bogatim nošnjama, a članovima ‘Nove zore’ će ova turneja ostati u lijepom sjećanju s obzirom na ljubaznost i dobru organizaciju domaćina – javili su nam iz KUD-a.

Foto: FB KUD ‘Nova zora’

Foto: FB KUD ‘Nova zora’

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Plesni klub Barbara izvodi koreografije koje uvijek osvajaju medalje

Objavljeno

na

Objavio/la

Mažoretkinje Plesnog kluba Barbara (Velika Mlaka) u 11. godini djelovanja kluba pokazuju svoju snagu na (naj)važnijim natjecanjima tako što su njihove prezentirane koreografije (skoro) uvijek plasirane na prva tri mjesta, odnosno nagrađene su medaljama zlatnog odnosno srebrnog odnosno brončanog sjaja.

Sisak, 03.03.2024.  8.Regionalno prvenstvo HUMT-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Sisak, 03.03.2024.  8.Regionalno prvenstvo HUMT-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Sisak, 03.03.2024.  8.Regionalno prvenstvo HUMT-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Barbarice su bile uvjerljive pobjednice 8.regionalnog prvenstva mažoretkinja u organizaciji Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT, predsjednik Vlado Palac), održanog  u Sportskoj dvorani Zeleni brijeg u Sisku (nedjelja, 03. ožujka 2024.). Izvele su u tri dobne kategorije (seniorke, juniorke, kadetkinje) sveukupno 32 koreografije i osvojile 30 medalja: 20 zlatnih, 11 srebrnih i 4 brončane, osvojeno je jedno 4. mjesto te jedna diskvalifikacija (napuštanje plesnog podija).

Velika Gorica, 25.-26.05.2024. Državno prvenstvo HUMT-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 25.-26.05.2024. Državno prvenstvo HUMT-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na Državnom prvenstvu mažoretkinja u organizaciji HUMT-a održanom pod pokroviteljstvom Grada Velike Gorice, u Sportskoj dvorani Srednje strukovne škole u Velikoj Gorici (25. do 26. svibnja 2024. godine), mažoretkinje PK Barbara ponovo su bile u vrhunskoj formi. Izvele su 42 koreografije i osvojile 39 medalja: 21x zlato, 11x srebro i 7x bronca te 3×4.mjesto.

Velika Gorica, 25.-26.05.2024. Državno prvenstvo HUMT-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 25.-26.05.2024. Državno prvenstvo HUMT-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Barbarice su se na Europskom prvenstvu u Srbiji (Pančevo, 28.do 30. lipnja 2024.) natjecale sa samo 22 koreografije, ali i taj broj je bio dovoljan da budu bolje od konkurencije. Njihovi nastupi nagrađeni su s 13 zlatnih, 5 srebrnih i 3 brončane medalje te jedno 6. mjesto.

Pančevo,29.-30.06.2024. Europsko prvenstvo mažoretkinja EMTA-e. Foto: PK Barbara

Pančevo,29.-30.06.2024. Europsko prvenstvo mažoretkinja EMTA-e. Foto: PK Barbara

Kada se podvuče crta ispod spomenutih brojeva na tri najvažnija natjecanja u prvoj polovici 2024. godine dobije se slijedeći rezultat: mažoretkinje PK Barbara prezentirale su 96 koreografija i osvojile 90 medalja!! Može li netko bolje?

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Kultura

Pozdrav s Novog Zelanda: ‘Ovo zlato je najzlatnije do sad. Uživamo u svakoj sekundi…’

S dalekog Novog Zelanda javila se Alina Haraminčić iz Jana, koje su do svog trećeg zlata na Olimpijadi zborova stigle s najviše bodova do sad. Uz to, stigle su cure zapjevati i iseljenicima, razgledavati, uživati, družiti se…

Objavljeno

na

Vijesti s Novog Zelanda, o novom nevjerojatnom uspjehu Ansambla Jane, uljepšale su vikend iza nas. Gotovo dva tjedna nakon što se gorička glazbena ekspedicija otisnula s pleškog asfalta prema 18 tisuća kilometara udaljenom Aucklandu, Jane i njihovi Jankići ostvarili su svoj cilj. Zlatna medalja s Olimpijade zborova ponovno je oko vrata, već treći put…

– Naravno da je bilo nešto posebno uopće se pripremati za natjecanje poput Olimpijade, pogotovo doći ovdje i proživjeti sve što smo mi proživjele. Otišli smo na drugi kraj svijeta, u što smo uložili jako puno truda u svakom smislu toga izraza. Na kraju, očekivanja su nam se ispunila. Osvojile smo najveći broj bodova otkad se natječemo na Olimpijadi, tako da smo izrazito sretne. Ponosne smo na tako dobar rezultat na ovakvome mjestu, na najvećem svjetskom zborskom natjecanju – javila se Alina Haraminčić iz Jana s drugoga kraja svijeta.

– Odmah da naglasim, za one koji ne znaju, u pratnji su nam bili naši Jankići. Oni nisu samo svirali, u jednoj pjesmi su i pjevali s nama, pa je sve skupa bilo posebno i za njih i za nas. I njihovo pjevanje se bodovalo, i oni imaju svoj doprinos – ističe Alina.

Govorila je u ime cijele ekipe kad je opisivala dojmove prikupljene ovih dana.

– Bilo je jako puno djece, mladih, a samo iz Kine došlo je oko 80 zborova. Kategorija je bila vrlo zahtjevna, imali smo čak 25 zborova u konkurenciji, dok je u nekim drugim kategorijama bilo njih tri, četiri ili pet. Baš zato je to zlato još sjajnije. Ukupno su četiri zbora bila ispred nas, s nešto malo više bodova, no zborovi u Kini i SAD-u rade ovo profesionalno, zarađuju novac na pjevanju, a mi se s njima u tom smislu ne možemo uspoređivati. Unatoč tome, ostvarile smo ovakav rezultat i to je doista nešto nevjerojatno.

Pjevanje je, koliko god bilo primarno, samo dio sadržaja za ekipu iz Turopolja.

– Jako nam je lijepo, krajolik je drukčiji, nevjerojatan! Obišli smo Auckland, otišle pogledati gdje su se snimali Gospodari prstenova, posjetile i Queenstown… A kroz sve to čestitamo same sebi 20 godina postojanja! Uživamo u svakoj sekundi, a pogotovo smo presretne zbog tog zlata. Ovo je najzlatnije zlato do sad! Mislim da smo na lijep način prenijeli našu kulturu, kako Hrvatske, tako i našeg Turopolja – kaže Alina, dodajući kako natjecateljski nastupi nisu bili i jedini na Novom Zelandu.

– Imali smo prekrasan koncert u Aucklandu, u hrvatskom klubu, u kojem djeluje FA Kralj Tomislav, na čelu s . Ljudimam se jako svidio naš nastup, a neprocjenjiv je taj osjećaj kad svojom pojavom i pjesmom razveseliš nekoga svog u dalekom svijetu,. Jako puno mladih se zainteresiralo za hrvatsku tradiciju i folklor, generacije su to koje ni ne govore hrvatski, a sve to skupa trebalo bi očuvati našu kulturu i tradiciju i u sljedećim naraštajima – vjeruje Alina Haraminčić, koja je i aktualna predsjednika Ansambla Jane.

Za uvježbavanje repertoara kojim su Jane došle do zlata zadužena je voditeljica Ana Jaklinović, a brigu o sastavu, kao i o organizacijskim pitanjima, vodi Danijel Skrbin. Cijela ekspedicija uskoro se vraća kući s uspomenama za cijeli život.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Blagdan Gospe Karmelske u Kobiliću

Objavljeno

na

Objavio/la

Središnju proslavu blagdana Blažene Djevice Marije Karmelske (Gospe Karmelske) brojni mještani Kobilića obilježili su misnim slavljem, koje je predvodio vlč. Norbert Ivan Koprivec, u mjesnoj kapelici, jučer (nedjelja, 21.07.2022., početak u 11 sati).

Kobilić, 21.07.2024. Blagdan Gospe Karmelske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kobilić, 21.07.2024. Blagdan Gospe Karmelske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Tri misna čitanja pročitali su Ana Marija Golub, Dorotea Posavec i Mario Lipovac.

Kobilić, 21.07.2024. Blagdan Gospe Karmelske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kobilić, 21.07.2024. Blagdan Gospe Karmelske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kobilić, 21.07.2024. Blagdan Gospe Karmelske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kobilić, 21.07.2024. Blagdan Gospe Karmelske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Središnjoj proslavi prethodila je trodnevnica u Kobiliću.

 

Kobilić, 21.07.2024. Blagdan Gospe Karmelske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kobilić, 21.07.2024. Blagdan Gospe Karmelske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Vlč.Koprivec pozvao je mještane Kobilića da već sada počnu s pripremama za zlatni jubilej iduće godine – biti će svečano velikim slavljem obilježena 100. obljetnica izgradnje kapelice u Kobiliću.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Reporter 439 - 25.07.2024.

Facebook

Izdvojeno