Kultura
I Sparkovci obilježili petu obljetnicu smrti Dragutina Trumbetaša
Drago Trumbetaš bio je član Udruge umjetnika Spark
Nakon otvaranja izložbe Dragutina Trumbetaša u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica, Društvo žena Velika Mlaka drugi je dan, 29. travnja, na samu petu obljetnicu smrti velikog umjetnika, organiziralo cjelodnevnu likovnu koloniju, koja je završila Poetsko-glazbenim recitalom Udruge umjetnika “Spark”. Tekst koji su posvetili Trumbetašu prenosimo u cijelosti.
Drago Trumbetaš bio je član Udruge, stoga je predsjednica Nevenka Lang održala dirljiv govor. Predstavila ga je s umjetničke, ali i one tople, ljudske strane. Jer bio je dobar, skroman, jednostavan i beskompromisno iskren čovjek. Topao i drag prijatelj, čije vrijednosti mnogi od nas za njegova života nisu bili svjesni. Multitalentiran i socijalno angažiran, crtanjem grafika, ilustracija, stripova i pisanjem pjesama, drama, priča i romana, progovarao je o teškom životu radnika u emigraciji, njihovom društvenom položaju, osjećaju neravnopravnosti uz snažne kritike zapadnog kapitalističkog društva. Tako je postao i kroničar marginaliziranih glasova, kako kaže voditeljica Galerije Galženica Antonija Vodanović.
O Draginom umjetničkom djelovanju pišu relevantni ljudi iz područja slikarstva, književnosti i kulture. Predgovori, pogovori i kritike mogu se pročitati na internetu. Ono što smo htjeli podijeliti s mještanima Velike Mlake naše su impresije na čitanje dijela Draginog spisateljskog opusa. Ipak smo za one koji ne znaju iznijeli dio Dragine biografije i naveli da je imao preko 160 samostalnih izložbi. Jednu od prvih (1975.), organizirao je tadašnji minstar kulture Božo Biškupić, koji je ujedno bio i vizionar te je predviđao da će jednoga dana Dragini crteži vrijediti bogatstvo. Zatim je napisao drame Sadisti, Lopov, Pušači i nepušači, Gastarbajterske priče. Kako se dopisivao s Van Goghom, jer vrijeme i prostor nisu zapreka srodnosti duša, redatelj i scenarist Bogdan Žižić je 2006. snimio dokumentarni film “Dragi Vincent”. Biblioteka Albatros od 2010. do 2013. g. izdaje opsežan roman o sudbinama gastarbajtera a grad Frankfurt odaje mu priznanje za cjelokupan opus jer je autentičan svjedok razvoja toga grada.
Iako na početku njegovih romana piše da je svaka sličnost s ljudima i mjestima slučajna, prepoznali smo pojedina mjesta i ljude o kojima je Drago pisao. Neki od nas poznavali su ga od djetinjstva. Na prvi pogled, čini se da je kroz priče provlačio samo ljubav i smrt (Eros i Tanatos), mi nalazimo da je njegovo pisanje bilo vapaj u dubokom zdencu politike, ekonomije, kulture i umjetnosti, gastarbajterstva, zavičajnosti, domoljublja, erotike i materinjeg jezika, kojeg je Drago uzvisivao, govorio i na njemu pisao, dok još pojma nismo imali da će naš turopoljski dijalekt biti uvršten u zaštićenu kulturnu baštinu. Za to je zaslužan tadašnji predsjednik Ogranka Matice hrvatske, također Velikomlačan Stjepan Rendulić.
Neke smo dijalektalne riječi, što ih koriste Dragini junaci, već zaboravili, od srca im se nasmijali pa ćemo ih i ovdje navesti: cigaretlini, frojati, nasrtlivec, vušivec čuklavec, globajna, ritajna, cafuta, piliperda, gulanfer, fuflavec, lofra, perilek, požderuf, plantavec zmržnenec, nemina, štunt, šekret itd.
Koristio je Drago i Hochdeutch, kao i gastarbajterski njemački kojeg koriste ljudi netom pristigli u stranu zemlju pa krivo izgovaraju ono što su čuli. Navodio ih je ispod nekih od svojih crteža, kao: Pucfrau Lubica ide esen; Marica pije Caffe alajn. Koristio je i druge jezike (talijanski, rumunjski, grčki i turski) kojima su se koristili gastarbajteri, stoga njegove priče i ne može razumjeti svaki čitatelj.
Foto: Udruga umjetnika Spark
Sve navedene parametre Drago povezuje i humorom, što je odlika svih velikih majstora. Drago nije bio neuk, poznavao je i citirao dijelove svjetske i domaće literature, bio je filmofil i pratio je predstave u kazalištima. Otkrivao je ogoljenu, naravnu istinu, a ponekad se služio i toplim lirskim opisima prirode.
Nismo mogli slutiti koje će plodove Drago iznjedriti za našu kulturno-umjetničku scenu. Oslikavajući i ispisujući stvaran život gastarbajtera iz svih dijelova svijeta, postao je iskreni svjedok vremena u kojem je živio, kao i stanja u našem i europskom društvu. Opisivao je duševna stanja obojena tugom, prazninom, nostalgijom i poniženošću; bio tegobni usamljenik koji uz rad crta i piše. Prošao je križni put gastarbajterstva, stanovao u malim frankfurtskim sobicama i hodao pješice kad nije imao za tramvaj. Zbog domoljublja, zatvoren u Staroj Gradiški, ispisao je 2140 stranica dnevnika o sobama i ljudima iz pakla…
Posebnu zahvalnost trebalo bi uputiti njegovoj obitelji, koja se morala prilagođavati izazovima njegove uspješnosti, ali i padovima kojih je bilo bezbroj. Danas bi bio ponosan na svoj grad Veliku Goricu i Veliku Mlaku, na Društvo žena i Udrugu umjetnika “Spark”, koji su obilježili ovu tužnu obljetnicu.
Već u prvom broju “Škrijne Turopolske”, časopisa Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici, njegova cjeloživotna prijateljica Đurđa Parać objavljuje jednu njegovu priču i piše:
Drogi naš plemeniti Turopolec,
Tvoj umetnički eros, tvoj osebujni pristup umetnosti, tvoja žeja za umetnošču i marlivost, ostavila nam je neprocenlivo blogo. To kaj si ti napravil i kuliko si napravil, do sat nigdo v Turopolu ni. Govorim ti u ime se Turopolcov! Joko smu ponosni na tebe i puno nam fališ!
Drago Trumbetoš, otišel je na onaj svet 29. travnja 2018. g., „de prebivaju gole misli“, kak on som to veli. Negvu muku sat nek negdo drugi muči, a on z „nečujnemi ticami tere su mu se ugnezdile v dušu“, slobodno leti u večnost!
Foto: Udruga umjetnika Spark
Međunarodni festival folklora u organizaciji Folklornog ansambla Turopolje (Velika Gorica) otvoren je jučer (petak, 11. srpnja 2025.) na otvorenoj pozornici u Parku dr. Franje Tuđmana u Velikoj Gorici.
Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Sudionike festivala i posjetitelje pozdravio je u ime Zagrebačke županije i grada Velike Gorice Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačke županije i Zlatko Herček, predsjednik Zajednice kulturno umjetničkih udruga Zagrebačke županije (ZKUUZŽ-e).
Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Na 24. izdanju tradicionalne međunarodne folklorne manifestacije bogatu baštinu svojeg kraja revijalnoj večeri predstavili su gosti iz Bugarske (Omladinski ansambl ”Elitsa”, Grad Paradžik) i Sjeverne Makedonije (Folklorni ansambl ”Goce Delčev” Bitola) te Albansko kulturno društvo ”Shkendija” iz Zagreba. Organizator FA Turopolje, predsjednica Zlata Cundeković, nastupio je u uvodnom dijelu programa i na kraju večeri.
Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Danas drugog dana festivala u službenoj konkurenciji sudjelovati će pet folklornih skupina.
Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Voditeljica festivala bila je Ana Mirenić.
Galerija fotografija
Kultura
Kuče u bojama – Pučka škola kao motiv, klinci u ulozi umjetnika
Kroz dva sata likovne umjetnosti vodila ih je akademska slikarica i učiteljica likovne kulture Marina Lapadatović.
Članice Udruge žena Kuče danas su oživjele prostor stare pučke škole.
Kistovi i šarene tempere bile su alat za umjetnička djela mališana koji su se pridružili prvoj likovnoj radionici za djecu u organizaciji Udruge, a kroz dva sata likovne umjetnosti vodila ih je akademska slikarica i učiteljica likovne kulture Marina Lapadatović.
Foto: Gianna Kotroman
–Inspiraciju za slikanje crpe upravo iz Pučke škole u čijem smo dvorištu. Klincima je bitno da se kreativno izraze, ja sam tu da im pomognem, jer su neki mali i nemaju još iskustva. U Biti nije niti važno kako slika na kraju “ispadne”, važno je da oni uživaju i baš su se uživjeli u projekt. Organizirat ćemo i izložbu na jesen kako bi javnosti pokazali radove – najavila je slikarica.
U “posadi organizacije” bile su Nataša Đuračić i Ana Krstić koje su bile zadužene da djeca imaju osmjeh na licu.
Foto: Gianna Kotroman
– Jako smo zadovoljne kako sve teče jer je plan bio da maksimalno imamo 20-ero djece, no interes je bio velik i došli smo do broja 40, ni jedno dijete nismo odbili i lijepo je vidjeti da svatko od njih drugačije vidi i slika školu – ispričala je Nataša, dok se Ana nadovezala kako je ova likovna radionica dio projekta “Mladi i vrijeme”, koji je financirao Grad Velika Gorica, i dodala:
Tu naše aktivnosti ne staju. U sklopu projekta “Želim, mogu i hoću” 16. srpnja u Društvenom domu u Kučama organiziramo preglede madeža a na jesen i manifestaciju Jesen u Kučama. Pratite nas na društvenim mrežama i uključite se!
Foto: Gianna Kotroman
Alfa i omega Udruge žena, Zora Ištvanek, podsjetila je kako je nekada postojalo Društvo žena Kuče, osnovano 1981. godine a danas se okupljene u Udrugu. Tu su jedna za drugu ali i za cijelu zajednicu.
–Udružile smo se kako bi pomagale starijim i nemoćnim mještanima, išle im u posjet, kao i rodiljama. Ali i radi druženja. Ovakvim druženjima s klincima, želimo pokazati i dočarati u kakvu su školu nekada išli ljudi koji su tu živjeli. Ima nas ukupno 80 žena, od kojih je aktivno u udruzi 30. Često organiziramo i izlete i druženja, život je tako puno ljepši – rekla je predsjednica Zora.
Foto: Gianna Kotroman
I zaista jest ljepši, kada mladi kroz kreativu uče o povijesti, zabavljaju se i zajedno druže.
No, tu zabavi nije bio kraj. Uz pomoć platna i projektora mali umjetnici nagrađeni su za trud. Umrljani bojama, večer su proveli sjedeći na balama slame i uživali u gledanju crtića. Jer, nije mala stvar gledati Kung fu pandu i Super ježa Sonica pod vedrim nebom…
FOTO galerija:
Foto: Gianna Kotroman
Kultura
FA Turopolje u Tuđmanac dovodi Makedonce, Bugare i Poljake, ali i hrvatske folkloraše
Program Međunarodnog festivala folklora u oba dana održavanja počinje u 20.30 sati.
Folklorni ansambl Turopolje već 24 godine organizira nadaleko poznat Međunarodni festival folklora, koji je u naš grad do sada doveo 178 grupa s 5 kontinenata i iz 21 zemlje svijeta, čime je domaća publika publika mogla vidjeti raskoš svjetskog folklora.
A tako će biti i ovog vikenda – u petak i subotu u Parku dr. Franje Tuđmana.
–Ove godine u grad nam dolaze društva iz Poljske, Bugarske i Makedonije, također i sisačko Kulturno umjetničko društvo Ivan Goran Kovačić i dugoselski Preporod, kao i predstavnici albanske nacionalne manjine iz Zagreba, okupljene u Kulturno umjetničko društvo „Shkëndija”. U petak će biti revijalni nastupi po vlastitom izboru, a u subotu će društva imati zadani program od po najviše 10 minuta koji će ocjenjivati stručni žiri – objasnila je Zlata Cundeković, predsjednica FA Turopolja.
Program oba dana počinje u 20:30 sati.
Obilježavanje 20. obljetnice KUD-a Šćitarjevo i ovogodišnji 18. Srpanjski susreti kulturno-umjetničkih društava u Šćitarjevu u organizaciji KUD-a Šćitarjevo bili su vrlo uspjela priredba, koja je jučer (nedjelja, 06. srpnja 2025. godine) ostavila ugodan dojam na posjetitelje, mještane i njihove goste. Vrućina nije omela izvođače da razigrano pokažu svoje izvedbe.
ćitarjevo, 06.07.2025. 20.obljetnica KUD-a ćitarjevo i 18.Srpanjski susrteti. Foto: David Jolić/cityportal.hr
ćitarjevo, 06.07.2025. 20.obljetnica KUD-a ćitarjevo i 18.Srpanjski susrteti. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Pored domaćina KUD-a Šćitarjevo (odrasla i dječja skupina), predsjednica Branka Tretinjak, na manifestaciji su sudjelovala još četiri Društava: KUD Mijo Stuparić (Velika Ludina), KUD Mladost (Odra), KUD Slavuj (Bukevje) i KUD Preslica (Pešćenica).
ćitarjevo, 06.07.2025. 20.obljetnica KUD-a ćitarjevo i 18.Srpanjski susrteti. Foto: David Jolić/cityportal.hr
ćitarjevo, 06.07.2025. 20.obljetnica KUD-a ćitarjevo i 18.Srpanjski susrteti. Foto: David Jolić/cityportal.hr
ćitarjevo, 06.07.2025. 20.obljetnica KUD-a ćitarjevo i 18.Srpanjski susrteti. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Kako se na dan Srpanjskih susreta obilježava i Dan Mjesnog odbora Šćitarjevo, tim povodom su Susretima političku dimenziju dali Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačke županije i Krešimir Ačkar, gradonačelnik Grada Velike Gorice. Gradonačelnik je predsjednici Tretinjak povodom ‘okrugle’ obljetnice darivao Društvu glazbeni instrument – bisernicu!
ćitarjevo, 06.07.2025. 20.obljetnica KUD-a ćitarjevo i 18.Srpanjski susrteti. Foto: David Jolić/cityportal.hr
ćitarjevo, 06.07.2025. 20.obljetnica KUD-a ćitarjevo i 18.Srpanjski susrteti. Foto: David Jolić/cityportal.hr
ćitarjevo, 06.07.2025. 20.obljetnica KUD-a ćitarjevo i 18.Srpanjski susrteti. Foto: David Jolić/cityportal.hr
ćitarjevo, 06.07.2025. 20.obljetnica KUD-a ćitarjevo i 18.Srpanjski susrteti. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Društvo slavljenik počastilo je sve posjetitelje štruklama! Voditeljica programa bila je Sanja Markus, tajnica KUD-a Šćitarjevo.
ćitarjevo, 06.07.2025. 20.obljetnica KUD-a ćitarjevo i 18.Srpanjski susrteti. Foto: David Jolić/cityportal.hr
ćitarjevo, 06.07.2025. 20.obljetnica KUD-a ćitarjevo i 18.Srpanjski susrteti. Foto: David Jolić/cityportal.hr
ćitarjevo, 06.07.2025. 20.obljetnica KUD-a ćitarjevo i 18.Srpanjski susrteti. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Ravnatelj Osnovne škole Šćitarjevo Mario Ivić iznova je bio odličan domaćin gostujućim Društvima, jer su folkloraši imali na raspolaganju prostor škole za probe i presvlačenja te ručak za sve sudionike.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Galerija fotografija:
Kultura
Iz “osmog marta” otišao u Pokupsko i stvorio svoju bajku o Turopolju
Mirel Huskić rastao je u “osmom martu”, a mir, spokoj i nešto dobre inspiracije je pronašao u Pokupskom. U suradnji s rijekom, za klince iz našega kraja osmislio je i režirao lutkarsku predstavu ‘Klinček turopoljski’
Bio je to topao, ali ugodan petak navečer, pravi proljetno-ljetni, pa se na Galženici tražila karta više za stol u kafiću. A gore, iznad glava, na drugom katu Centra za kulturu Galženica – kultura!
Mirel Huskić, dečko iz “osmog marta” s prebivalištem u Pokupskom, na daskama šarmantne dvorane Galženica uprizorio je lutkarsku predstavu za djecu koja je na premijeri pokazala da će trajati. “Klinček turopoljski” je lutkarska predstava koja prati putovanje malog Jurice kroz turopoljski kraj i povijest.
– “Klinček turopoljski” je predstava nastala u produkciji Štoos teatra, čiji sam i osnivač, zajedno s Anom Katulić i Lukom Kuzmanovićem. Zamišljena je kao mobilna lutkarska predstava za djecu, koja kroz radnju na sceni upoznaju svoj zavičaj, kraj u kojem odrastaju, neke toponime za koje su možda već negdje usputno čuli, pa zaboravili. Prvenstveno, namijenjena je najmlađima, djeci od pet godina sve do nižih razreda, ali ako netko stariji želi saznati nešto novo, dapače – govori nam Mirel Huskić, glumac i redatelj koji je ovaj put bio redatelj.
– Osim povijesnog-edukativnog aspekta, važno je najmlađe upoznati i s lutkarskom umjetnošću i igrom lutkarstva i te vrste kazališne umjetnosti. Nadamo se da će kroz sljedeću sezonu predstava zaživjeti i igrati po svim mjestima u okolici Velike Gorice, po vrtićima, školama, pogotovo u udaljenijim mjestima koje gravitiraju Velikoj Gorici i dio su zavičaja, a iz kojih je roditeljima nekad uz ostale obveze teže odvesti djecu u kazalište gledati predstavu – dodaje Mirel.
Foto: Katarina Drvodelić/Štoos teatar
Kao i cijeloj toj generaciji rođenoj u prvoj polovici 80-ih, i njegovo je djetinjstvo obilježio rat. Rođen je u Tesliću, a 1992. s obitelji je stigao u Veliku Goricu. U trećem razredu osnovne škole.
– S obzirom na okolnosti, do tad sam promijenio par škola, a konačno sam se smjestio u OŠ Eugena Kvaternika. To je moja škola, iz tih dana imam i prijatelje, i puno poznanika – priča Huskić, koji je odrastao u centru grada, pa u jednom trenutku shvatio da to nije njegov đir.
Preselio se u Pokupsko i pronašao mir.
– Odrastao sam u zgradi, u stanu, i vrlo rano sam zaključio da je vlastito dvorište zahvalna stvar. A uz njega polako nikne i mali vrt… Uspio sam kupiti kuću u Pokupskom, prošlo je sad već sedam godina, i za sad uživam. Ispunjujuće je živjeti u manjem urbanom mjestu, i još k tome uz rijeku. Djeluje umirujuće, balansira taj životni ritam koji često teško kontroliramo. Evo, trenutačni plan mi je kupiti čamac… – govori Mirel.
Mirel Huskić završio je glumu na Akademiji u Osijeku, a režiju na Akademiji u Zagrebu… Foto: Zvonimir Ferina
U suživotu s rijekom čovjek lakše dođe i do prostora za razmišljanje, za kreaciju, a tu je negdje rođena i priča o “Klinčeku turopoljskom”. Ideje koje se krenu rojiti po glavi i treba ih prebaciti na papir.
– Otprilike tako taj proces se razvija. Kazalište je društveno odgovorna djelatnost u svakoj svojoj pori. Prepoznaješ u sebi što bi htio raditi i onda se pitaš kako to može komunicirati s publikom, koristi li publici to što nudiš. Može biti korelacije, dodira, u trokutu između ideje, mene kao autora i najvažnije, publike. Tako sam i odlučio napraviti za klince, za kraj u kojem rastu, u kojem sam i sam rastao. Kroz istraživanje, povijesnih činjenica, kulturnih običaja, nardnih priča i legendi, kolažirao sam jedan koherentan sinopsis, ideju. Potom sam pozvao u tim mladu i već izvođenu spisateljicu, Ivonu Marciuš, koja je ispisala dramski tekst ideje, donoseći dodatne zaplete i događaje među likovima koji nastaju i koje onda treba uprizoriti kroz proces proba – kaže Huskić i nastavlja:
– Ideja je rođena tamo negdje prošle jeseni, ali zaživjela je tek nakon što smo uspjeli proći na gradskom natječaju. Bez financijske potpore te vrste ovo ne bi bilo moguće, Klinček bi ostao samo na papiru, u obliku brodića, i otplovio Kupom. Srećom, grad je imao sluha i prepoznao je ovaj projekt našeg Štoos teatra, priključila se i Plemenita opčina turopoljska, pa smo mogli početi s radom. Radili smo intenzivno nekih mjesec i pol dana, uglavnom u kazališnom prostoru dvorane Galženica – dodaje prvi čovjek projekta u kojem su sudjelovali još neki naši sugrađani.
– Ansambl predstave je iznio snažan i vrlo zaigran odgovor. To je sad u jednu ruku njihova predstava.
Foto: Katarina Drvodelić/Štoos teatar
Uz višestruko nadarenu Hanu Kunić, koja je uz glumu djelovala i s dramaturškim zahvatima, tu je Karlo Bernik, koji tumači lik Klinčeka, inače vrlo mladi i izvrsni glumac koji igra u kazalištima u Zagrebu, te Franjo Đaković, glumac lutkarskog kazališta, vješt i iskusni praktičar, koji je odnedavno i stanovnik Velike Gorice, u koju se doselio s obitelji.
Međutim, ima tu još domaćih…
– Kreativni suradnici koji su autorski uobličili predstavu su Marta Crnobrnja s Podbrežnice, etablirano ime u scenografiji i radu hrvatskog kazališta. Glazbu i songove je radio divni Matija Antolić, također glazbeni suradnik mnogih produkcija Zagrebačkih kazališta, i vrlo važno, dizjan i izradu lutaka predstavio nam je Dražen Matijašević, lutkarski tehnolog. To je jedan uži kreativni tim koji uvezuje svoje vještine u ovu ideju da bi postala predstavom.
Uz glumačku izvedbu, kostimografiju i scenografiju, cijeli taj tim razmišljao je i o govoru. “Klinček turopoljski”, naime, veže se i uz turopoljsko narječje. Točnije, turopoljska narječja.
– Odmah smo željeli, uz sve ono o čemu govorimo, u predstavu implementirati i turopoljsko narječje. Usput smo doznali da u Turopolju postoje tri narječja; brežani imaju svoj govor, posavci svoju, a postoji i treća vrsta, koju koriste starosjedioci, uglavnom Kurilovčani. Sinteza koja će to objediniti ne postoji, ali postoje izolirani mali rječnici. Prvi je napisao Juraj Habdelić iz Kuča. To je prvi dokument koji pokušava objasniti turopoljski dijalekt. Ono što je Gaj radio za kajkavski, to je radio Habdelić za turopoljsko narječje kao varijaciju kajkavskog – upućen je u temu gospon režiser.
Foto: Katarina Drvodelić/Štoos teatar
I ispalo je odlično. Tako kažu mjerodavni, sudeći po vrisku.
– Dobili smo puno pozitivnih reakcija. Posebno se ljudima sviđa pozadina priče, tako da mislim da smo dobro odredili ideju i cilj.
Već idućeg jutra nakon premijere predstava je izvedena opet, a bit će još prilika za upoznati Juricu i Žireka…
– Sljedeća izvedba je u sklopu priredbe “Ljeto u Vukovini”, a na jesen planiramo obilaziti škole i vrtiće u okolici Velike Gorice. Neka gostovanja već smo dogovorili, a cilj i plan jest obići što više škola, vrtića, domova u okolici i u gradu… Da svi upoznaju “Klinčeka”.
Foto: Katarina Drvodelić/Štoos teatar
Mirel Huskić jedan je od osnivača Štoos teatra, čiji dio je “Klinček”, novo ostvarenje u produkciji malog teatra.
– Tu je monodrama Ane Katulić “Roža, cura s greškom”, komediju Luke Kuzmanovića “Zlo-Čist-Oća”, a s “Uzbunomu plastičnom carstvu” već smo obišli više-manje sve osnovne škole u Velikoj Gorici i okolici. Postoji i jesenji Oglede festival koji djeluje pod Štoos teatrom. A evo, sad imamo i “Klinčeka”. Očigledno rezoniramo sadržajno s gradom i publikom. Samo, bez potpore u vidu trajnog prostora, ostane se lako bez daha – završio je Huskić.
-
Sportprije 3 danaČrnko: Ilija Karamatić bit će stopostotni vlasnik kluba, stadion ostaje Gradu!
-
CityLIGHTSprije 5 danaEKSKLUZIVNA FOTO GALERIJA! Poznati redatelj odabrao Veliku Goricu za snimanje povijesnog spektakla!
-
Kulturaprije 5 danaIz “osmog marta” otišao u Pokupsko i stvorio svoju bajku o Turopolju
-
Sportprije 2 danaZlatko Petrac otišao iz NK Bune! ‘Ubila me ova sezona, moram misliti na zdravlje…’