Povežite se s nama

HOTNEWS

Ima jedna zemlja mala…

Ne zaboravimo nikad koliko smo mali na ovoj planeti, a istovremeno ogromni u sportu.

Objavljeno

na

Znate onaj osjećaj kad na otvaranju Olimpijskih igara u masi svih onih velikih reprezentacija vidite našu trobojnicu iz koje ponosno hoda šačica sportaša s najvećim osmjesima na licu? Osjetite li ponos sportaša koji nosi taj barjak dajući da znanja svima koliko je krvi, truda, vremena i odricanja uložio ne bi li se našao u toj ulozi baš tada? Preskoči li vam srce od ponosa znajući da imamo šanse?

Imamo. Svaki put kad se naš barjak vije, mi imamo šansu. I svaku šansu uvijek maksimalno iskoristimo jer nama u genima piše da smo pobjednici. Iako brojno mali, iako mnogi na ovoj planeti ni ne znaju da postojimo, zahvaljujući našim najboljim ambasadorima – sportašima, vidljivi smo na karti svijeta.

Za Luku Modrića koji od 2006. godine nastupa za hrvatsku nogometnu reprezentaciju, čula su djeca koja udaraju loptu u najzabačenijim selima Afrike. Način na koji Luka pristupa sportu, uzor je svakom sportašu. Motivator, osoba su suosjećanjem, čovjek od malo riječi ali pomno probranih za svaku situaciju, Luka bi trebao biti uzor svakom djetetu, sportašu i sportskom djelatniku. Ma ljudima općenito bi trebao biti uzor. Zato i jest kapetan najmanje zemlje, a najveće nogometne reprezentacije ikad.

Foto: Shutterstock/Dave Shopland

Za Janicu i Ivicu Kostelića čulo je svako dijete koje je ikad stalo na skije s nakanom da ostvari bilo kakav rezultat, a i šire. Janičin nastup na Snježnoj kraljici 2006. kad je već na samom startu izgubila štap i rukavicu te do cilja došla uz velike bolove u nezaštićenoj ruci, i tako doskijala do 3. mjesta, sigurna sam da je upisan u sve svjetske sportske evidencije.

Za Gorana Ivaniševića, mađioničara s temperamentom pravog Hrvata čule su i uštogljene dame britanskog društva gledajući kako 2001. pobjeđuje na Wimbledonu.

„Jednom je jedan izvjestitelj rekao: “To je možda i najljepša priča u povijesti svjetskog sporta”. Nema nikakve sumnje, Ivaniševićevo osvajanje Wimbledona 2001. godine spada u najdramatičnije, najljepše, najpoučnije, ukratko, epske priče svjetskog sporta, a to što je naš čovjek glavni junak te priče, može nam svima biti na ponos!“ (povijest.hr piše: Andrija Kačić-Karlin)

To su imena za koja smo svi čuli.

U mom sportu, sportu koji živim već skoro 3 desetljeća, imena kao Tihomir Filipović, Goran Štrok, Niko Pulić, Juraj Šebalj poznata su većini. Iz kvalitetnih temelja i upornog rada samih sportaša i njihovih obitelji, izrodila su se imena za koja ćete tek čuti, ali zapamtite ih. Jan Pokos, Stefani Mogorović, Matija Jurišić i Leon Zelenko, imena su koja će u idućim vremenima ući u legendu. Jednog dana oni će biti Tihomir Filipović našeg vremena.

Foto: pexels/daniel

Ali da vas ne uvlačim u svoj svijet previše, vratimo se mi našim sportašima općenito.

Osobno smatram da sport u Hrvatskoj ne dobiva pažnju kolika je potrebna. Osim nogometa, naravno. Ali gledajući utakmice svjetskog prvenstva koje je u tijeku, mogu razumjeti od kuda tolika zaluđenost nogometom. Da, zaluđenost. Nije mi bilo jasno godinama koja je fora u tome da se dva tima od po dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine. Cilj igre je postizanje više pogodaka od protivničke momčadi bilo kojim dijelom tijela osim rukom. Nije mi bilo jasno i ljutila me činjenica da sport s tako jednostavnim pravilima ima toliko pažnju na svjetskom nivou. Vrtjela sam očima svaki put kad bi čitala o sukobima navijača i poistovjećivala ih sa sportom. I tu sam pogriješila. Da, dobro ste pročitali, žena koja prizna da je pogriješila.

Sport nije slika navijača. Navijači su popratni sadržaj. Pravi navijači su oni koji pružaju podršku svojim sportski idolima uzornim ponašanjem. Ekstrema ima svugdje, a zbog količine emocije koje nogomet kao igra proizvodi, jasno mi je zašto ga većina ljudi toliko strastveno prati.

Rukomet i košarka jednako tako okupljaju veće navijačke skupine, ali reakcije navijača u dvoranama gdje se odvijaju natjecanja tih sportskih disciplina su puno blaže nego li na nogometnim stadionima.

Foto: Pixabay – Tookabet

Rastužuje me činjenica da roditelji još uvijek smatraju nogometne utakmice opasnima pa ne vode toliko često svoju djecu na iste. Djeca time bivaju uskraćena za sve što sport nudi. Ono što svakom djetetu treba da bi izrastao u veliku i jaku osobu skriva se u sportu, a to su:

  • · Disciplina
  • · Poštovanje
  • · Organiziranost
  • · Odgovornost
  • · Naučiti gubiti
  • · Timski rad (pa čak i u individualnim sportovima)
  • · Naučiti izvući maksimum iz sebe
  • · Naučiti da granice ne postoje i da je snaga u nama samima

Sport je nužan za zdravlje društva. Ne samo fizičko, već i mentalno.

Sigurna sam da se sjećate kad su Vatreni osvojili srebrnu medalju na SP u Rusiji 2018. godine, te kad im je na Trgu Bana Josipa Jelačića u Zagrebu organiziran spektakularan doček na kojem se okupilo preko 100.000 ljudi.

Sjećate se kako tada ništa nije bilo važno osim biti dio tog dana, dio tog povijesnog trenutka?

Sjećate se kako smo disali kao jedno?

Sjećate se kako su Zaprešić Boysi držali atmosferu svojim hitovima „Srce vatreno“, „Samo je jedno“, „Neopisivo“ i „Igraj moja Hrvatska“?

Foto: Pixabay /Sasint

Naravno da se sjećate jer to je bio koktel emocija koji nam svima treba. Koktel je to ponosa, sreće, zahvale i skrušenosti pred veličinom tih super-ljudi koji naše boje s ponosom nose gdje god da nastupe. I ne samo nogometaši, svi naši sportaši koji nastupaju na međunarodnim natjecanjima čine nas ponosnima. Ne zaboravimo nikad koliko smo mali na ovoj planeti, a istovremeno ogromni u sportu.

Hrvati su sportska nacija.

Počnimo se tako i ponašati, kao sportaši, skrušeno, ponosno i zahvalno.

Idemo dalje…

Igraj moja Hrvatska…evo naježila sam se opet i oči su mi se napunile suzama. Ponos je to…

Voli vas vaša Nevena

HOTNEWS

Otišao je naš Ćirek

Posljednji ispraćaj bit će u utorak 28. siječnja

Objavljeno

na

Objavio/la

Vijest koja nas je zatekla danas poslijepodne…u 80. godini života nakon moždanog udara preminuo je legendarni hrvatski glazbenik Boris Ćiro Gašparac. Iako je rođen u Požegi, Velika Gorica je dugi niz godina bila njegov dom, njegova inspiracija za stihove. Tome svjedoče njegovi nastupi i pjesme na VGF-u.

Gotovo uvijek odjeven u prepoznatljivu crnu boju, volio je prošetati našim gradom, svojom Velikom Goricom. Uvijek bi zastao i popričao sa sugrađanima, ispričao neku dogodovštinu iz svog života ili otkrio na kojoj pjesmi trenutačno radi. A nije bilo niti jedne “Bisernice” u kojoj se nije mogla čuti bar jedna njegova pjesma.

Od najranijeg djetinjstva znao je da će glazba biti njegov životni poziv jer se već kao dječak svojim velikim talentom isticao u školskom zboru kao solo pjevač. Uz gitaru je sve do 1992. godine pjevao i recitirao poeziju po zagrebačkim barovima i klubovima. U to vrijeme mu se dogodio veliki hit Karla Oršolića “Laže selo, lažu ljudi” koji je iste godine izveo na festivalu Zlatne žice Slavonije u rodnoj Požegi. S tadašnjim pratećim sastavom “Crni šest” osvojio je srca publike i do zadnjeg dana, uz puno zdravstvenih problema, nije posustao.

Nanizao je nekoliko antologijskih hitova kao što su “Leina” Rajka Dujmića, “Da sam im’o šaku dukata” Miroslava Škore, “Moj did Luka”, “U srce te dira moja tambura” i još puno nezaboravnih tamburaških pjesama. Nedavno je objavio obradu pjesme “Dida moj” Arsena Dedića, njegov posljednji umjetnički uradak i poklon unucima. Zauvijek ćemo pamtiti Ćirin gromoglasni bariton, besprijekornu interpretaciju i pjesme koje nam je ostavio na čuvanje.

Boris Ćiro Gašparac dobitnik je brojnih priznanja, među kojima su “Nagrada grada Požege za životno djelo” i “Medalja grada Zagreba” za poseban doprinos u promicanju kulture. Tijekom svoje impresivne karijere održao je oko 700 humanitarnih koncerata, pokazujući nesebičnu ljubav prema svojoj publici i zajednici.

Posljednji ispraćaj Borisa Ćire Gašparca održat će se u utorak 28. siječnja, u 13:20 sati na Krematoriju na Mirogoju.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Stiglo prometno rješenje: Jedan semafor postavljen, drugi u najavi

U planu je postavljenje i semafora na raskrižju Ulice Franje Boška Kirinčića s Ulicom 153. brigade

Objavljeno

na

Objavio/la

Poslovnu zonu Meridian 16, jednu od najvećih poslovnih zona u Hrvatskoj, prepoznali su brojni investitori. U njoj trenutačno posluje desetak velikih tvrtki i logističkih centara koji se bave transportom robe, a u kojima je zaposleno oko 1.500 radnika. Svoje projekte realizira još nekoliko prepoznatljivih tvrtki, a kada bude popunjena u cijelosti, u njoj će biti zaposleno gotovo 3 tisuće ljudi.

Velik broj zaposlenika, kao i kamioni koji gravitiraju prema poslovnoj zoni donose i veći promet koji se odvija na istočnoj obilaznici Velike Gorice, stoga je zbog sigurnosti svih sudionika u prometu bilo nužno postavljanje semafora i nove prometne signalizacije.

Konkretno, riječ je o raskrižju državne ceste D31 i Poslovne zone Vukovinsko polje, odnosno skretanje za Zelenu aleju, gdje su značajnu ugrozu za promet predstavljali lijevi skretači prema poslovnoj zoni, osobito tegljači i kamioni zbog tromosti velikih vozila kao i činjenice da se regulacija prometa odvijala samo putem horizontalne i vertikalne signalizacije. Upravo iz tog razloga nužna je bila semaforizacija spomenutog raskrižja što je napravljeno uz koordinaciju sa semaforiziranim raskrižjem D31-Stjepana Fabijančića Jape. Također je uvedeno i ograničenje brzine na 60 km/h. Nova regulacija prometa omogućuje sigurnije i nesmetano skretanje ulijevo prema industrijskoj zoni, kao i napuštanje raskrižja za sve sudionike u prometu, uključujući i pješake.

Foto: Semafor na skretanju za Zelenu aleju

Također, Grad Velika Gorica od Hrvatskih cesta zatražio je i semaforizaciju raskrižja Ulice Franje Boška Kirinčića s Ulicom 153. brigade. Naime, kako se u neposrednoj blizini planira izgradnja nove osnovna škola u Kurilovcu, postava semafora je jedan od nužnih elemenata za normalno i sigurno odvijanje cjelokupnog prometa, ali i zbog pristupa novom reciklažnom dvorištu.

Do postave semafora, za koje je potrebno izraditi projektno tehničku dokumentaciju i ishoditi dozvole za gradnju, Grad uz nadzor Hrvatskih cesta planira privremeno priključenje na Ulicu 153. brigade po izradi privremene regulacije prometa, a do konačnog rješavanja u vidu semaforizacije. U tijeku je postupak dobivanja uporabne dozvole za ovu prometnicu koja se izdaje pri nadležnom Ministarstvu prometa.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velikogorički poduzetnici prvi u Zagrebačkoj županiji po broju zaposlenih i ostvarenim prihodima

U 2023. godini naši poduzetnici ostvarili su dobit od čak 164 milijuna eura

Objavljeno

na

Objavio/la

Prema najnovijoj analizi Fine, porastao je broj zaposlenih u Velikoj Gorici u odnosu na 2022. godinu, dok su velikogorički poduzetnici u 2023. godini ostvarili i konsolidiranu neto dobit od 164 milijuna eura, što je rast od 15,5 posto u odnosu na godinu prije. Naime, poduzetnici Velike Gorice njih 2.187, imali su 22.707 zaposlenih, što je povećanje broja zaposlenih za 1,6% u odnosu na 2022. godinu.

S ostvarenih 3,1 milijardu eura prihoda u 2023. godini udio poduzetnika Velike Gorice u ukupnim prihodima Zagrebačke županije, koji iznose 13,1 milijardu eura, bio je 23,5%. Velikogorički poduzetnici u 2023. godini iskazali su rast ukupnih prihoda i rashoda od 13,1% u odnosu na 2022. godinu. Udio poduzetnika sa sjedištem u Velikoj Gorici u 2023. godini u broju poduzetnika Zagrebačke županije bio je 19,8%, u broju zaposlenih 27,8%, u ukupnim prihodima 23,5%, u ukupnim rashodima 23,4%, u dobiti razdoblja 22,6% i u gubitku razdoblja 11,4%.

Grad Velika Gorica, sjedište Zagrebačke županije, među županijskim središtima je po broju poduzetnika na 8. mjestu, a na razini RH na 9. mjestu. Po broju zaposlenih i ukupnim prihodima na razini RH je na 5. mjestu, a prema neto dobiti na 6. mjestu. Među poduzetnicima sa sjedištem u Velikoj Gorici, na prvom mjestu po visini ostvarenih ukupnih prihoda i 2023. godini bilo je društvo LIDL HRVATSKA d.o.o. k.d. s 1,2 milijarde eura ostvarenih ukupnih prihoda koje je ostvarilo i najveću dobit razdoblja u iznosu od 56,6 milijuna eura.

Druga po visini ostvarenih ukupnih prihoda u 2023. godini bila je HP – HRVATSKA POŠTA d.d. s 269,8 milijuna eura, što je 8,7% ukupnih prihoda svih poduzetnika Velike Gorice.

Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika sa sjedištem u Velikoj Gorici u 2023. godini iznosila je 1.166 eura i bila je 11,9% viša u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću obračunatu zaposlenima kod poduzetnika na području Zagrebačke županije (1.042 eura) te 13,5% viša od prosječne neto plaće zaposlenih kod svih poduzetnika Republike Hrvatske (1.028 eura).

Gledajući rang listu gradova i općina Zagrebačke županije, poduzetnici Velike Gorice su na prvom su mjestu po broju poduzetnika (2.187), broju zaposlenih (22.707), ukupnim prihodima (3,1 milijarda eura), dobiti razdoblja (185,4 milijuna eura) i neto dobiti (164 milijuna eura) te na drugom mjestu prema gubitku razdoblja (21,4 milijuna eura).

Nastavite čitati

Crna kronika

FOTO VIJEST Noćas provaljeno u benzinsku u Lekeniku

Što je i koliko ukradeno, bit će poznato nakon očevida

Objavljeno

na

Objavio/la

Razbijena vrata, navučene trake i policijski kombi…prizor je to kojeg su mnogi jutros vidjeli prolazivši uz Ininu benzinsku postaju u Lekeniku.

Provala se dogodila tijekom noći. Što je sve ukradeno, zasad nije poznato. Policija i dalje obavlja očevid, nakon kojeg će biti poznato više detalja.

Foto: Matea Brenčić/cityportal.hr

Nastavite čitati

HOTNEWS

U obnovu ide Ulica Kovači u Velikoj Mlaki

Grad intenzivno ulaže u prometnu infrastrukturu i sigurnost svojih građana

Objavljeno

na

Objavio/la

Kako bi se život građana Velike Gorice i okolnih naselja učinio ugodnijim i sigurnijim, u tijeku je intenzivno razdoblje ulaganja u poboljšanje komunalne infrastrukture. Na pojedinim gradskim ulicama i prometnicama radovi su u punom jeku. Primjerice, Jelačićeva ulica u Kurilovcu te Ulica Augusta Šenoe uz obilaznicu u Velikoj Gorici trenutačno su u fazi obnove. Svakako jedan od ključnih projekata u nadolazećem razdoblju je rekonstrukcija Ulice Kovači u Velikoj Mlaki čijom će se obnovom riješiti povijesni problem, ali i ostvariti dugogodišnja želja svih mještana.

Ova prometnica ima izuzetno važnu ulogu za lokalnu zajednicu, jer povezuje Veliku Mlaku s Velikim Poljem te osigurava pristup ključnim institucijama poput Dječjeg vrtića Lojtrica, Osnovne škole Velika Mlaka, crkve i nogometnog igrališta gdje trenira oko 200 djece. Projekt obuhvaća obnovu prometnice u dužini od 530 metara, od Zamlačke do Smendrovićeve ulice, uključujući rekonstrukciju križanja sa Zamlačkom ulicom. Planirana je izgradnja kolnika za dvosmjeran promet širine od 5,5 do 7 metara, oborinske odvodnje te pješačke staze širine do 2 metra, čime će se značajno povećati sigurnost svih mještana. Također, predviđena je i zamjena vodoopskrbne mreže.

Procijenjena vrijednost radova iznosi oko 1.042.500,00 eura s PDV-om, od čega je za izgradnju prometnice s oborinskom odvodnjom predviđeno 880 tisuća eura, a za rekonstrukciju javne vodoopskrbe 162.500,00 eura. Rok za izvođenje radova je 150 dana. Trenutačno je u tijeku postupak javne nabave za odabir izvođača, a početak radova kreće nakon potpisa ugovora s izvođačem i uvođenja u posao od strane nadzornog inženjera.

Korak je to prema modernizaciji lokalne infrastrukture i sigurnijem prometovanju, posebno u dijelovima grada i okolice gdje postoji intenzivna potreba za obnovom. Velika Gorica tako nastavlja s razvojem kako bi svojim građanima osigurala još bolju kvalitetu života.

Nastavite čitati

Reporter 444 - 19.12.2024.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.