Povežite se s nama

HOTNEWS

Ili se presloži ili trpi – on se sam servirati neće

Seks je nužan za mentalno zdravlje!

Objavljeno

na

Iako smo već pisali o ovoj temi u kolumni https://cityportal.hr/ne-dize-mi-se/ , sve češće mi se u razgovoru nameće tema pomanjkanja sexa u braku. I sad, nije da me to sve tako jako čudi, obzirom na sve svinjarije koje se dešavaju oko nas, ali ova priča koju ću vam sad ispričati me malo zasmetala, pa rekoh, da čujem što vi mislite o tome. Lagana je tema i nema izgovora za ignoriranje.

Naša junakinja je jebeno zgodna četrdesetogodišnjakinja. Plava kosa, obline za poželjeti, osmjeh koji obara s nogu i pomalo tupast pogled, kad je to potrebno. Žena ima memoriju od terabajta, smisao za humor i lošu karmu s muškarcima. Zvat ćemo ju – Mirna. Iako nije baš mirna, ali ok. Uglavnom naša Mirna je uvijek kroz život privlačila muške koji su bili skloni „švrćkanju sastrane“. Nikad mi nije bilo jasno zašto privlači takve muškarce, ali mislim da sam shvatila. Vi ćete reći jesam li u pravu ili ne.

Dakle naša Mirna se nedavno ponovo udala. On je 15 godina stariji od nje, sportski tip, uglađen, spika na najjače, izuzetno ugodan u društvu. Ok, izračunali ste koliko mu je godina. Dakle, nije puno godina da „hidraulika“ zakaže. A još kad imaš takvog komada kraj sebe, i ne iskoristiš priliku, neki feler moraš imati. Ili možda ipak ne. Njega ćemo zvati – Živko. Kakva sam dinamična imena dala…Ako skuže da je o njima riječ, odreći će me se javno!

Foto: Lefrlor – getty images

Uglavnom, neki dan na kavi Mirna i ja blebećemo u prazno. Vidim ja da je ona nervozna, da joj se nogica trese i pitam bez ikakve loše namjere, a vi koji me poznajete, znate da ja baš tako komuniciram:

– „Kaj je mila, nejebica te pere? Hormoni divljaju?“ – i nastavim piti najbolji sok ikada..

– „Aha.“ – kaže on kratko i pogleda me direktno u oči. Nisam znala hoće li mi nokte zabiti u lice ili mi zveknuti šamar, ali bilo je očito da će krenuti rasprava.

– „Dobro, sori, kaj se ljutiš…samo pitam. Nisam znala da je takva frka. Pravi se da nisam niš’ pitala.“

– „Je l’? Da se pravim? E ne mogu.“ – rekla je ljutito paleći cigaretu.

– „Ok. Hajdemo onda o tome, znaš da meni to nije nikakav problem.“ – rekla sam u nadi da će se s prvim dimom tog smrdljivog otrova nervoza smanjiti, ali jok. Nervoza je i dalje tu.

– „A što da ti kažem? Što ti misliš zašto sam nervozna?“

– „Pa valjda nejebica, kad si tako reagirala. Iako mi je to čudno s obzirom na to da ste ni pol godine u braku. Kak’ bi rekla moja Jasmina: Mora da se prašite ko zečevi!“ – nasmijala sam se, ali ona nije.

– „Ne prašimo se. Uopće.“ – rekla je nervozna i otresla pepeo pokraj pepeljare.

Shvatila sam da je vrag odnio šalu i nisam se htjela više provocirati nego sam ju pustila da sama krene. Pričala je dugo i tužno. Naime, Živko je zbog posla puno na putu i rijetko je kod kuće. Kuća im je puna djeca i stalno netko nešto treba i smeta. Financijska situacija je iznimno loša jer oboje rade za privatnike, a na žalost svi znamo kako u Hrvatskoj većina privatnika tretira zaposlenike (čast iznimkama koje ja poznajem). Sve to sigurna sam znatno utječe na njihovu intimu. Sigurna sam da navečer kad legnu, kad se kuća stiša, kad djeca zaspu, sami nemaju snage za bilo kakvu akciju. Sve ja to mogu razumjeti jer i sama sam bila u takvoj situaciji.

Foto: Unsplash – joey-nicotra

Međutim, jedan moj dragi prijatelj jednom davno mi je rekao: „Da su ti i vikleri na glavi, blato na licu, da si nadrkana da bi me razvalila ko beba zvečku, ne zanima me – seks je najbolja terapija za živce. I tebi i meni.“ Istu stvar mi je rekao i moj ginekolog: „Nema bolje terapije za dušu i tijelo žene od redovitog sexa. Shvati, muškarci moraju „servisirati“ svoje žene na taj način, jednako kao što vode računa o svojim autima. U protivnom, možeš ih tužiti za zanemarivanje jer se ne brinu za tvoje zdravlje.“

A moja Mirna tako zrači da bi ju i ja prsnula u trenutku slabosti. Šalim se, ali žena je fakat napeta.

I sad zamislite situaciju. Njih dvoje leže u krevetu, ona krene prema njemu, a on hajvan, makne ruku sa sebe i okrene se na drugu stranu. I tako više puta. Jer pazite – on je navikao da ide spavati u određeno vrijeme i to se ne može mijenjati.

„Daj me, naj me!

Ti ni navik’o!?!

Ma čuj to!

Koji kuki si se onda ženio?

Da ti netko pere, pegla i posprema?“

I to je normalna reakcija jedne žene, u ovom slučaju mene. Ok, koliko sam ja normalna ili nisam, prosudite sami.

Mirna mu traži izgovore, ali ja – ne mogu.

Ne mogu prihvatiti činjenicu da mi žene moramo sve, nosimo 3 i 4 kuta kuće, dok u trenucima kad nam treba malo akcije, vi nađete izgovor. Ajde zamislite si da je situacija obrnuta i da mi pronalazimo izgovore stalno. Ok, ima i takvih, ali ljudi dragi, seks je nužan za mentalno zdravlje.

Foto: Istock photo

I sad, kažem ja Mirni: „Mila, ako ti njega uskoro ne uzjašeš, morat ćeš tražiti nešto sastrane.“

A ona na to odgovara: „Ne bi mogla sastrane, prije bi trpjela.“

„Onda ćeš mila moja morati krenuti u provokaciju porukama ili izazovnim vešom i sexy igračkama, staviti lokote na vrata i 2 pit bula ispred vrata spavaće sobe i vezati ga za krevet dok ne probudi alat, jer ćeš u protivnom prolupati..“ – rekla sam joj tužno.

I tako moja Mirna, koja je baksuzna jer na sebe privlači krive muškarce, čami „suva kurca“ u kući punoj djece, moleći se da ju nitko ne prepozna iz ovih redaka.

Na žalost, ima puno Mirni među nama, samo šutimo ko zalivene, jer o sexu se ne priča. To samo vaša alapača Nevena može trubiti javno.

Jesam alapača, ali vas volim takve. Jebežljive ili ne.

Uživajte u ljetu. Pusa od N.

HOTNEWS

STIGLI REZULTATI Velika Gorica ima prirodne resurse za toplinski sustav ali i za poljoprivrednu proizvodnju

Ležišna temperatura iznad 100 °C i kapacitet bušotine može pokriti gotovo 60 % potreba toplinskog sustava Velike Gorice.

Objavljeno

na

Rezultati istražnih aktivnosti provedenih u sklopu projekta „Razvoj geotermalnog potencijala za potrebe toplinarstva“, pokazali su da Velika Gorica ima značajan geotermalni potencijal. Naime, zabilježena ležišna temperatura istražne geotermalne bušotine prelazi 100 °C te toplina iz samo ove bušotine može zadovoljiti 60% potreba velikogoričkog toplinskog sustava.

–Rezultati istraživanja potvrđuju ono u što smo vjerovali, da naš grad ima prirodne resurse koji mogu igrati važnu ulogu u održivom razvoju i energetskoj tranziciji. Ležišna temperatura iznad 100 °C i kapacitet bušotine koji može pokriti gotovo 60 % potreba toplinskog sustava Velike Gorice otvaraju nam konkretne mogućnosti za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova. To je veliki korak bliže jeftinijem i održivijem grijanju za naše građane – istaknuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Kako ističu iz Agencije za ugljikovodike potencijal na području Velike Gorice uz upotrebu za toplinski sustav, ima mogućnost za upotrebu u poljoprivrednoj proizvodnji što samom projektu daje dodatnu vrijednost pri upotrebi obnovljivih izvora energije.

–Za ostvarenje punog potencijala geotermalnog sustava za potrebe toplinarstva, planira se izrada dodatne bušotine, čime bi se uspostavio proizvodno-utisni par koji omogućuje neprekidno i sigurno korištenje ovog prirodnog resursa – dodaju su iz Agencije.

Foto: Sanjin Vrbanus

Podsjetimo kako je nakon odrađenih seizmičkih mjerenja i istražnih aktivnosti, početkom godine započela završna faza istraživanja geotermalnog potencijala. Samo nekoliko kilometara izvan centra grada, uz Sisačku ulicu, izrađena je geotermalna bušotina GT-1, odnosno bušotinski toranj visine veće od goričkog nebodera, a ispod kojega je spušteno gotovo tri kilometra cijevi u bušotinu.

–Istražna bušotina u Velikoj Gorici potvrđuje da Hrvatska ima konkretne, lokalno primjenjive izvore obnovljive energije koji mogu izravno koristiti zajednicama. Ovo ulaganje dio je šireg strateškog pristupa kojim Hrvatska nastoji iskoristiti svoj bogat geotermalni potencijal za jačanje energetske neovisnosti i otpornosti u sektoru grijanja – objasnio je predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan.

Inače, za provedbu projekta „Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja“ osigurano je 50,8 milijuna eura u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti,kroz mjeru poticanja energetske učinkovitosti, toplinarstva i obnovljivih izvora energije, a sama vrijednost velikogoričke investicije iznosi više od 11 milijuna eura.

Ovim potvrđenim potencijalom otvaraju se vrata za daljnji razvoj energetski neovisnog, održivog i ekološki prihvatljivog grijanja u jednom od najbrže rastućih hrvatskih gradova – poručuju Iz Grada Velike Gorice.

Nastavite čitati

HOTNEWS

ZELINA Najdugovječnije vatrogasno društvo u županiji proslavilo veliki jublej

Tisuću sati godišnje dobrovoljnog rada za sigurnost zajednice.

Objavljeno

na

DVD Sveti Ivan Zelina obilježio je 150. obljetnicu rada i postojanja. Svečanost povodom jubileja okupila je brojne generacije Zelinčana, od kojih su mnogi bili ili još uvijek jesu članovi najstarijeg vatrogasnog društva u Zagrebačkoj županiji.  

  Danas, kada stojimo na pragu ovog velikog jubileja možemo istovremeno osjetiti ponos i zahvalnost. Stoljeće i pol – koliko je to samo intervencija i ugašenih požara, koliko umornih ruku i neprospavanih noći, koliko strepnje za tuđe i vlastite živote? Zato smo u čast ove obljetnice izradili vizualni identitet u čijem je središtu vatrogasna kaciga – simbol koji premošćuje vrijeme – poručio je predsjednik društva Janko Houška. 

Foto: Zagrebačka županija

Zahvaljujući Županiji sva društva danas raspolažu najmodernijom vatrogasnom opremom.  

  Ispred gradske Vatrogasne zajednice i svih 26 društava koja ju čine, te više od 2.500 vatrogasaca, želim vam puno uspjeha u daljnjem radu, jer ono što vi predstavljate za Zajednicu i za hrvatsko vatrogastvo je neprocjenjivo. Užitak je biti predsjednik – istaknuo je Zoran Fučkan, predsjednik Vatrogasne zajednice Svetog Ivana Zeline. 

Foto: Zagrebačka županija

Na velikom doprinosu vatrogastvu Zagrebačke županije vatrogascima je zahvalio predsjednik županijske Vatrogasne zajednice Slavko Povrlišek. 

–  Neizmjerna vam hvala za sve što činite. Hvala vašim obiteljima koje vas s intervencija dočekuju sa strepnjom, hvala za svaku minutu utrošenu u spašavanje kao i na doprinosu vatrogastvu na dislokacijama tijekom ljetne sezone – rekao je Povrlišek.  

Foto: Zagrebačka županija

Župan Stjepan Kožić, koji je i sam Zelinčanin, podsjetio je kako nije rijedak slučaj da su u zelinskim obiteljima svi članovi vatrogasci, kao i da je za vatrogastvo Županija povećala proračunska izdvajanja, na 1,3 milijuna eura. 

–  Čestitam vam na odabiru ovog plemenitog zanimanja, koje nije za svakoga, već samo za najhrabrije. Zagrebačka županija ima veliku vatrogasnu obitelj s 20 tisuća vatrogasaca i 254 dobrovoljna vatrogasna društva, od kojih je DVD Sveti Ivan Zelina najdugovječnije. Za našu županiju je vatrogastvo puno više od same djelatnosti, ono je dio našeg identiteta i dio obiteljskog nasljeđa – naglasio je župan.  

Foto: Zagrebačka županija

Ponos i okosnica svakog mjesta su vatrogasci, naglasila je gradonačelnica Eva Jendriš Škrljak. 

  Osim primarne djelatnosti, vatrogasci su aktivni i u humanitarnim te drugim aktivnostima zajednice, a više od 1000 sati dobrovoljnog rada tijekom godine pokazuje njihov status u društvu. Kada bi svi mi dali  toliko sati dobrovoljnog rada u godini dana, gdje bi nam bio kraj? – istaknula je gradonačelnica. 

Foto: Zagrebačka županija

Dodajmo kako je povodom velikog jubileja DVD Sveti Ivan Zelina predstavio i monografiju o svojoj povijesti. 

  Ovaj plamen hrabrosti koji su naši osnivači zapalili prije 150 godina, nosili su brojni članovi društva koji su obnašali najodgovornije dužnosti. Svi oni su pristupili ovom pozivu prvenstveno iz ljubavi da se pomogne bližnjemu i svaki od njih dao je svoj neprocjenjiv doprinos – zaključio je autor Igor Zrinski. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

HOTNEWS

Prije ekrana i interneta, ovako su se igrala djeca 80-ih i 90-ih

Umjesto ekrana, glavna oprema bili su kreda, lopta i elastična guma, a društvo iz susjedstva bilo je uvijek spremno za još jednu rundu igre…

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Lukas/pexels.com

Prije nego što su digitalni uređaji postali sastavni dio svakodnevice, dječja igra odvijala se na ulicama, u dvorištima i na školskim igralištima. Umjesto ekrana, glavna oprema bili su kreda, lopta i elastična guma, a društvo iz susjedstva bilo je uvijek spremno za još jednu rundu igre.

Generacije koje su odrastale tijekom 80-ih i 90-ih pamte vrijeme kada su se slobodno kretale kvartom, učile pravila igara od starijih i sate provodile vani, često sve do mraka. Te su igre bile jednostavne, ali učinkovite. Poticale su kretanje, razvijale koordinaciju, suradnju i maštu. U nastavku donosimo pregled najpoznatijih igara iz tog razdoblja kojih se prisjeća 24sata. Nekih koje su gotovo zaboravljene, a nekih koje se i danas povremeno zaigraju.

1. Gumi-gumi

Gotovo nezaobilazna igra u školskim dvorištima, osobito među djevojčicama. Igrala se s elastičnom gumenom trakom, a težina je rasla kako se traka podizala, od gležnjeva do pazuha. Zahtijevala je spretnost, ritam i dobru kondiciju.

2. Graničar

Dinamična timska igra u kojoj su se igrači gađali loptom. Pogođeni bi ispali, a cilj je bio ostati posljednji u igri. Omiljena tijekom školskih odmora, poticala je refleks, brzinu i suradnju.

3. Školica

Za ovu igru bila je dovoljna kreda i malo slobodnog pločnika. Igrači su preskakali označena polja na jednoj nozi, nakon što bi kamenčić bacili u određeno polje. Vježbala je ravnotežu, preciznost i koncentraciju.

4. Care, care, gospodare

Igra u kojoj je jedan igrač birao zabranjenu boju, a ostali su pokušavali pogoditi koju. Pogodak je značio utrku prema caru, prvi koji ga dotakne preuzima njegovu ulogu.

5. Pokvareni telefon

Igra prenošenja poruke šaptom u krugu djece. Posljednji igrač glasno izgovori što je čuo, često nešto sasvim drugo od početne rečenice. Zanimljiv način za učenje o komunikaciji i slušanju.

6. Ledena baba

Jedan igrač bio je lovac koji je dodirom zaleđivao ostale, a prijatelji su ih mogli odlediti novim dodirom. Igra je poticala timski duh i razvijala brze reakcije.

7. Skrivača

Bezvremenska igra skrivanja i potrage. Jedan igrač broji, ostali se skrivaju. Cilj je pronaći sve igrače prije nego što oni stignu do baze. Osobito popularna u večernjim satima.

8. Lastik

Igra slična gumi-gumiju, ali s drukčijim uzorcima skakanja. Svaki pogrešan korak značio je kraj kruga. Tražila je preciznost, ritam i dobru memoriju pokreta.

9. Pikule

Igralo se na zemlji, s ciljem da se protivničke pikule izbace iz kružnog terena. Igra je zahtijevala preciznost i strategiju, a skupljanje pikula imalo je i kolekcionarsku vrijednost.

10. Crna kraljica 1, 2, 3

Jedan igrač stoji leđima okrenut ostalima i izgovara „Crna kraljica, jedan, dva, tri!”. Ostali se pokušavaju što više približiti, ali moraju se ukočiti čim se kraljica okrene. Tko prvi dotakne kraljicu, pobjeđuje.

11. Okoš-bokoš

Ritmična brojalica u kojoj se udaralo po šakama igrača dok se izgovarala pjesmica. Na koga brojalica završi, taj nastavlja s odbrojavanjem. Koristila se i kao način odlučivanja tko prvi ide u neku igru.

Generacije koje su odrasle uz ove igre ne pamte svoje djetinjstvo po obavijestima, nego po oguljenim koljenima, smijehu i beskrajnim ljetnim večerima. Možda su te igre jednostavne, ali su povezivale djecu i stvarala nezaboravne uspomene.

Nastavite čitati

HOTNEWS

NAJAVA – 3. Memorijalni turnir Stjepan Kovačić – Pero za mlađe pionire

Objavljeno

na

Objavio/la

Na buševskom Zvrniku ove subote, 21. lipnja s početkom u 10:00 sati, održat će se 3. Memorijalni turnir za mlađe pionire (U-13) u čast Stjepana Kovačića – Pere, čovjeka koji je ostavio neizbrisiv trag u velikogoričkom nogometu, osobito kroz svoj dugogodišnji rad u Radniku i buševskom Poletu. Turnir je više od sportskog natjecanja – to je dan sjećanja na trenera i sportskog entuzijasta koji je posvetio život radu s mladim nogometašima i razvoju lokalnog nogometa.
Na turniru će nastupiti 11 momčadi raspoređenih u dvije skupine:
Grupa A: Sesvete, Pušća, Kralj Tomislav, Concordia, HNK Gorica i Stupnik,
Grupa B: Ban Jelačić, Sesvete II, Dugo Selo, Croatia Stuttgart i domaćin Polet.
Nakon razigravanja po skupinama, u polufinalu će se sastati prvoplasirani i drugoplasirani iz svake grupe. Slijedi utakmica za 3. mjesto, a veliko finale zakazano je za 19:00 sati.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Kroz Buševsku štruklijadu prošlo 4 tisuće štrukli! Traži se tanjur više, pomama i za gibanicama

Domaćice danas odlučile reći NE kuhanju ručka, veliki šator “dupkom” je pun, a štrukle degustirao i gradonačelnik Ačkar

Objavljeno

na

Objavio/la

Za Buševsku štruklijadu možemo slobodno reći da je prerasla u jednu od prepoznatljivih gastro manifestacija Zagrebačke županije, jer kroz osam godina održavanja, članice Društva žena Buševec uspjele su turopoljske štrukle promovirati kao naš autohtoni, domaći proizvod Velike Gorice i okolice. 

Trg seljačke sloge u Buševcu, u sklopu proslave Ivanja, već je od podneva bio prepun posjetitelja koji su htjeli probati našu deliciju, ali i doći na ručak, budući da su Buševčice pripremile i kotlovinu, roštilj i fini domaći gulaš. 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

  Ove godine prijavilo se 6 ekipa koje pripremaju štrukle po starinskim receptima, i to na licu mjesta. Sve se radi “od početka”, zamijesi se tijesto, formiraju punjeni štrukli i kuhaju se pod budnim okom stručnog žirija. Ak’ vam velim da danas bude pripremljeno 4 tisuće štrukli, onda znate kakva je potražnja. Jedan dio spremamo mi žene za goste a ostatak natjecateljice, a tu je i naša Ivana Belošević, koja je i u žiriju, pa ak’ “sfali’ – ona “trkne” doma i nitko ne bude otišel gladan – poručila je Lidija Rožić, predsjednica Društva žena Buševec. 

Inače, manifestacija ima veliku podršku i Grada Velike Gorice i Zagrebačke županije, a čini se da su danas domaćice odlučile reći NE kuhanju ručka, jer prema Lidijinim riječima, veliki šator “dupkom” je pun! 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

No osim slanih štrukli i mesne ponude, domaćice tijekom cijeloga dana donose i gibanice na ocjenjivanje. S orahom, makom ili sirom – sasvim je svejedno, jer će žiri na koncu nagraditi onu koja je okusom i teksturom – najfinija. 

Okusiti domaće delicije nije propustio ni gradonačelnik Krešimir Ačkar, koji nam je otkrio da je u mlađim danima radije birao gibanicu, no kako kaže, s godinama su mu omiljeni postali – štrukli!  

–  Godinama dolazim na štruklijadu jer sve udruge u Buševcu zaista odrađuju vrhunski posao, poput Društva žena na čelu s Lidijom, zahvaljujući kojem je Velika Gorica i Turopolje prepoznatljivo po bogatom društvenom životu, manifestacijama koje nas oduševljavaju i čuvanju običaja i tradicije što čini naš identitet. Drago mi je ovdje vidjeti veliku gužvu, koja je pozitivna, jer se ljudi dolaze družiti, dolaze upoznati domaću hranu pripremljenu ovoga časa i to je doprinos vrijednih članica udruga u promicanju domaće hrane – rekao je gradonačelnik. 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Inače, ove godine su najbolje štrukle pripremile članice Društva žena Kuče, koje su prvi put na Štruklijadi, dok je drugu godinu za redom najbolju gibanicu ispekla Valentina Špoljarić. 

Na višestruku ulogu ovakvih manifestacija u našoj svakodnevici podsjetila je Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije. 

–  Trendovi su se promijenili, što vidimo po odabiru turista kojima pažnju sve više plijene mjesta koja ističu svoju autentičnu gastronomiju. Ova Štruklijada je pravi primjer povezivanja lokalne zajednice i domaće pripremljenih proizvoda ali i promicanja ideje mladima da je važno jesti domaće i hranjivo, i tu Zagrebačka županija i Turistička zajednica Zagrebačke županije jako rade na tome da gastronomiju stave u fokus domaćih i stranih turista. Upravo  ova i mnoge druge gastro manifestacije daju nam snažan zamašnjak u tome – istaknula je Alilović.

Podsjetimo kako se tijekom godine na području županije odvija 300-tinjak manifestacija, a njih 36 Županija ove godine podržava s 200 tisuća eura.  Također, Buševska štruklijada nedavno je dobila nagradu Turističke zajednice Zagrebačke županije u kategoriji promicanja eno-gastro turizma.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

FOTO galerija:

 

Nastavite čitati

Reporter 448 - 14.05.2025.

Facebook

Izdvojeno