Vijesti
Gorički SDP o Aglomeraciji: ‘U gotovo tisuću dana nije napravljeno ništa oko pročistača, osim što je cijena s početnih 100 milijuna kuna narasla na skoro 21,5 milijuna eura’
‘Usporedbe radi, izgradnja Pelješkog mosta je trajala 1277 dana. Gradska uprava i nositelj natječaja VG Vodoopskrba nije bila u stanju odraditi ništa u gotovo tisuću dana, osim prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima i dva raspisana i propala natječaja’, rekla je, među ostalim, Ivana Mlinar, v.d. predsjednice Gradskog odbora SDP-a Velika Gorica.
Nakon što im na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća ponovo nije prihvaćen prijedlog da gradonačelnik, kao jedini član Skupštine gradske VG Vodoopskrbe, podnese izvještaj o Aglomeraciji VG i projektu gradnje pročistača otpadnih voda, vijećnici oporbenih strana odbili su sudjelovanje u raspravi o izvješću o aktualnom stanju projekta Aglomeracije, te najavili kako će drugačije komunicirati ovu temu u javnosti. Stoga su gorički SDP-ovci održali konferenciju za medije na lokaciji goričkog pročistača otpadnih voda.
– Točno prije 920 dana na istom smo mjestu imali konferenciju za medije i nažalost u tom se periodu vezano za pročistač nije dogodilo apsolutno ništa. Usporedbe radi, izgradnja Pelješkog mosta je trajala 1277 dana. Gradska uprava i nositelj natječaja VG Vodoopskrba nije bila u stanju odraditi ništa u gotovo tisuću dana, osim prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima i dva raspisana i propala natječaja. Na sjednicama Gradskog vijeća kao oporba nismo htjeli sudjelovati u raspravama, jer smo inzistirali da gradonačelnik podnese izvješće kao prvu točku dnevnog reda sjednice, a ne informacija direktora VG Vodoopskrbe na kraju sjednice, međutim nikada se to nije uvažilo, a znamo i zašto. Vjerujem da ni gradonačelnik nije sretan zbog stanja kakvo ima danas, te zašto na Gradskom vijeću ne želi govoriti o temi Aglomeracije i pročistača, osim kad nužno mora, a to je zato što se nije realiziralo apsolutno ništa, osim što je cijena s početnih 100 milijuna kuna narasla na gotovo 21,5 milijuna eura – rekla je Ivana Mlinar, v.d. predsjednice GO SDP Velika Gorica.
Foto: Gradski odbor SDP Velika Gorica održao konferenciju za medije ispred pročistača otpadnih voda/ G.Kiš, ciytportal.hr
Predsjednik Kluba SDP-a u Gradskom vijeću podsjetio je pak kako je i prije dvije i pol godine govorio kako se zbog nedovoljnog kapaciteta šire neugodni mirisi iz smjera pročistača.
– Tada sam rekao kako se zbog zastarjele tehnologije i nedovoljnog kapaciteta odavde širi neugodan miris, što će reći – smrdi. Tada sam rekao da ne smrdi samo zbog postrojenja, nego zbog načina HDZ-ovog upravljanja gradom i sad to definitivno mogu potvrditi. Da se drugačije upravljalo Gradom, da je pročistač napravljen, a trebao je biti još do kraja prošle godine ili sredine ove, više ne bi smrdjelo, ali smrdi i dalje. A smrdi jer se tako upravlja, jer se investicija nije realizirala i dvije i pol godine od tada mrdnuli se nismo. Ne da nema pročistača, još nema ni gotovog natječaja niti izabranog izvođača radova. U međuvremenu je gradonačelnik koji je to započeo pod optužnicom zbog poslova koje je dogovarao oko pročistača, sjedi u Saboru i drži većinu HDZ-u. Oni koji su nastavili voditi grad nakon njega nisu napravili ništa. Iduće dvije i pol godine pročistača definitivno nema, a do tada će i dalje smrdjeti, nepročišćene vode će odlaziti u prirodu, a o novim priključcima koji trebaju biti spojeni još nitko ne zna ništa. Ljudima su razrovane ceste, ali priključaka nema, smrdi, a tako će biti sve dok se na ovaj način bude upravljalo Goricom – rekao je Ivo Jelušić.
Foto: Pročistač otpadnih voda V.Gorica pušten je u rad 1973.godine/G.Kiš, cityportal.hr
Tajnik goričkog SDP-a govorio je i o stanju kolnika i nogostupa izvedenih u sklopu projekta Aglomeracija VG.
– Moramo konstatirati kako su svi do sada izvedeni radovi, nećemo reći 100 posto, ali velikim dijelom su napravljeni jako loše. Svjedoci smo da novo asfaltirane ceste ponovo propadaju, nogostupi nisu vraćeni u prvobitno stanje, šahtovi u dvorištima nisu završeni, konstantno popravljamo iste stvari. Pročistač čekamo, obećali su i priključke, fizički je nemoguće da se pet tisuća priključaka napravi u idućih 90 dana, a i dalje se vozimo po rupama – rekao je Branimir Mikšić.
Potpredsjednik Gradskog vijeća iz redova oporbe smatra kako je na djelu i manipulacija informacijama.
– Kroz cijeli ovaj proces smo dobrim dijelom i mi i građani izvrgnuti manipulacijama. Podsjećam kako je tijekom predizborne kampanje gradonačelnik govorio i kako se razmišlja o priključenju na Zagrebački pročistač otpadnih voda (ZOV), jer kako je to rješenje financijski najisplativije i tehnološki najkvalitetnije. Da je tome tako, pa valjda bi pri samom osmišljavanju projekta to bilo predviđeno kao opcija? Podsjećam i kako je prošle godine u ovo vrijeme direktor VG Vodoopskrbe govorio kako će radovi na Aglomeraciji biti završeni do kraja te 2022.godine. Idemo već prema kraju 2023., a nema završetka radova. Također na sjednici Gradskog vijeća u svibnju je direktor najavio kako će natječaj biti raspisan u lipnju, a evo svjedoci smo da još nije. Hoće li ovaj projekt biti završen? Naravno da hoće. Tu se otvaraju druga pitanja – je li projekt kvalitetno vođen, jesu li građani obmanjivani? Što se tiče kvalitete radova svjedoci smo ogromnih problema na terenu, brojni građani imaju prigovore. To nam budi sumnju i u to kakva će biti kvaliteta radova u nastavku projekta, kad god bio završen. Koliki će financijski iznos u konačnici biti ne znamo, jer ni izvođač radova još nije izabran. U međuvremenu je prošlo vrijeme, cijene su otišle gore, inflacija, a projektom upravlja Grad, jer je gradonačelnik Skupština tvrtke koja je nositelj projekta, jedini član. Što se tiče rokova, bilo je rečeno kako se financiranje pročistača prebacuje na iduće financijsko razdoblje, do 2027.godine, uz napomenu direktora kako će pročistač biti završen i ranije. No, kada pogledamo rokove to je opet manipulacija, jer dok se izabere izvođač, ako uopće prođe natječaj, rok je 36 mjeseci za radove, ništa od priče da će biti završeno prije krajnjeg roka, to su činjenice – rekoa je Ozren Robić, SDP-ov potpredsjednik Gradskog vijeća.
Foto: Gradski odbor SDP Velika Gorica održao konferenciju za medije ispred pročistača otpadnih voda/ G.Kiš, ciytportal.hr
CityLIGHTS
Naš Lovro i ekipa razvalili u SAD-u: pokorili najveći hackathon i “usput” srušili Guinnessa
“Tijekom cijelog natjecanja na stolu smo imali hrvatsku zastavu i nosili FER majice.”
Najveći hackathon na svijetu. Najjača konkurencija. Najbolji rezultat…i Guinnessov rekord.
U samo 36 sati razviti funkcionalan pametni sustav i pritom pobijediti konkurenciju iz cijelog svijeta? Upravo to uspjelo je timu studenata FER-a. „Svjetski, a naše“, izreka je koja uvelike opisuje ove uspješne mladiće, među kojima se krije i jedno dobro poznato ime iz našeg kraja.
Možda smo već i navikli na priče o talentima iz naše „male“ Hrvatske, ali ovakvi uspjesi uvijek nas iznova učine ponosnima. Tako možemo s veseljem predstaviti tim mladića koji su svoje znanje i doprinos dokazali pred vrhunskom međunarodnom konkurencijom.
Studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu osvojili su prvo mjesto u Smart Home kategoriji na međunarodnom hardware hackathonu StarkHacks. Riječ je o najvećem studentskom hardware hackathonu na svijetu, održanom na Purdue Universityju u SAD-u pri čemu su još oborili i Guinnessov rekord!
StarkHacks, Purdue University, SAD, 36 sati, stotine sudionika i hrpa ideja – ali samo jedan pobjednički tim
Natjecanje je okupilo više od 750 sudionika u više od 150 timova, uz podršku svjetski poznatih tehnoloških kompanija poput AMD-a, Forda, Tesle, Qualcomma i drugih. U jakoj međunarodnoj konkurenciji sudjelovali su studenti s prestižnih američkih i europskih sveučilišta poput EPFL-a, King’s College Londona i Politecnico di Milano – konkurencija je bila sve samo ne lagana.
Hardware hackathoni su intenzivna natjecanja na kojima timovi u vrlo kratkom roku, najčešće unutar 24 do 48 sati, osmišljavaju i izrađuju funkcionalna tehnološka rješenja, kombinirajući programiranje, elektroniku i inovativne ideje.
StarkHacks, koji se održava na američkom Purdue Universityju, slovi za najveći studentski hardware hackathon na svijetu, a sudionicima pruža priliku da svoje znanje testiraju u stvarnim uvjetima i pred stručnjacima iz industrije.
Tim koji je pobijedio i rješenje koje je napravilo razliku
FER-ov pobjednički tim činili su Lovro Šantek, Petar Jakuš, Neven Lukić i Luka Bradarić Lisić – a ovaj veliki uspjeh ima i lokalni pečat jer je Lovro naše dobro poznato lice iz Lazine Čičke.
U samo 36 sati osmislili su i razvili pametni sustav za praćenje pasa unutar doma. Riječ je o rješenju koje vlasnicima omogućuje da u svakom trenutku prate gdje se njihov ljubimac nalazi i kako se ponaša, ali i da kroz vrijeme dobiju uvid u njegove navike – poput kretanja ili hranjenja. Sve se prati i kontrolira putem jednostavne mobilne aplikacije.
Iza naizgled jednostavne ideje krije se ozbiljna tehnologija: sustav prepoznaje pokrete životinje, povezuje se s uređajima u domu i funkcionira kao potpuno zaokružen proizvod.
U praksi, ovakvo rješenje može pomoći vlasnicima da na vrijeme primijete promjene u ponašanju ljubimca, bolje prate njegovo zdravlje i lakše se brinu o njemu iz dana u dan.
Ovaj uspjeh još jednom potvrđuje da studenti FER-a svojim znanjem i inovativnošću bez problema konkuriraju najboljim studentskim timovima na svijetu, a pritom rušeći Guinnessove rekorde.
Tijekom cijelog natjecanja na stolu smo imali hrvatsku zastavu i nosili FER majice
Svoje iskustvo i dojmove s natjecanja podijelili su članovi tima: „Svima nam je ovo bio prvi put da sudjelujemo na tako velikom hackathonu i natječemo se sa studentima iz SAD-a i drugih vodećih svjetskih sveučilišta. Posebno iskustvo bilo je to što su među sponzorima bile neke od najvećih svjetskih tehnoloških kompanija, pa nam je već sama prilika da razgovaramo s inženjerima iz tih tvrtki bila nešto što se ne doživljava svaki dan. Tijekom cijelog natjecanja na stolu smo imali hrvatsku zastavu i nosili FER majice, tako da smo se među timovima dosta isticali, a posebno nam je drago što smo i fakultet i Hrvatsku mogli predstaviti u najboljem mogućem svjetlu.“
Sport
Karate klub Velika Gorica odradio dva turnira, doma se vraćaju s 14 medalja
U konkurenciji gotovo tisuću natjecatelja iz više zemalja, Karate klub Velika Gorica pokazao se veoma konkurentnim.
Moja županija
Poduzetnici iz županije mogu dobiti i do 15.000 eura potpore – natječaj otvoren do 22. svibnja
Županija je za ovaj krug bespovratnih sredstava osigurala gotovo 2 milijuna eura, a povećani su maksimalni iznosi za proizvodne i neproizvodne djelatnosti.
Zagrebačka županija raspisala je novi natječaj za dodjelu bespovratnih potpora poduzetnicima vrijedan gotovo 2 milijuna eura, a prijave su otvorene do 22. svibnja. Cilj natječaja je jačanje konkurentnosti malog gospodarstva, odnosno ulaganja u opremu i modernizaciju poslovanja.
Kako je istaknuo zamjenik župana Ervin Kolarec, riječ je o jednom od tri natječaja kojima je ove godine osigurano ukupno oko 3 milijuna eura bespovratnih sredstava za poduzetnike.
“Jedan natječaj je iza nas, a to je onaj za početnike, imali smo rekordan broj prijava, 327 prijava i uskoro možemo očekivati objavu rezultata. Prije nekoliko dana raspisali smo javni natječaj za povećanje konkurentnosti, za proizvodne i neproizvodne djelatnosti. Vrijednost natječaja je 1,9 milijuna eura. Naši poduzetnici će moći dobiti potporu za kupnju strojeva, alata pa sve do informatičke opreme”, poručio je Kolarec.
Foto: Zagrebačka županija
Osim toga, najavio je i novi natječaj koji bi trebao biti raspisan u prvoj polovici svibnja, vrijedan oko 550 tisuća eura, a odnosit će se na povećanje energetske učinkovitosti, uključujući mogućnost ulaganja u solarne elektrane na poslovnim objektima.
Potpore su namijenjene subjektima malog gospodarstva koji se bave proizvodnim i neproizvodnim djelatnostima, a Županija sufinancira projekte do 40 % ukupne vrijednosti. Važno je napomenuti da se potpora može dobiti samo za jednu vrstu namjene.
Kod proizvodnih djelatnosti bespovratna sredstva do 15.000 eura dodjeljuju se za nabavu strojeva, alata i opreme, preuređenje i nadogradnju strojeva te nabavu radnih strojeva i skladišne opreme. Za neproizvodne djelatnosti maksimalni iznos potpore je do 5.000 eura, a sredstva se mogu koristiti za nabavu strojeva, alata i opreme, radnih strojeva, skladišne opreme te informatičke opreme.
Povodom raspisivanja natječaja Kolarec je obišao tvrtku Labores solis iz Zaprešića, koja se bavi proizvodnjom pralina, keksa, namaza, dražeja i čokolade. Tvrtka je prošle godine ostvarila potporu od 10.000 eura koju je iskoristila za nabavu stroja za pakiranje čokolade.
“Mi smo se prošle prijavili za potporu Zagrebačke županiju i ostvarili je u iznosu od 10 tisuća eura i time kupili stroj za pakiranje čokolada s kojim sada možemo pakirati 3 tisuće komada na sat vremena”, objasnila je Mihaela Bartolin, direktorica tvrtke..
Foto: Zagrebačka županija
Kolarec je dodao kako je Zagrebačka županija druga županija nakon Grada Zagreba što se tiče ukupnih financija u Republici Hrvatskoj, što joj daje mnoge benefite.
“Zagrebačka županija u kontinuitetu povećava svoj proračun i mi onda možemo graditi i raditi na infrastrukturi, možemo ulagati u zdravstvo, poljoprivredu, društvene djelatnosti jer svima nam je cilj da stvaramo bolje i kvalitetnije uvjete za žitelje u Zagrebačkoj županiji i da ona bude ugodno mjesto za život”, zaključio je.
Sve informacije vezane za potpore može saznati ovdje.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
-
CityLIGHTSprije 6 danaFOTO Grad koji raste iz dječjih ideja: Velika Gorica dobila svoje ‘Drvo budućnosti’
-
CityLIGHTSprije 4 danaPink automobil kao glavna nagrada: Stela Rade sprema spektakl u Velikoj Gorici
-
CityLIGHTSprije 6 danaVelikogorički brass festival: sedam dana glazbenog spektakla od klasike do elektronike
-
CityLIGHTSprije 4 danaUčenici Ekonomske škole predstavili se budućim srednjoškolcima: ‘Profesori su najbolji, možemo ih jednostavno smatrati kao našim prijateljima’