Povežite se s nama

Vijesti

Gorički SDP o Aglomeraciji: ‘U gotovo tisuću dana nije napravljeno ništa oko pročistača, osim što je cijena s početnih 100 milijuna kuna narasla na skoro 21,5 milijuna eura’

‘Usporedbe radi, izgradnja Pelješkog mosta je trajala 1277 dana. Gradska uprava i nositelj natječaja VG Vodoopskrba nije bila u stanju odraditi ništa u gotovo tisuću dana, osim prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima i dva raspisana i propala natječaja’, rekla je, među ostalim, Ivana Mlinar, v.d. predsjednice Gradskog odbora SDP-a Velika Gorica.

Objavljeno

na

Nakon što im na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća ponovo nije prihvaćen prijedlog da gradonačelnik, kao jedini član Skupštine gradske VG Vodoopskrbe, podnese izvještaj o Aglomeraciji VG i projektu gradnje pročistača otpadnih voda, vijećnici oporbenih strana odbili su sudjelovanje u raspravi o izvješću o aktualnom stanju projekta Aglomeracije, te najavili kako će drugačije komunicirati ovu temu u javnosti. Stoga su gorički SDP-ovci održali konferenciju za medije na lokaciji goričkog pročistača otpadnih voda.

– Točno prije 920 dana na istom smo mjestu imali konferenciju za medije i nažalost u tom se periodu vezano za pročistač nije dogodilo apsolutno ništa. Usporedbe radi, izgradnja Pelješkog mosta je trajala 1277 dana. Gradska uprava i nositelj natječaja VG Vodoopskrba nije bila u stanju odraditi ništa u gotovo tisuću dana, osim prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima i dva raspisana i propala natječaja. Na sjednicama Gradskog vijeća kao oporba nismo htjeli sudjelovati u raspravama, jer smo inzistirali da gradonačelnik podnese izvješće kao prvu točku dnevnog reda sjednice, a ne informacija direktora VG Vodoopskrbe na kraju sjednice, međutim nikada se to nije uvažilo, a znamo i zašto. Vjerujem da ni gradonačelnik nije sretan zbog stanja kakvo ima danas, te zašto na Gradskom vijeću ne želi govoriti o temi Aglomeracije i pročistača, osim kad nužno mora, a to je zato što se nije realiziralo apsolutno ništa, osim što je cijena s početnih 100 milijuna kuna narasla na gotovo 21,5 milijuna eura – rekla je Ivana Mlinar, v.d. predsjednice GO SDP Velika Gorica.

Foto: Gradski odbor SDP Velika Gorica održao konferenciju za medije ispred pročistača otpadnih voda/ G.Kiš, ciytportal.hr

Predsjednik Kluba SDP-a u Gradskom vijeću podsjetio je pak kako je i prije dvije i pol godine govorio kako se zbog nedovoljnog kapaciteta šire neugodni mirisi iz smjera pročistača.

– Tada sam rekao kako se zbog zastarjele tehnologije i nedovoljnog kapaciteta odavde širi neugodan miris, što će reći – smrdi. Tada sam rekao da ne smrdi samo zbog postrojenja, nego zbog načina HDZ-ovog upravljanja gradom i sad to definitivno mogu potvrditi. Da se drugačije upravljalo Gradom, da je pročistač napravljen, a trebao je biti još do kraja prošle godine ili sredine ove, više ne bi smrdjelo, ali smrdi i dalje. A smrdi jer se tako upravlja, jer se investicija nije realizirala i dvije i pol godine od tada mrdnuli se nismo. Ne da nema pročistača, još nema ni gotovog natječaja niti izabranog izvođača radova. U međuvremenu je gradonačelnik koji je to započeo pod optužnicom zbog poslova koje je dogovarao oko pročistača, sjedi u Saboru i drži većinu HDZ-u. Oni koji su nastavili voditi grad nakon njega nisu napravili ništa. Iduće dvije i pol godine pročistača definitivno nema, a do tada će i dalje smrdjeti, nepročišćene vode će odlaziti u prirodu, a o novim priključcima koji trebaju biti spojeni još nitko ne zna ništa. Ljudima su razrovane ceste, ali priključaka nema, smrdi, a tako će biti sve dok se na ovaj način bude upravljalo Goricom – rekao je Ivo Jelušić.

Foto: Pročistač otpadnih voda V.Gorica pušten je u rad 1973.godine/G.Kiš, cityportal.hr

Tajnik goričkog SDP-a govorio je i o stanju kolnika i nogostupa izvedenih u sklopu projekta Aglomeracija VG.

– Moramo konstatirati kako su svi do sada izvedeni radovi, nećemo reći 100 posto, ali velikim dijelom su napravljeni jako loše. Svjedoci smo da novo asfaltirane ceste ponovo propadaju, nogostupi nisu vraćeni u prvobitno stanje, šahtovi u dvorištima nisu završeni, konstantno popravljamo iste stvari. Pročistač čekamo, obećali su i priključke, fizički je nemoguće da se pet tisuća priključaka napravi u idućih 90 dana, a i dalje se vozimo po rupama – rekao je Branimir Mikšić.

Potpredsjednik Gradskog vijeća iz redova oporbe smatra kako je na djelu i manipulacija informacijama.

– Kroz cijeli ovaj proces smo dobrim dijelom i mi i građani izvrgnuti manipulacijama. Podsjećam kako je tijekom predizborne kampanje gradonačelnik govorio i kako se razmišlja o priključenju na Zagrebački pročistač otpadnih voda (ZOV), jer kako je to rješenje financijski najisplativije i  tehnološki najkvalitetnije. Da je tome tako, pa valjda bi pri samom osmišljavanju projekta to bilo predviđeno kao opcija? Podsjećam i kako je prošle godine u ovo vrijeme direktor VG Vodoopskrbe govorio kako će radovi na Aglomeraciji biti završeni do kraja te 2022.godine. Idemo već prema kraju 2023., a nema završetka radova. Također na sjednici Gradskog vijeća u svibnju je direktor najavio kako će natječaj biti raspisan u lipnju, a evo svjedoci smo da još nije. Hoće li ovaj projekt biti završen? Naravno da hoće. Tu se otvaraju druga pitanja – je li projekt kvalitetno vođen, jesu li građani obmanjivani? Što se tiče kvalitete radova svjedoci smo ogromnih problema na terenu, brojni građani imaju prigovore. To nam budi sumnju i u to kakva će biti kvaliteta radova u nastavku projekta, kad god bio završen. Koliki će financijski iznos u konačnici biti ne znamo, jer ni izvođač radova još nije izabran. U međuvremenu je prošlo vrijeme, cijene su otišle gore, inflacija, a projektom upravlja Grad, jer je gradonačelnik Skupština tvrtke koja je nositelj projekta, jedini član. Što se tiče rokova, bilo je rečeno kako se financiranje pročistača prebacuje na iduće financijsko razdoblje, do 2027.godine, uz napomenu direktora kako će pročistač biti završen i ranije. No, kada pogledamo rokove to je opet manipulacija, jer dok se izabere izvođač, ako uopće prođe natječaj, rok je 36 mjeseci za radove, ništa od priče da će biti završeno prije krajnjeg roka, to su činjenice – rekoa je Ozren Robić, SDP-ov potpredsjednik Gradskog vijeća.

Foto: Gradski odbor SDP Velika Gorica održao konferenciju za medije ispred pročistača otpadnih voda/ G.Kiš, ciytportal.hr

CityLIGHTS

FOTO Plamen Sportskih igara mladih stigao u Veliku Goricu

Suradnja Grada Velike Gorice i Sportskih igara mladih traje već godinama, a upravo se s državnih završnica gorički predstavnici redovito vraćaju s medaljama i vrijednim sportskim iskustvima.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal

Park dr. Franje Tuđmana danas je bio ispunjen dječjim smijehom, sportskim navijanjem i natjecateljskim duhom jer je Velika Gorica ponovno ugostila Telemach Dan sporta u sklopu Plazma Sportskih igara mladih, najveće amaterske sportske manifestacije u Europi koja ove godine obilježava 30. rođendan.

Mlade sportašice i sportaši natjecali su se u graničaru i atletici u dvije dobne kategorije – 2015. godište i mlađi te 2017. godište i mlađi – a najbolje ekipe i pojedinci izborili su plasman na Državnu završnicu Plazma Sportskih igara mladih koja će se krajem srpnja održati u Rijeci.

Posebno oduševljenje među djecom izazvao je dolazak Luke Lovre Klarice, hrvatskog rukometnog reprezentativca, dugogodišnjeg igrača RK Zagreb i bivšeg igrača HRK Gorica, koji je zajedno s djecom zapalio plamen Sportskih igara mladih. Na događanju je bio i Viktor Strašan Frajer, maskota Sportskih igara mladih, koji je dodatno podigao atmosferu među okupljenim sudionicima.

Suradnja Grada Velike Gorice i Sportskih igara mladih traje već godinama, a upravo se s državnih završnica gorički predstavnici redovito vraćaju s medaljama i vrijednim sportskim iskustvima.

– Hvala vam što ovo prijateljstvo Sportskih igara mladih i Velike Gorice traje već dugi niz godina. Danas igramo graničara, trčimo atletiku, igramo nogomet Coca-Cola Cup i igramo košarku Sprite, rekao je David Burburan, nekadašnji vaterpolist i današnji direktor razvoja Sportskih igara mladih.

Natjecatelji su tijekom dana pokazali sportski duh, zajedništvo i fair play, vrijednosti koje Sportske igre mladih kontinuirano promiču već tri desetljeća kroz besplatna sportska natjecanja za djecu osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta. Sudionicima se obratila i pročelnica za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti Lana Krunić Lukinić.

– Dajte sve od sebe. Budite uporni, a najbolji će pobijediti! Samo tako budite u natjecanju i ja otvaram ove sportske igre. Sretno svima!, poručila je okupljenim natjecateljima.

Osim natjecanja u graničaru i atletici, Sportske igre mladih tijekom godine okupljaju djecu i mlade u brojnim disciplinama poput Coca-Cola Cupa u malom nogometu, HEP turnira u rukometu, 3×3 Sprite Cupa u košarci, odbojke, šaha, stolnog tenisa i tenisa.

Sudjelovanje na svim natjecanjima potpuno je besplatno, a Igre su otvorene za pojedince i slobodno formirane ekipe bez obzira na prethodno sportsko iskustvo. Organizatori očekuju kako će tijekom jubilarne 30. sezone u Hrvatskoj sudjelovati više od 140 tisuća djece i mladih.

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal

Nastavite čitati

Vijesti

Na Dan državnosti sve trgovine u gradu zatvorene – jedna lokacija ipak ostaje otvorena

Objavljeno

na

Objavio/la

U subotu, 30. svibnja, na Dan državnosti gotovo svi veliki trgovački lanci u gradu zatvaraju svoja vrata.

Prema dostupnim informacijama, u potpunosti su zatvoreni Konzum, kao i INTERSPAR, odnosno SPAR te Plodine. Vrata će biti zatvorena i u Kaufland trgovinama, kao i Lidl poslovnicama.

KTC je također objavio kako će njihove poslovnice biti zatvorene, no benzinska postaja ostaje otvorena od 6 do 23 h kao i inače.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Treninzi, dijete i prve vrućine: zašto organizmu tada trebaju elektroliti

Objavljeno

na

Tijekom proljeća i uoči ljeta mnogi povećavaju fizičku aktivnost i istovremeno smanjuju unos kalorija kako bi izgubili višak kilograma i poboljšali tjelesnu formu. Sve su popularniji različiti oblici povremenog posta (intermittent fasting), prehrana s reduciranim unosom ugljikohidrata te intenzivnije trening rutine.

Iako takvi pristupi mogu imati određene metaboličke prednosti, važno je razumjeti njihov utjecaj na ravnotežu tekućine i elektrolita. Kod smanjenog unosa ugljikohidrata dolazi do pada razine inzulina, što potiče pojačano izlučivanje natrija putem bubrega. Posljedično organizam u početnim fazama često:

  • brže gubi vodu
  • gubi natrij
  • može gubiti i dio kalija i magnezija

U kombinaciji s:

pojačanim znojenjem, treningom, kalorijskim deficitom, unosom isključivo vode bez minerala

povećava se rizik od simptoma poput:

  • umora
  • vrtoglavice
  • mentalne magle (brain fog)
  • slabije fizičke izvedbe
  • glavobolje

Zbog toga se kod osoba koje prakticiraju fasting ili restriktivnije prehrambene režime često javlja paradoks: unatoč “zdravijem” načinu života i redovitom vježbanju, osjećaju manjak energije i slabiju toleranciju na fizički napor.

U takvim situacijama odgovarajući unos elektrolita može biti važan čimbenik u održavanju energije, koncentracije i opće funkcionalnosti organizma.

Koju ulogu imaju ključni elektroliti?

Elektroliti su minerali koji nose električni naboj i sudjeluju u brojnim fiziološkim procesima – od regulacije hidratacije i krvnog tlaka do funkcije živčanog sustava i mišićne kontrakcije.

Među najvažnijima su natrij, kalij i magnezij.

Natrij je ključan za ravnotežu tekućine u organizmu. Sudjeluje u održavanju volumena krvi, krvnog tlaka i prijenosa živčanih impulsa. Najviše se gubi znojenjem, ali i tijekom prehrane s reduciranim unosom ugljikohidrata ili posta zbog pojačanog izlučivanja putem bubrega. Njegov manjak može dovesti do umora, vrtoglavice, glavobolje i smanjene mentalne jasnoće.

Kalij djeluje u bliskoj ravnoteži s natrijem te je važan za funkciju stanica, mišića i srca. Sudjeluje u neuromišićnoj funkciji i održavanju stabilnog srčanog ritma. Povećani gubitci kroz znojenje ili nedovoljan unos hranom mogu dovesti do slabosti i smanjene fizičke izdržljivosti.

Magnezij sudjeluje u više od 300 enzimskih reakcija u organizmu, uključujući proizvodnju energije, funkciju živčanog sustava i opuštanje mišića. U razdobljima pojačanog stresa, treninga ili kalorijskog deficita potrebe za magnezijem mogu biti povećane, a manjak se često očituje kroz grčeve, umor i razdražljivost.

Sauna, trening i toplinski stres: dodatni gubitak elektrolita

Osim prehrane i već povišenih temperatura, sve više ljudi u sklopu wellness rutina koristi saune, intenzivne treninge i različite oblike toplinske izloženosti. Iako ove prakse mogu imati određene kardiovaskularne i metaboličke koristi, istovremeno povećavaju gubitak tekućine i elektrolita putem znojenja.

Tijekom boravka u sauni ili intenzivne fizičke aktivnosti u toplim uvjetima dolazi do značajnog gubitka vode i natrija, a u manjoj mjeri i drugih elektrolita.

Ako se nakon toga nadoknađuje isključivo voda, bez minerala, može doći do relativnog razrjeđenja elektrolita u organizmu, što kod osjetljivijih osoba može izazvati:

  • umor
  • glavobolju
  • osjećaj slabosti
  • smanjenje sportske izvedbe
  • vrtoglavicu

Posebno povećane potrebe za elektrolitima imaju osobe koje kombiniraju:

  • treninge na otvorenom ili u teretani
  • saune
  • fasting ili restriktivnu prehranu
  • boravak u toplijim vremenskim uvjetima

Zbog toga se u sportskim i protokolima za oporavak sve više naglašava važnost kombinirane rehidracije – ne samo vode, nego i nadoknade natrija, kalija i magnezija.

Kako nadoknaditi minerale bez prekidanja posta?

Najveći izazov kod fastinga ili restriktivnijih oblika prehrane jest kako organizmu osigurati potrebne minerale, a da se pritom ne prekine post ili ne unesu skriveni izvori kalorija. Uobičajeni sportski napitci u tom kontekstu najčešće nisu opcija jer često sadrže šećere.

Elektroliti se mogu nadoknaditi različitim jednostavnim metodama:

  • Prstohvat soli u vodi

Mala količina morske ili himalajske soli u vodi može pomoći u održavanju razine natrija i hidratacije, osobito tijekom posta ili pojačanog znojenja.

  • Mineralne vode

Prirodne mineralne vode sadrže magnezij i kalcij te predstavljaju jednostavan, bezkalorijski način nadoknade dijela elektrolita.

  • Elektroliti bez šećera

Kod odabira dodataka prehrani preporučuje se birati formule bez šećera i nepotrebnih aditiva, po mogućnosti s čistim mineralnim sastavom.

Rehidracijske otopine koje sadrže određenu količinu šećera mogu imati važnu ulogu kod osoba izloženih intenzivnom znojenju, dugotrajnijoj fizičkoj aktivnosti ili većem gubitku tekućine tijekom visokih temperatura. Naime, glukoza pomaže apsorpciji natrija i vode u crijevima, zbog čega takve otopine mogu omogućiti bržu i učinkovitiju rehidraciju.

S druge strane, kod kraćih aktivnosti, laganog znojenja ili osoba koje prakticiraju fasting, često su prikladnije formule bez šećera ili kombinacija vode, mineralne vode i elektrolita bez kalorijske vrijednosti.

  • Temeljci i juhe (u periodu prehrane)

Tijekom prozora prehrane topla juha ili temeljac mogu brzo nadoknaditi natrij i doprinijeti oporavku nakon treninga ili izloženosti vrućini.

Savjeti iz ljekarne:

Kada nastupi proljetni ili ljetni umor, većina ljudi poseže za kavom. No, ako je osoba na dijeti ili intenzivno trenira, kofeinom može samo pogoršati dehidraciju. Uzrok iscrpljenosti je u većini slučajeva elektrolitni disbalans.

Pri odabiru dodataka prehrani u ljekarni, treba obratiti pozornost i na oblike minerala:

  • Magnezijev bisglicinat: Ima visoku bioraspoloživost (dobro se apsorbira) i nježan je za želudac
  • Magnezijev malat: Izvrsna opcija za aktivne osobe jer jabučna kiselina (malat) daje dodatnu energetsku potporu stanicama.

Potreban je oprez za kronične bolesnike: Osobe koje uzimaju lijekove za krvni tlak (pogotovo ACE inhibitore) ili diuretike ne smiju samoinicijativno uzimati veće količine natrija i kalija bez konzultacije s liječnikom ili ljekarnikom. 

Zaključak


Ljetna i proljetna hidratacija zahtijevaju uravnotežen unos elektrolita – prvenstveno natrija, kalija i magnezija – kako bi se održala optimalna razina energije i mišićna funkcija. Okolnosti poput intenzivnog treninga, posta, restriktivnih dijeta i visokih temperatura značajno povećavaju potrebe organizma za ovim mineralima. U tom kontekstu ljekarnici imaju ključnu ulogu: oni mogu pomoći u pravovremenom prepoznavanju simptoma dehidracije te preporučiti odgovarajući oblik i sastav mineralnih dodataka prehrani prilagođenih individualnim potrebama pojedinca.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Projekt RAVA spaja sortiranje i nagrade

Projekt Rava tako pokazuje kako se inovativnim pristupom i modernom tehnologijom može potaknuti odgovornije gospodarenje otpadom te istovremeno građanima ponuditi konkretne koristi.

Objavljeno

na

Dok pitanje gospodarenja otpadom sve snažnije dolazi u fokus javnosti i politike, u Hrvatskoj je razvijen novi model koji građane motivira na odgovornije odvajanje otpada.

Riječ je o Ravi, posebnom loyalty programu namijenjenom komunalnim poduzećima, kroz koji korisnici za pravilno razvrstavanje otpada ostvaruju različite pogodnosti i nagrade. Projekt je u potpunosti nastao u Hrvatskoj, a uz poticanje ekološki prihvatljivih navika donosi i dodatne koristi komunalnim tvrtkama kroz učinkovitije poslovanje. Istodobno, Rava predstavlja novi pristup i suvremeniji standard u sustavu gospodarenja otpadom. Tim povodom, porazgovarali smo s direktorom i osnivačem tvrtke Waste&Points, vlasnikom projekta RAVA – Počinje od tebe, Marijom Musom.

Kako je krenula priča o ovome projektu?

– Ideja se rodila negdje 2018. godine. Obzirom na moj prijašnji posao i posao od mojeg kolege s kojim sam zajedno razvio ovaj cijeli projekt, uvidjeli smo da tu postoji jedna praznina. Tada smo mislili da kasnimo s ovim projektom, međutim sada vidimo da imamo dobru priču. Vidimo to i na odazivu u Velikoj Gorici jer već danas imamo oko 150 korisnika u nešto malo više od mjesec dana. Vidimo da korisnici iskorištavaju bodove kod naših partnera trgovaca tako da vjerujemo da će biti interes sve veći i veći.

Cijelu ovu priču ste zapravo pokrenuli s kolegom. Kako ste došli na tu ideju?

– Da, kolega je godinama radio u loyalty programima, a ja sam radio s kamionima, ponajviše s komunalnim poduzećima. Tako sam i uvidio probleme koje komunalci imaju prilikom eksploatacije tih vozila. To su jako skupa vozila koja se vrlo često smatraju radnim strojevima, koji onda imaju i posebne režime održavanja, tj. veće troškove održavanja, registracije, osiguranja, kvarove na vozilima i slično. Upravo tu smo vidjeli priliku i mogućnost za veliku uštedu. Razmišljali smo o nekom projektu koji bi obuhvatio loyalty program s nekom tehnologijom. Obzirom da loyalty ima svoje zakonitosti, jedno vrijeme smo se vrtili u krug s krivim idejama, ali u jednom trenutku smo shvatili da svi mi proizvodimo otpad i to svaki dan, a upravo događaji u životu koji se često ponavljaju pogodni su za loyalty programe. Sve ostalo je povijest.

Što je zapravo Rava i kako je došlo do ovog, pomalo neobičnog, imena?

– Rava je jedinstveni projekt prvi put napravljen bilo gdje u svijetu, koliko je nama poznato. To je loyalty program za prikupljanje otpada u kojem motiviramo građane da svoj otpad što bolje sortiraju. U principu to funkcionira tako da građani otpad donesu na reciklažno dvorište, zatim se registriraju u sustav, izvažu na našem uređaju i odlože ga u za to pripadajući kontejner.

Rava je u potpunosti hrvatski projekt, od praznog lista papira do konačnog proizvoda koji funkcionira, sve je osmišljeno i proizvedeno u Hrvatskoj. Nismo imali ideju kako nazvati projekt te smo angažirali također Hrvatskog dizajnera, koji je dizajnirao naš uređaj da osmisli ime i vizualni identitet. On nam je napomenuo da bi bilo dobro projekt nazvati prema geografskom pojmu od 3 ili 4 slova koja se vizualno lijepo slažu. Kad je već tako, pomislio sam, neka onda bude Hrvatski geografski pojam.  Nakon nekog vremena dizajner je došao s imenom i logom. Kada je rekao RAVA, moram priznati da sam ostao blago šokiran. Pitao sam ga kakva RAVA? A on je odgovorio, pa otočić u Zadarskom arhipelagu. Brzo sam otvorio Google karte i uvjerio se da otok stvarno postoji i da je priroda netaknuta. Nakon toga prezentirao je i logo s kolibrićem. Prihvatili smo odmah i ime i logo, s tim da sam inzistirao da u logo ubacimo i jednu „kockicu“ da i na taj način projekt označimo našim Hrvatskim.

Na koji način motivirate građane da pravilno sortiraju otpad?

– Ukratko, donošenjem otpada u reciklažno dvorište građani skupljaju bodove i onda te iste bodove mogu iskoristiti kod naših trgovaca partnera za razne popuste. Ti popusti su vrlo često značajno veći nego mjesečni režijski trošak odvoza otpada.

Kako Rava funkcionira u praksi?

– Svako kućanstvo u Velikoj Gorici je, sa zadnjim računom, dobilo naš dopis u kojem je detaljno opisano kako se služiti tim sustavom. Korisnik prvo treba skinuti našu aplikaciju na svoj mobilni uređaj. Sustav zatim pozdravlja korisnika s par kratkih informacija – sortiraj, donesi otpad u reciklažno dvorište, skupljaj bodove i iskoristi bodove, odnosno ostvari nagrade. Korisnik otpad koji je sortirao doma, donese u reciklažno dvorište te se registrira na našem uređaju skeniranjem QR koda koji se nalazi na ekranu uređaja. Skeniranje QR koda i proces samog vaganja je vrlo jednostavan – kao vaganje voća i povrća u bilo kojem supermarketu. Mi volimo reći da ako netko zna izvagati kilu jabuka u supermarketu, zna se koristiti i našim sustavom. Nakon vaganja, korisniku se u realnom vremenu prikazuju bodovi u aplikaciji koje on jednostavno, u aplikaciji, zamijeni za kupone naših trgovaca partnera. Ti kuponi sadržavaju osnovne informacije npr. Bar kod ili QR kod za kupovinu u stvarnim trgovinama, TAN-ove za kupovine na web shopu, ili kontakt osobe za kupovinu osiguranja itd.

S kojim partnerima surađujete?

– S obzirom na to da smo tek na početku i da smo tek 1.4. krenuli sa skupljanjem bodova u Velikoj Gorici, mogu biti zadovoljan da imamo već dosta dobrih partnera. Izdvojio bih neke od njih: BIPA – kućne potrepštine, TOKIĆ – oprema za automobile, PET CENTAR – Oprema za kućne ljubimce, BILIJON – agencija za posredovanje u osiguranju koja radi s čak 11 osiguravajućih kuća i mnoge druge. Zapravo, naša je želja da pokrijemo praktično sve branše tako da naši korisnici imaju što veći izbor i da mogu izabrati što im je potrebno u određenom trenutku.

Osim pogodnosti, nudi li aplikacija još neke prednosti?

– Bitno je spomenuti da smo ovom aplikacijom olakšali sam ulazak u reciklažno dvorište. Naime, u reciklažno dvorište u Velikoj Gorici, moguće je ući samo s računom čiji se bar kod skenira na rampi. Mi smo primijetili da ljudi taj račun imaju, ali on je u većini slučaja zgužvan, kad pada kiša se smoči, pa to stvara probleme pri skeniranju. Tu smo odmah reagirali i ubacili bar kod u aplikaciju tako da građani više ne moraju nositi sa sobom račun već im je omogućen ulaz i izlaz preko našeg sustava. Također razgovaramo s kolegama u VG čistoći da ubacimo i određeni broj kratkih edukacijskih poruka o pravilnom sortiranju otpada. Te poruke bi se pojavile prilikom otvaranja aplikacije i nakon što ih korisnik pročita bi nestale s ekrana. Vjerujemo da ćemo u skoroj budućnosti omogućiti i plaćanje računa putem aplikacije, a već sada ima i nekoliko drugih modula koji su u ovom trenutku isključeni, jer želimo ići korak po korak i novosti uvoditi tek kad procijenimo da je većina savladala korištenje prethodnog modula.

Sve ovo govori kako je riječ o dugoročnom projektu, zar ne?

– Da, svakako. Ovo je dugoročna priča, ovo je dugoročan projekt i ako ga tako ne shvatimo, projekt neće zaživjeti. Upravo zato se zahvaljujem direktoru VG Čistoće g. Jurjeviću i njegovim djelatnicima, posebno g. Ružiću jer su nam u početku pružili priliku da duboko predstavimo projekt sa svim svojim značajkama i mogućnostima. Znači, dugoročna želja je povećati količinu reciklabilnog otpada u Velikoj Gorici. Na taj način će se proporcionalno smanjiti količine otpada na ulicama. Kontejneri neće biti pretrpani, a ujedno će se smanjiti i troškovi kapilarnog prikupljanja otpada. Nadalje, frakcije, odnosno vrste otpada – staklo, papir i slično, koje se prikupljaju kroz naš sustav su čiste frakcije i bit će sve čišće i čišće. U ovom trenutku imamo tri postavljena uređaja u Hrvatskoj. To su Konavle, Popovača i Velika Gorica. U najavi imamo niz gradova koji žele doći i vidjeti kako taj sustav funkcionira u stvarnosti. Također, s obzirom na to da je ovo projekt sufinanciran od strane Europske Unije, želimo se širiti prema zapadu.

Za kraj, recite nam kakvi smo mi Goričani po odvajanju otpada?

– Gorica je, ako ocjenjujemo od 1 do 5, negdje dobra četvorka. Tako da ovom prilikom pozivamo građane da se ne boje, da otvore um za nešto novo i korisno i da se uključe u projekt, da, ako već nisu, počnu što bolje sortirati otpad i donositi ga u reciklažno dvorište. Ne moraju to biti velike količine. Naša vaga važe do 30 kg težine i možete donijeti i jednu vrećicu stakla, te ćete za to biti nagrađeni kuponima s popustima.

Projekt Rava tako pokazuje kako se inovativnim pristupom i modernom tehnologijom može potaknuti odgovornije gospodarenje otpadom te istovremeno građanima ponuditi konkretne koristi. Spojem recikliranja, digitalnih rješenja i sustava nagrađivanja, ovaj hrvatski projekt postupno mijenja navike građana i otvara prostor za učinkovitiji i održiviji sustav odvajanja otpada u gradovima diljem Hrvatske.

 

Nastavite čitati

Vijesti

Dojave o bombama uzbunile više zagrebačkih škola – učenici evakuirani, policija pretražuje objekte

Objavljeno

na

Objavio/la

Više osnovnih i srednjih škola u Zagrebu jutros je zaprimilo dojave o postavljenim bombama, zbog čega su učenici hitno evakuirani, dok policija provodi protueksplozijske preglede školskih zgrada, prenosi HRT.

Prema dostupnim informacijama, u dosadašnjim provjerama nije pronađena nikakva eksplozivna naprava.

Podsjetimo, krajem travnja policija je privela osobe osumnjičene za slanje takvih dojava.

Nastavite čitati

Reporter 460 - 28.05.2026.

Facebook

Izdvojeno