Povežite se s nama

Vijesti

Gorički SDP o Aglomeraciji: ‘U gotovo tisuću dana nije napravljeno ništa oko pročistača, osim što je cijena s početnih 100 milijuna kuna narasla na skoro 21,5 milijuna eura’

‘Usporedbe radi, izgradnja Pelješkog mosta je trajala 1277 dana. Gradska uprava i nositelj natječaja VG Vodoopskrba nije bila u stanju odraditi ništa u gotovo tisuću dana, osim prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima i dva raspisana i propala natječaja’, rekla je, među ostalim, Ivana Mlinar, v.d. predsjednice Gradskog odbora SDP-a Velika Gorica.

Objavljeno

na

Nakon što im na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća ponovo nije prihvaćen prijedlog da gradonačelnik, kao jedini član Skupštine gradske VG Vodoopskrbe, podnese izvještaj o Aglomeraciji VG i projektu gradnje pročistača otpadnih voda, vijećnici oporbenih strana odbili su sudjelovanje u raspravi o izvješću o aktualnom stanju projekta Aglomeracije, te najavili kako će drugačije komunicirati ovu temu u javnosti. Stoga su gorički SDP-ovci održali konferenciju za medije na lokaciji goričkog pročistača otpadnih voda.

– Točno prije 920 dana na istom smo mjestu imali konferenciju za medije i nažalost u tom se periodu vezano za pročistač nije dogodilo apsolutno ništa. Usporedbe radi, izgradnja Pelješkog mosta je trajala 1277 dana. Gradska uprava i nositelj natječaja VG Vodoopskrba nije bila u stanju odraditi ništa u gotovo tisuću dana, osim prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima i dva raspisana i propala natječaja. Na sjednicama Gradskog vijeća kao oporba nismo htjeli sudjelovati u raspravama, jer smo inzistirali da gradonačelnik podnese izvješće kao prvu točku dnevnog reda sjednice, a ne informacija direktora VG Vodoopskrbe na kraju sjednice, međutim nikada se to nije uvažilo, a znamo i zašto. Vjerujem da ni gradonačelnik nije sretan zbog stanja kakvo ima danas, te zašto na Gradskom vijeću ne želi govoriti o temi Aglomeracije i pročistača, osim kad nužno mora, a to je zato što se nije realiziralo apsolutno ništa, osim što je cijena s početnih 100 milijuna kuna narasla na gotovo 21,5 milijuna eura – rekla je Ivana Mlinar, v.d. predsjednice GO SDP Velika Gorica.

Foto: Gradski odbor SDP Velika Gorica održao konferenciju za medije ispred pročistača otpadnih voda/ G.Kiš, ciytportal.hr

Predsjednik Kluba SDP-a u Gradskom vijeću podsjetio je pak kako je i prije dvije i pol godine govorio kako se zbog nedovoljnog kapaciteta šire neugodni mirisi iz smjera pročistača.

– Tada sam rekao kako se zbog zastarjele tehnologije i nedovoljnog kapaciteta odavde širi neugodan miris, što će reći – smrdi. Tada sam rekao da ne smrdi samo zbog postrojenja, nego zbog načina HDZ-ovog upravljanja gradom i sad to definitivno mogu potvrditi. Da se drugačije upravljalo Gradom, da je pročistač napravljen, a trebao je biti još do kraja prošle godine ili sredine ove, više ne bi smrdjelo, ali smrdi i dalje. A smrdi jer se tako upravlja, jer se investicija nije realizirala i dvije i pol godine od tada mrdnuli se nismo. Ne da nema pročistača, još nema ni gotovog natječaja niti izabranog izvođača radova. U međuvremenu je gradonačelnik koji je to započeo pod optužnicom zbog poslova koje je dogovarao oko pročistača, sjedi u Saboru i drži većinu HDZ-u. Oni koji su nastavili voditi grad nakon njega nisu napravili ništa. Iduće dvije i pol godine pročistača definitivno nema, a do tada će i dalje smrdjeti, nepročišćene vode će odlaziti u prirodu, a o novim priključcima koji trebaju biti spojeni još nitko ne zna ništa. Ljudima su razrovane ceste, ali priključaka nema, smrdi, a tako će biti sve dok se na ovaj način bude upravljalo Goricom – rekao je Ivo Jelušić.

Foto: Pročistač otpadnih voda V.Gorica pušten je u rad 1973.godine/G.Kiš, cityportal.hr

Tajnik goričkog SDP-a govorio je i o stanju kolnika i nogostupa izvedenih u sklopu projekta Aglomeracija VG.

– Moramo konstatirati kako su svi do sada izvedeni radovi, nećemo reći 100 posto, ali velikim dijelom su napravljeni jako loše. Svjedoci smo da novo asfaltirane ceste ponovo propadaju, nogostupi nisu vraćeni u prvobitno stanje, šahtovi u dvorištima nisu završeni, konstantno popravljamo iste stvari. Pročistač čekamo, obećali su i priključke, fizički je nemoguće da se pet tisuća priključaka napravi u idućih 90 dana, a i dalje se vozimo po rupama – rekao je Branimir Mikšić.

Potpredsjednik Gradskog vijeća iz redova oporbe smatra kako je na djelu i manipulacija informacijama.

– Kroz cijeli ovaj proces smo dobrim dijelom i mi i građani izvrgnuti manipulacijama. Podsjećam kako je tijekom predizborne kampanje gradonačelnik govorio i kako se razmišlja o priključenju na Zagrebački pročistač otpadnih voda (ZOV), jer kako je to rješenje financijski najisplativije i  tehnološki najkvalitetnije. Da je tome tako, pa valjda bi pri samom osmišljavanju projekta to bilo predviđeno kao opcija? Podsjećam i kako je prošle godine u ovo vrijeme direktor VG Vodoopskrbe govorio kako će radovi na Aglomeraciji biti završeni do kraja te 2022.godine. Idemo već prema kraju 2023., a nema završetka radova. Također na sjednici Gradskog vijeća u svibnju je direktor najavio kako će natječaj biti raspisan u lipnju, a evo svjedoci smo da još nije. Hoće li ovaj projekt biti završen? Naravno da hoće. Tu se otvaraju druga pitanja – je li projekt kvalitetno vođen, jesu li građani obmanjivani? Što se tiče kvalitete radova svjedoci smo ogromnih problema na terenu, brojni građani imaju prigovore. To nam budi sumnju i u to kakva će biti kvaliteta radova u nastavku projekta, kad god bio završen. Koliki će financijski iznos u konačnici biti ne znamo, jer ni izvođač radova još nije izabran. U međuvremenu je prošlo vrijeme, cijene su otišle gore, inflacija, a projektom upravlja Grad, jer je gradonačelnik Skupština tvrtke koja je nositelj projekta, jedini član. Što se tiče rokova, bilo je rečeno kako se financiranje pročistača prebacuje na iduće financijsko razdoblje, do 2027.godine, uz napomenu direktora kako će pročistač biti završen i ranije. No, kada pogledamo rokove to je opet manipulacija, jer dok se izabere izvođač, ako uopće prođe natječaj, rok je 36 mjeseci za radove, ništa od priče da će biti završeno prije krajnjeg roka, to su činjenice – rekoa je Ozren Robić, SDP-ov potpredsjednik Gradskog vijeća.

Foto: Gradski odbor SDP Velika Gorica održao konferenciju za medije ispred pročistača otpadnih voda/ G.Kiš, ciytportal.hr

CityLIGHTS

“Prvo hidratacija, pa sve ostalo”: tri savjeta Mirele Ilenić za zdraviju njegu kože

I dok beauty industrija često djeluje površno i “instagramično”, razgovor s Mirelom Ilenić brzo pokazuje koliko se iza jednog proizvoda kriju znanja, razvoj, testiranja i iskustva.

Objavljeno

na

Objavio/la

mirela

Iza jedne male bočice seruma često stoje mjeseci razvoja, laboratorijska testiranja i tim ljudi koje kupci nikada ne vide. A upravo u tom svijetu danas radi Mirela Ilenić iz Šćitarjeva – žena koja stoji iza razvoja brojnih domaćih beauty proizvoda i koja tvrdi da koži često najviše šteti upravo ono što joj pokušavamo “pomoći”.

Mirela Ilenić: žena koja formulira priče kroz kozmetiku

Kozmetička formulatorica i farmaceutska tehničarka Mirela Ilenić, rodom iz Šćitarjeva, danas stoji iza brenda Mireille Lab te razvoja kozmetičkih proizvoda unutar Lively Pharma – tvrtke koja djeluje u sklopu Lively Roastersa. Iako je Lively Roasters javnosti poznat prvenstveno po specialty kavi, iz te je priče s vremenom nastao i kozmetički segment koji spaja znanost, prirodne sastojke i razvoj domaćih beauty proizvoda. Tako je nastao Lively Pharm – laboratorij i proizvodni pogon specijaliziran za razvoj kozmetike, formulacije i edukacije, dok je Mireille Lab njezin osobni profesionalni pečat i brend kroz koji prenosi vlastitu filozofiju njege kože.

„Ne postoji škola, fakultet, tečaj ni ustanova gdje vi možete dobiti stečeno znanje i reći: “E, ovo je proizvod koji može ići na nečiju kožu.” Iskustvo je ono koje mene može navesti na odluku o tome“, govori Mirela.

Njezin profesionalni put počeo je nakon srednje škole, kada je stažirala u ljekarni. Nedugo zatim otvorila joj se prilika za zaposlenje u jednom poduzeću u kojoj je ostala sljedećih 15 godina. Upravo ondje, kaže, stekla je temelje svega što danas radi. „To je bio moj poslovni odgoj, profesionalna škola i temelj za apsolutno sve. Smatram da nisam tamo radila da danas ne bih bila ovdje gdje jesam“, ističe.

No prvi susret s kozmetikom dogodio se puno ranije – još s 13 godina, upravo u jednoj velikogoričkoj ljekarni. Zbog problema s prištićima otišla je tamo s majkom, a iskustvo koje je tada doživjela i danas joj je ostalo urezano u pamćenje. „Sjećam se žene koja je tamo radila. Dala mi je tri proizvoda – tonik, kremu i gel za pranje lica. Kad smo izašle, mama mi je rekla: „Vidi kak su ove žene lijepe i uredne, sve sređene i u lijepim kutama… Baš bi i ti jednog dana mogla tak raditi.“ Mislim da se tada prvi put javila ta ideja“, prisjeća se kroz smijeh.

Iako je, kaže, kao djevojčica voljela glumiti doktoricu i učiteljicu, danas smatra da od toga zapravo nije ni otišla daleko. „Ne liječim kožu, ali promatram ono što ide na kožu. A s druge strane provodim edukacije pa sam u jednu ruku i učiteljica. Ako danas dobro educiramo mame, mlade djevojke i žene o njezi kože, pa čak i njezi bebe od prvog dana života, možemo prevenirati jako puno toga“, poručuje.

Više nije uvijek i bolje: Tri stvari koje koža zaista treba

Njega kože i lica danas je postala gotovo svakodnevna tema društvenih mreža. Od “skincare rutina” s deset koraka do neprestanog isprobavanja novih proizvoda, tržište kozmetike nikad nije bilo bogatije. No upravo u toj količini savjeta, trendova i proizvoda mnogi, smatra Mirela Ilenić, zapravo rade više štete nego koristi.

Na pitanje što je zaista najvažnije u njezi kože, odgovor daje vrlo jednostavno.

„Postoje tri stvari koje ne smijemo zaboraviti kod kože: optimalno pranje i čišćenje, ali optimalno, ne pretjerano. Pretjeranim čišćenjem skidamo naše prirodne masnoće i tada zapravo radimo problem. Nakon toga važna je hidratacija, dati koži dovoljno vlage jer je tijekom dana gubimo na razne načine. Zato je i unos dovoljno tekućine jako važan. Treća stvar je zaštita, odnosno obnova i regeneracija kože.“, objašnjava.

Dodaje kako su mnoge današnje “komplicirane rutine” rezultat marketinga i prodajnih trikova, a ne stvarnih potreba kože. I sama se, kaže, u svakodnevnoj njezi drži jednostavnosti. Dva proizvoda bez kojih ne može su čistač za lice i krema za lice.

Zanimljivo je i da o SPF-u ima podijeljeno mišljenje. Iako ne osporava važnost zaštite od sunca, smatra da se često zanemaruje šira slika. „Nisam za cjelodnevno i konstantno nošenje SPF-a u svakoj situaciji. Puno veću štetu koži često naprave neki drugi sastojci u kozmetičkim proizvodima nego samo sunce“, govori.

A kada bi morala dati samo jedan savjet za njegu kože, odgovor joj dolazi bez razmišljanja. „Hidratizirajte se! To je najbitniji “sastojak” njege kože.“, poručuje.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal  

Od ideje do police: iza jedne kreme kriju se mjeseci rada

Iako mnogi kozmetički proizvod vide tek kao lijepo pakiranje na polici drogerije ili društvenim mrežama, iza njegovog nastanka krije se dug i izrazito zahtjevan proces. Mirela Ilenić objašnjava kako razvoj jednog proizvoda traje od šest mjeseci pa sve do godinu dana, a ključ uspjeha leži u razumijevanju tržišta i potrebama potrošača.

„Tajna uspješnog proizvoda je slušati tržište, pratiti trendove i pokušati ispričati svoju priču kroz proizvod. Hoćemo li raditi egzosome, faktore rasta ili hijaluronsku kiselinu – to su trendovi, ali jako je važno da proizvod ima svoju priču i svrhu“, govori.

Kako bi nam približila proces stvaranja proizvoda, ispričala nam je proces kroz jedan primjer. „Primjerice, klijent kaže da želi kremu s guščjom masti i peptidima. Prvi korak je pronaći kvalitetnu sirovinu, provjeriti svu dokumentaciju i tek tada krenuti u razvoj proizvoda. Nakon toga odlučujemo hoće li to biti krema, serum, mlijeko, maslac ili neki drugi oblik proizvoda. Nakon razvoja slijedi testiranje koje prolazi kroz nekoliko faza. U prvoj fazi proizvod isprobavaju sami klijenti te daju mišljenje o teksturi, mirisu, načinu upijanja i osjećaju na koži. Potom proizvod odlazi na laboratorijska testiranja koja traju i po tri mjeseca. Tada se ispituje je li proizvod stabilan, razdvaja li se, topi li se, mijenja li teksturu i slično. Tek nakon toga kreće priprema dokumentacije“, kaže Mirela.

Dodaje kako je upravo dokumentacija jedan od najzahtjevnijih dijelova cijelog procesa. „Dokumentacija za kozmetički proizvod jedna je od najopsežnijih koja postoji. Često je ima više nego za neke vitamine ili minerale. Tek nakon svega toga kreće proizvodnja“, ističe.

Naglašava kako javnost često nije svjesna koliko ljudi i znanja stoji iza jednog domaćeg kozmetičkog proizvoda.

„Ljudi moraju znati da hrvatski brend koji vide na polici ili internetu nije nastao pucketanjem prstiju. U cijelom procesu sudjeluju različiti timovi – od razvoja i analitike do dokumentacije i proizvodnje. Zato je važno kroz medije i različite kanale pokazati koliko je ovo zahtjevan posao i koliko ljudi sudjeluje da bi kvalitetan proizvod došao do potrošača koji će mu vjerovati“, zaključuje.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Lively Pharm u dvije godine sudjelovao u lansiranju 18 brendova

U Lively Pharmu danas razvijaju proizvode kroz dva modela proizvodnje – private label i white label. Iako se ti pojmovi često spominju u beauty industriji, Mirela objašnjava kako iza njih stoji potpuno drugačiji pristup radu s klijentima.

„Private label je kada nam klijent dođe sa svojom idejom, a mi tu ideju pretvaramo u gotov proizvod. White label je nešto što razvijamo sami unutar našeg razvojnog kapaciteta – po trendovima, potrebama tržišta, ali ponekad i po nekim mojim osobnim željama. Kada dođe klijent, takav proizvod može odmah koristiti i prilagoditi svom brendu“, objašnjava.

Dodaje kako su njihova najveća snaga skincare proizvodi i funkcionalna kozmetika, odnosno proizvodi koji imaju konkretnu svrhu i djelovanje, a ne samo estetsku vrijednost.

„Mi se ne bavimo robnim markama i masovnom proizvodnjom jer nas to jednostavno ne zanima. To su vam oni proizvodi gdje imate isti šampon u pet različitih mirisa ili gel za ruke u deset varijanti. Praktički imate jednu formulaciju i samo mijenjate miris“, govori.

Umjesto toga, fokusirali su se na male, nišne brendove i individualan pristup klijentima. Upravo im je ta strategija, kaže, donijela rezultate. „Zahvaljujući takvom pristupu, u posljednje dvije godine neposredno smo sudjelovali u lansiranju 18 novih brendova. Za Hrvatsku, ovako malu zemlju, to je zaista puno“, ističe.

Nije sve uvozni skincare; Kad biramo domaće, podržavamo puno više od samog proizvoda

I dok beauty industrija često djeluje površno i “instagramično”, razgovor s Mirelom Ilenić brzo pokazuje koliko se iza jednog proizvoda kriju znanja, razvoj, testiranja i iskustva. Od djevojčice koja je u velikogoričkoj ljekarni prvi put poželjela nositi bijelu kutu, do žene koja danas stoji iza razvoja brojnih domaćih kozmetičkih proizvoda, njezina priča potvrđuje da uspjeh u ovoj industriji ne dolazi preko noći, nego godinama rada, edukacije i razumijevanja onoga što koža zaista treba.

A možda je upravo najveća vrijednost ovakvih priča podsjetnik da iza domaćih kozmetičkih proizvoda ne stoje samo “lijepa pakiranja”, nego ljudi, znanje, laboratoriji i godine rada. Zbog toga bi podrška hrvatskim proizvođačima i malim poduzetnicima trebala biti puno više od prolaznog trenda.

Foto: Lively Pharm

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Subotnji shopping s nagradama: KTC dijeli poklone i pogodnosti

Iz KTC-a ističu kako je riječ o prilici za povoljniju kupnju uz dodatne benefite, te pozivaju građane da ih posjete upravo ove subote.

Objavljeno

na

Ove subote  KTC Velika Gorica donosi kombinaciju sezonskih popusta, nagrada za kupce i dodatnih pogodnosti za članove programa vjernosti.

Poseban naglasak stavljen je na proljetnu kupnju i uređenje vrta. U poljoljekarni su tako osigurani popusti na odabrane proizvode poput zemlje za cvijeće koja je dostupna uz 20 posto nižu cijenu, dok se presadnice povrća i tekuća gnojiva za cvijeće nude uz 10 posto popusta.

Uz to, članovi KTC Kluba vjernosti ostvaruju dodatnu pogodnost kroz duplo prikupljanje bodova prilikom kupnje u supermarketu, restoranu, poljoljekarni i na benzinskoj postaji.

Za sve kupce pripremljeno je i darivanje – oni koji u jednoj kupnji potroše više od 70 eura u bilo kojem od navedenih odjela dobivaju gratis kišobran.

Iz KTC-a ističu kako je riječ o prilici za povoljniju kupnju uz dodatne benefite, te pozivaju građane da ih posjete upravo ove subote.

Nastavite čitati

Moja županija

Institut i Turistička zajednica Zagrebačke županije sklopili sporazum o suradnji

Ovaj iskorak označava povezivanje istraživačkog rada i turističke prakse s ciljem bolje valorizacije migracijskih tema u kontekstu razvoja destinacije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Zagrebačke županije

Suradnja između znanstvenog i turističkog sektora dodatno je osnažena potpisivanjem Sporazuma između Instituta za istraživanje migracija i Turističke zajednice Zagrebačke županije, čime je postavljen temelj za dugoročnu partnersku suradnju u područjima od zajedničkog interesa.

U središtu Sporazuma nalaze se teme migracija i dijaspore te njihov potencijalni doprinos razvoju turizma, a dokument ujedno definira i konkretne mehanizme suradnje. Među njima su zajedničke prijave i provedba znanstvenih i stručnih projekata, kao i organizacija različitih događanja – od konferencija i radionica do panela, tribina i javnih predstavljanja. Predviđeno je i zajedničko izdavaštvo, uključujući publikacije, knjige, monografije i časopise.

Sporazum su potpisale ravnateljica Instituta dr. sc. Marina Perić Kaselj i direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović, čime je formalno uspostavljen institucionalni okvir buduće suradnje.

Ovaj iskorak označava povezivanje istraživačkog rada i turističke prakse s ciljem bolje valorizacije migracijskih tema u kontekstu razvoja destinacije.

Nastavite čitati

Vijesti

Policija pojačala kontrolu – jedan prekršaj posebno pod povećalom

Objavljeno

na

Objavio/la

Policija je u utorak, 5. svibnja, na području Policijske postaje Velika Gorica provela akciju pojačanog nadzora brzine kretanja vozila.

Kontrola se provodila od 8 do 16 sati, a tijekom akcije zabilježeno je 25 prekršaja zbog prebrze vožnje.

Iz policije poručuju kako je cilj ovakvih akcija povećati sigurnost na cestama i potaknuti vozače da poštuju prometna pravila, posebno jer su alkohol i neprilagođena brzina česti uzroci najtežih prometnih nesreća, stoga apeliraju na vozače da voze odgovorno i po propisima.

Nastavite čitati

Sport

Novih 7 medalja iz Rijeke za goričke karataše – novi izazovi slijede

Dva zlata, dva srebra i tri bronce.

Objavljeno

na

Objavio/la

Karate klub Velika Gorica iza sebe ima iznimno aktivan natjecateljski vikend. U subotu, 2. svibnja, gorički karataši nastupili su na međunarodnom turniru Champions Trophy u Rijeci, gdje su osvojili ukupno sedam medalja, dok su dan kasnije, u nedjelju 3. svibnja, nastupili na Zagrebačkoj karate ligi s čak 26 natjecatelja, većinom iz mlađih dobnih skupina.

Na turniru u Rijeci nastupilo je 457 natjecatelja iz 39 klubova iz Hrvatske, Srbije, BiH, Italije i Crne Gore, a KK Velika Gorica je, u konkurenciji kadeta, juniora i mlađih seniora, osvojila medalju u svakoj od spomenutih kategorija, dva zlata, dva srebra i tri bronce.

Najviše su se istaknuli Ema Jukić (-50 kg) i Luka Lukačić (-75 kg), koji su osvojili zlatne medalje u kategoriji mlađih seniora. Jukić je pritom osvojila i srebro u juniorskoj konkurenciji, dok je Lukačić juniorski nastup završio s broncom.

Do medalja su stigli i Mia Čunčić, koja je osvojila srebro u juniorkama -53 kg te broncu u kadetkinjama, kao i Antonio Brletić, brončani u juniorima -61 kg.

Natjecateljski vikend zaključen je u Zagrebu, gdje su gorički karataši nastupili na drugom kolu Zagrebačke karate lige. Liga se održava kroz tri kola, a završnica je planirana u listopadu. Iz kluba poručuju kako su rezultati nakon dva kola ohrabrujući te očekuju da će do kraja natjecanja imati još veći broj osvajača medalja.

Gorički borci već ovog vikenda ponovno putuju u Zagreb, gdje ih čeka dvodnevno natjecanje za uzraste kadeta U16, juniora U18 i mlađih seniora U21.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno