Povežite se s nama

Vijesti

Gorički SDP o Aglomeraciji: ‘U gotovo tisuću dana nije napravljeno ništa oko pročistača, osim što je cijena s početnih 100 milijuna kuna narasla na skoro 21,5 milijuna eura’

‘Usporedbe radi, izgradnja Pelješkog mosta je trajala 1277 dana. Gradska uprava i nositelj natječaja VG Vodoopskrba nije bila u stanju odraditi ništa u gotovo tisuću dana, osim prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima i dva raspisana i propala natječaja’, rekla je, među ostalim, Ivana Mlinar, v.d. predsjednice Gradskog odbora SDP-a Velika Gorica.

Objavljeno

na

Nakon što im na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća ponovo nije prihvaćen prijedlog da gradonačelnik, kao jedini član Skupštine gradske VG Vodoopskrbe, podnese izvještaj o Aglomeraciji VG i projektu gradnje pročistača otpadnih voda, vijećnici oporbenih strana odbili su sudjelovanje u raspravi o izvješću o aktualnom stanju projekta Aglomeracije, te najavili kako će drugačije komunicirati ovu temu u javnosti. Stoga su gorički SDP-ovci održali konferenciju za medije na lokaciji goričkog pročistača otpadnih voda.

– Točno prije 920 dana na istom smo mjestu imali konferenciju za medije i nažalost u tom se periodu vezano za pročistač nije dogodilo apsolutno ništa. Usporedbe radi, izgradnja Pelješkog mosta je trajala 1277 dana. Gradska uprava i nositelj natječaja VG Vodoopskrba nije bila u stanju odraditi ništa u gotovo tisuću dana, osim prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima i dva raspisana i propala natječaja. Na sjednicama Gradskog vijeća kao oporba nismo htjeli sudjelovati u raspravama, jer smo inzistirali da gradonačelnik podnese izvješće kao prvu točku dnevnog reda sjednice, a ne informacija direktora VG Vodoopskrbe na kraju sjednice, međutim nikada se to nije uvažilo, a znamo i zašto. Vjerujem da ni gradonačelnik nije sretan zbog stanja kakvo ima danas, te zašto na Gradskom vijeću ne želi govoriti o temi Aglomeracije i pročistača, osim kad nužno mora, a to je zato što se nije realiziralo apsolutno ništa, osim što je cijena s početnih 100 milijuna kuna narasla na gotovo 21,5 milijuna eura – rekla je Ivana Mlinar, v.d. predsjednice GO SDP Velika Gorica.

Foto: Gradski odbor SDP Velika Gorica održao konferenciju za medije ispred pročistača otpadnih voda/ G.Kiš, ciytportal.hr

Predsjednik Kluba SDP-a u Gradskom vijeću podsjetio je pak kako je i prije dvije i pol godine govorio kako se zbog nedovoljnog kapaciteta šire neugodni mirisi iz smjera pročistača.

– Tada sam rekao kako se zbog zastarjele tehnologije i nedovoljnog kapaciteta odavde širi neugodan miris, što će reći – smrdi. Tada sam rekao da ne smrdi samo zbog postrojenja, nego zbog načina HDZ-ovog upravljanja gradom i sad to definitivno mogu potvrditi. Da se drugačije upravljalo Gradom, da je pročistač napravljen, a trebao je biti još do kraja prošle godine ili sredine ove, više ne bi smrdjelo, ali smrdi i dalje. A smrdi jer se tako upravlja, jer se investicija nije realizirala i dvije i pol godine od tada mrdnuli se nismo. Ne da nema pročistača, još nema ni gotovog natječaja niti izabranog izvođača radova. U međuvremenu je gradonačelnik koji je to započeo pod optužnicom zbog poslova koje je dogovarao oko pročistača, sjedi u Saboru i drži većinu HDZ-u. Oni koji su nastavili voditi grad nakon njega nisu napravili ništa. Iduće dvije i pol godine pročistača definitivno nema, a do tada će i dalje smrdjeti, nepročišćene vode će odlaziti u prirodu, a o novim priključcima koji trebaju biti spojeni još nitko ne zna ništa. Ljudima su razrovane ceste, ali priključaka nema, smrdi, a tako će biti sve dok se na ovaj način bude upravljalo Goricom – rekao je Ivo Jelušić.

Foto: Pročistač otpadnih voda V.Gorica pušten je u rad 1973.godine/G.Kiš, cityportal.hr

Tajnik goričkog SDP-a govorio je i o stanju kolnika i nogostupa izvedenih u sklopu projekta Aglomeracija VG.

– Moramo konstatirati kako su svi do sada izvedeni radovi, nećemo reći 100 posto, ali velikim dijelom su napravljeni jako loše. Svjedoci smo da novo asfaltirane ceste ponovo propadaju, nogostupi nisu vraćeni u prvobitno stanje, šahtovi u dvorištima nisu završeni, konstantno popravljamo iste stvari. Pročistač čekamo, obećali su i priključke, fizički je nemoguće da se pet tisuća priključaka napravi u idućih 90 dana, a i dalje se vozimo po rupama – rekao je Branimir Mikšić.

Potpredsjednik Gradskog vijeća iz redova oporbe smatra kako je na djelu i manipulacija informacijama.

– Kroz cijeli ovaj proces smo dobrim dijelom i mi i građani izvrgnuti manipulacijama. Podsjećam kako je tijekom predizborne kampanje gradonačelnik govorio i kako se razmišlja o priključenju na Zagrebački pročistač otpadnih voda (ZOV), jer kako je to rješenje financijski najisplativije i  tehnološki najkvalitetnije. Da je tome tako, pa valjda bi pri samom osmišljavanju projekta to bilo predviđeno kao opcija? Podsjećam i kako je prošle godine u ovo vrijeme direktor VG Vodoopskrbe govorio kako će radovi na Aglomeraciji biti završeni do kraja te 2022.godine. Idemo već prema kraju 2023., a nema završetka radova. Također na sjednici Gradskog vijeća u svibnju je direktor najavio kako će natječaj biti raspisan u lipnju, a evo svjedoci smo da još nije. Hoće li ovaj projekt biti završen? Naravno da hoće. Tu se otvaraju druga pitanja – je li projekt kvalitetno vođen, jesu li građani obmanjivani? Što se tiče kvalitete radova svjedoci smo ogromnih problema na terenu, brojni građani imaju prigovore. To nam budi sumnju i u to kakva će biti kvaliteta radova u nastavku projekta, kad god bio završen. Koliki će financijski iznos u konačnici biti ne znamo, jer ni izvođač radova još nije izabran. U međuvremenu je prošlo vrijeme, cijene su otišle gore, inflacija, a projektom upravlja Grad, jer je gradonačelnik Skupština tvrtke koja je nositelj projekta, jedini član. Što se tiče rokova, bilo je rečeno kako se financiranje pročistača prebacuje na iduće financijsko razdoblje, do 2027.godine, uz napomenu direktora kako će pročistač biti završen i ranije. No, kada pogledamo rokove to je opet manipulacija, jer dok se izabere izvođač, ako uopće prođe natječaj, rok je 36 mjeseci za radove, ništa od priče da će biti završeno prije krajnjeg roka, to su činjenice – rekoa je Ozren Robić, SDP-ov potpredsjednik Gradskog vijeća.

Foto: Gradski odbor SDP Velika Gorica održao konferenciju za medije ispred pročistača otpadnih voda/ G.Kiš, ciytportal.hr

Kultura

MATIČIN ČETVRTAK kako istražiti svoje pretke i obiteljsku povijest

Deda, a jesi i ti imao dedu?

Objavljeno

na

Objavio/la

U četvrtak, 2. travnja održat će se novo izdanje Matičinog četvrtka u organizicaciji Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici. Predavanje pod naslovom „Deda, a jesi i ti imao dedu?“ održat će Alka Horvat, članica Hrvatskog rodoslovnog društva „Pavao Ritter Vitezović“.

Horvat će također govoriti o praktičnim savjetima za početnike u istraživanju predaka, matematici predaka, odnosno eksponencijalnom rastu broja predaka kroz generacije te o životu i djelu Pavla Rittera Vitezovića, znamenitog hrvatskog polihistora i jednog od prvih rodoslovaca u Hrvatskoj.

Predavanje će biti održano na adresi Šetalište Franje Lučića 15, a moći će se pratiti i putem web stranice Ogranka, a ulaz je slobodan.

Nastavite čitati

Vijesti

Zagreb opet podrhtava – potres magnitude 1,5 osjetili građani s istoka grada

Građani javljali su da su osjetili kratko podrhtavanje i čuli glasan zvuk.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: potres, ilustrativna/ Borna Filic/PIXSELL

Dio građana Zagreba jutros je isjetio novo podrhtavanje tla. Kako piše Zagreb.info, potres magnitude 1,5 prema Richteru zabilježen je u 10:11 sati, a prema podacima EMSC-a epicentar je bio oko 10 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.

Najviše dojava stiglo je s područja Gornje Dubrave, Markuševca, Čučerja, Dankovca i okolnih naselja. Neki su opisivali “glasan zvuk”, drugi “lagano drmanje”, a bilo je i komentara da se čulo “kao eksplozija u daljini”.

Krajem ožujka Seizmološka služba zabilježila je još jedan potres na području Medvednice. Tada je magnituda iznosila 2,6 prema Richteru, a intenzitet u epicentru bio je III stupnja EMS ljestvice.

Nastavite čitati

Moja županija

Lovački savez Zagrebačke županije perjanica je hrvatskog lovstva

Lovački savez Zagrebačke županije perjanica je hrvatskog lovstva

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Lovački savez Zagrebačke županije obilježio je u Zaprešiću 30 godina djelovanja, a svečanost je održana u prostoru Vršilnice uz sudjelovanje brojnih predstavnika lovačkih društava, lokalne samouprave i državnih institucija.

Ovo značajno jubilejsko okupljanje poslužilo je kao prilika za osvrt na razvoj i rezultate Saveza kroz tri desetljeća rada. Prema riječima predsjednika Lovačkog saveza Zagrebačke županije i Hrvatskog lovačkog saveza Mate Čička, danas u sastavu županijske organizacije djeluje 83 lovačka društva te više od 3600 lovaca.

Istaknuo je kako su od 1996. godine do danas mnogi pojedinci dali svoj doprinos razvoju i promociji lovstva te im je ovom prilikom uputio zahvalu.

„Puno dobrih ljudi radilo je na promociji lovstva od 1996. godine do danas. Ovo je prilika da se svima njima kaže jedno veliko hvala“, rekao je Čičak, istaknuvši brojne uspjehe u protekla tri desetljeća.

U svom obraćanju posebno se osvrnuo na rezultate u kinologiji i sportskom streljaštvu, gdje su članovi Saveza ostvarili zapažene uspjehe, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini. Među istaknutim rezultatima izdvojio je pojedinačne i ekipne uspjehe na europskim natjecanjima.

„Bilo je tu puno sjajnih kinologa, a i rezultati u lovnom streljaštvu bili su izvrsni, pogotovo u posljednjih nekoliko godina, kada imamo državne prvake, ali i brojne uspjehe na međunarodnoj sceni. Mario Genzić bio je treći na Europskom prvenstvu, dok je naša ekipa lani bila ukupni pobjednik. Tu su i naši kinolozi Postić, Gligora, Štritof, Škrobot i brojni drugi“, rekao je Čičak, istaknuvši kako je Lovački savez Zagrebačke županije perjanica hrvatskog lovstva.

Posebno je zahvalio Zagrebačkoj županiji te gradovima i općinama na kontinuiranoj podršci, istaknuvši kako se kroz različite modele financiranja i suradnje osigurava stabilno djelovanje lovačkih društava.

U ime Županije na svečanosti je sudjelovao zamjenik župana Damir Tomljenović, koji je podsjetio na važnu ulogu Županije u razdoblju kada su prvi put dodjeljivane koncesije lovišta domaćim društvima.

„Bio je to pun pogodak, a slijedom toga mi njima i produžujemo koncesije, ali i osiguravano značajne potpore za njihovo djelovanje, od uređenja lovačkih domova pa do potpora za unos divljači u lovište“, naglasio je Tomljenović, dodajući kako Županija i dalje pruža snažnu potporu lovcima i njihovim aktivnostima.

Svečanosti je nazočio i ministar unutarnjih poslova te potpredsjednik Vlade RH Davor Božinović, koji je istaknuo važnost i širu društvenu ulogu lovaca.

„Trideset godina Lovačkog saveza obljetnica je koja je vrijedna svakog poštovanja. Vaša je uloga je puno više od lovačke aktivnosti, jer vi doprinosite očuvanju prirode, kao i odgovornosti prema sigurnosti zajednice“, rekao je Božinović.

Program obilježavanja 30. obljetnice održan je u Vršilnici, a najavljeno je da će tijekom 2026. godine Zaprešić biti domaćin nizu lovnih manifestacija koje će završiti svečanim Lovačkim balom 27. studenoga.

Čestitku povodom jubileja uputio je i gradonačelnik Željko Turk, koji je naglasio kako Grad Zaprešić prepoznaje i cijeni doprinos lovačkih društava u zaštiti prirode i okoliša.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Uskrsni sajam u Dubravici okupio OPG-ove i brojne posjetitelje

Ove godine na raspolaganju je gotovo 1,5 milijuna eura vrijedan paket bespovratnih potpora, a sajmovi su važna platforma za promociju domaće proizvodnje te očuvanje tradicije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

U Dubravici je protekle subote održan tradicionalni Uskrsni sajam koji je i ove godine okupio lokalne OPG-ove, udruge te posjetitelje iz same općine i okolnih područja.

Manifestacija je svečano otvorena u prisutnosti potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, koji je tom prilikom naglasio važnost razvijene komunalne i prometne infrastrukture u općini, ali i veliki broj djece i mladih na sajmu kao snažan pokazatelj perspektive i vitalnosti lokalne zajednice.

Programu se pridružio i načelnik Općine Dubravica Marin Štritof, koji je u svom obraćanju istaknuo zajedništvo i optimizam kao ključne preduvjete za održavanje i razvoj ovakvih događanja.

U ime Zagrebačke županije nazočio je zamjenik župana Damir Tomljenović, zajedno s direktoricom Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivane Alilović. Tomljenović je istaknuo kako su sajmovi važna platforma za promociju domaće proizvodnje te očuvanje tradicije, a pritom je uputio i poziv poljoprivrednicima na prijavu na županijske natječaje. „Ove godine raspolaganju je gotovo 1,5 milijuna eura vrijedan paket bespovratnih potpora, što je oko 400 tisuća eura više nego prošle godine“, naglasio je Tomljenović.

Sajamski prostor bio je ispunjen ponudom domaćih proizvoda – od suhomesnatih delicija, jaja i kolača do raznih uskrsnih dekoracija i rukotvorina, a posjetitelji su mogli kušati i kupiti najbolje iz lokalne proizvodnje.

U sklopu programa organizirano je i ocjenjivanje proizvoda, pri čemu je stručni žiri odabrao najbolje izlagače. Dodijeljena su priznanja najboljim vinarima te nagrada za najbolju domaću šunku.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Obrazovanje

Škole u fokusu nove inicijative: otvoren poziv za pilot projekt

Prijave za sudjelovanje otvorene su do 30. travnja, a projekt bi trebao započeti u rujnu 2026. godine te trajati sedam mjeseci.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pixabay by Luboshouska

Borba protiv bacanja hrane ulazi i u učionice. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pokrenulo je projekt „Moja škola bez otpada od hrane“, a istodobno je otvorilo i javni poziv kojim traži tri osnovne ili srednje škole spremne sudjelovati u pilot-provedbi.

Riječ je o projektu koji u praksu prenosi preporuke iz nedavno izrađenog Vodiča za smanjenje otpada od hrane u ugostiteljstvu i institucionalnim kuhinjama. Taj dokument nudi konkretne metode za prepoznavanje gdje i kako nastaje višak hrane te načine kako ga smanjiti, a sada će se isti pristup testirati u školskim kuhinjama.

Projekt je zamišljen kroz dva paralelna pravca. S jedne strane, u odabranim školama provodit će se detaljna analiza postojećeg stanja, nakon čega slijedi izrada i provedba mjera za smanjenje otpada te završno vrednovanje rezultata. S druge strane, naglasak je i na edukaciji – znanja će stjecati učenici, nastavnici i profesori, ali i djelatnici koji sudjeluju u pripremi i distribuciji hrane.

Jedan od važnijih ciljeva jest i razvoj konkretnih alata i materijala koji će ostati dostupni i drugim školama, kako bi mogle samostalno primijeniti slične modele i nakon završetka projekta.

Prijave za sudjelovanje otvorene su do 30. travnja, a projekt bi trebao započeti u rujnu 2026. godine te trajati sedam mjeseci. Sudjelovanje donosi niz prednosti: od stručne podrške i praktičnih rješenja za dugoročno smanjenje otpada, do edukativnih sadržaja i javne promocije kao primjera dobre prakse.

Više informacija pročitajte ovdje.

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno