Povežite se s nama

Politika

Goričanka iz DIP-a: ‘Poludim kad čujem priče da su neki od izbora namješteni’

Vesna Fabijančić Križanić do 2015. bila je saborska zastupnica, a posljednjih pet godina potpredsjednica je Državnog izbornog povjerenstva. U svojoj priči opisuje nam kako izgledaju predaje lista, predizborna kampanja, sam dan izbora, izborna noć…

Objavljeno

na

Dok stranke, liste i pojedinci smišljaju kako se što više svidjeti biračima, dok birači razmišljaju kome dati glas, negdje u pozadini velik posao traje već mjesecima. I odvija se u Državnom izbornom povjerenstvu, neovisnom državnom tijelu koje se bavi provedbom izbornog procesa. A u njemu je, na visokoj dužnosti potpredsjednice, jedna djevojka iz našega kraja…

Vesna Fabijančić Križanić rođena je Goričanka, Amerikanci bi rekli “born and raised” ovdje, u našem gradu, potpredsjednica DIP-a je posljednjih pet godina, a ovih dana u prvom planu je – zdravlje!

– Ova bitka s koronom očito još nije završila, moram biti jako oprezna i odgovorna, jer ako ja odem u samoizolaciju, cijeli DIP će morati u samoizolaciju. A izbori nam dolaze za desetak dana – kaže nam Vesna na početku razgovora s povodom.

Imali smo i dosad kao grad saborske zastupnike, i Fabijančić Križanić bila je to četiri godine, imamo i kandidate na ovim izborima na sve strane, a od 2015. imamo i predstavnicu u jednom ovako važnom državnom tijelu, na vrlo zahtjevnom zadatku.

– Svaki posao koji radite je zahtjevan ako imate taj pristup. Ako razgovarate o meni s drugim ljudima, voljeli me manje ili više, svi će reći da sam radoholičarka. U svakom poslu sam dala cijelu sebe, jer svaki posao je zahtjevan ako ga želiš raditi odgovorno. Ovo ima posebnu težinu, jer proglašavaš konačne rezultate izbora za sastav Sabora, najviše zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj, objavljuješ konačni ishod izbora za predsjednika države. I moraš to odraditi kako Bog zapovijeda – odlučno govori Fabijančić Križanić.

Osim prilikom predaja lista, vodstvo DIP-a u fokusu javnosti je jedino kad se objavljuju rezultati izbora, ali puno je tu onog skrivenog, često nevidljivog posla, kojeg se odrađuje upravo ovdje.

– Onog trenutka kad se raspišu izbori, sve mora biti spremno. Svi obrasci, svi nacrti zapisnika, svi kosturi izbornih povjerenstava… Pripreme traju najmanje dva mjeseca. Budući da su parlamentarni izbori ionako morali biti ove godine, odmah nakon predsjedničkih izbora krenuli smo s pripremama za parlamentarne. Do pojave korone i opće karantene 90 posto priprema smo završili – kaže Fabijančić Križanić, dodajući kako je najstresniji dio cijelog procesa zaprimanje izbornih lista, koje se zna protegnuti sve do ponoći.

Predsjednik DIP-a je Đuro Sessa, a Vesna Fabijančić Križanić jedna je od četiri potpredsjednika… Foto: Patrik Macek/PIXSELL

– Od svih izbora, upravo su parlamentarni najsloženiji, gotovo ni po čemu se ne mogu uspoređivati ni s europskim ni s predsjedničkim. Prije svega zato što Hrvatska nije jedna izborna jedinica, nego ih ima deset, pa kao 11. inozemstvo, a kao 12. nacionalne manjine. U predsjedničkim izborima, recimo, u 12 dana morali smo primiti 11 lista. U ovom slučaju kandidature se primaju 14 dana, mi smo u 13 dana primili 30-ak lista, ukupno smo ih imali 192, a od toga 80 zadnji dan! Ušla sam u Sabor u 8, izašla u 2 u noći. I dođeš doma, još najmanje dva sata ne možeš zaspati od napetosti i stresa. Naravno da su predlagatelji različiti, uključujući i one živopisne… Nećemo baš prepričavati anegdote, neki bi se mogli uvrijediti, ali bude tu svega – s blagim smiješkom prepričava Vesna.

Nakon toga slijedi službena predizborna kampanja, u koju se DIP ne miješa puno.

– Kampanju pratimo u smislu nadzora financiranja. Svaki izborni sudionik mora otvoriti poseban račun za kampanju, najkasnije s predajom liste, a mi imamo pristup. A je li kampanja u duhu demokratičnosti i sličnih parametara, to će nadzirati Etičko povjerenstvo.

Nejasno je, međutim, tko je nadležan za ono što se događa uoči samih izbora, za famoznu izbornu šutnju.

– Kako je 2018. bila godina bez izbora, a u našoj nadležnosti je i sugeriranje, davanje mišljenja o izbornom zakonodavstvu, izradili smo nacrt jedinstvenog izbornog zakona. Politika to nije prihvatila, a naše je mišljenje da to baš i nije dobro. Trenutačno svaka vrsta izbora ima svoje zakone i propise, iste izborne institute uređuje različito. Čak i one stvari koje se ne tiču politike – veličina biračkih odbora, jesu li oni stranački ili ne, predaje li se kandidatura 12 ili 14 dana prije izbora, morate li skupiti potpise ili ne, morate li imati izvod iz kaznene evidencije ili ne… Recimo, EU-parlamentarac možete biti i ako ste pravomoćno osuđeni, a da biste bili općinski načelnik, ne smijete – napravila je uvod Fabijančić Križanić pa krenula konkretno:

– U tu priču ulazi i izborna šutnja. Na EU izborima kršenje izborne šutnje je kažnjivo, za pravne osobe i do 500.000 kuna, a u ostalim izborima nije, ni u predsjedničkim ni u parlamentarnim! Zato smo u našem prijedlogu jedinstvenog izbornog zakona predložili ukidanje izborne šutnje. Moje osobno mišljenje je da svaki birač 48 sati prije izbora zna hoće li izaći izbore i kome će dati glas. Svojevremeno su politički analitičari rekli da 15 dana kampanje može utjecati na 2-3 posto biračkog tijela, a kamoli zadnji dan. S druge strane, kad izborna šutnja već postoji, kršenje mora biti kažnjivo.

A kad prođe i izborna šutnja, dođe dan izbora. Za DIP-ovce, jasno, posebno buran dan, jedan od onih kad dolaze u fokus.

– Izbori u inozemstvu traju dva dana, 4. i 5. srpnja, što je također kuriozitet parlamentarnih izbora. Kreću od istočnog dijela zemaljske kugle, a po našem vremenu završit će 6. lipnja u 4 sata ujutro. Prve rezultate objavit ćemo u 22 sata, kad će biti obrađeno između 19 i 20 posto glasova. Mnogi su se čudili zašto tek tad, budući da su prvi rezultati drugoga kruga predsjedničkih izbora bili već u 20 sati, s više od 50 posto prebrojanih glasova, ali ogromna je razlika imaš li pred sobom dva kandidata ili, kao recimo u 7. izbornoj jedinici, 22 liste s po 14 kandidata. A broje se i preferencijalni glasovi!

Iskustvo iz saborskih klupa puno je pomoglo Vesni Fabijančić Križanić u poslu u DIP-u… Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Već godinama ne pamtimo bilo kakve repove nakon izbora, situacije u kojima je bilo što sporno, ali ne bi Hrvati bili Hrvati da redovno ne krenu priče kako je nekome nešto oduzeto, ukradeno…

– Ja poludim kad čujem priče o krađi izbora! To je nemoguća misija – gotovo se uznemiri i na sam spomen Fabijančić Križanić.

– Broji se, naravno, ‘pješke’, nego kako drukčije. Otvoriš papir, složiš po jedinicama i brojiš. Tu nema modernizacije. Mogu se glasovi unositi u aplikaciju, ali prvo ih morate izbrojiti, zajedno s izbornim povjerenstvom. To je proces koji traje, ali ne može se dogoditi da nešto ne štima, jer tu su dvije kontrole, dva kompjutora i dva informatička koordinatora, dva istovjetna zapisnika. Jedan i drugi unose, ne sjede jedan pokraj drugoga, a u zapisniku je broj upisanih birača, broj izašlih birača, broj važećih i nevažećih glasova… I ako samo jedna brojčica ne odgovara, u sustavu se sve crveni. Kad se unese cijeli zapisnik, kad se ništa ne crveni, ta kućica se zaključava. I nitko više ne može ništa dodatno unositi. Uostalom, onog trena kad se unese, kad mi u 22 sata krenemo objavljivati rezultate, vidi se broj glasova po biračkom odboru – objašnjava nam proces Vesna.

Sve bi to, cijeli postupak, promijenilo elektronsko glasovanje.

– Stalno čujem da se tijekom korone sve moglo digitalizirati, pa zašto nema elektroničkog glasovanja. A nema ga zbog sadašnjeg Ustava i zakona. Ne može ga biti. Jasno piše da se u inozemstvu glasovanje provodi u konzularnim predstavništvima glasačkim listićima i to se ne može pretvoriti u elektronsko. U cijeloj Europi samo Estonija ima elektronsko glasovanje, Nizozemci su pokušali pa su se vratili na papirnato, a Šveđani su pri kraju procesa pripreme za elektronsko koje su trajale osam godina. Problem je i signala u nekim područjima Hrvatske, a treba tu reći i da mi kao narod ničemu ne vjerujemo. Maloprije sam vam ispričala kako se unose glasovi, pa smo skeptični, zamislite kako bi bilo s elektronskim glasovanje, koji bi to bio stupanj nepovjerenja. To je svakako budućnost, ali u dogledno vrijeme bi prvo trebalo osigurati izmjenu Ustava i izbornog zakonodavstva, zatim dobra pokrivenost signalom cijele Hrvatske i, najvažnije, puno novca – zaključila je ovu temu potpredsjednica DIP-a, pa se prebacila na objašnjavanje kako se dođe do te funkcije.

– Da biste bili član DIP-a, morate biti diplomirani pravnik s najmanje deset godina iskustva u struci, ne smijete biti član nijedne političke stranke, a bira vas se na mandat od osam godina. Kad nekome istekne mandat od osam godina, Sabor imenuje tri člana na prijedlog oporbenih stranaka, a tri na prijedlog saborske većine. Mi koji smo imenovani, a bili smo u strankama, prije imenovanja smo iz njih izašli – pojasnila je Fabijančić Križanić.

Novoizabrani članovi DIP-a prisegnuli pred predsjednikom Sabora 9. ožujka 2015… Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Odrasla je u Velikoj Gorici, samo spletom okolnosti nije i rođena u svom gradu nego u Petrovoj, a kuća djeda i bake danas je kafić Lira, preko puta Tržnog centra. Cura iz centra, dakle…

– Ne samo da sam rođena Goričanka, nego sam Turopoljska ‘po ravnoj i bočnoj liniji’. Tatina loza je iz Kuča, a mamina iz Lomnice i Velike Mlake. Sadašnja OŠ Eugena Kvaternika izgrađena je kad sam ja bila prvi razred, a sadašnja OŠ Jurja Habdelića kad sam krenula u osmi. Nakon toga sam završila 10. Gimnaziju i Pravni fakultet u Zagrebu – kreće u svoju životnu priču Vesna.

– Nakon što sam završila fakultet, radila sam pet godina u gospodarstvu, a nakon toga sam imenovana sutkinjom Općinskog suda u Velikoj Gorici i na toj funkciji ostala sedam godina. Nakon završetka sudačkog mandata otvorila sam odvjetnički ured, koji je radio sljedećih 13 godina, što znači da sam u pravosuđu bila 20 godina, bez doticaja s politikom, u koju sam ušla tek 2001., s jako puno životnog i radnog iskustva. Bilo je to vrijeme kad sam proživljavala neke teške trenutke u privatnom životu, stvari su se tako poklopile i odlučila sam napraviti zaokret. Zatvorila sam odvjetnički ured i prošla na natječaju za tajnicu Skupštine Zagrebačke županije. Za predsjednicu goričkog SDP-a izabrana sam nakon lokalnih izbora 2001., a u Gradsko vijeće ušla sam nakon izbora 2005.. Bila sam i zamjenica gradonačelnika Tonina Picule, profesionalni član poglavarstva, tajnica županijske Skupštine. Nakon izbora 2009. bila sam u viša savjetnica u Skupštini Grada Zagreba, do izbora 2011., kad sam izabrana za saborsku zastupnicu. Taman pred kraj mandata sam, ničim izazvana, izabrana za potpredsjednicu DIP-a – sa smiješkom zaključuje Fabijančić Križanić priču o tijeku svoje karijere.

Imala je šest desetljeća iza sebe u trenucima kad se pojavila opcija s Državnim izbornim povjerenstvom, shvatila je tad kako je pravo vrijeme za još jedan zaokret u profesionalnom smislu.

– Gledajte, kad se pojavila opcija da postanem tajnica županijske Skupštine, sjela sam cijeli jedan vikend sama sa sobom i odlučila da želim ići u tu promjenu. Tako je bilo i kad sam otišla u DIP. Kad ste saborski zastupnik, DIP vam uopće nije u fokusu, ali kad to dođe na dnevni red, kad se pojavi ta opcija, opet sjedneš sam sa sobom i razmisliš o svemu. Po ne znam koji put prekidate dosadašnji život, stubokom ga mijenjate, ali i osvijestite što ste sve dotad prošli u životu, da imate 60 godina, blizu 40 godina radnog staža, da je mandat na osam godina, da je to možda i u redu nakon svih tih turbulencija i napornog ritma… Željela sam u relativnom miru završiti svoju profesionalnu karijeru – kazala je naša sugovornica.

Proći će još ponešto dana do mirovine, još će tri godine Fabijančić Križanić odlaziti na posao u Visoku ulicu.

– U mirovinu ću ići sa 68, ne moram ni na referendum, ha, ha – još se jedanput našalila Vesna Fabijančić Križanić za kraj.

Vidjet ćemo je opet 5. srpnja u 22 sata, u trenucima kad cijela Hrvatska bude iščekivala vijesti o pobjedniku izbora, važnu će ulogu imati i jedna naša cura, tu iz centra. A to bi kod svih onih koji se osjećaju kao Goričani moralo biti razlog za ponos…

 

Mlađi sin Hrvoje Jančetić bio je kapetan Gorice u sezoni u kojoj je izborena Prva HNL… Foto: Jurica Galoić/PIXSELL

Kad se odmakne od posla, pogledat će – Ligu prvaka!

Razgovarali smo o mom profesionalnom životu i karijeri, ali najveći moj uspjeh definitivno su sinovi i unuci, kaže Vesna Fabijančić Križanić.

Majka je dvojice sinova, Igora i Hrvoja, ali i baka unučica od 11 mjeseca i 16 godina te unuka od četiri i deset godina. Sinovi su je i “navukli” na nogomet, pa će danas priznati da je ozbiljan nogometni fan, uredno gleda Ligu prvaka, a ima i jasan stav na temu o kojoj moraš imati mišljenje. Dakle, Ronaldo ili Messi?

– Messi, nema dvojbe!

I stariji sin igrao je nogomet, bio je dio Turopoljca iz Kuča koji je bio trećeligaš, ali puno poznatiji goričkoj nogometnoj javnosti je mlađi sin, Hrvoje Jančetić. Ikona je to turopoljskog nogometa, kapetan momčadi Gorice koja je izborila ulazak u prvu ligu, a danas nogometni umirovljenik.

– Nije uvijek lako biti roditelj sportaša, ali sport bih svakome preporučila. Nebitno je kako će završiti, sport pomaže da dijete kvalitetno odraste i fizički i psihički. I stvarno sam se uz njega zarazila sportom, pratila sam ga na utakmice posvuda…

HOTNEWS

HDZ Božinović na čelu Županije, zamjeniku Ačkaru peti mandat u Gorici

Ačkar, član Plenkovićevog predsjedništva Hrvatske, sada je desna ruka Božinoviću u Županiji.

Objavljeno

na

Na jučer održanim unutarstranačkim izborima Hrvatske demokratske zajednice, Davor Božinović izabran je za predsjednika županijske organizacije HDZ-a Zagrebačke županije, dok je gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar izabran za dopredsjednika. 

Između dva HDZ-ovca postoji sinergija i neupitno dobri odnosi, što je temelj za zajednički stranački rad. 

 

-Od srca zahvaljujem svim članicama i članovima HDZ Zagrebačke županije koji su sudjelovali u unutarstranačkom izbornom procesu te time doprinijeli daljnjoj demokratizaciji i jačanju naše stranke na svim razinama. Zajedno s potpredsjednicima Krešimirom Ačkarom, Matom Čičkom, Javorom Bojanom Lešom i Željkom Turkom, već od sutra krećemo u osnaživanje i razvijanje stranke u našoj Zagrebačkoj županiji. Naš glavni cilj ostaje jasan: provođenje odgovorne politike upravljanja HDZ-om Zagrebačke županije, utemeljene na iskustvu, povjerenju i zajedničkom boljitku – poručio je Božinović. 

U županiji je tako, došlo do promjena na čelnim pozicijama, dok su u Velikoj Gorici, članovi stranke potvrdili dosadašnje vodstvo, bez promjena.

Gradskoj organizaciji je i dalje na čelu Krešimir Ačkar kojem je ovo peti mandat na predsjedničkom mjestu, s dopredsjednicima Ivanom Rakom, Juricom Mihaljem i Tomislavom Lukšićem.  

Za ostale stranačke funkcije članovi će biti birani na izbornim skupštinama, budući da su ovi izbori bili za čelna mjesta i to na principu jedan član – jedan glas. 

Nastavite čitati

Politika

Priopćenje velikogoričkog MOST-a o upravljanju gradskim proračunom

Iz velikogoričkog MOST-a osvrnuli su se na posljednju sjednicu Gradskog vijeća, na kojoj je na dnevnom redu bilo i izvješće o izvršenju proračuna

Objavljeno

na

Nakon velikogoričkog SDP-a, s reakcijama na sjednicu Gradskog vijeća priopćenjem se oglasio i gradski ogranak MOST-a. U njemu se podsjeća na neke od tema o kojima se raspravljalo na sjednici, s naglaskom na upravljanje gradskim financijama. MOST-ovci u svom priopćenju navode i brojke koje su spominjane u izvješću o izvršenju proračuna, kao i one vezane uz komunalne usluge.

Priopćenje velikogoričkog MOST-a u cjelosti pročitajte OVDJE.

Nastavite čitati

Politika

Velikogorički SDP traži izravne prijenose sjednica Gradskog vijeća

Iz velikogoričkog ogranka SDP-a oglasili su se priopćenjem u kojem traže lakši pristup informacijama o svemu što se događa na sjednicama Gradskog vijeća

Objavljeno

na

Punih deset sati trajala je posljednja sjednica velikogoričkoga Gradskog vijeća, na čijem su dnevnom redu bile teme koje su dovele do burnih rasprava, a svemu tome na samom je početku prethodila i stanka koju je oporba zatražila kako bi se organizirale dvije konferencije za novinare.

Na početku novog radnog tjedna na zbivanja na sjednici Vijeća referirali su se iz velikogoričkog SDP-a. Na priopćenje koje je otišlo prema medijima potpisala se predsjednica gradskog ogranka Ivana Mlinar, a njegova glavna tema je pristup informacijama. Iz SDP-a inzistiraju na tome da se omogući da se ubuduće sjednice Gradskog vijeća mogu gledati u izravnom prijenosu, a priopćenje u cjelosti možete pročitati OVDJE.

Nastavite čitati

Politika

Kristalni globus, oklade, vitezi i otorinolaringolog u raspravi o proračunu

Grad je u prvih šest mjeseci ove godine poslovao s manjkom od nešto više od četiri milijuna eura, a zajedno s naslijeđenim manjkom iz prošle godine, brojka se penje na 15 milijuna eura

Objavljeno

na

U sklopu prve točke sjednice Gradskog vijeća, izvješću o izvršenju proračuna u prvih šest mjeseci, pročelnica Žaneta Štefančić istaknula je kako je u prvoj polovici godine ostvario prihode od 49,6 milijuna eura, što je 30,4 posto od godišnjeg plana. S druge strane, utrošeno je 53,7 milijuna eura, odnosno nešto manje od 33 posto planiranog.

– Grad u prvih šest mjeseci poslovao s proračunskim manjkom u visini od 4,1 milijuna eura, što s manjkom iz prethodne godine od 11,5 milijuna čini proračunski manjak u visini od 15.621.465 eura – rekla je Štefančić.

U podužem izlaganju pročelnica je iznijela i još cijeli niz brojki, vezanih uz razne stavke, ali sve to nije bilo dovoljno detaljno za Ivu Jelušića iz SDP-a.

– Ovo izvršenje proračuna je vrlo netransparentno, radi se na minimalnoj zakonom propisanoj razini, umjesto da se ide na višu razinu, što detaljnije, da bi vijećnici koji su izabrani da donose i kontroliraju proračun mogli imati uvid. Mi nažalost dobar dio uvida nemamo, i to ću ponavljati dok god se nešto ne promijeni – rekao je Jelušić i nastavio:

– Prvo što vidimo u ovom izvještaju je da su prihodi realizirani sa 30 posto, iako bi bilo za očekivati da na polovici godine to nude oko 50 posto. Ogroman podbačaj, što i ne bi bilo toliki problem da se događa prvi put. Međutim, to je nažalost praksa i u prošlom i u ovom sazivu Vijeća, da se uvijek predlaže nerealan proračun, s prihodima koji se nikad dosad nisu ni izbliza realizirali. Za to postoji niz razloga i razina odgovornosti. Prvi je odgovoran onaj tko to tako stručno predlaže, drugi onaj tko određuje nerealne okvire, a treći vijećnici iz većine, koji prihvaćaju takav nerealan prijedlog. Ima jedna narodna izreka koja kaže ovako: Ako me prevariš jedanput, sram te bilo, ali ako me prevariš drugi put, sram me bilo. A vi si dozvoljavate da vas se prevari po tko zna koji put. Zašto?

 

– Umjesto da se proračun planira realno, da bude na stotinu i nešto milijuna, on je otišao na 160 milijuna. I naravno da se to ne može realizirati, niti ima šanse da se u drugoj polovici godine realizira. Ako se tako nastavi i u toj drugoj polovici, imat ćemo ogroman minus od nekoliko desetaka milijuna eura.

– Mi za ove podatke znamo zadnjih tjedan dana, ali gradske službe znale su za to od početka srpnja. Baš zato mi smo danas morali imati rebalans proračuna, jer zakonska je obaveza da se ide na taj korak kad shvatiš da plan ne možeš realizirati. Zadaća rebalansa je uskladiti plan i realnost. Ako ga ne donesemo, a danas ga nećemo donijeti, novac će se trošiti i dalje, što će nas dovesti od enormnog manjka – upozorio je Jelušić, uz zaključak:

– Zašto niste dali nalog i zašto nije napravljen rebalans? Garantiram da će njega biti na sljedećoj sjednici, mora ga biti, ali u prosincu je za to kasno, jer godina je već prošla. Zašto su prihodi tako napuhani? A ljudi moji, bila je izborna godina… Treba obećati, svašta staviti u proračun, a znali ste da to nećete realizirati.

Prvi mu je odgovorio HDZ-ov vijećnik Vedran Zobec.

– Po čemu je to netransparentno izvješće? Sami ste rekli da je sve u okvirima, ali da se moglo raditi na drugoj, petoj ili desetoj razini. Dakle, izvješće nije netransparentno. Hoće li se prihodi ostvariti do kraja godine ne mogu znati, možda vi imate kristalnu kuglu pa znate, ali to ćemo vidjeti na kraju godine. A kakvo mišljenje imaju o ovom vodstvu grada, naši su građani jasno rekli u svibnju. Znam da poraz boli, ali to je demokracija i vi to morate prihvatiti. Vrijeme brzo leti, i ove četiri godine će brzo proći, imate vremena da se pripremite, žao bi mi bilo da odete u političku mirovinu, jer lijepo je s vama ovdje debatirati – kazao je Zobec, no tu je mogućnost Jelušić otklonio u svojoj replici, u kojoj je rekao i ovo:

– Kolega Zobec, i vaš ću izgleda morati poslati otorinolaringologu, jer rekao sam zašto je netransparentan. Morate malo sluh pregledati. A što se proračuna tiče, imam dovoljno iskustva da mogu procijeniti da nema šanse da se prihodi ostvare. Možemo se nas dvojica i kladiti. Ako budu ostvareni, ja častim cijelo Gradsko vijeće. Ako ne budu, vi častite samo mene i gradonačelnika.

Stipo Duvnjak iz vladajuće većine rekao je kako treba “vjerovati našem gradonačelniku, jer za grad poput našega, a Gorica je velika, minus od četiri milijuna eura nije toliko značajan.”

– Gorica je velika, ali nije i prevelika. A ova su odstupanja prevelika. Ukupno to nisu četiri nego 15 milijuna eura, skupa s onim naslijeđenim, a to je previše za grad poput našega. Ne bih vam bio u koži kad budete tražili način kako se iz toga izvući. Vi vjerujete gradonačelniku, a ne svojim očima. Rebalans će morati biti drastičan, a da je bilo odgovornosti, trebali smo ga raditi već danas – odgovorio je Jelušić.

Replicirao mu je i Josip Vitez, također iz HDZ-a.

– Možda nešto što je nerealno za kolegu Jelušića za mene ne mora biti. Za mene je realno da su građani dali podršku od preko 70 posto na izborima, a nisu je dali zato što misle da su ljudi koji vode grad neambiciozni i da nemaju plan. Predviđene su neke stvari o kojima ovaj izvještaj govori, jer ako imamo cilj, imamo i plan kako do tog cilja doći – rekao je, a Jelušić je opet imao odgovor:

– Kolega Vitez, ovo nije bilo nimalo viteški. Da ste vi pravi vitez, ovdje bi viteški pitali gradonačelnika zašto nije predložio rebalans. To bi bila istina. Ali vi ste između toga da budete pravi vitez ili da opet budete na listi za Gradsko vijeće izabrali ovo drugo. Prezime ne možete promijeniti, ali ponašanje možete.

Nastavite čitati

Politika

Bratstvo gotovo do kraja studenog, u planu i Ulica AKM, vrtić stiže i u Kobilić

U drugom dijelu Aktualnog sata na Gradskom vijeću vijećnike je zanimalo što se događa s radovima u Bratstvu, Rakarju i Starom Čiču, kao i kad će ponovno u funkciji biti Gradska tržnica, pod novom nadstrešnicom

Objavljeno

na

U drugom dijelu Aktualnog sata sjednice Gradskog vijeća razgovaralo se o pješačkoj stazi u Novom Čiču, za koju je već ishođena građevinska dozvola, a jedno se pitanje odnosilo i na “ležeće policajce” u ulici Andrije Kačića Miošića.

– Već sad imamo dosta oprečnih mišljenja oko ležećih policajaca. Sve ih je više i više, ljudi nam govore “pa vi niste normalni”, ali pronaći balans je jako teško. Prvi sam protiv uspornika i mislim da bi policija morala sprečavati ludu vožnju u noćnim satima. Moram reći da je “ležeći policajac” jako skupa priča. Stoji oko 10.000 eura, što nije jeftino, a policijske kamere postižu bolji efekt i nešto su jeftinije. Mislim da bi trebali ići u tom smjeru – rekao je pročelnik Dubravko Katulić.

Govorilo se i o divljim deponijama, čiji broj je u padu, jednako kao i količina prikupljenog smeća s ilegalnih odlagališta, a za pročelnika Katulića bilo je i pitanje o nathodniku na željezničkog kolodvoru, najavljenom još u lipnju 2023. godine.

– Za nathodnik smo dobili projektnu dokumentacijom, a sad čekamo suglasnost od HŽ-a, budući da radimo na njihovu zemljištu, za izdavanje građevinske dozvole. Mi smo u završnoj fazi s tim, ali s obzirom da je HŽ malo inertan, vjerojatno ćemo morati pričekati na početak radova. Tendencija Grada je da većinu putnika usmjerimo na vlak, koji je najbrži i može prevesti puno veći broj putnika – odgovorio je Katulić.

Pitanje je imao i Damir Slojšek iz MOST-a, kojeg je zanimalo što se događa s rekonstrukcijom ulice Bratstvo I, čiji stanovnici su nezadovoljni ritmom radova, ali i što ćemo s prometnim kaosom na Ulici Andrije Kačića Miošića. Ponovno je odgovarao pročelnik Katulić.

– Bratstvo je jedna složena ulica, uska, koja je bila jednosmjerna. Teško je u njoj nešto napraviti na brzinu, jer kad uđe jedan kamion ili stroj, nitko drugi ne može proći. Do sad je odrađeno jako puno, izgrađen je novi vodovod s priključcima, oborinska kanalizacija, iako stoji ovo da se jedno vrijeme nije radilo. Radi se o razdoblju od dva tjedna. Angažirali su domaću firmu koja će im pomoći i sad je to navodno krenulo.

– Najveći problem u Bratstvu je oborinska odvodnja. Mali su padovi i ispalo je da moramo raditi crpnu stanicu kako bismo to mogli riješiti, što će odužiti projekt za neko vrijeme. Radovi idu dobro, zadovoljavajuće. S obzirom da imamo pješačku stazu samo s jedne strane, bit će to brzo gotovo, kraj studenog je realna opcija. Mene u svemu tome veseli što će se ulica završiti. Dugi niz godina imali smo prigovore, i to s razlogom, a sad ćemo to riješiti – rekao je Katulić pa odgovorio i na drugo pitanje:

– Ulica Andrije Kačića Miošića je u projektiranju, jednako kao i križanje Kurilovečke i AKM-a, koje će nam malo više potrajati, budući da moramo rješavati imovinsko-pravne odnose. Kad se steknu uvjeti, naravno da ćemo je staviti u proračun, jer ta nam je ulica jako važna, meni osobno i najbitnija. Ona će nam rasteretiti gužve koje sad imamo na Matice Hrvatske, a još kad bi riješili s Hrvatskim cestama produžetak ceste preko radara do Novog Čiča, gdje bi nam bio kraj.

Slojšek nije bio zadovoljan odgovorom.

– Nemojte se ljutiti, ali već treći mandat slušam da ta ulica ide, ide, ide, ide… Budući da je sad, otkad se radio dio Matice Hrvatske, cijeli promet usmjeren na AKM, jako dobro vidimo da moramo požuriti, jer ta prometnica je najveći problem od svih prometnica u gradu.

Josip Vitez iz HDZ-a pitao je pročelnicu Lanu Krunić Lukinić hoće li se otvarati još podružnica dječjih vrtića, nakon što su otvorene u Buševcu, Selnici i Gradićima.

– Tri odgojne skupine imamo u Gradićima, a već sam rekla da su počeli radovi u Pokupskoj i dogradnja u Kolarevoj. U tijeku ove godine izradili smo glavni projekt i za budući područni vrtić u Kobiliću. Projekt je predan na ishođenje radne dozvole, vrtić će imati dvije skupine, po jednu jasličku i vrtićku, a objekt će se nalaziti u sklopu Društvenog doma Kobilić. Adaptacija i nadogradnja će krenuti, a u budućnosti će biti napravljena nova fasada i mijenjat će se stolarija, uredit će se parkiralište, kao i budući park za potrebe vrtića. Nadamo se da će u tijeku sljedeće godine biti otvoren još jedan područni vrtić.

Zoran Lovrić ustao je iz oporbenih klupa kako bi pitao radi li grad što po pitanju priuštivog stanovanja, ali i koliko je u posljednjih desetak godina izgrađeno potpuno novih dječjih igrališta.

– Cijene stanova su uistinu previsoka s obzirom na primanja, a kad govorimo o tome, moramo znati da su 123 stambena objekta u vlasništvu Grada u potpunosti pod zaštićenim cijenama. Predani su na korištenje onima koji su najugroženiji u našem društvu. Tu treba raditi daljnje iskorake, u suradnji s Vladom, a to ćemo i činiti – odgovorio je gradonačelnik Ačkar i nastavio:

– Kad govorimo o dječjim igralištima, govorimo o nečemu što prije mandata Krešimira Ačkara uopće nije bilo u fokusu interesa. Baš u vašem Cvjetnom naselju možete vidjeti koliko je igralište prošireno i obogaćeno sadržajima. Nikad u povijesti nije bilo više obnovljenih i izgrađenih dječjih igrališta. To je činjenica. Može li ih biti i više? Naravno da može, nećemo stati na ovome, napravit ćemo još više po tom pitanju.

HDZ-ov vijećnik Dragan Perić pitao je i kad ćemo se vratiti na Gradsku tržnicu, koja dobiva nadstrešnicu?

– Krov na tržnici je postavljen, a trenutno se postavljaju brisoleji koji će štititi od sunca. Moraju se postaviti još i limovi i rasvjetna tijela, treba napraviti i sve elektro razvode, a trebat će prilagoditi i prilaz, odnosno ulazna vrata. Kod zadnjih kiša imali smo i problem oborinske vode, morat ćemo napraviti još jednu kanalicu kako bismo to riješili, a to će neznatno produžiti radove. Želimo i napraviti nekakve zaštite od golubova, koji bi se tu vrlo rado uvukli. Tražimo model kako to napraviti primjereno. Svi ti radovi trebali bi završiti za 15 dana, nakon čega ćemo pripremiti objekt za tehnički pregled. Nakon toga ćemo se vratiti na tržnicu – rekao je pročelnik Katulić.

Nastavite čitati

Reporter 454 - 23.10.2025.

Facebook

Izdvojeno