Povežite se s nama

Politika

Goričanka iz DIP-a: ‘Poludim kad čujem priče da su neki od izbora namješteni’

Vesna Fabijančić Križanić do 2015. bila je saborska zastupnica, a posljednjih pet godina potpredsjednica je Državnog izbornog povjerenstva. U svojoj priči opisuje nam kako izgledaju predaje lista, predizborna kampanja, sam dan izbora, izborna noć…

Objavljeno

na

Dok stranke, liste i pojedinci smišljaju kako se što više svidjeti biračima, dok birači razmišljaju kome dati glas, negdje u pozadini velik posao traje već mjesecima. I odvija se u Državnom izbornom povjerenstvu, neovisnom državnom tijelu koje se bavi provedbom izbornog procesa. A u njemu je, na visokoj dužnosti potpredsjednice, jedna djevojka iz našega kraja…

Vesna Fabijančić Križanić rođena je Goričanka, Amerikanci bi rekli “born and raised” ovdje, u našem gradu, potpredsjednica DIP-a je posljednjih pet godina, a ovih dana u prvom planu je – zdravlje!

– Ova bitka s koronom očito još nije završila, moram biti jako oprezna i odgovorna, jer ako ja odem u samoizolaciju, cijeli DIP će morati u samoizolaciju. A izbori nam dolaze za desetak dana – kaže nam Vesna na početku razgovora s povodom.

Imali smo i dosad kao grad saborske zastupnike, i Fabijančić Križanić bila je to četiri godine, imamo i kandidate na ovim izborima na sve strane, a od 2015. imamo i predstavnicu u jednom ovako važnom državnom tijelu, na vrlo zahtjevnom zadatku.

– Svaki posao koji radite je zahtjevan ako imate taj pristup. Ako razgovarate o meni s drugim ljudima, voljeli me manje ili više, svi će reći da sam radoholičarka. U svakom poslu sam dala cijelu sebe, jer svaki posao je zahtjevan ako ga želiš raditi odgovorno. Ovo ima posebnu težinu, jer proglašavaš konačne rezultate izbora za sastav Sabora, najviše zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj, objavljuješ konačni ishod izbora za predsjednika države. I moraš to odraditi kako Bog zapovijeda – odlučno govori Fabijančić Križanić.

Osim prilikom predaja lista, vodstvo DIP-a u fokusu javnosti je jedino kad se objavljuju rezultati izbora, ali puno je tu onog skrivenog, često nevidljivog posla, kojeg se odrađuje upravo ovdje.

– Onog trenutka kad se raspišu izbori, sve mora biti spremno. Svi obrasci, svi nacrti zapisnika, svi kosturi izbornih povjerenstava… Pripreme traju najmanje dva mjeseca. Budući da su parlamentarni izbori ionako morali biti ove godine, odmah nakon predsjedničkih izbora krenuli smo s pripremama za parlamentarne. Do pojave korone i opće karantene 90 posto priprema smo završili – kaže Fabijančić Križanić, dodajući kako je najstresniji dio cijelog procesa zaprimanje izbornih lista, koje se zna protegnuti sve do ponoći.

Predsjednik DIP-a je Đuro Sessa, a Vesna Fabijančić Križanić jedna je od četiri potpredsjednika… Foto: Patrik Macek/PIXSELL

– Od svih izbora, upravo su parlamentarni najsloženiji, gotovo ni po čemu se ne mogu uspoređivati ni s europskim ni s predsjedničkim. Prije svega zato što Hrvatska nije jedna izborna jedinica, nego ih ima deset, pa kao 11. inozemstvo, a kao 12. nacionalne manjine. U predsjedničkim izborima, recimo, u 12 dana morali smo primiti 11 lista. U ovom slučaju kandidature se primaju 14 dana, mi smo u 13 dana primili 30-ak lista, ukupno smo ih imali 192, a od toga 80 zadnji dan! Ušla sam u Sabor u 8, izašla u 2 u noći. I dođeš doma, još najmanje dva sata ne možeš zaspati od napetosti i stresa. Naravno da su predlagatelji različiti, uključujući i one živopisne… Nećemo baš prepričavati anegdote, neki bi se mogli uvrijediti, ali bude tu svega – s blagim smiješkom prepričava Vesna.

Nakon toga slijedi službena predizborna kampanja, u koju se DIP ne miješa puno.

– Kampanju pratimo u smislu nadzora financiranja. Svaki izborni sudionik mora otvoriti poseban račun za kampanju, najkasnije s predajom liste, a mi imamo pristup. A je li kampanja u duhu demokratičnosti i sličnih parametara, to će nadzirati Etičko povjerenstvo.

Nejasno je, međutim, tko je nadležan za ono što se događa uoči samih izbora, za famoznu izbornu šutnju.

– Kako je 2018. bila godina bez izbora, a u našoj nadležnosti je i sugeriranje, davanje mišljenja o izbornom zakonodavstvu, izradili smo nacrt jedinstvenog izbornog zakona. Politika to nije prihvatila, a naše je mišljenje da to baš i nije dobro. Trenutačno svaka vrsta izbora ima svoje zakone i propise, iste izborne institute uređuje različito. Čak i one stvari koje se ne tiču politike – veličina biračkih odbora, jesu li oni stranački ili ne, predaje li se kandidatura 12 ili 14 dana prije izbora, morate li skupiti potpise ili ne, morate li imati izvod iz kaznene evidencije ili ne… Recimo, EU-parlamentarac možete biti i ako ste pravomoćno osuđeni, a da biste bili općinski načelnik, ne smijete – napravila je uvod Fabijančić Križanić pa krenula konkretno:

– U tu priču ulazi i izborna šutnja. Na EU izborima kršenje izborne šutnje je kažnjivo, za pravne osobe i do 500.000 kuna, a u ostalim izborima nije, ni u predsjedničkim ni u parlamentarnim! Zato smo u našem prijedlogu jedinstvenog izbornog zakona predložili ukidanje izborne šutnje. Moje osobno mišljenje je da svaki birač 48 sati prije izbora zna hoće li izaći izbore i kome će dati glas. Svojevremeno su politički analitičari rekli da 15 dana kampanje može utjecati na 2-3 posto biračkog tijela, a kamoli zadnji dan. S druge strane, kad izborna šutnja već postoji, kršenje mora biti kažnjivo.

A kad prođe i izborna šutnja, dođe dan izbora. Za DIP-ovce, jasno, posebno buran dan, jedan od onih kad dolaze u fokus.

– Izbori u inozemstvu traju dva dana, 4. i 5. srpnja, što je također kuriozitet parlamentarnih izbora. Kreću od istočnog dijela zemaljske kugle, a po našem vremenu završit će 6. lipnja u 4 sata ujutro. Prve rezultate objavit ćemo u 22 sata, kad će biti obrađeno između 19 i 20 posto glasova. Mnogi su se čudili zašto tek tad, budući da su prvi rezultati drugoga kruga predsjedničkih izbora bili već u 20 sati, s više od 50 posto prebrojanih glasova, ali ogromna je razlika imaš li pred sobom dva kandidata ili, kao recimo u 7. izbornoj jedinici, 22 liste s po 14 kandidata. A broje se i preferencijalni glasovi!

Iskustvo iz saborskih klupa puno je pomoglo Vesni Fabijančić Križanić u poslu u DIP-u… Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Već godinama ne pamtimo bilo kakve repove nakon izbora, situacije u kojima je bilo što sporno, ali ne bi Hrvati bili Hrvati da redovno ne krenu priče kako je nekome nešto oduzeto, ukradeno…

– Ja poludim kad čujem priče o krađi izbora! To je nemoguća misija – gotovo se uznemiri i na sam spomen Fabijančić Križanić.

– Broji se, naravno, ‘pješke’, nego kako drukčije. Otvoriš papir, složiš po jedinicama i brojiš. Tu nema modernizacije. Mogu se glasovi unositi u aplikaciju, ali prvo ih morate izbrojiti, zajedno s izbornim povjerenstvom. To je proces koji traje, ali ne može se dogoditi da nešto ne štima, jer tu su dvije kontrole, dva kompjutora i dva informatička koordinatora, dva istovjetna zapisnika. Jedan i drugi unose, ne sjede jedan pokraj drugoga, a u zapisniku je broj upisanih birača, broj izašlih birača, broj važećih i nevažećih glasova… I ako samo jedna brojčica ne odgovara, u sustavu se sve crveni. Kad se unese cijeli zapisnik, kad se ništa ne crveni, ta kućica se zaključava. I nitko više ne može ništa dodatno unositi. Uostalom, onog trena kad se unese, kad mi u 22 sata krenemo objavljivati rezultate, vidi se broj glasova po biračkom odboru – objašnjava nam proces Vesna.

Sve bi to, cijeli postupak, promijenilo elektronsko glasovanje.

– Stalno čujem da se tijekom korone sve moglo digitalizirati, pa zašto nema elektroničkog glasovanja. A nema ga zbog sadašnjeg Ustava i zakona. Ne može ga biti. Jasno piše da se u inozemstvu glasovanje provodi u konzularnim predstavništvima glasačkim listićima i to se ne može pretvoriti u elektronsko. U cijeloj Europi samo Estonija ima elektronsko glasovanje, Nizozemci su pokušali pa su se vratili na papirnato, a Šveđani su pri kraju procesa pripreme za elektronsko koje su trajale osam godina. Problem je i signala u nekim područjima Hrvatske, a treba tu reći i da mi kao narod ničemu ne vjerujemo. Maloprije sam vam ispričala kako se unose glasovi, pa smo skeptični, zamislite kako bi bilo s elektronskim glasovanje, koji bi to bio stupanj nepovjerenja. To je svakako budućnost, ali u dogledno vrijeme bi prvo trebalo osigurati izmjenu Ustava i izbornog zakonodavstva, zatim dobra pokrivenost signalom cijele Hrvatske i, najvažnije, puno novca – zaključila je ovu temu potpredsjednica DIP-a, pa se prebacila na objašnjavanje kako se dođe do te funkcije.

– Da biste bili član DIP-a, morate biti diplomirani pravnik s najmanje deset godina iskustva u struci, ne smijete biti član nijedne političke stranke, a bira vas se na mandat od osam godina. Kad nekome istekne mandat od osam godina, Sabor imenuje tri člana na prijedlog oporbenih stranaka, a tri na prijedlog saborske većine. Mi koji smo imenovani, a bili smo u strankama, prije imenovanja smo iz njih izašli – pojasnila je Fabijančić Križanić.

Novoizabrani članovi DIP-a prisegnuli pred predsjednikom Sabora 9. ožujka 2015… Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Odrasla je u Velikoj Gorici, samo spletom okolnosti nije i rođena u svom gradu nego u Petrovoj, a kuća djeda i bake danas je kafić Lira, preko puta Tržnog centra. Cura iz centra, dakle…

– Ne samo da sam rođena Goričanka, nego sam Turopoljska ‘po ravnoj i bočnoj liniji’. Tatina loza je iz Kuča, a mamina iz Lomnice i Velike Mlake. Sadašnja OŠ Eugena Kvaternika izgrađena je kad sam ja bila prvi razred, a sadašnja OŠ Jurja Habdelića kad sam krenula u osmi. Nakon toga sam završila 10. Gimnaziju i Pravni fakultet u Zagrebu – kreće u svoju životnu priču Vesna.

– Nakon što sam završila fakultet, radila sam pet godina u gospodarstvu, a nakon toga sam imenovana sutkinjom Općinskog suda u Velikoj Gorici i na toj funkciji ostala sedam godina. Nakon završetka sudačkog mandata otvorila sam odvjetnički ured, koji je radio sljedećih 13 godina, što znači da sam u pravosuđu bila 20 godina, bez doticaja s politikom, u koju sam ušla tek 2001., s jako puno životnog i radnog iskustva. Bilo je to vrijeme kad sam proživljavala neke teške trenutke u privatnom životu, stvari su se tako poklopile i odlučila sam napraviti zaokret. Zatvorila sam odvjetnički ured i prošla na natječaju za tajnicu Skupštine Zagrebačke županije. Za predsjednicu goričkog SDP-a izabrana sam nakon lokalnih izbora 2001., a u Gradsko vijeće ušla sam nakon izbora 2005.. Bila sam i zamjenica gradonačelnika Tonina Picule, profesionalni član poglavarstva, tajnica županijske Skupštine. Nakon izbora 2009. bila sam u viša savjetnica u Skupštini Grada Zagreba, do izbora 2011., kad sam izabrana za saborsku zastupnicu. Taman pred kraj mandata sam, ničim izazvana, izabrana za potpredsjednicu DIP-a – sa smiješkom zaključuje Fabijančić Križanić priču o tijeku svoje karijere.

Imala je šest desetljeća iza sebe u trenucima kad se pojavila opcija s Državnim izbornim povjerenstvom, shvatila je tad kako je pravo vrijeme za još jedan zaokret u profesionalnom smislu.

– Gledajte, kad se pojavila opcija da postanem tajnica županijske Skupštine, sjela sam cijeli jedan vikend sama sa sobom i odlučila da želim ići u tu promjenu. Tako je bilo i kad sam otišla u DIP. Kad ste saborski zastupnik, DIP vam uopće nije u fokusu, ali kad to dođe na dnevni red, kad se pojavi ta opcija, opet sjedneš sam sa sobom i razmisliš o svemu. Po ne znam koji put prekidate dosadašnji život, stubokom ga mijenjate, ali i osvijestite što ste sve dotad prošli u životu, da imate 60 godina, blizu 40 godina radnog staža, da je mandat na osam godina, da je to možda i u redu nakon svih tih turbulencija i napornog ritma… Željela sam u relativnom miru završiti svoju profesionalnu karijeru – kazala je naša sugovornica.

Proći će još ponešto dana do mirovine, još će tri godine Fabijančić Križanić odlaziti na posao u Visoku ulicu.

– U mirovinu ću ići sa 68, ne moram ni na referendum, ha, ha – još se jedanput našalila Vesna Fabijančić Križanić za kraj.

Vidjet ćemo je opet 5. srpnja u 22 sata, u trenucima kad cijela Hrvatska bude iščekivala vijesti o pobjedniku izbora, važnu će ulogu imati i jedna naša cura, tu iz centra. A to bi kod svih onih koji se osjećaju kao Goričani moralo biti razlog za ponos…

 

Mlađi sin Hrvoje Jančetić bio je kapetan Gorice u sezoni u kojoj je izborena Prva HNL… Foto: Jurica Galoić/PIXSELL

Kad se odmakne od posla, pogledat će – Ligu prvaka!

Razgovarali smo o mom profesionalnom životu i karijeri, ali najveći moj uspjeh definitivno su sinovi i unuci, kaže Vesna Fabijančić Križanić.

Majka je dvojice sinova, Igora i Hrvoja, ali i baka unučica od 11 mjeseca i 16 godina te unuka od četiri i deset godina. Sinovi su je i “navukli” na nogomet, pa će danas priznati da je ozbiljan nogometni fan, uredno gleda Ligu prvaka, a ima i jasan stav na temu o kojoj moraš imati mišljenje. Dakle, Ronaldo ili Messi?

– Messi, nema dvojbe!

I stariji sin igrao je nogomet, bio je dio Turopoljca iz Kuča koji je bio trećeligaš, ali puno poznatiji goričkoj nogometnoj javnosti je mlađi sin, Hrvoje Jančetić. Ikona je to turopoljskog nogometa, kapetan momčadi Gorice koja je izborila ulazak u prvu ligu, a danas nogometni umirovljenik.

– Nije uvijek lako biti roditelj sportaša, ali sport bih svakome preporučila. Nebitno je kako će završiti, sport pomaže da dijete kvalitetno odraste i fizički i psihički. I stvarno sam se uz njega zarazila sportom, pratila sam ga na utakmice posvuda…

Politika

Aktualni sat: ‘Predložite nam kako iskoristiti prostor ZET-ove garaže!’

Na Aktualnom satu Gradskog vijeća govorilo se o tome kako će rotor kod Leggiera dobiti novi smjer, a doznali smo i kako stvoje stvari po pitanju zgrade stare općine, ali i nekadašnje zgrade Velkoma…

Objavljeno

na

Posljednji put u ovoj kalendarskoj godini velikogoričko Gradsko vijeće okupilo se u srijedu prijepodne, a na posao su vijećnici i ovoga puta bacili počevši s Aktualnim satom.

Otvorio ga je HDZ-ov vijećnik Vedran Zobec, koji je pitao kojom dinamikom će se odvijati projekti koji su u tijeku.

– Kod vas Rakarju u tijeku je izgradnja nove sportske dvorane, kao i pozivni natječaj HNS-a za nacionalni nogometni kamp. Intenzivno radimo na realizaciji projekta dnevne bolnice, a u tijeku je i odabir izvođača radova na Centru za starije. Tu je i osnovna škola u Kurilovcu, zajedno sa sportskom dvoranom, a OŠ Eugena Kumičića povećat će se na 9200 kvadrata. Napravili smo neke iskorake i postavili si cilj napraviti oborinsku odvodnju u naseljima u kojima je nema. Otvorit ćemo i most u Čičkoj Poljani, a nastavljamo i niz drugih komunalnih aktivnosti, pogotovo što se tiče dječjeg vrtića u Goričanki, koji će biti gotov do veljače. Dobit ćemo i dječji vrtić u Gradićima, a do kraja godine ići će natječaj za dječje vrtiće u Kolarevoj i Pokupskoj ulici. Uz ovih 500 mjesta osiguranih u posljednje tri i pol godine, to će nam donijeti još 700 mjesta, što će rasteretiti naše kapacitete i otvoriti prostor za svu našu djecu.

Vijećnik MOST-a Ivan Bekavac prenio je pitanja sugrađana o nedostatku parkirališnih mjesta, pogotovo u ulicama oko Doma zdravlja. Točnije, planira li se gradnja javne garaže, hoće li ona biti podzemna ili nadzemna, hoće li se graditi u blizini ove kritične točke…

– Svjesni smo gužvi u tom dijelu grada i mogu reći da je pri kraju izrada elaborata kojom će Pucekovićeva postati jednosmjerna, pa će jedna strana biti osigurana za parkirna mjesta. Sva vozila koja uđu u Pucekovićevu izlazit će na Ulicu Matije Slatinskog, odakle će se moći ići lijevo, ali i desno, prema rotoru kod Leggiera. Što se tiče javne garaže, za to prvo moramo mijenjati urbanistički plan, a u nacrtima koje imamo je više podzemnih garaža, kako se ne bi narušavala vizura grada – odgovorio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

HDZ-ov Anri Targuš pitao je koliko će novca biti izdvojeno za sportske udruge i planira li se povećanje dvoranskih kapaciteta.

– Za Zajednicu sportskih udruga sredstva smo povećali za više od 10 posto. Konkretno, u 2024. godini bilo je osigurano milijun i 23 tisuće eura, a u prijedlogu proračuna za sljedeću godinu je milijun i 175 tisuća eura. U tijeku je izgradnja montažne sportske dvorane na području Gradske četvrti Rakarje, ona bi trebala biti otvorena u proljeće 2025. Nastavljamo sa širenjem sportskih kapaciteta, OŠ u Kurilovcu će imati trodijelnu dvoranu koja bi trebala biti izgrađena 2026. godine. – rekla je pročelnica Lana Krunić Lukinić.

Što se planira učitiniti sa zgradom stare općine, koja narušava izgled centra grada, pitao je SDP-ov Ivo Jelušić, koji je u drugom pitanju zapravo dao prijedlog da se osigura prostor u koji bi gorički umirovljenici mogli doći na aktivnosti. Dodao je i kako tu ne misli na budući Centar za starije…

– Kaže jedna slavonska pjesma: “Imam oporbu kakvu nitko nema…” – sa smiješkom je za govornicu stigao gradonačelnik

– Gospodine Jelušiću, vi znate da smo već i ranije više puta uvažili vaše prijedloge, uvažavajući vaše iskustvo i sve što ste donijeli kvalitetom rasprava u ovu našu malu vijećnicu – dodao je uvodno, pa nastavio s odgovorima na pitanja.

– Kad je u pitanju zgrada stare općine, postojali su projekti i vizije, a sad čekamo Fondove kako bi povukli sredstva namijenjena njezinoj izgradnji i obnovi. Mene bi najviše veselilo kad bi se sjedište Zagrebačke županije preselilo u Veliku Goricu i to je jedan od glavnih razloga zašto nismo napravili korak. To je savršena lokacija, iako aktualni župan nema namjeru seliti sjedište bilo gdje. Međutim, ako se u nekom trenutku steknu uvjeti da Velika Gorica postane središte županije, čiji je najveći grad, ta lokacija bi bila idealno rješenje – rekao je gradonačelnik Ačkar.

– Što se tiče Kluba umirovljenika, iako ste isključili iz toga Centar za starije, moram reći da će u Centru jedna etaža biti namijenjena za izvaninstitucionalne korisnike, za sve vrste aktivnosti, radionice i sve što umirovljenici žele. Uključit će se i naša Gradska knjižnica, i u Pučko otvoreno učilište, i ako bude interesa, rado ćemo besplatno ustupiti prostor – dodao je.

Stipo Duvnjak iz HDZ-a pitao je na što će se utrošiti 15 tisuća eura osvojenih u akciji Od izvora do mora.

– Želim zahvaliti više od stotinu volontera koji su sudjelovali, prikupljeno je više od 19 tona otpada. Rijetko koja sredina može okupiti toliko udruga u istom cilju, prenesite svima naše zahvale. Dobili smo tih 15 tisuća eura, Grad je dodao još 8200 eura i postavit ćemo 85 sadnica u Ulici Andriji Kačića Miošića. Sadnja je počela jučer, a simbolično smo prve tri sadnice posadili u Etno naselju Novo Čiče. Od početka ovog mandata posadili smo dvije i pol tisuće sadnica, do kraja mandata cilj je doći do barem četiri tisuće, po tisuću za svaku godinu – rekao je gradonačelnik.

Valentina Dorotić iz MOST-a dotaknula se i Peppe Pig u jednom dijelu svog izlaganja, no njezino pitanje bilo je “ako vodstvo Grada gleda na događaje u OŠ Novo Čiče, koji su potresli velikogoričku javnost?”

– Škola u Novom Čiču je pod ingerencijom ministarstva, plaće dolaze iz državne riznice. Školom upravlja školski odbor, a Grad, kao i u cijeloj Hrvatskoj, ima tri predstavnika, dok je većina četvero ljudi. Moram reći da institucije obavljaju svoj dio posla, istraga je u tijeku, a školski odbor je izabrao zamjenicu ravnatelja. Mi kao Grad nudimo pomoć kroz Centar za djecu, mlade i obitelj – odgovorila je pročelnica Krunić Lukinić.

Vijećnik Kunić je tražio rješenje prometnog problema u ulici Kovači u Velikoj Mlaki, a pročelnik Katulić odgovorio mu je kako je predviđena investicija od oko 900.000 eura i kako se nada da će tijekom sljedeće godine početi na ulici koja je dugačka 530 metara. Predviđena je obostrana pješačka staza u prvom dijelu, a u drugom dolazi do suženja pa će biti samo na jednoj strani.

Ozrena Robića iz SDP-a zanimalo je što se planira sa zemljištem bivše ZET-ove garaže.

– Zemljište ZET-ove garaže je vrlo vrijedno i atraktivno, a na zahtjev djelatnika iz Velike Gorice, kojih ima oko 150, još će neko vrijeme to biti ZET-ova garaža. Dugoročno to nije rješenje, a mi smo i više nego otvoreni za prijedloge svih vas ovdje, s obje strane vijećnice, ali i bilo koga tko misli da ima dobar prijedlog. Šteta bi bilo žuriti, tu moramo napraviti nešto što će služiti svim građanima i biti dostojno te lokacije. Zato ponavljam, do te odluke moramo doći svi zajedno – poručio je gradonačelnik, a Robić se nadovezao:

– Nisam baš zadovoljan odgovorom, jer to što je ZET ostao duže nego što je bilo dogovoreno ne znači da vi kao Grad nemate ideju što s tim prostorom. Osim toga, čini mi se da se ZET malo “sveti” Velikoj Gorici, da se ne drži linija i u tom smislu ne vidim razloga zašto bi im se izlazilo u susret.

Vijećnika HDZ-a Slavka Perkovića zanimalo je kad će ići nastavak rekonstrukcije Ulice Petra Zrinskog na Plesu te hoće li biti uvrštena i gradnja sportskog igrališta. Pročelnik Dubravko Katulić rekao je kako je dozvola stigla te kako kreće rješavanje imovinskih odnosa. Dodao je i kako se nada da će nakon toga krenuti radovi na rekonstrukciji Pleške ulice.

MOST-ov vijećnik Damir Slojšek pitao je što će biti s prostorom bivšeg Velkoma te podsjetio kako je gradonačelnik prije dvije godine rekao da će Grad tamo graditi Trg pravde.

– Da, slažem se s vama, uz jednu korekciju. Nismo rekli da ćemo to graditi mi, nego Ministarstvo pravosuđa. Možda i znate da je Velika Gorica s još nekim gradovima ušla u kreditiranje od Svjetske banke kako bi se napravio Trg pravde. Naši sudovi se nalaze u najmu, što nije adekvatno, a tad je tako bilo komunicirano prema meni. Novi ministar Habijan i ja razgovarali smo o tome, ali to je problem koji postoji više od 20 godina. Tu Grad nema nikakvu ingerenciju, ali nastavit ćemo raditi sve na tome da radovi počnu. Novac je osiguran, ne znam gdje je točno zapelo, što se događa u procesu oduzimanja imovine – kazao je gradonačelnik.

Vijećnika HSS-a Igora Horvačića zanima zašto su vladajući pogazili obećanje da se odlagalište otpada u Mraclinskoj Dubravi neće proširiti.

– Ne da nisam nikad to obećao, nego nikad to nisam ni spomenuo. Treba stvari nazivati pravim imenom. Ne mogu preuzeti odgovornost, ne mogu odgovarati za riječi, obećanja ili izgovorene rečenice svojih prethodnika. Znamo o čemu pričamo i tko je to obećao. Zaslužujete imati sve pravovaljane informacije, koje ćete imati do sljedeće sjednice Gradskog vijeća – obećao je gradonačelnik.

Nastavite čitati

Politika

Izbori u goričkom SDP-u: Ivana Mlinar i službeno predsjednica

Njezini potpredsjednici u narednom razdoblju biti će Sanja Jurković-Draganić i Branimir Mikšić.

Objavljeno

na

Gradski odbor SDP-a Velika Gorica je u listopadu ove godine donio Odluku o raspisivanju izbora za predsjednika i potpredsjednike svoje organizacije. Unutarstranački izbori održani su u subotu, 16. studenoga na biračkom mjestu u prostorijama stranke u Cvjetnom naselju, a na kojem su izabrali vodstvo organizacije te potvrdili povjerenje dosadašnjoj v. d. predsjednice Ivani Mlinar.

Foto: SDP Velika Gorica

Podsjetimo, Mlinar je preuzela kao vršiteljica dužnosti vođenje organizacije 3. ožujka 2023. godine, nakon ostavke i odlaska tadašnjeg predsjednika goričkog SDP-a Luke Tarlea.

SDP-ovci Velike Gorice su se izjasnili te je izabrana predsjednica Ivana Mlinar, a njezini potpredsjednici u narednom razdoblju biti će Sanja Jurković-Draganić i Branimir Mikšić, koji će zasad obnašati i dužnost tajnika. Članovi Predsjedništva i Gradskog odbora ostali su isti do redovnih stranačkih izbora.

Nastavite čitati

Politika

Doktor Lovrić izašao iz Domovinskog pokreta: ‘I dalje ćemo surađivati s vladajućima’

Nedavno je imenovan koordinatorom nove stranke za Veliku Goricu.

Objavljeno

na

Nakon burnih unutarstranačkih izbora održanih u kolovozu ove godine, stranka Domovinski pokret suočila se s ozbiljnom krizom. Za predsjednika stranke izabran je Ivan Penava, a što je prouzročilo nezadovoljstvo unutar stranke i dovelo do toga da su brojni do tada ‘Domovinci’ napustili stranku. Među njima je i Velikogoričanin doktor Zvonimir Lovrić, koji je sada već bivši predsjednik Ogranka Domovinskog pokreta u Velikoj Gorici, a inače obnaša dužnost potpredsjednika Gradskog vijeća. Sada je otkrio razloge napuštanja stranke i osnivanju novog ogranka stranke Dom i nacionalno okupljanje u Velikoj Gorici.

Za lokalne medije, Lovrić je komentirao kako je iz stranke izašao istog dana popodne kada je održan Izborni sabor jer je postupak vođenja sjednice koji, kako smatra, nije bio nimalo demokratski. Od nedozvoljavanja postavljanja primjedbi na dnevni red i poslovnik Izbornog sabora do ‘nasilničkog ponašanja predsjedavajućih’.

Sada je to za njega završeno poglavlje i kreće u nove političke pobjede s novom strankom DOMiNO, a nedavno je imenovan i njenim koordinatorom za Veliku Goricu. Osobno je bio među inicijatorima osnivanja nove političke platforme.

– Sada slijedi osnivanje ogranka i prikupljanje članstava. Vodit ćemo se istim načelima koja su nas vodila i tada. Temeljne postavke politike nove stranke su zapravo zapisane u programima bivše stranke D.P. Većina članova, intelektualaca koji su pisali taj program su u stvari sada članovi stranke DOMiNO. Kako je istaknuo Mario Radić na osnivačkom saboru, mi nemamo luksuz pobjeći podvijena repa jer nismo odustali od Hrvatske, znamo što je dom – kaže Lovrić.

No, na pitanje kako će se to odraziti na lokalnoj razini jer je na prošlim lokalnim izborima Domovinski pokret ostvario tri vijećnička mandata, doktor Lovrić ističe kako promjena neće biti.

– Od tri vijećnika člana D.P. a, dvojica su članovi stranke DOMiNO dok je jedan ostao u D.P.-u. No, nas trojica smo ostali na istim stavovima glede politike grada Velike Gorice, tako da još ovo kratko vrijeme koje će gradsko vijeće u ovom sazivu obnašati vlast, potresa ne bi trebalo biti – kaže Lovrić te dodaje kako je zadovoljan suradnjom sa strankom na vlasti.

– Prije sljedećih lokalnih izbora će vjerojatno svi raščlanjivati što je učinjeno, a što nije. Ja osobno sam i više nego zadovoljan suradnjom s velikogoričkim HDZ-om. Puno toga iz našeg programa se je ostvarilo, neke stvari i nisu, ali postoji naznaka da bi se mogle ostvarivati u vremenu koje dolazi. Uvjeren sam da je grad išao i ide dalje u dobrom smjeru. Sigurno da je na napredak grada utjecala činjenica da je naš gradonačelnik i većina u vijeću iz iste stranke koja obnaša vlast na državnoj razini. Mislim da je to vrlo važno za napredak grada. Sjetimo se samo vremena kada je gradonačelnik bio iz jedne stranke, dok je druga stranka bila na vlasti u državi – zaključuje Lovrić.

Nastavite čitati

Obrazovanje

FOTO ‘Dragi učitelji, vi ste arhitekti budućnosti za mnoge generacije’

Gradonačelnik Krešimir Ačkar na svečanom prijemu ugostio je velikogoričke učiteljice i učitelje koji su ove godine otišli u zasluženu mirovinu

Objavljeno

na

Jedanaest velikogoričkih prosvjetnih radnika ove je godine otišlo u zasluženu mirovinu. Kako bi im zahvalio za dugogodišnji predani rad u odgoju i obrazovanju novih generacija, gradonačelnik Krešimir Ačkar u četvrtak je održao svečani prijem za učitelje i učiteljice.

– Ono što sve vi prošli u jednom radnom vijeku veliko je bogatstvo i iskustvo, ali tu je posebno važno biti svjestan koliko ste vi generacija odgojili, koliko ljudi oblikovali. Vi ste arhitekti budućnosti jedne generacije koju ste dobili u ruke. Možda se neće svi od njih sjećati vaših riječi, onoga što ste im poručivali, što ste ih naučili, ali svakako će kod vaših učenika ostati onaj pozitivan osjećaj koji su imali nakon što ste ih vi učili i usmjeravali – rekao je gradonačelnik Ačkar, čestitajući svojim gošćama i gostima.

To su Vildana Vogrinc, Marica Kupina, Jasminka Tihi Stepanić, Darija Kotrman, Petar Zadro, Nevenka Bartulović, Nedica Fiolić, Slavica Dujmović, Gordana Filipović Čamak, Goga Gerhandinger Šipek i Dubravka Cundeković.

– Nema se što puno govoriti o životu prosvjetara, gradonačelnik je sve rekao! Potpisujem sve što je izgovorio, a ja bih o tome mogao pričati mjesec dana. To je težak, borben posao, ne može se baš raditi na “ho-ruk” – rekao je učitelj Petar Zadro.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Rad gradonačelnika Ačkara rezultirao novim izborom u najuži Plenkovićev tim

Izabran je za jednog od članova predsjedništva stranke. 

Objavljeno

na

Na 21. Općem Saboru HDZ-a koji je danas održan u Šibeniku velikogorički gradonačelnik Krešimir Ačkar ponovno je izabran u najuže vodstvo HDZ-a. Ačkar je izabran za jednog od članova predsjedništva stranke.

Ovim izborom potvrđena je uspješna suradnja Vlade RH i Grada Velike Gorice koju je gradonačelnik Ačkar često isticao u svojim izjavama, a u što smo se mogli uvjeriti i čestim posjetama i obilascima projekata u našem gradu od strane predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i njegovih ministara.

Postalo je uobičajeno da su predsjednik Vlade i ministri redovito u Velikoj Gorici, da obilaze projekte koje Vlada pomaže i sufinancira. Prije dvadesetak dana predsjednik Vlade RH Andrej Plenković otvorio je novu školu i vrtić u Dubrancu, prije toga VG Poduzetnički inkubator, pa Centar kompetentnosti u strukovnom obrazovanju, otvoren je Interpretacijski centar Muzeja Turopolja, a darovanjem državnog zemljišta započeo je projekt izgradnje nacionalnog nogometnog kampa u Velikoj Gorici.

S ministrom zdravstva Vilijem Berošem dogovoren je projekt izgradnje dnevne bolnice u Velikoj Gorici, a ustrojena je i Radna skupina koja je već započela sa pripremom projekta.

Potpredsjednik Vlade RH Branko Bačić nedavno je istakao kako je već peti put u radnom posjetu Velikoj Gorici, dok je ministar regionalnog razvoja i fondova EU pohvalio činjenicu kako je u Veliku Goricu posljednjih godina ušlo više od 100 milijuna eura iz europskih fondova.

– Uspješnim povlačenjem sredstava iz drugih izvora omogućeno nam je da se na lokalnoj razini posvetimo demografskim i socijalnim projektima. Od 1. rujna ove godine vrtići u Velikoj Gorici su besplatni, a od 1. srpnja uveden je i besplatan lokalni prijevoz. Sve to ne bi bilo moguće bez značajne potpore Vlade RH i sufinanciranja ključnih projekata – istaknuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Nastavite čitati

Reporter 444 - 19.12.2024.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.