Povežite se s nama

Politika

Goričanka iz DIP-a: ‘Poludim kad čujem priče da su neki od izbora namješteni’

Vesna Fabijančić Križanić do 2015. bila je saborska zastupnica, a posljednjih pet godina potpredsjednica je Državnog izbornog povjerenstva. U svojoj priči opisuje nam kako izgledaju predaje lista, predizborna kampanja, sam dan izbora, izborna noć…

Objavljeno

na

Dok stranke, liste i pojedinci smišljaju kako se što više svidjeti biračima, dok birači razmišljaju kome dati glas, negdje u pozadini velik posao traje već mjesecima. I odvija se u Državnom izbornom povjerenstvu, neovisnom državnom tijelu koje se bavi provedbom izbornog procesa. A u njemu je, na visokoj dužnosti potpredsjednice, jedna djevojka iz našega kraja…

Vesna Fabijančić Križanić rođena je Goričanka, Amerikanci bi rekli “born and raised” ovdje, u našem gradu, potpredsjednica DIP-a je posljednjih pet godina, a ovih dana u prvom planu je – zdravlje!

– Ova bitka s koronom očito još nije završila, moram biti jako oprezna i odgovorna, jer ako ja odem u samoizolaciju, cijeli DIP će morati u samoizolaciju. A izbori nam dolaze za desetak dana – kaže nam Vesna na početku razgovora s povodom.

Imali smo i dosad kao grad saborske zastupnike, i Fabijančić Križanić bila je to četiri godine, imamo i kandidate na ovim izborima na sve strane, a od 2015. imamo i predstavnicu u jednom ovako važnom državnom tijelu, na vrlo zahtjevnom zadatku.

– Svaki posao koji radite je zahtjevan ako imate taj pristup. Ako razgovarate o meni s drugim ljudima, voljeli me manje ili više, svi će reći da sam radoholičarka. U svakom poslu sam dala cijelu sebe, jer svaki posao je zahtjevan ako ga želiš raditi odgovorno. Ovo ima posebnu težinu, jer proglašavaš konačne rezultate izbora za sastav Sabora, najviše zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj, objavljuješ konačni ishod izbora za predsjednika države. I moraš to odraditi kako Bog zapovijeda – odlučno govori Fabijančić Križanić.

Osim prilikom predaja lista, vodstvo DIP-a u fokusu javnosti je jedino kad se objavljuju rezultati izbora, ali puno je tu onog skrivenog, često nevidljivog posla, kojeg se odrađuje upravo ovdje.

– Onog trenutka kad se raspišu izbori, sve mora biti spremno. Svi obrasci, svi nacrti zapisnika, svi kosturi izbornih povjerenstava… Pripreme traju najmanje dva mjeseca. Budući da su parlamentarni izbori ionako morali biti ove godine, odmah nakon predsjedničkih izbora krenuli smo s pripremama za parlamentarne. Do pojave korone i opće karantene 90 posto priprema smo završili – kaže Fabijančić Križanić, dodajući kako je najstresniji dio cijelog procesa zaprimanje izbornih lista, koje se zna protegnuti sve do ponoći.

Predsjednik DIP-a je Đuro Sessa, a Vesna Fabijančić Križanić jedna je od četiri potpredsjednika… Foto: Patrik Macek/PIXSELL

– Od svih izbora, upravo su parlamentarni najsloženiji, gotovo ni po čemu se ne mogu uspoređivati ni s europskim ni s predsjedničkim. Prije svega zato što Hrvatska nije jedna izborna jedinica, nego ih ima deset, pa kao 11. inozemstvo, a kao 12. nacionalne manjine. U predsjedničkim izborima, recimo, u 12 dana morali smo primiti 11 lista. U ovom slučaju kandidature se primaju 14 dana, mi smo u 13 dana primili 30-ak lista, ukupno smo ih imali 192, a od toga 80 zadnji dan! Ušla sam u Sabor u 8, izašla u 2 u noći. I dođeš doma, još najmanje dva sata ne možeš zaspati od napetosti i stresa. Naravno da su predlagatelji različiti, uključujući i one živopisne… Nećemo baš prepričavati anegdote, neki bi se mogli uvrijediti, ali bude tu svega – s blagim smiješkom prepričava Vesna.

Nakon toga slijedi službena predizborna kampanja, u koju se DIP ne miješa puno.

– Kampanju pratimo u smislu nadzora financiranja. Svaki izborni sudionik mora otvoriti poseban račun za kampanju, najkasnije s predajom liste, a mi imamo pristup. A je li kampanja u duhu demokratičnosti i sličnih parametara, to će nadzirati Etičko povjerenstvo.

Nejasno je, međutim, tko je nadležan za ono što se događa uoči samih izbora, za famoznu izbornu šutnju.

– Kako je 2018. bila godina bez izbora, a u našoj nadležnosti je i sugeriranje, davanje mišljenja o izbornom zakonodavstvu, izradili smo nacrt jedinstvenog izbornog zakona. Politika to nije prihvatila, a naše je mišljenje da to baš i nije dobro. Trenutačno svaka vrsta izbora ima svoje zakone i propise, iste izborne institute uređuje različito. Čak i one stvari koje se ne tiču politike – veličina biračkih odbora, jesu li oni stranački ili ne, predaje li se kandidatura 12 ili 14 dana prije izbora, morate li skupiti potpise ili ne, morate li imati izvod iz kaznene evidencije ili ne… Recimo, EU-parlamentarac možete biti i ako ste pravomoćno osuđeni, a da biste bili općinski načelnik, ne smijete – napravila je uvod Fabijančić Križanić pa krenula konkretno:

– U tu priču ulazi i izborna šutnja. Na EU izborima kršenje izborne šutnje je kažnjivo, za pravne osobe i do 500.000 kuna, a u ostalim izborima nije, ni u predsjedničkim ni u parlamentarnim! Zato smo u našem prijedlogu jedinstvenog izbornog zakona predložili ukidanje izborne šutnje. Moje osobno mišljenje je da svaki birač 48 sati prije izbora zna hoće li izaći izbore i kome će dati glas. Svojevremeno su politički analitičari rekli da 15 dana kampanje može utjecati na 2-3 posto biračkog tijela, a kamoli zadnji dan. S druge strane, kad izborna šutnja već postoji, kršenje mora biti kažnjivo.

A kad prođe i izborna šutnja, dođe dan izbora. Za DIP-ovce, jasno, posebno buran dan, jedan od onih kad dolaze u fokus.

– Izbori u inozemstvu traju dva dana, 4. i 5. srpnja, što je također kuriozitet parlamentarnih izbora. Kreću od istočnog dijela zemaljske kugle, a po našem vremenu završit će 6. lipnja u 4 sata ujutro. Prve rezultate objavit ćemo u 22 sata, kad će biti obrađeno između 19 i 20 posto glasova. Mnogi su se čudili zašto tek tad, budući da su prvi rezultati drugoga kruga predsjedničkih izbora bili već u 20 sati, s više od 50 posto prebrojanih glasova, ali ogromna je razlika imaš li pred sobom dva kandidata ili, kao recimo u 7. izbornoj jedinici, 22 liste s po 14 kandidata. A broje se i preferencijalni glasovi!

Iskustvo iz saborskih klupa puno je pomoglo Vesni Fabijančić Križanić u poslu u DIP-u… Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Već godinama ne pamtimo bilo kakve repove nakon izbora, situacije u kojima je bilo što sporno, ali ne bi Hrvati bili Hrvati da redovno ne krenu priče kako je nekome nešto oduzeto, ukradeno…

– Ja poludim kad čujem priče o krađi izbora! To je nemoguća misija – gotovo se uznemiri i na sam spomen Fabijančić Križanić.

– Broji se, naravno, ‘pješke’, nego kako drukčije. Otvoriš papir, složiš po jedinicama i brojiš. Tu nema modernizacije. Mogu se glasovi unositi u aplikaciju, ali prvo ih morate izbrojiti, zajedno s izbornim povjerenstvom. To je proces koji traje, ali ne može se dogoditi da nešto ne štima, jer tu su dvije kontrole, dva kompjutora i dva informatička koordinatora, dva istovjetna zapisnika. Jedan i drugi unose, ne sjede jedan pokraj drugoga, a u zapisniku je broj upisanih birača, broj izašlih birača, broj važećih i nevažećih glasova… I ako samo jedna brojčica ne odgovara, u sustavu se sve crveni. Kad se unese cijeli zapisnik, kad se ništa ne crveni, ta kućica se zaključava. I nitko više ne može ništa dodatno unositi. Uostalom, onog trena kad se unese, kad mi u 22 sata krenemo objavljivati rezultate, vidi se broj glasova po biračkom odboru – objašnjava nam proces Vesna.

Sve bi to, cijeli postupak, promijenilo elektronsko glasovanje.

– Stalno čujem da se tijekom korone sve moglo digitalizirati, pa zašto nema elektroničkog glasovanja. A nema ga zbog sadašnjeg Ustava i zakona. Ne može ga biti. Jasno piše da se u inozemstvu glasovanje provodi u konzularnim predstavništvima glasačkim listićima i to se ne može pretvoriti u elektronsko. U cijeloj Europi samo Estonija ima elektronsko glasovanje, Nizozemci su pokušali pa su se vratili na papirnato, a Šveđani su pri kraju procesa pripreme za elektronsko koje su trajale osam godina. Problem je i signala u nekim područjima Hrvatske, a treba tu reći i da mi kao narod ničemu ne vjerujemo. Maloprije sam vam ispričala kako se unose glasovi, pa smo skeptični, zamislite kako bi bilo s elektronskim glasovanje, koji bi to bio stupanj nepovjerenja. To je svakako budućnost, ali u dogledno vrijeme bi prvo trebalo osigurati izmjenu Ustava i izbornog zakonodavstva, zatim dobra pokrivenost signalom cijele Hrvatske i, najvažnije, puno novca – zaključila je ovu temu potpredsjednica DIP-a, pa se prebacila na objašnjavanje kako se dođe do te funkcije.

– Da biste bili član DIP-a, morate biti diplomirani pravnik s najmanje deset godina iskustva u struci, ne smijete biti član nijedne političke stranke, a bira vas se na mandat od osam godina. Kad nekome istekne mandat od osam godina, Sabor imenuje tri člana na prijedlog oporbenih stranaka, a tri na prijedlog saborske većine. Mi koji smo imenovani, a bili smo u strankama, prije imenovanja smo iz njih izašli – pojasnila je Fabijančić Križanić.

Novoizabrani članovi DIP-a prisegnuli pred predsjednikom Sabora 9. ožujka 2015… Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Odrasla je u Velikoj Gorici, samo spletom okolnosti nije i rođena u svom gradu nego u Petrovoj, a kuća djeda i bake danas je kafić Lira, preko puta Tržnog centra. Cura iz centra, dakle…

– Ne samo da sam rođena Goričanka, nego sam Turopoljska ‘po ravnoj i bočnoj liniji’. Tatina loza je iz Kuča, a mamina iz Lomnice i Velike Mlake. Sadašnja OŠ Eugena Kvaternika izgrađena je kad sam ja bila prvi razred, a sadašnja OŠ Jurja Habdelića kad sam krenula u osmi. Nakon toga sam završila 10. Gimnaziju i Pravni fakultet u Zagrebu – kreće u svoju životnu priču Vesna.

– Nakon što sam završila fakultet, radila sam pet godina u gospodarstvu, a nakon toga sam imenovana sutkinjom Općinskog suda u Velikoj Gorici i na toj funkciji ostala sedam godina. Nakon završetka sudačkog mandata otvorila sam odvjetnički ured, koji je radio sljedećih 13 godina, što znači da sam u pravosuđu bila 20 godina, bez doticaja s politikom, u koju sam ušla tek 2001., s jako puno životnog i radnog iskustva. Bilo je to vrijeme kad sam proživljavala neke teške trenutke u privatnom životu, stvari su se tako poklopile i odlučila sam napraviti zaokret. Zatvorila sam odvjetnički ured i prošla na natječaju za tajnicu Skupštine Zagrebačke županije. Za predsjednicu goričkog SDP-a izabrana sam nakon lokalnih izbora 2001., a u Gradsko vijeće ušla sam nakon izbora 2005.. Bila sam i zamjenica gradonačelnika Tonina Picule, profesionalni član poglavarstva, tajnica županijske Skupštine. Nakon izbora 2009. bila sam u viša savjetnica u Skupštini Grada Zagreba, do izbora 2011., kad sam izabrana za saborsku zastupnicu. Taman pred kraj mandata sam, ničim izazvana, izabrana za potpredsjednicu DIP-a – sa smiješkom zaključuje Fabijančić Križanić priču o tijeku svoje karijere.

Imala je šest desetljeća iza sebe u trenucima kad se pojavila opcija s Državnim izbornim povjerenstvom, shvatila je tad kako je pravo vrijeme za još jedan zaokret u profesionalnom smislu.

– Gledajte, kad se pojavila opcija da postanem tajnica županijske Skupštine, sjela sam cijeli jedan vikend sama sa sobom i odlučila da želim ići u tu promjenu. Tako je bilo i kad sam otišla u DIP. Kad ste saborski zastupnik, DIP vam uopće nije u fokusu, ali kad to dođe na dnevni red, kad se pojavi ta opcija, opet sjedneš sam sa sobom i razmisliš o svemu. Po ne znam koji put prekidate dosadašnji život, stubokom ga mijenjate, ali i osvijestite što ste sve dotad prošli u životu, da imate 60 godina, blizu 40 godina radnog staža, da je mandat na osam godina, da je to možda i u redu nakon svih tih turbulencija i napornog ritma… Željela sam u relativnom miru završiti svoju profesionalnu karijeru – kazala je naša sugovornica.

Proći će još ponešto dana do mirovine, još će tri godine Fabijančić Križanić odlaziti na posao u Visoku ulicu.

– U mirovinu ću ići sa 68, ne moram ni na referendum, ha, ha – još se jedanput našalila Vesna Fabijančić Križanić za kraj.

Vidjet ćemo je opet 5. srpnja u 22 sata, u trenucima kad cijela Hrvatska bude iščekivala vijesti o pobjedniku izbora, važnu će ulogu imati i jedna naša cura, tu iz centra. A to bi kod svih onih koji se osjećaju kao Goričani moralo biti razlog za ponos…

 

Mlađi sin Hrvoje Jančetić bio je kapetan Gorice u sezoni u kojoj je izborena Prva HNL… Foto: Jurica Galoić/PIXSELL

Kad se odmakne od posla, pogledat će – Ligu prvaka!

Razgovarali smo o mom profesionalnom životu i karijeri, ali najveći moj uspjeh definitivno su sinovi i unuci, kaže Vesna Fabijančić Križanić.

Majka je dvojice sinova, Igora i Hrvoja, ali i baka unučica od 11 mjeseca i 16 godina te unuka od četiri i deset godina. Sinovi su je i “navukli” na nogomet, pa će danas priznati da je ozbiljan nogometni fan, uredno gleda Ligu prvaka, a ima i jasan stav na temu o kojoj moraš imati mišljenje. Dakle, Ronaldo ili Messi?

– Messi, nema dvojbe!

I stariji sin igrao je nogomet, bio je dio Turopoljca iz Kuča koji je bio trećeligaš, ali puno poznatiji goričkoj nogometnoj javnosti je mlađi sin, Hrvoje Jančetić. Ikona je to turopoljskog nogometa, kapetan momčadi Gorice koja je izborila ulazak u prvu ligu, a danas nogometni umirovljenik.

– Nije uvijek lako biti roditelj sportaša, ali sport bih svakome preporučila. Nebitno je kako će završiti, sport pomaže da dijete kvalitetno odraste i fizički i psihički. I stvarno sam se uz njega zarazila sportom, pratila sam ga na utakmice posvuda…

Politika

Grmoja došao dati podršku Nadi Finderle: ‘Vrijeme je za konkretna rješenja’

Potpredsjednik Mosta Nikola Grmoja sudjelovao je na konferenciji za novinare zajedno s Nadom Finderle, stranačke kandidatkinje za gradonačelnicu Velike Gorice

Objavljeno

na

Potpredsjednik Mosta Nikola Grmoja ove je srijede došao u Veliku Goricu dati podršku Mostovoj kandidatkinji za gradonačelnicu Nadi Finderle. Na konferenciji za medije ispred Muzeja Turopolja istaknuto je kako je Velikoj Gorici potrebna promjena koja će građanima vratiti povjerenje u lokalnu vlast.

– Nada zna s čime se građani svakodnevno suočavaju – od nefunkcionalnog zdravstva i loše demografske slike do pitanja sigurnosti. Ona ne nudi općenite floskule, već konkretna rješenja. Gorici treba vlast koja radi za ljude, a ne za interese političkih elita. Zato ima moju punu podršku – rekao je Grmoja.

Finderle je naglasila kako građani Velike Gorice zaslužuju više od obećanja, “jasan plan i sposobnu gradsku upravu koja zna što radi”. Posebno je istaknula sigurnost kao temu o kojoj se u javnosti premalo govori, iako je građanima sve važnija.

– Od sigurnosti na cestama, do sigurnosti u zdravstvu i izazova koje donosi dolazak sve većeg broja migranata, to su teme o kojima se ne smije šutjeti. Potrebna je odgovorna i pripremljena gradska vlast – poručila je Finderle.

U svom obraćanju osvrnula se i na gospodarstvo te, kako tvrdi, lošu poduzetničku klimu u gradu.

– Grad mora biti partner poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima. Oni su motor razvoja, a trenutno nailaze na zidove, birokraciju i nerazumijevanje. To ćemo promijeniti – istaknula je.

Na kraju, Finderle je pozvala sve građane koji žele drugačiju Veliku Goricu da se uključe, prate njezin rad putem društvenih mreža i web stranice, te da sami procijene program koji nudi.

– Ako vam je dosta improvizacije, ako želite sustavne promjene i kvalitetniji život, pridružite nam se – poručila je Mostova kandidatkinja.

Nastavite čitati

Politika

Velikogoričanin želi biti župan: Danijel Pukšić kandidat sedam nezavisnih lista

Uz potporu nezavisnih lista iz Zagrebačke županije, 46-godišnji Velikogoričanin ušao je u utrku za župana, u kojoj (zasad) imamo četiri kandidata – Zmajlovića, Kožića, Deaka i sad Pukšića

Objavljeno

na

Ispred zgrade Zagrebačke županije u petak je predstavljena kandidatura Danijela Pukšića za župana Zagrebačke županije. Pukšić, koji je kandidat koalicije čak sedam nezavisnih lista, u svom je obraćanju naglasio kako mu je cilj donijeti stvarne promjene u Zagrebačku županiju.

– Stojim pred vama ne samo kao kandidat za župana, već kao netko tko razumije vaša očekivanja, nade i brige. Kandidiram se jer znam da može bolje, i to puno bolje nego što imamo danas – rekao je Pukšić, dodajući kako će mu prioriteti biti zdravstvo, promet, gospodarski razvoj i školstvo.

Danijel Pukšić rođen je 1979. u Zagrebu, a odrastao je u Velikoj Gorici. Diplomirao je na Geodetskom fakultetu 2005., stekao titulu sveučilišnog specijalista menadžmenta u javnom sektoru na Ekonomskom fakultetu u Rijeci 2015., dok je 2021. diplomirao u Ljubljani kao međunarodni inženjer zavarivanja (IWE). Član je Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije (HKOIG) i posjeduje niz stručnih certifikata, stoji u biografiji četvrtoga kandidata za župana.

Tijekom svoje karijere, istaknuto je, radio je na gotovo svim važnijim infrastrukturnim projektima u Hrvatskoj, cestama, autocestama, mostovima, tunelima, kao geodetski inženjer i nadzor. U inozemstvu je radio na brojnim velikim infrastrukturnim i industrijskim projektima. Osim navedenoga, svojevremeno je pola godine predavao u geodetsko-tehničkoj školi, želeći svoje znanje prenijeti mladim generacijama.

– Značajan dio problema može se riješiti slušanjem građana i njihovih potreba. Ja ću dati sve od sebe da pomognem svima kojima je pomoć potrebna, a ne prema stranačkoj podobnosti kao što je dosada bio slučaj – poručio je Pukšić.

Njegovu kandidaturu podržala je i nezavisna saborska zastupnica Marija Selak Raspudić, kao i gradonačelnik Grada Svete Nedelje te saborski zastupnik Dario Zurovec, ali i predstavnici nezavisnih lista iz Zagrebačke županije: Dr. Nenad Panian – Nezavisna lista, Matija Teur – Nezavisna lista, Marko Magdić – Nezavisna lista, Nezavisna lista Ivanić-Grad, SVE SE MOŽE – Jastrebarsko te predstavnici nezavisnih lista iz Velike Gorice, Stupnika, Pisarovine i Klinča Sela.

– Ne želim više raditi za strance i ulagati svoje znanje i iskustvo da bi njihove zemlje prosperirale. Sve što sam dosad naučio želim staviti na raspolaganje svojoj domovini. Budućnost je u našim rukama, vrijeme je da to osvijestimo i da se zajedno za nju izborimo – zaključio je Pukšić.

Svoju kandidaturu za župana Zagrebačke županije ranije su objavili Mihael Zmajlović ispred SDP-a i Možemo!, Gabrijel Deak kao kandidat Fokusa i aktualni župan Stjepan Kožić, ispred koalicije njegove nezavisne liste i HDZ-a.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Kožić objavio kandidaturu za novi mandat, na čelu Zagrebačke županije je već 24 godine

Izgradnja škola i uspostava jednosmjenske nastave je moja vizija – zato želim nastaviti posao – rekao je župan.

Objavljeno

na

Župan Stjepan Kožić danas je u Velikoj Gorici službeno najavio svoju kandidaturu za sedmi mandat za župana Zagrebačke županije. Njegovu kandidaturu na zajedničkoj listi HDZ-a i nezavisne liste Stjepan Kožić, podržali su njegovi zamjenici Ervin Kolarec i Damir Tomljenović, a riječi podrške dobio je i od gradonačelnika Velike Gorice i Zaprešića, Krešimira Ačkara i Željka Turka. Kožić se prilikom objave kandidature zahvalio stanovnicima županije na dugogodišnjoj podršci i ukazanom povjerenju.

–Zahvaljujući vašoj podršci svih ovih godina imali smo ono što mnogi nemaju, a to je kontinuitet. Razvoj ne dolazi preko noći, on traži stabilnost, odgovornost i jasnu viziju. Zahvaljujući toj potpori Zagrebačka županija danas je gospodarski najrazvijenija županija i županija u kojoj ljudi žele živjeti. Najbolji primjer odlične suradnje su i tri Centra izvrsnosti u strukovnom obrazovanju u Velikoj Gorici, Samoboru i Dugom Selu, također nezaposlenost je niska a prosječna plaća najveća je među svim županijama, odmah iz grada Zagreba. Rijetko tko ima priliku gledati kako se vizija pretvara u stvarnost. Ja jesam. I zahvalan sam na tome, jer nekad puste ledine diljem županije koje smo prije dvadeset godina počeli uređivati u poduzetničke centre, danas su pune domaćih i stranih investitora – rekao je Kožić.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Također, u tijeku je i 124 milijuna eura vrijedan projekt Regionalnog vodoopskrbnog sustava na istoku županije koji je strateški projekt Republike Hrvatske, a tu je i povijesno ulaganje u prometnu infrastrukturu vrijedno 92 milijuna eura, dok je od 117 projekata obnove javnih  zgrada oštećenih potresom obnovljeno njih 87. Tijekom prošle i ove godine, podsjetio je župan, na području županije realizirane su investicije vrijedne više od milijardu eura.

–Naši vrijedni poduzetnici najjači su u državi po ostvarenim prihodima, a zahvaljujući njima proračun Zagrebačke županije raste, što nije samo brojka na papiru već alat kojim stvaramo kvalitetnije uvjete za život za sve naše stanovnike. Gradimo škole, uređujemo ceste, energetski obnavljamo zgrade, ulažemo u komunalnu i društvenu infrastrukturu te snažnu podršku dajemo udrugama civilnoga društva – dodao je župan.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Osim toga, Kožić je istaknuo i energetsku obnovu Domova zdravlja i školskih zgrada a u planu je gradnja dviju novih ambulanti. Županija na čelu sa Stjepanom Kožićem, uz podršku Vlade Republike Hrvatske stvara preduvjete za rast kvalitete života u svim gradovima i općinama, poručio je gradonačelnik Krešimir Ačkar, inače nositelj liste HDZ-a za Županijsku skupštinu.

–Garancija je sigurnost, stabilnost i kontinuitet koji je mnogo puta dokazao jedan i jedini Štef Kožić sa svojim zamjenicima. Ponosni smo i da je njegov zamjenik Ervin Kolarec naš Velikogoričanin koji je dokazani društveni djelatnik, te im se zahvaljujem na svemu što su učinili za Veliku Goricu. Izražavam punu podršku u kandidaturi za idući mandat i veselim se svim projektima koje ćemo zajednički realizirati. Dragi Štef, nema druge nego ‘ajmo ponovo do pobjede, jer drugačije ni ne znaš – poručio je Ačkar.

Gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Županijske organizacije HDZ-a Zagrebačke županije, Željko Turk naveo je važnost zajedničke suradnje i doprinos ljudi koji žive u županiji, rade u općinskim, gradskim i županijskim sustavima kao i strategu koji određuje smjer razvoja.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

–Tim na čelu sa gospodinom Kožićem je to radio jučer, on to rado danas a radit će i sutra. Svaki od ovdje prisutnih načelnika i gradonačelnika bi ovdje mogao pričati o onome što je uz pomoć Županije učinjeno na njihovom području, za sve stanovnike koji tamo žive, od onih najmlađih do onih najstarijih. Zagrebačka županija je u samom vrhu po pitanju gospodarskog razvoja i to je razlog zašto u našu županiju ljude dolaze, jer žele, hoće i mogu lijepo živjeti – istaknuo je Turk.

– Ne bježimo od problema, rekao je Kožić, misleći na problem nedostatka liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

–Nedostatak liječnika nije samo problem u našoj županiji. To je nacionalni izazov koji rješavamo na našoj lokalnoj razini. Najavljujem daljnja ulaganja u zdravstvo, gradnju dviju novih ambulanti, a poduzeli smo i korake za više od 100 liječnika na specijalizaciji – najavio je Kožić, te nastavno podsjetio da se najveći dio županijskog proračuna ulaže se u školstvo. Naime, Stjepan Kožić je na čelu Zagrebačke županije već 24 godine, tijekom kojih je diljem županije sagrađeno 50 škola.

–To je razlog zašto želim nastaviti. Znanje, obrazovanje i mladi – to je najvažnija investicija u budućnost Zagrebačke županije – zaključio je župan.

Nastavite čitati

Politika

I druga dama ušla u utrku: Nada Finderle bit će kandidatkinja MOST-a

U subotu prijepodne velikogorički MOST će sa svojim partnerima službeno predstaviti Nadu Finderle kao svoju kandidatkinju za gradonačelnicu. Treća je to osoba koja se odlučila upustiti u ovu utrku…

Objavljeno

na

Nakon što je službeno postalo ono što je bilo odavno jasno, da će aktualni gradonačelnik Krešimir Ačkar biti kandidat HDZ-a i partnera za novi mandat, nakon što je SDP sa svojim partnerima predstavio Ivanu Mlinar kao kandidatkinju za gradonačelnicu, u subotu će svoj izbor za ovu utrku otkriti i velikogorički MOST sa svojim partnerima.

Neće tu biti nikakvog iznenađenja, jer u pozivu MOST-a za službeno predstavljanje njihove kandidatkinje potvrđeno je ono što se po gradskim kuloarima spominje već neko vrijeme. Kandidatkinja MOST-a i partnera, dakle, bit će Nada Finderle, a konferencija za medije predviđena je za subotu u 10 sati na Trgu Stjepana Radića.

“Nada Finderle dugogodišnja je poduzetnica i vlasnica tvrtke za specijalizirana snimanja iz zraka. Kao inženjerka geodezije i geoinformatike prepoznala je i aktivno se posvetila snimanju iz zraka, te je i sama licencirani rukovatelj sustavima bespilotnih zrakoplova. Nakon višegodišnjeg angažmana i aktivnog doprinosa u radu i razvoju Hrvatske Udruge Bespilotnih Sustava, izabrana je za predsjednicu HUBSa, i tako sa svojim kolegama nastavlja razvijati HUBS u cilju promoviranja, rada i razvoja, te praćenja kako lokalnih tako i globalnih aktivnosti vezanih uz sustave bespilotnih zrakoplova”, stoji u dostupnoj biografiji Nade Finderle.

Uz kandidata za gradonačelnika na prošlim lokalnim izborima Ivana Bekavca, ujedno i MOST-ova koordinatora za Zagrebačku županiju, prisutan će biti i koordinator za Veliku Goricu Damir Slojšek, kao i saborski zastupnik te član predsjedništva MOST-a Zvonimir Troskot, ali i predsjednik velikogoričkog HSP-a Lucijan Maslać.

“Pozivamo sve medije i građane da nam se pridruže i saznaju više o viziji i planovima za budućnost Velike Gorice! MOST Velika Gorica – za grad kakav zaslužujemo!”, poručili su za kraj priopćenja iz MOST-a.

Kako sad stvari stoje, 18. svibnja ćemo birati između aktualnoga gradonačelnika i dvije dame, iako postoji i određena mogućnost da se u međuvremenu pojavi još poneki kandidat, odnosno kandidatkinja. Ako je vjerovati pričama koje kolaju gradom, postoji mogućnost da se pojavi i jedna nezavisna lista, sa svojim kandidatom, ali službene potvrde toga zasad nema.

Nastavite čitati

Politika

Ivana Mlinar sa suradnicima čestitala sugrađankama njihov dan

Kandidatkinja SPD-a za gradonačelnicu Velike Gorice Ivana Mlinar iskoristila je subotnje jutro kako bi poslala poruku povodom Dana žena

Objavljeno

na

Na sam Dan žena predsjednica SDP-a Velike Gorice i kandidatkinja za gradonačelnicu Ivana Mlinar svojim je sugrađankama, zajedno sa suradnicima i predsjednicom GLAS-a Stelom Svračak, čestitala njihov dan. Napomenula je pritom da na Međunarodni dan žena slavimo ekonomska, politička i društvena postignuća žena.

– Upravo to želim svim Goričankama, da budu ravnopravne u obitelji, društvu i poslu, adekvatno zaštićene kad im je to potrebno, da imaju kraći radni tjedan kako bi se mogle posvetiti sebi, obitelji i svome zdravlju, da nisu izrabljivane i da imaju primanja dostojna čovjeka, da imaju pravo na izbor i priliku obrazovati se kad god i koliko god to žele. Poručila bih svim ženama da budu ustrajne, uporne, hrabre i nepokolebljive, čime god se bavile. Nije uvijek lako niti onim ženama koje probijaju staklene stropove, ali se to sve na kraju isplati, jer nam je dužnost ostaviti kćerima pravednije i humanije društvo. Sretan vam Dan žena i ne dajte na sebe nikome i nikad! – rekla je Ivana Mlinar.

Nastavite čitati

Reporter 446 - 20.03.2025.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.