Povežite se s nama

Politika

Goričanka iz DIP-a: ‘Poludim kad čujem priče da su neki od izbora namješteni’

Vesna Fabijančić Križanić do 2015. bila je saborska zastupnica, a posljednjih pet godina potpredsjednica je Državnog izbornog povjerenstva. U svojoj priči opisuje nam kako izgledaju predaje lista, predizborna kampanja, sam dan izbora, izborna noć…

Objavljeno

na

Dok stranke, liste i pojedinci smišljaju kako se što više svidjeti biračima, dok birači razmišljaju kome dati glas, negdje u pozadini velik posao traje već mjesecima. I odvija se u Državnom izbornom povjerenstvu, neovisnom državnom tijelu koje se bavi provedbom izbornog procesa. A u njemu je, na visokoj dužnosti potpredsjednice, jedna djevojka iz našega kraja…

Vesna Fabijančić Križanić rođena je Goričanka, Amerikanci bi rekli “born and raised” ovdje, u našem gradu, potpredsjednica DIP-a je posljednjih pet godina, a ovih dana u prvom planu je – zdravlje!

– Ova bitka s koronom očito još nije završila, moram biti jako oprezna i odgovorna, jer ako ja odem u samoizolaciju, cijeli DIP će morati u samoizolaciju. A izbori nam dolaze za desetak dana – kaže nam Vesna na početku razgovora s povodom.

Imali smo i dosad kao grad saborske zastupnike, i Fabijančić Križanić bila je to četiri godine, imamo i kandidate na ovim izborima na sve strane, a od 2015. imamo i predstavnicu u jednom ovako važnom državnom tijelu, na vrlo zahtjevnom zadatku.

– Svaki posao koji radite je zahtjevan ako imate taj pristup. Ako razgovarate o meni s drugim ljudima, voljeli me manje ili više, svi će reći da sam radoholičarka. U svakom poslu sam dala cijelu sebe, jer svaki posao je zahtjevan ako ga želiš raditi odgovorno. Ovo ima posebnu težinu, jer proglašavaš konačne rezultate izbora za sastav Sabora, najviše zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj, objavljuješ konačni ishod izbora za predsjednika države. I moraš to odraditi kako Bog zapovijeda – odlučno govori Fabijančić Križanić.

Osim prilikom predaja lista, vodstvo DIP-a u fokusu javnosti je jedino kad se objavljuju rezultati izbora, ali puno je tu onog skrivenog, često nevidljivog posla, kojeg se odrađuje upravo ovdje.

– Onog trenutka kad se raspišu izbori, sve mora biti spremno. Svi obrasci, svi nacrti zapisnika, svi kosturi izbornih povjerenstava… Pripreme traju najmanje dva mjeseca. Budući da su parlamentarni izbori ionako morali biti ove godine, odmah nakon predsjedničkih izbora krenuli smo s pripremama za parlamentarne. Do pojave korone i opće karantene 90 posto priprema smo završili – kaže Fabijančić Križanić, dodajući kako je najstresniji dio cijelog procesa zaprimanje izbornih lista, koje se zna protegnuti sve do ponoći.

Predsjednik DIP-a je Đuro Sessa, a Vesna Fabijančić Križanić jedna je od četiri potpredsjednika… Foto: Patrik Macek/PIXSELL

– Od svih izbora, upravo su parlamentarni najsloženiji, gotovo ni po čemu se ne mogu uspoređivati ni s europskim ni s predsjedničkim. Prije svega zato što Hrvatska nije jedna izborna jedinica, nego ih ima deset, pa kao 11. inozemstvo, a kao 12. nacionalne manjine. U predsjedničkim izborima, recimo, u 12 dana morali smo primiti 11 lista. U ovom slučaju kandidature se primaju 14 dana, mi smo u 13 dana primili 30-ak lista, ukupno smo ih imali 192, a od toga 80 zadnji dan! Ušla sam u Sabor u 8, izašla u 2 u noći. I dođeš doma, još najmanje dva sata ne možeš zaspati od napetosti i stresa. Naravno da su predlagatelji različiti, uključujući i one živopisne… Nećemo baš prepričavati anegdote, neki bi se mogli uvrijediti, ali bude tu svega – s blagim smiješkom prepričava Vesna.

Nakon toga slijedi službena predizborna kampanja, u koju se DIP ne miješa puno.

– Kampanju pratimo u smislu nadzora financiranja. Svaki izborni sudionik mora otvoriti poseban račun za kampanju, najkasnije s predajom liste, a mi imamo pristup. A je li kampanja u duhu demokratičnosti i sličnih parametara, to će nadzirati Etičko povjerenstvo.

Nejasno je, međutim, tko je nadležan za ono što se događa uoči samih izbora, za famoznu izbornu šutnju.

– Kako je 2018. bila godina bez izbora, a u našoj nadležnosti je i sugeriranje, davanje mišljenja o izbornom zakonodavstvu, izradili smo nacrt jedinstvenog izbornog zakona. Politika to nije prihvatila, a naše je mišljenje da to baš i nije dobro. Trenutačno svaka vrsta izbora ima svoje zakone i propise, iste izborne institute uređuje različito. Čak i one stvari koje se ne tiču politike – veličina biračkih odbora, jesu li oni stranački ili ne, predaje li se kandidatura 12 ili 14 dana prije izbora, morate li skupiti potpise ili ne, morate li imati izvod iz kaznene evidencije ili ne… Recimo, EU-parlamentarac možete biti i ako ste pravomoćno osuđeni, a da biste bili općinski načelnik, ne smijete – napravila je uvod Fabijančić Križanić pa krenula konkretno:

– U tu priču ulazi i izborna šutnja. Na EU izborima kršenje izborne šutnje je kažnjivo, za pravne osobe i do 500.000 kuna, a u ostalim izborima nije, ni u predsjedničkim ni u parlamentarnim! Zato smo u našem prijedlogu jedinstvenog izbornog zakona predložili ukidanje izborne šutnje. Moje osobno mišljenje je da svaki birač 48 sati prije izbora zna hoće li izaći izbore i kome će dati glas. Svojevremeno su politički analitičari rekli da 15 dana kampanje može utjecati na 2-3 posto biračkog tijela, a kamoli zadnji dan. S druge strane, kad izborna šutnja već postoji, kršenje mora biti kažnjivo.

A kad prođe i izborna šutnja, dođe dan izbora. Za DIP-ovce, jasno, posebno buran dan, jedan od onih kad dolaze u fokus.

– Izbori u inozemstvu traju dva dana, 4. i 5. srpnja, što je također kuriozitet parlamentarnih izbora. Kreću od istočnog dijela zemaljske kugle, a po našem vremenu završit će 6. lipnja u 4 sata ujutro. Prve rezultate objavit ćemo u 22 sata, kad će biti obrađeno između 19 i 20 posto glasova. Mnogi su se čudili zašto tek tad, budući da su prvi rezultati drugoga kruga predsjedničkih izbora bili već u 20 sati, s više od 50 posto prebrojanih glasova, ali ogromna je razlika imaš li pred sobom dva kandidata ili, kao recimo u 7. izbornoj jedinici, 22 liste s po 14 kandidata. A broje se i preferencijalni glasovi!

Iskustvo iz saborskih klupa puno je pomoglo Vesni Fabijančić Križanić u poslu u DIP-u… Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Već godinama ne pamtimo bilo kakve repove nakon izbora, situacije u kojima je bilo što sporno, ali ne bi Hrvati bili Hrvati da redovno ne krenu priče kako je nekome nešto oduzeto, ukradeno…

– Ja poludim kad čujem priče o krađi izbora! To je nemoguća misija – gotovo se uznemiri i na sam spomen Fabijančić Križanić.

– Broji se, naravno, ‘pješke’, nego kako drukčije. Otvoriš papir, složiš po jedinicama i brojiš. Tu nema modernizacije. Mogu se glasovi unositi u aplikaciju, ali prvo ih morate izbrojiti, zajedno s izbornim povjerenstvom. To je proces koji traje, ali ne može se dogoditi da nešto ne štima, jer tu su dvije kontrole, dva kompjutora i dva informatička koordinatora, dva istovjetna zapisnika. Jedan i drugi unose, ne sjede jedan pokraj drugoga, a u zapisniku je broj upisanih birača, broj izašlih birača, broj važećih i nevažećih glasova… I ako samo jedna brojčica ne odgovara, u sustavu se sve crveni. Kad se unese cijeli zapisnik, kad se ništa ne crveni, ta kućica se zaključava. I nitko više ne može ništa dodatno unositi. Uostalom, onog trena kad se unese, kad mi u 22 sata krenemo objavljivati rezultate, vidi se broj glasova po biračkom odboru – objašnjava nam proces Vesna.

Sve bi to, cijeli postupak, promijenilo elektronsko glasovanje.

– Stalno čujem da se tijekom korone sve moglo digitalizirati, pa zašto nema elektroničkog glasovanja. A nema ga zbog sadašnjeg Ustava i zakona. Ne može ga biti. Jasno piše da se u inozemstvu glasovanje provodi u konzularnim predstavništvima glasačkim listićima i to se ne može pretvoriti u elektronsko. U cijeloj Europi samo Estonija ima elektronsko glasovanje, Nizozemci su pokušali pa su se vratili na papirnato, a Šveđani su pri kraju procesa pripreme za elektronsko koje su trajale osam godina. Problem je i signala u nekim područjima Hrvatske, a treba tu reći i da mi kao narod ničemu ne vjerujemo. Maloprije sam vam ispričala kako se unose glasovi, pa smo skeptični, zamislite kako bi bilo s elektronskim glasovanje, koji bi to bio stupanj nepovjerenja. To je svakako budućnost, ali u dogledno vrijeme bi prvo trebalo osigurati izmjenu Ustava i izbornog zakonodavstva, zatim dobra pokrivenost signalom cijele Hrvatske i, najvažnije, puno novca – zaključila je ovu temu potpredsjednica DIP-a, pa se prebacila na objašnjavanje kako se dođe do te funkcije.

– Da biste bili član DIP-a, morate biti diplomirani pravnik s najmanje deset godina iskustva u struci, ne smijete biti član nijedne političke stranke, a bira vas se na mandat od osam godina. Kad nekome istekne mandat od osam godina, Sabor imenuje tri člana na prijedlog oporbenih stranaka, a tri na prijedlog saborske većine. Mi koji smo imenovani, a bili smo u strankama, prije imenovanja smo iz njih izašli – pojasnila je Fabijančić Križanić.

Novoizabrani članovi DIP-a prisegnuli pred predsjednikom Sabora 9. ožujka 2015… Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Odrasla je u Velikoj Gorici, samo spletom okolnosti nije i rođena u svom gradu nego u Petrovoj, a kuća djeda i bake danas je kafić Lira, preko puta Tržnog centra. Cura iz centra, dakle…

– Ne samo da sam rođena Goričanka, nego sam Turopoljska ‘po ravnoj i bočnoj liniji’. Tatina loza je iz Kuča, a mamina iz Lomnice i Velike Mlake. Sadašnja OŠ Eugena Kvaternika izgrađena je kad sam ja bila prvi razred, a sadašnja OŠ Jurja Habdelića kad sam krenula u osmi. Nakon toga sam završila 10. Gimnaziju i Pravni fakultet u Zagrebu – kreće u svoju životnu priču Vesna.

– Nakon što sam završila fakultet, radila sam pet godina u gospodarstvu, a nakon toga sam imenovana sutkinjom Općinskog suda u Velikoj Gorici i na toj funkciji ostala sedam godina. Nakon završetka sudačkog mandata otvorila sam odvjetnički ured, koji je radio sljedećih 13 godina, što znači da sam u pravosuđu bila 20 godina, bez doticaja s politikom, u koju sam ušla tek 2001., s jako puno životnog i radnog iskustva. Bilo je to vrijeme kad sam proživljavala neke teške trenutke u privatnom životu, stvari su se tako poklopile i odlučila sam napraviti zaokret. Zatvorila sam odvjetnički ured i prošla na natječaju za tajnicu Skupštine Zagrebačke županije. Za predsjednicu goričkog SDP-a izabrana sam nakon lokalnih izbora 2001., a u Gradsko vijeće ušla sam nakon izbora 2005.. Bila sam i zamjenica gradonačelnika Tonina Picule, profesionalni član poglavarstva, tajnica županijske Skupštine. Nakon izbora 2009. bila sam u viša savjetnica u Skupštini Grada Zagreba, do izbora 2011., kad sam izabrana za saborsku zastupnicu. Taman pred kraj mandata sam, ničim izazvana, izabrana za potpredsjednicu DIP-a – sa smiješkom zaključuje Fabijančić Križanić priču o tijeku svoje karijere.

Imala je šest desetljeća iza sebe u trenucima kad se pojavila opcija s Državnim izbornim povjerenstvom, shvatila je tad kako je pravo vrijeme za još jedan zaokret u profesionalnom smislu.

– Gledajte, kad se pojavila opcija da postanem tajnica županijske Skupštine, sjela sam cijeli jedan vikend sama sa sobom i odlučila da želim ići u tu promjenu. Tako je bilo i kad sam otišla u DIP. Kad ste saborski zastupnik, DIP vam uopće nije u fokusu, ali kad to dođe na dnevni red, kad se pojavi ta opcija, opet sjedneš sam sa sobom i razmisliš o svemu. Po ne znam koji put prekidate dosadašnji život, stubokom ga mijenjate, ali i osvijestite što ste sve dotad prošli u životu, da imate 60 godina, blizu 40 godina radnog staža, da je mandat na osam godina, da je to možda i u redu nakon svih tih turbulencija i napornog ritma… Željela sam u relativnom miru završiti svoju profesionalnu karijeru – kazala je naša sugovornica.

Proći će još ponešto dana do mirovine, još će tri godine Fabijančić Križanić odlaziti na posao u Visoku ulicu.

– U mirovinu ću ići sa 68, ne moram ni na referendum, ha, ha – još se jedanput našalila Vesna Fabijančić Križanić za kraj.

Vidjet ćemo je opet 5. srpnja u 22 sata, u trenucima kad cijela Hrvatska bude iščekivala vijesti o pobjedniku izbora, važnu će ulogu imati i jedna naša cura, tu iz centra. A to bi kod svih onih koji se osjećaju kao Goričani moralo biti razlog za ponos…

 

Mlađi sin Hrvoje Jančetić bio je kapetan Gorice u sezoni u kojoj je izborena Prva HNL… Foto: Jurica Galoić/PIXSELL

Kad se odmakne od posla, pogledat će – Ligu prvaka!

Razgovarali smo o mom profesionalnom životu i karijeri, ali najveći moj uspjeh definitivno su sinovi i unuci, kaže Vesna Fabijančić Križanić.

Majka je dvojice sinova, Igora i Hrvoja, ali i baka unučica od 11 mjeseca i 16 godina te unuka od četiri i deset godina. Sinovi su je i “navukli” na nogomet, pa će danas priznati da je ozbiljan nogometni fan, uredno gleda Ligu prvaka, a ima i jasan stav na temu o kojoj moraš imati mišljenje. Dakle, Ronaldo ili Messi?

– Messi, nema dvojbe!

I stariji sin igrao je nogomet, bio je dio Turopoljca iz Kuča koji je bio trećeligaš, ali puno poznatiji goričkoj nogometnoj javnosti je mlađi sin, Hrvoje Jančetić. Ikona je to turopoljskog nogometa, kapetan momčadi Gorice koja je izborila ulazak u prvu ligu, a danas nogometni umirovljenik.

– Nije uvijek lako biti roditelj sportaša, ali sport bih svakome preporučila. Nebitno je kako će završiti, sport pomaže da dijete kvalitetno odraste i fizički i psihički. I stvarno sam se uz njega zarazila sportom, pratila sam ga na utakmice posvuda…

Moja županija

Kožić: Hvala što ste prepoznali politiku koja ne počiva na riječima, već na radu i rezultatima!

Nakon osvojenog sedmog mandata na čelu Zagrebačke županije, župan najavio investicije u obrazovanje, promet, komunalnu infrastrukturu, a za osnovnoškolce nastavu u jednoj smjeni.

Objavljeno

na

Najdugovječniji hrvatski župan nastavlja voditi Zagrebačku županiju u novom četverogodišnjem mandatu.

Dan nakon drugog kruga lokalnih izbora na kojima je Stjepan Kožić osvojio 30.275 glasova birača, a njegov protukandidat Mihael Zmajlović 26.711, zahvalio je biračima na podršci.

–Zahvaljujem se stanovnicima Zagrebačke županije koji su mi dali povjerenje i zadužili me da po sedmi put obnašam dužnost župana. Ovaj rezultat za mene znači više od izborne pobjede – on je potvrda povjerenja naših stanovnika u iskustvo koje donosi stabilnost, u rezultate koji se vide diljem županije i u politiku koja se ne vodi riječima, već radom, odgovornošću  konkretnim projektima – poručio je Kožić.

Zahvalio je i zamjenicima Ervinu Kolarecu i Damiru Tomljenoviću kao i koalicijskim partnerima, volonterima i članovima izbornog stožera, a najveću zahvalu uputio je članovima svoje obitelji koji su uz njega protekle 24 godine.

–Čestitam svim gradonačelnicima i načelnicima uz vjeru da ćemo i dalje zajednički raditi na razvoju svih dijelova naše županije. Vjerujem da će i nova županijska Skupština prepoznati važnost suradnje i zajedničkog djelovanja u interesu naših stanovnika – dodao je župan.

Također, Kožić je na pobjedi čestitao Tomislavu Tomaševiću, gradonačelniku Zagreba, podsjetivši da su između Županije i glavnog grada samo administrativne granice, a suživot treba njegovati zajedničkim projektima i dobrom suradnjom.

Ovo je Stjepanu Kožiću sedmi mandat župana za vrijeme kojeg je županija izrasla u jednu od najrazvijenih regija u državi.

–Nastavljamo dalje s investicijama u obrazovanje, promet, komunalnu infrastrukturu…, a uz pomoć Vlade Republike Hrvatske svim osnovnoškolcima u Zagrebačkoj županiji osigurat ćemo nastavu u jednoj smjeni – zaključio je Kožić.

 

Nastavite čitati

HOTNEWS

Stjepan Kožić dobio i sedmi mandat župana!

Mihael Zmajlović, protukandidat u drugom krugu lokalnih izbora, dobio 3.564 glasa manje od dosadašnjeg župana

Objavljeno

na

24,42 posto stanovnika Zagrebačke županije s pravom glasa odlučilo je da će Stjepan Kožić dobiti sedmi mandat na čelu Županije. 

Nakon što su obrađeni podaci sa sva 642 biračka mjesta, s 30.275 glasova Stjepan Kožić je u drugom krugu lokalnih izbora pobijedio Mihaela Zmajlovića, kojem je povjerenje dalo 26.711 birača. 

Kožić je u kampanji naglašavao dugogodišnje iskustvo u stvaranju vodeće regije u Hrvatskoj po pitanju gospodarstva, kvalitete obrazovanja i postizanju ravnomjernog razvoja u suradnji s općinama i gradovima, dok je Zmajlović želio unijeti promjene u vodstvu, s novom energijom, spočitavajući aktualnom županu njegovo zdravstveno stanje i životnu dob. 

No, glasači su danas ipak odabrali kontinuitet i stabilnost, koju je naglašavao Kožić, čime je dobio povjerenje za još jedan, sedmi po redu mandat župana Zagrebačke županije, kao i njegovi zamjenici Ervin Kolarec i Damir Tomljenović.  

Nastavite čitati

Moja županija

LOKALNI UZBORI Privremeni rezultati – Kožić “šije” Zmajlovića s više od 3.000 glasova

U Zagrebačkoj županiji obrađeno je 93 posto biračkih mjesta.

Objavljeno

na

Državno izborno povjerenstvo objavilo je prve rezultate drugog kruga izbora za načelnike, gradonačelnike i župane, a za sada je u Zagrebačkoj županiji obrađeno 93 posto biračkih mjesta. 

Dosadašnji župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić je u prednosti za 3.180 glasova pred Mihaelom Zmajlovićem.  

Nastavite čitati

HOTNEWS

LOKALNI IZBORI Drugi krug – U Zagrebačkoj županiji najmanja izlaznost na birališta

Do 11.30 sati na biračka mjesta izašlo samo 8,01 posto birača.

Objavljeno

na

Državno ozborno povjerenstvo objavilo je prve podatke o odazivu birača do 11.30 sati prema kojima je na biračka mjesta u Hrvatskoj izašlo svega 11,63 posto građana, odnosno 322.817 birača. U prvom krugu izbora prije dva tjedna do 11.30 svoje biračko pravo iskoristilo je 15,12 posto stanovnika Republike Hrvatske s pravom glasa.

Najmanju izlaznost bilježi Zagrebačka županija u kojoj je do 11.30 sati na biračka mjesta izašlo samo 8,01 posto birača.

U drugom krugu lokalnih izbora birači u Zagrebačkoj županiju biraju između dosadašnjeg, najdugovječnijeg hrvatskog župana Stjepana Kožića s kandidacijskom listom koalicije SKNL – HDZ – HSU – DP i Mihaela Zmajlovića kandidata SDP-a i Možemo.

Podsjetimo kako je Kožić u prvom krugu izbora dobio 42,16 posto, a njegov protukandidat Zmajlović 30,37 posto glasova.

Osim izbora župana, danas svoje čelnike na području Zagrebačke županije biraju i stanovnici gradova Dugo Selo i Sveti Ivan Zelina, te općina Bistra, Kloštar Ivanić, Gradec i Pisarovina.

Prve privremene rezultate drugog kruga glasovanja, Državno izborno povjerenstvo će objaviti u 20 sati.

Nastavite čitati

Politika

Zmajlović: Da je ovo razgovor za posao, Kožić ne bi prošao ni u drugi krug

Kandidat SDP-a i Možemo! za župana Mihael Zmajlović pozvao je birače da odaberu između “starog način rada i njegova tima mladih, sposobnih ljudi i konkretnog programa do 2029. godine”

Objavljeno

na

Jedan od najvećih izazova ove naše kampanje bio je kako ostati korektan, a da pritom ne zatvaramo oči pred činjenicama koje su svima vidljive. Osobno gospodinu Kožiću želimo dobro zdravlje, ali treba razlikovati osobu od funkcije, izjavio je Mihael Zmajlović na završnoj konferenciji za medije uoči drugog kruga u nedjelju.

Dodao je kako izbori nisu pogled unatrag već unaprijed.

– U 25 godina je napravljeno i dobrih stvari, bilo bi nelogično da u toliko vremena nije baš ništa napravljeno, no ovi izbori pokazuju kako život u Zagrebačkoj županiji treba izgledati 2029. godine. U tom smislu smo gospodin Kožić i ja – kandidati za posao. Pozivam građane da tako gledaju na izbore i u nedjelju donesu odluku. Ako pustimo na stranu i zdravstveno stanje i optužnicu, i dalje ostaje pitanje odgovornosti, snage i sposobnosti da se Zagrebačka županija vodi sljedeće četiri godine – izjavio je Zmajlović.

Dodao je i kako “Stjepan Kožić kao župan nije prisustvovao polovici sjednica Županijske skupštine, nema ga u uredu, a tijekom kampanje nije održao niti jednu konferenciju za novinare i izbjegao je sva sučeljavanja”. Zmajlović tvrdi i kako je njegov protukandidat “jedini političar na ovoj funkciji koji se uopće ne služi računalom”.

– Ne kažem da se od župana očekuje da zna Canvu ili ChatGPT, ali da se radi o razgovoru za posao, on ne bi ispunio osnovne uvjete. Govorim to zbog toga što Zagrebačka županija 2029. godine treba biti moderna, digitalizirana, trebamo uvesti zelenu javnu nabavu, graditi “park and ride” parkirališta na ulazima u Zagreb, pokrenuti brzu željeznicu do Gorice i Samoborček, dovesti doktore u lokalne domove zdravlja i pokrenuti suradnju s Gradom Zagrebom – rekao je Zmajlović i istaknuo kako treba gledati prema funkciji župana kao osobi koji ima snagu i sposobnost to sve pokrenuti, koordinirati i napraviti.

– Pozivam građane da izađu na izbore u nedjelju. Pred sobom imate dva kandidata. S jedne strane je jedan stari način rada, a s druge imate mene i tim mladih, sposobnih ljudi i konkretan program do 2029. godine. I spremni smo ga odmah provesti. Birajte za sebe i birajte sa stavom: hvala starom, ali vrijeme je za novo” – zaključio je kandidat za župana Mihael Zmajlović.

Nastavite čitati

Reporter 448 - 14.05.2025.

Facebook

Izdvojeno