Kultura

Gorica i kazalište vole se javno: Od Jurja Kokota do Scene Gorica…

Svake se godine, od 1961. do danas, obilježava Međunarodni dan kazališta, u čast umjetnosti koja u našem kraju “živi” odavno, ali formalni okvir dobila je pokretanjem Narodnog sveučilišta “Juraj Kokot” 1960. godine

Objavljeno

prije 6 godina

27. ožujka 2019.

Objavio/la

Matej Ceković

Kad je 1960. godine u Velikoj Gorici, koja je u to vrijeme brojila otprilike tri puta manje stanovnika nego danas, otvoreno Narodno sveučilište “Juraj Kokot”, mnogi su Velikogoričani prvi put u životu pogledali film u kinu, posudili knjigu, bili na izložbi… I pogledali kazališnu predstavu! Dolazilo je, naravno, kazalište i prije toga u turopoljski kraj, izvodile su se predstave, gostovali glumci… Govore o tome i podaci iz, recimo, povijesti buševečke Seljačke sloge, koja je još 27. prosinca 1923. izvela prve predstave, odnosno kraće igrokaze “Car i svinjar” te “Seljak i gospodin”. Međutim, tek je te 1960. godine kazalište u ovom kraju zaživjelo ozbiljniji i organiziranije.

Godinu potom, u ožujku 1961., prvi je put u svijetu obilježen Međunarodni dan kazališta, koji je već 1962. dobio i dodatak koji se pretvorio u tradiciju – svake se godine toga dana izvode predstave, ali i čitaju govori o kazalištu, kroz koje se pokušava utjecati na društvo, skrenuti pozornost na važnost kazališne umjetnosti, progovoriti o problemima koji prate ovu vrstu umjetnosti. Desetljećima poslije taj se dan i dalje obilježava na isti način, a Velika Gorica pretvorila se u ozbiljan kazališni grad.

Da bi se dobila potvrda za takvu tvrdnju, dovoljno je pokušati nabaviti ulaznicu za bilo koju predstavu koja se izvodi u našem gradu. Pokušate li to učiniti na dan izvedbe, šanse da uspijete ravne su onima koje glineni golubovi imaju ispred streljačkog voda. Nikakve. Goričani vole kazalište, spremno će napuniti dvoranu POU-a na praktički svakoj predstavi, a unazad 11 godina imamo i svoju, vlastitu produkciju.

Scena Gorica pokrenuta je 2008. godine, kad su krenule i prve profesionalne kazališne produkcije, prepoznate i od publike, i od struke. Pet godina poslije krenuo je proces produkcijsko-poslovnog restrukturiranja, na mjesto umjetničke voditeljice došla je akademska glumica Ines Bojanić, a ona je i predložila potpuno novu viziju kazališta, usmjerenu prema građenju i odgoju nove publike, ali i razvoju pravog, vrhunskog kazališta.

– Scena “Gorica” posluje po specifičnom poslovnom modelu koji bi, zbog uspješnosti rada, svakako mogao poslužiti kao primjer dobre prakse u Republici Hrvatskoj i šire. Pri odabiru produkcijskih strategija kojima se Scena „Gorica“ vodi, u fokusu su odgoj nove publike i postizanje izvrsnosti kroz posebne programe koji otvaraju vrata kazališta, posebice djeci i mladim umjetnicima – istaknut će se iz našeg kazališta danas, kad Scena Gorica djeluje kao sastavni programski dio goričkog POU-a.

Uz promicanje umjetnosti, goričko kazalište pokušava imati i edukativnu notu, pa je s predstavom “Mali Hlapić i strašni Bub” gostovala (točnije, gostuje i dalje) u brojnim vrtićima po cijeloj Hrvatskoj.

– Također, važno je napomenuti kako su namjeru Scene “Gorica” u ovom kontekstu prepoznale i druge institucije, a posebno se tu ističu Ministarstvo zdravlja te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, koja su snažno podržala navedeni projekt. Hvalevrijedna je i suradnja s Hrvatskom komorom dentalne medicine, s kojom svake godine u rujnu, u sklopu Mjeseca oralnog zdravlja, Scena Gorica prikazuje predstavu u područjima od posebne državne skrbi te u područjima Hrvatske gdje je po statistici alarmantno stanje s obzirom na dentalnu higijenu u djece – ističu iz Scene Gorica.

Uz sve to, vrijedna ekipa na čelu s umjetničkom voditeljicom Mijom Krajcar pokušava otvoriti i prostor za mlade glumce, željne dokazivanja i afirmacije.

– Jedna od programskih smjernica je upravo razvoj projekata u koje je moguće uključiti, kako studente umjetničkih akademija, tako i apsolvente i netom diplomirane glumce, redatelje i dramaturge. Jedna je to od važnijih smjernica ovoga kazališta, koja će se i u budućem radu slijediti.

Svake godine Scena Gorica producira tri do četiri premijerna naslova, a uz vlastitu produkciju, domaćin je i gostovanja drugih kazališnih kuća iz cijele Hrvatske, što daje sasvim dovoljno kazališnog sadržaja u gradu koji je očito naklonjen “daskama koje život znače”. Da ne bi baš samo bomboni ispadali iz usta kad je riječ o goričkom kazalištu, treba reći i da uvijek može biti i bolje, da uvijek treba gledati prema naprijed, no temelj svega je zaključak da je ponuda sve veća, da je potreba da se odlazi u zagrebačka kazališta sve manja…

Bit će i večeras od 20 sati zanimljivo vidjeti izvedbu predstave “I živjele su sretno…?”, još jednu iz produkcije Scene Gorica, na koju je ulaz besplatan. U predstavi igraju Katarina Baban, Jelena Hadži-Manev, Mia Krajcar i Selma Mehić, a režiju potpisuje Frana Marija Vranković.

“Kako funkcionira suvremeni brak, ima li smisla i što ga sve razara pokazuje predstava “I živjele su sretno…?“ u kojoj se, na Trnoružičinoj djevojačkoj zabavi uz slavljenicu nalaze Snjeguljica, Pepeljuga i Bezimena djevojka s plaže kojom se zabunom oženio Sirenin princ. Oslanjajući se na izvorne verzije bajki o Snjeguljici, Trnoružici, Pepeljugi i Maloj Sireni te ostalih bajki braće Grimm i Charlesa Perraulta, predstava kreira bajkoviti svijet u suvremenom okruženju u kojem ništa nije onako kako se čini na prvi pogled…”, opis je ove predstave.

Nakon svega, ostaje jedino objasniti kako doći do ulaznice…

“Ulaznice se mogu podići na dan predstave, u srijedu od 18 do 20 sati, na blagajni Učilišta. Zbog uzvanika iz svijeta kazališta, za građane je osigurano 150-200 mjesta, uz besplatan ulaz”, objavili su iz Scene Gorica.

Sretan Vam Međunarodni dan kazališta…

Kultura

FOTO Mažoretkinje HUMT-a posjetile znamenitosti Istanbula

Objavljeno

prije 10 sati

29. travnja 2025.

Objavio/la

David Jolić

Mažoretkinje Plesnog kluba Barbara (Velika Gorica – Velika Mlaka), Vodiške mažoretkinje (Vodice), Mažoretkinje DND Budinščina (Budinščina) i Plesnog studia Tena (Zagreb) su u okviru svoga četverodnevnog boravka u Istanbulu posjetile neke od njegovih najvećih znamenitosti.

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, grad koji leži na dva kontinenta, čarobno mjesto gdje se susreću Istok i Zapad, bogat je povijesnim i kulturnim znamenitostima koje očaravaju posjetitelje iz cijelog svijeta. Ovaj jedinstveni grad, koji je tisućama godina služio kao prijestolnica triju velikih carstava – Rimskog, Bizantskog i Osmanskog, dom je nekim od najimpresivnijih zdanja i mjesta na svijetu.

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Aja Sofija (Hagia Sophia), prvotno izgrađena kao crkva u 6. stoljeću za vrijeme vladavine cara Justinijana I., jedan je od najprepoznatljivijih simbola Istanbula. Tijekom svoje bogate povijesti, služila je kao crkva, džamija, a danas je muzej. Njezina masivna kupola, koja se uzdiže na visinu od 55 metara, predstavlja remek-djelo bizantske arhitekture. Unutrašnjost Aja Sofije ukrašena je mozaicima i islamskim kaligrafskim pločama. Zdanje je poznato po svojoj akustici i veličanstvenom interijeru. Aja Sofija svjedoči o povijesnim promjenama koje su se dogodile u Istanbulu, od kršćanstva do islama. Postala je UNESCO-va svjetska baština 1985. godine, simbolizirajući kulturnu sintezu Istoka i Zapada.

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Plava džamija (Sultanahmet Camii) Plava džamija, poznata po svojih šest minareta i prekrasnom eksterijeru, izgrađena je u 17. stoljeću za vrijeme vladavine sultana Ahmeta I. Ova džamija je jedinstven primjer klasične osmanske arhitekture i jedna je od najposjećenijih znamenitosti u Istanbulu. Nazvana je Plava džamija zbog plavih pločica koje krase njenu unutrašnjost. Džamija ima veliku molitvenu dvoranu i impresivan dvorišni prostor. Unutrašnjost je ukrašena složenim islamskim umjetničkim djelima, uključujući kaligrafiju i vitraje. Osim kao mjesto bogoslužja, džamija služi kao važan kulturni i turistički simbol. U blizini Plave džamije nalazi se i poznati Hipodrom, još jedna značajna povijesna lokacija.

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Veliki Bazar (Kapalıçarşı), jedan od najstarijih i najvećih pokrivenih tržnica na svijetu, mjesto je gdje se susreću povijest, kultura i trgovina. Izgrađen u 15. stoljeću, tržnica se prostire na ogromnom području, s više od 60 ulica i preko 4,000 trgovina. Ovdje posjetitelji mogu pronaći sve, od tradicionalnog nakita, ručno rađenih tepiha, do začina i antikviteta. Bazar je poznat po svojoj labirintskoj strukturi, živopisnim bojama i bučnoj atmosferi. Trgovci su poznati po svojoj vještini pregovaranja, što kupovinu čini zabavnim i jedinstvenim iskustvom. Veliki Bazar nije samo trgovačko mjesto; to je mjesto gdje se može osjetiti duh Istanbula i njegova bogata trgovačka povijest. Prolazeći kroz uske uličice Velikog Bazara, posjetitelji doživljavaju pravu esenciju turske kulture i tradicije. Ovaj bazar je više od mjesta za kupovinu; to je kulturna institucija koja predstavlja živu povijest Istanbula i njegovog bogatog trgovačkog naslijeđa. (Izvor: TuristPlus.hr)

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Mažoretkinje su prijepodne, prije obilaska navedenih znamenitosti, iskoristile turu brodom da s brodske palube vide monumentalnost i ljepotu povijesnih zdanja, starih i novih građevina, perfekciju graditeljske izvedbe na obalama Bosfora.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Mažoretkinje PK Barbara sudjelovale na ‘Majorette festival Bosfor 2025’ u Istanbulu

Objavljeno

prije 2 dana

28. travnja 2025.

Objavio/la

David Jolić

Mažoretkinje Plesnog kluba Barbara sudjelovale su na ‘Majorette festival Bosfor 2025’ (petak, 25.04.2025.) u Istanbulu (Turska). Osim njih još tri tima iz Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT) – Vodiške mažoretkinje (Vodice), Mažoretkinje DND Budinščina (Budinščina) i Plesni studio Tena (Zagreb) bili su sudionici Festivala u Turskoj.