Kultura

Gorica i kazalište vole se javno: Od Jurja Kokota do Scene Gorica…

Svake se godine, od 1961. do danas, obilježava Međunarodni dan kazališta, u čast umjetnosti koja u našem kraju “živi” odavno, ali formalni okvir dobila je pokretanjem Narodnog sveučilišta “Juraj Kokot” 1960. godine

Objavljeno

prije 7 godina

27. ožujka 2019.

Objavio/la

Matej Ceković

Kad je 1960. godine u Velikoj Gorici, koja je u to vrijeme brojila otprilike tri puta manje stanovnika nego danas, otvoreno Narodno sveučilište “Juraj Kokot”, mnogi su Velikogoričani prvi put u životu pogledali film u kinu, posudili knjigu, bili na izložbi… I pogledali kazališnu predstavu! Dolazilo je, naravno, kazalište i prije toga u turopoljski kraj, izvodile su se predstave, gostovali glumci… Govore o tome i podaci iz, recimo, povijesti buševečke Seljačke sloge, koja je još 27. prosinca 1923. izvela prve predstave, odnosno kraće igrokaze “Car i svinjar” te “Seljak i gospodin”. Međutim, tek je te 1960. godine kazalište u ovom kraju zaživjelo ozbiljniji i organiziranije.

Godinu potom, u ožujku 1961., prvi je put u svijetu obilježen Međunarodni dan kazališta, koji je već 1962. dobio i dodatak koji se pretvorio u tradiciju – svake se godine toga dana izvode predstave, ali i čitaju govori o kazalištu, kroz koje se pokušava utjecati na društvo, skrenuti pozornost na važnost kazališne umjetnosti, progovoriti o problemima koji prate ovu vrstu umjetnosti. Desetljećima poslije taj se dan i dalje obilježava na isti način, a Velika Gorica pretvorila se u ozbiljan kazališni grad.

Da bi se dobila potvrda za takvu tvrdnju, dovoljno je pokušati nabaviti ulaznicu za bilo koju predstavu koja se izvodi u našem gradu. Pokušate li to učiniti na dan izvedbe, šanse da uspijete ravne su onima koje glineni golubovi imaju ispred streljačkog voda. Nikakve. Goričani vole kazalište, spremno će napuniti dvoranu POU-a na praktički svakoj predstavi, a unazad 11 godina imamo i svoju, vlastitu produkciju.

Scena Gorica pokrenuta je 2008. godine, kad su krenule i prve profesionalne kazališne produkcije, prepoznate i od publike, i od struke. Pet godina poslije krenuo je proces produkcijsko-poslovnog restrukturiranja, na mjesto umjetničke voditeljice došla je akademska glumica Ines Bojanić, a ona je i predložila potpuno novu viziju kazališta, usmjerenu prema građenju i odgoju nove publike, ali i razvoju pravog, vrhunskog kazališta.

– Scena “Gorica” posluje po specifičnom poslovnom modelu koji bi, zbog uspješnosti rada, svakako mogao poslužiti kao primjer dobre prakse u Republici Hrvatskoj i šire. Pri odabiru produkcijskih strategija kojima se Scena „Gorica“ vodi, u fokusu su odgoj nove publike i postizanje izvrsnosti kroz posebne programe koji otvaraju vrata kazališta, posebice djeci i mladim umjetnicima – istaknut će se iz našeg kazališta danas, kad Scena Gorica djeluje kao sastavni programski dio goričkog POU-a.

Uz promicanje umjetnosti, goričko kazalište pokušava imati i edukativnu notu, pa je s predstavom “Mali Hlapić i strašni Bub” gostovala (točnije, gostuje i dalje) u brojnim vrtićima po cijeloj Hrvatskoj.

– Također, važno je napomenuti kako su namjeru Scene “Gorica” u ovom kontekstu prepoznale i druge institucije, a posebno se tu ističu Ministarstvo zdravlja te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, koja su snažno podržala navedeni projekt. Hvalevrijedna je i suradnja s Hrvatskom komorom dentalne medicine, s kojom svake godine u rujnu, u sklopu Mjeseca oralnog zdravlja, Scena Gorica prikazuje predstavu u područjima od posebne državne skrbi te u područjima Hrvatske gdje je po statistici alarmantno stanje s obzirom na dentalnu higijenu u djece – ističu iz Scene Gorica.

Uz sve to, vrijedna ekipa na čelu s umjetničkom voditeljicom Mijom Krajcar pokušava otvoriti i prostor za mlade glumce, željne dokazivanja i afirmacije.

– Jedna od programskih smjernica je upravo razvoj projekata u koje je moguće uključiti, kako studente umjetničkih akademija, tako i apsolvente i netom diplomirane glumce, redatelje i dramaturge. Jedna je to od važnijih smjernica ovoga kazališta, koja će se i u budućem radu slijediti.

Svake godine Scena Gorica producira tri do četiri premijerna naslova, a uz vlastitu produkciju, domaćin je i gostovanja drugih kazališnih kuća iz cijele Hrvatske, što daje sasvim dovoljno kazališnog sadržaja u gradu koji je očito naklonjen “daskama koje život znače”. Da ne bi baš samo bomboni ispadali iz usta kad je riječ o goričkom kazalištu, treba reći i da uvijek može biti i bolje, da uvijek treba gledati prema naprijed, no temelj svega je zaključak da je ponuda sve veća, da je potreba da se odlazi u zagrebačka kazališta sve manja…

Bit će i večeras od 20 sati zanimljivo vidjeti izvedbu predstave “I živjele su sretno…?”, još jednu iz produkcije Scene Gorica, na koju je ulaz besplatan. U predstavi igraju Katarina Baban, Jelena Hadži-Manev, Mia Krajcar i Selma Mehić, a režiju potpisuje Frana Marija Vranković.

“Kako funkcionira suvremeni brak, ima li smisla i što ga sve razara pokazuje predstava “I živjele su sretno…?“ u kojoj se, na Trnoružičinoj djevojačkoj zabavi uz slavljenicu nalaze Snjeguljica, Pepeljuga i Bezimena djevojka s plaže kojom se zabunom oženio Sirenin princ. Oslanjajući se na izvorne verzije bajki o Snjeguljici, Trnoružici, Pepeljugi i Maloj Sireni te ostalih bajki braće Grimm i Charlesa Perraulta, predstava kreira bajkoviti svijet u suvremenom okruženju u kojem ništa nije onako kako se čini na prvi pogled…”, opis je ove predstave.

Nakon svega, ostaje jedino objasniti kako doći do ulaznice…

“Ulaznice se mogu podići na dan predstave, u srijedu od 18 do 20 sati, na blagajni Učilišta. Zbog uzvanika iz svijeta kazališta, za građane je osigurano 150-200 mjesta, uz besplatan ulaz”, objavili su iz Scene Gorica.

Sretan Vam Međunarodni dan kazališta…

Kultura

“Nevidljive jednakosti” u Galženici! Studenti VERN-a otvorili jesenski Štoos u kvartu

Sedam mladih autora predstavilo svoje radove o temi rada i radništva.

Objavljeno

prije 2 dana

7. listopada 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Ana Vuko

Jesenski ciklus programa Štoos u kvartu započeo je u petak, 3. listopada, u Galženici izložbom “Nevidljive jednakosti”. U suradnji Štoos teatra, Sveučilišta Vern i Gradske knjižnice Velika Gorica predstavljeno je sedam studentskih radova koji se bave temom rada i radništva. Izložba ostaje otvorena do 15. listopada 2025. u prostoru Knjižnice Galženica.

Autori radova su studenti preddiplomskog studija transmedijske dramaturgije s Vern-a, koji su svatko na svoj način pristupili pitanju što danas znači raditi i stvarati u fizičkom, virtualnom i duhovnom svijetu.

Foto: Ana Vuko

“Studentski radovi odražavaju poglede na različita poimanjima rada u teoriji i praksi fizičkog, virtualnog i duhovnog svijeta. Razmatrao se odnos čovjeka i stroja, novi trend zamjene ljudskog inovativnog i umnog rada mogućnostima umjetne inteligencije, uz pitanje što je to kvalitetan rad i kojim parametrima se može izmjeriti ljudski trud”, pojasnila je Mentorica Martina Granić.

U izlogu knjižnice posjetitelji mogu vidjeti razne radove koji otvaraju širok raspon tema, od osobnih priča do promišljanja o suvremenom radnom okruženju. Uz to, iz Štoos teatara najavljuju jedno posebno gostovanje krajem mjeseca.

“Krajem listopada, točnije od 26. do 28. 10. u našem će gradu boraviti umjetnici iz Francuske koji će tri dana živjeti u javnom prostoru grada. Riječ je o međunarodnoj suradnji između Francuske, Hrvatske i Bugarske, te prvi ovakav projekt u našem gradu, a sam program dio je i Dana Europske baštine Ministarstva kulture”, rekla je Ana Katulić.

Nastavite čitati

Kultura

“Urbana utopija na periferiji” – Izložba koja otkriva kako je naselje iz kukuruzišta izraslo u urbani simbol grada

Izložba donosi priču o razvoju Galženice, nekadašnjeg kukuruzišta koje se sedamdesetih godina pretvorilo u plansko radničko naselje.

Objavljeno

prije 1 tjedan

29. rujna 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

U petak, 3. listopada 2025. u 19 sati, u Galeriji Galženica otvara se izložba “Galženica: urbana utopija na periferiji”. Povodom 50 godina od početka izgradnje naselja Galženica III i 45 godina rada Doma kulture Galženica, kustosica Antonia Vodanović predstavit će interdisciplinarni projekt koji povezuje povijest arhitekture, medijsku reprezentaciju i osobna sjećanja stanovnika. Izložba će biti otvorena do 21. studenoga.

Izložba donosi priču o razvoju Galženice, nekadašnjeg kukuruzišta koje se sedamdesetih godina pretvorilo u plansko radničko naselje. Kroz arhivske materijale, novinske članke, fotografije i umjetničke radove, posjetitelji će vidjeti kako je iz jednog poljoprivrednog kraja izrastao urbani prostor osmišljen “po mjeri čovjeka”.

Autorica izložbe i voditeljica istraživanja je viša kustosica Antonia Vodanović, a u stvaranju projekta sudjelovali su povjesničari umjetnosti, studenti etnologije i kulturne antropologije te suvremeni umjetnici. Dizajn postava potpisuje Nikola Križanac.

Izložba je podijeljena u dvije cjeline. Gornja etaža fokusira se na medijsku sliku Galženice kroz novinske članke, oglase, karikature i dokumentarne fotografije, dok donji dio posjetiteljima približava osobne priče arhitekata, urbanista i stanovnika. Preko 200 arhivskih članaka i brojni vizualni materijali prikazuju kako se u javnosti oblikovala slika o naselju i njegovim ljudima.

U sklopu izložbe bit će predstavljeni i novi radovi mladih umjetnika, fotografska serija “Kamen temeljac” Ivana Buvinića te konceptualni rad “Outsourcing” Ivana Gundića u suradnji sa Zlatkom Majsecom. Izložba uključuje i videodokumentaciju kolektivnog performansa Božene Končić Badurine iz 2013. godine te dokumentarne fotografije Renata Glogovčana iz 2003.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Europsko prvenstvo mažoretkinja i 9.Mediteranski kup u znaku PK Barbara i Mažoretkinja Dubrovčan

Objavljeno

prije 1 tjedan

29. rujna 2025.

Objavio/la

David Jolić

Otvoreno Europsko prvenstvo mažoretkinja i 9.Mediteranski kup u organizaciji Europske asocijacije mažoret timova (EMTA), Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT) i Turističke zajednice Grada Novigrada-Cittanove održano je u Istri (Novigrad-Cittanova, 25.-28.09.2025.godine), u Gradskoj sportskoj dvorani.