Povežite se s nama

Vijesti

FOTO Neobična gorička veza između kanala Sava-Odra, Univerzijade i zvijezda Novog vala

Brojne ne toliko poznate, a počesto i zaboravljene detalje iz vremena kad je ići na radnu akciju među mladima ‘bilo IN, k’o što je danas IN biti na Zrću’, otkriva nam uz brojne arhivske fotografije, Dragomir Bokan, koji je kao 20-godišnjak sudjelovao u tada najpopularnijoj radnoj akciji, koja se najvećim dijelom provodila upravo u Gorici!

Objavljeno

na

Dobar, ali itekako spreman za nadogradnju, sustav obrane od poplava na zagrebačkom i goričkom području, i zadnjih dana toliko spominjani spasonosni oteretni kanal, Sava-Odra, kod brojnih je naših starijih ili bolje reći onih u najboljim godinama, probudilo sjećanja na dane njihove mladosti. Kada su u velikom broju kao dobrovoljci na radnim akcijama sudjelovali u njegovoj izgradnji, ali i na svim drugim kapitalnim projektima diljem bivše države.

Ne toliko poznate, a počesto i zaboravljene detalje iz vremena kad je ići na omladinsku radnu akciju ‘bilo IN, k’o što je danas IN biti na Zrću’, otkriva nam Dragomir Bokan, koji je kao 20-godišnjak koordinirao brigadire, danas bi se reklo volontere, na tada najpopularnijoj omladinskoj radnoj akciji Sava, poznatijoj pod skraćenicom ORA SAVA, koja se najvećim dijelom provodila upravo u Gorici, a trajala je od 1960. do 1979.godine.

– Ta je akcija zapravo započela izgradnjom aerodroma Pleso, to je izvodila Hidroelektra, mi smo radili pomoćne poslove, trasiranje i slično, kao i na svim kapitalnim projektima koje su radile državne firme. Nakon poplave u Zagrebu krenulo se u gradnju kanala Sava-Odra, pa se radilo najviše na goričkom području. Tako je i najveće brigadirsko naselje bilo ono u Kosnici, gdje se tijekom tih ljetnih mjeseci smjestilo oko tri tisuće mladih dobrovoljaca. Po smjeni je radilo tisuću mladih, radilo se volonterski, sa 4 obroka na dan, smještajem, odjećom, opremom i besplatnim kulturnim aktivnostima- priča Bokan.

Ilustracija iz knjige ‘Omladinska radna akcija Sava’

Foto: Mladi dobrovoljci kao pomoć pri gradnji ot.kanala Sava-Odra/privatna arhiva, D. Bokan

Ističe kako je za našu Veliku Goricu ta radna akcija bila itekako značajna, ali osim gradnje tog za Zagreb spasonosnog oteretnog kanala, tadašnja gradnja na našem području pokazala se značajnom i za stanovnike Zagreba.

– Mnogi ne znaju da je kompleks Jarun, započeo upravo gradnjom aerodroma Pleso, jer se iz jezera vadio potreban šljunak. To je inače stari tok rijeke Save, koja je prije izgradnje kanala plavila sve do Studentskog centra. Radili smo i sve pokose, ravnanje i navoženje zemlje za goričku obilaznicu. A među zadnjim akcijama je bila za Univerzijadu, koju su izgurali volonteri, brigadiri. Pred kraj rada organizacije, kad je bilo već više strojeva, radili smo na pošumljavanju, čišćenju okoliša. Bile su česte lokalne akcije, poput zalijevanja nasipa, jer za vrijeme suhog razdoblja oni pucaju, to je ozbiljan sustav o kojemu treba stalno brinuti – otkriva.

Foto: ORA-SAVA, 1963.g./Muzej grada Zagreba, autor fotografije nepoznat

Ispričao nam je i koja je to neobična veza između akcija koje su okupljale na tisuće mladih, koji su volonterski obavljali ne baš lake fizičke poslove i nekih od, i dan danas, najvećih zvijezda glazbene scene.

– Te akcije su bile jedna velika i moderna priča, cijeli Novi val je nastao na tome, jer mi smo u naseljima imali pozornice, oko 120 pozornica, pa bi bendovi imali priliku na tim turnejama među mladim dobrovoljcima svirati godišnje i po stotinu koncerata, to im je donijelo veliku popularnost. Tko je sve svirao? Parni valjak, Prljavo kazalište, Bijelo dugme, Bajaga i Instruktori, Film, Rundek i Haustor, ma gotovo svi. Nastupali su i glumci, pjesnici, naši svjetski poznati dizajner Mirko Ilić, pa Sanja Bachrach Krištofić, grafička dizajnerica i povjesničarka umjetnosti, koja je autorica izložbe na temu omladinskih radnih akcija – ispričao nam je.

Foto: Dragomir Bokan u omladinskom naselju u Kosnici tijekom gradnje ot.kanala Sava-Odra/priv.arhiva, D.Bokan

Bokan je na svojoj FB stranici ovih dana, kada je nakon 13 godina goričkim krajem ponovo prošla nabujala Sava, objavom u kojoj opisuje jedan dan u radnoj akciji na izgradnji kanala Sava-Odra izazvao veliku pozornost, a u komentarima nije manjkalo sličnih sjećanja.

‘Traserska služba se dizala u 3:30, brigade su u 5 sati bile na trasi. Nepregledna turopoljska ravnica i korito rijeke u kojoj nema rijeke. Jedva se možeš popeti na nasip. Ljeto, sunce prži, na pustoj ravnici nigdje hlada, nepregledni ogromni nasipi i suho korito. Pjesma se ori s 13 lokacija, 13 brigada sa po 70 ljudi. Najmlađi raznose vodu, pije se i polijeva po glavi. Pola sata pauza za marendu. Mesni doručak, pecivo, Zdenka sir, Fruktal sok. Opet pjesma i oko 13 sati polako se skuplja alat, paliri i traseri. Ručak, tuširanje,tečajevi, koncert i tako 25 dana. Tako se gradio kanal Sava-Odra i zato Zagreb sad ne pliva. U suprotnom Banu Jelačiću bi samo vrh sablje virio iz vode. Zato, molim Vas kad čujete riječ brigadir duboko se naklonite, oni su vrijedni poštovanja. Budite nacionalist,lijevi desni,mislite šta hoćete, ali poštujete rad ljudi koji su vam osigurali spokoj u ovim trenucima. Triput hura za Savske brigadire!’

Screenshot razglednica ORA-SAVA

Foto: Mladi dobrovoljci kao pomoć pri gradnji ot.kanala Sava-Odra/privatna arhiva, D. Bokan

Naš sugovornik, koji je odrastao na zagrebačkoj Knežiji, pola je radnog vijeka proveo u Končaru, a pola kao privatni poduzetnik. Danas umirovljeničke dane provodi vrlo aktivno, kao osnivač i predsjednik međ. udruge Dunavska mreža, kojoj je u fokusu upravo očuvanje naših rijeka, te provođenje i promoviranje volonterskih akcija. Jer, kaže, i u ono doba je mladež bila raskalašena, ali na akcijama se nitko nije isticao, nije bilo bahaćenja, bilo je mladih i iz grada i sa sela, te smatra kako su bile zapravo pravi društveni fenomen tog doba.

– Mislim da nikome ne bi štetilo da se više ulaže u prevenciju, nego li u saniranje posljedica. Koliko se ulaže u udruge za liječenje od raznih ovisnosti, moglo bi se i u volonterske akcije, gdje bi mladi obavljali nešto korisno za zajednicu – zaključuje Dragomir Bokan.

Foto: Dragomir Bokan na Savi 1978.g, s tadašnjom djevojkom, a danas suprugom, Helenom Urek Bokan/priv.arhiva D.B.

Vijesti

Besplatno mjerenje tlaka i šećera povodom Svjetskog dana bolesnika

Objavljeno

na

Objavio/la

Povodom Svjetskog dana bolesnika, koji se obilježava u srijedu, 11. veljače, građanima će u Velikoj Gorici biti omogućeno besplatno mjerenje krvnog tlaka i razine glukoze u krvi.

Mjerenje će se održati od 8 do 10 sati na ulazu u Dom zdravlja Zagrebačke županije u Velikoj Gorici, a provodit će ga patronažne sestre, koje će građanima, uz osnovne zdravstvene provjere, biti na raspolaganju i za kratke savjete o brizi za zdravlje.

 

Nastavite čitati

Vijesti

Odličan start na “Mladom Padovcu” – dvoje goričkih pijanista osvojilo nagrade

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Umjetnička škola Franje Lučića

Međunarodno natjecanje mladih glazbenika “Mladi Padovec” započelo je danas u Novom Marofu, a učenici Umjetničke škole Franje Lučića odmah su se istaknuli.

U klasi nastavnice Ive Šorše natjecali su se Andordni Međugorac i Paula Sučić, a oboje su ostvarili plasman među najbolje.

Međugorac je osvojio prvu nagradu uz drugo mjesto s ukupno 95,83 boda, dok je Sučić također osvojila prvu nagradu, s osvojenih 90,33 boda.

Nastavite čitati

Vijesti

FOTO Održano predavanje o prevenciji moždanog udara povodom Dana crvenih haljina

Objavljeno

na

Objavio/la

Javno predavanje „Zdravim navikama protiv moždanog udara“, povodom obilježavanja Dana crvenih haljina, u organizaciji Udruge VG dijabetičar i Hrvatskog društva za kronične bolesti, održano je jučer (ponedjeljak, 09.02.2026.) u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica .

Velika Gorica, 09.02.2026. Predavanje ”Zdravim navikama protiv moždanog udara”. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Prisutne je u ime organizatora pozdravila Marica Varjačić, predsjednica Udruge VG dijabetičar, istaknuvši važnost kontinuiranog informiranja i osnaživanja građana u području prevencije kroničnih nezaraznih bolesti. Program je dodatno uveličao Pjevački zbor Turopoljska zvona, čiji je nastup dao poseban svečani ton događanju.

Velika Gorica, 09.02.2026. Predavanje ”Zdravim navikama protiv moždanog udara”. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Predavanje je održala dr. sc. Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti, a okupilo je brojne građane zainteresirane za očuvanje kardiovaskularnog zdravlja. Tijekom predavanja istaknuta je važnost zdravih životnih navika u prevenciji moždanog udara i očuvanju kardiovaskularnog zdravlja, uz poseban naglasak na žene i osobe s kroničnim nezaraznim bolestima.

Velika Gorica, 09.02.2026. Predavanje ”Zdravim navikama protiv moždanog udara”. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Velika Gorica, 09.02.2026. Predavanje ”Zdravim navikama protiv moždanog udara”. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Posebno je naglašena uloga pravilne prehrane, redovite tjelesne aktivnosti i izbjegavanja rizičnih ponašanja u očuvanju zdravlja srca i mozga.

Sudionici su imali priliku saznati više o najvažnijim rizičnim čimbenicima, poput povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti, povišenih masnoća u krvi i tjelesne neaktivnosti, ali i o jednostavnim promjenama u svakodnevnim navikama koje mogu značajno smanjiti rizik od moždanog udara.

Velika Gorica, 09.02.2026. Predavanje ”Zdravim navikama protiv moždanog udara”. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

„Prevencija moždanog udara ne započinje u bolnici, nego u svakodnevnim odlukama koje donosimo – od kretanja i prehrane do redovitih kontrola zdravstvenih pokazatelja“, istaknula je dr. sc. Zrinka Mach.

Velika Gorica, 09.02.2026. Predavanje ”Zdravim navikama protiv moždanog udara”. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Nakon predavanja razvila se aktivna rasprava, tijekom koje su sudionici postavljali pitanja vezana uz prepoznavanje simptoma moždanog udara, razlike u simptomima kod žena i muškaraca te važnost pravodobne reakcije.

Velika Gorica, 09.02.2026. Predavanje ”Zdravim navikama protiv moždanog udara”. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Po završetku predavanja, građanima je omogućeno besplatno mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi, čime je dodatno naglašena važnost preventivnih pregleda i ranog otkrivanja rizičnih stanja.

Organizatori poručuju kako su ovakva predavanja važan način približavanja preventivnih poruka građanima te poticaj na usvajanje zdravih životnih navika koje dugoročno štite zdravlje srca i mozga.

(Tekst: Priopćenje za medije, dr.sc. Zrinka Mach)

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Sport

Zaboravljeni identiteti: Kad su Turopoljem harali Partizan, Borac i Proleter…

Mnogi ljubitelji lokalnog nogometa tad nisu bili ni rođeni, ali oni stariji pamte kako su se zvali turopoljski nogometni klubovi u vrijeme bivše države. Imena su to koja su bila prikladna vremenu u kojem se živjelo…

Objavljeno

na

Objavio/la

Kad smo već kod partizana i ustaša, evo malo i turopoljskog nogometa u toj priči. Zašto ne, moderno je… A i svega se čovjek sjeti u tim silnim nogometnim pričama, na nogometnim kavama, s nogometašima i trenerima u društvu.

Jedan od protagonista tih priča, u onim trenucima kad je doma, svakako je i Dean Klafurić. Idealan odabir za gosta u prvoj emisiji “Prva liga” na City radiju u 2026. godini. Teme su bile raznolike, spomenuo je u jednom trenutku “Radnik i Udarnik, odnosno Gorica i Kurilovec”, a nakon toga se tema otvorila sama od sebe.

Fora je već prilično izlizana, ali ako ne znate što je bilo u turopoljskom nogometu u vrijeme bivše države, nek’ vam kaže Klaf.

– Mnogi to ne pamte, ali u vrijeme bivše države većina naših seoskih klubova imala je imena koja su tad bila normalna. Imali smo tako NK Naprijed iz Gradića, NK Budućnost iz moje Donje Lomnice, NK Napredak iz Velike Mlake, čak i NK Partizan iz Lukavca. Budući da se klub iz Laduča u to vrijeme zvao NK Crvena zvijezda, pamtim i okršaje Partizan – Crvena zvijezda usred Lukavca – sa smiješkom se djetinjstva prisjeća Klaf.

NK Radnik ponosno je nosio svoje ime sve do gašenja kluba 2009. godine

Uz Radnik i Udarnik, kao i ove koje je Klaf pobrojao, još je cijeli niz turopoljskih klubova nosio imena prikladna vremenu u kojem se živjelo. U Vukovini je tako lokalne kibice zabavljao NK Borac, u Okuju je uvijek neugodan domaćin bio NK Torpedo, a najstariji klub u Turopolju, iz mjesta koje se zove Turopolje, u to je doba bio NK Proleter. U susjednom Rakitovcu natjecala se NK Mladost, a isto ime nosio je i klub iz Obrezine, koji to nikad nije ni mijenjao.

Tu dolazimo do skupine klubova koji su ostali ono što su bili, a tu spada i NK Polet iz Buševca. U Kobiliću je i tad, kao i sad, egzistirao klub pod nazivom NK Vatrogasac, a na rubu ove kategorije je NK Turopoljac iz Kuča, čije ime ne spada u skupinu režimskih…

Kučani su se dosjetili kako izbjeći “režimsko” ime, pa su klubu 1957. nadjenuli ime NK Turopoljac

Četiri su kluba oduvijek nosila imena svojih toponima, tu grupu čine NK Mraclin, NK Buna, NK Kupa i NK Meštrica, što je bila neobična pojava u tim vremenima. I u bližoj i u široj okolici egzistirali su NK Sloboda iz Bukevja, NK Budućnost iz Leknena, NK Sloga iz Odre, ali i iz Lekenika, NK Bratstvo iz Hrašća, Jedinstvo iz Male Mlake

I baš zato je vrlo posebna priča koja dolazi iz Dubranca. Tamo je, naime, postojao klub kojeg više nema, a zvao se – NK Croatia! Jedini klubovi na svijetu koji su se tako zvali bili su onaj iz Sydneya i ovaj iz Dubranca.

– Staviti ime Croatia i šahovnicu na grb kluba bilo je veliki problem. Nama je tada šahovnica puno značila i svi smo bili zagrizli za ideju Republike Hrvatske. Zbog toga smo proveli i noć u zatvoru, ali nismo posustajali, sve smo prebrodili i na kraju riješili. Uz kompromise, naravno – ispričao je u razgovoru za Kronike Velike Gorice Vinko Pavlečić, jedan od osnivača kluba iz Dubranca.

Kakva vremena…

Nastavite čitati

Obrazovanje

Besplatna edukacija u području sigurnosti informacijskih sustava – prijavi se!

Objavljeno

na

Objavio/la

Veleučilište Velika Gorica poziva na sudjelovanje u programu obrazovanja „Sigurnost informacijskih sustava“.

Sudjelovanje na edukaciji je besplatno za polaznike putem vaučera, a rok za prijave je 15. ožujak 2026.

Program će se provoditi na Veleučilištu Velika Gorica u trajanju od 75 sati, tri puta tjedno po četiri školska sata (utorak, srijeda, četvrtak) od 10:00 do 13:15 sati.

Prva grupa počinje s edukacijom 31. ožujka, a maksimalni broj polaznika po grupi je 14 osoba.

Ovaj program omogućuje stjecanje kompetencija u analiziranju i konfiguriranju zaštite računalne mreže postavljanjem sigurnosnih politika informacijskog sustava, korištenje alata za praćenje mrežnog prometa i kriptografije.

Uspješnom završnom provjerom polaznici stječu 3 CSVET boda i Uvjerenje o usavršavanju za stjecanje mikrokvalifikacije u području sigurnosti informacijskih sustava.

Više o prijavi putem vaučera možete pronaći OVDJE.

Ukoliko ste zainteresirani za sudjelovanje, a ne ostvarujete pravo na korištenje vaučera, cijena prijave iznosi 700 eura, uz uvjet završenog srednjoškolskog obrazovanja.

Prijaviti se možete ispunjavanjem obrasca odnosno klikom na slijedeću poveznicu: Sigurnost informacijskih sustava .

Za dodatne informacije možete se obratiti dr.sc. Davorinu Valenčiću, dipl. ing. el., putem e-maila: [email protected]

Program za stjecanje mikrokvalifikacije „Sigurnost informacijskih sustava“ provodi se prema nastavnom programu Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO), odobrenog od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske, koje je Veleučilištu izdalo dopusnicu za izvođenje programa.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno