Povežite se s nama

Vijesti

FOTO Neobična gorička veza između kanala Sava-Odra, Univerzijade i zvijezda Novog vala

Brojne ne toliko poznate, a počesto i zaboravljene detalje iz vremena kad je ići na radnu akciju među mladima ‘bilo IN, k’o što je danas IN biti na Zrću’, otkriva nam uz brojne arhivske fotografije, Dragomir Bokan, koji je kao 20-godišnjak sudjelovao u tada najpopularnijoj radnoj akciji, koja se najvećim dijelom provodila upravo u Gorici!

Objavljeno

na

Dobar, ali itekako spreman za nadogradnju, sustav obrane od poplava na zagrebačkom i goričkom području, i zadnjih dana toliko spominjani spasonosni oteretni kanal, Sava-Odra, kod brojnih je naših starijih ili bolje reći onih u najboljim godinama, probudilo sjećanja na dane njihove mladosti. Kada su u velikom broju kao dobrovoljci na radnim akcijama sudjelovali u njegovoj izgradnji, ali i na svim drugim kapitalnim projektima diljem bivše države.

Ne toliko poznate, a počesto i zaboravljene detalje iz vremena kad je ići na omladinsku radnu akciju ‘bilo IN, k’o što je danas IN biti na Zrću’, otkriva nam Dragomir Bokan, koji je kao 20-godišnjak koordinirao brigadire, danas bi se reklo volontere, na tada najpopularnijoj omladinskoj radnoj akciji Sava, poznatijoj pod skraćenicom ORA SAVA, koja se najvećim dijelom provodila upravo u Gorici, a trajala je od 1960. do 1979.godine.

– Ta je akcija zapravo započela izgradnjom aerodroma Pleso, to je izvodila Hidroelektra, mi smo radili pomoćne poslove, trasiranje i slično, kao i na svim kapitalnim projektima koje su radile državne firme. Nakon poplave u Zagrebu krenulo se u gradnju kanala Sava-Odra, pa se radilo najviše na goričkom području. Tako je i najveće brigadirsko naselje bilo ono u Kosnici, gdje se tijekom tih ljetnih mjeseci smjestilo oko tri tisuće mladih dobrovoljaca. Po smjeni je radilo tisuću mladih, radilo se volonterski, sa 4 obroka na dan, smještajem, odjećom, opremom i besplatnim kulturnim aktivnostima- priča Bokan.

Ilustracija iz knjige ‘Omladinska radna akcija Sava’

Foto: Mladi dobrovoljci kao pomoć pri gradnji ot.kanala Sava-Odra/privatna arhiva, D. Bokan

Ističe kako je za našu Veliku Goricu ta radna akcija bila itekako značajna, ali osim gradnje tog za Zagreb spasonosnog oteretnog kanala, tadašnja gradnja na našem području pokazala se značajnom i za stanovnike Zagreba.

– Mnogi ne znaju da je kompleks Jarun, započeo upravo gradnjom aerodroma Pleso, jer se iz jezera vadio potreban šljunak. To je inače stari tok rijeke Save, koja je prije izgradnje kanala plavila sve do Studentskog centra. Radili smo i sve pokose, ravnanje i navoženje zemlje za goričku obilaznicu. A među zadnjim akcijama je bila za Univerzijadu, koju su izgurali volonteri, brigadiri. Pred kraj rada organizacije, kad je bilo već više strojeva, radili smo na pošumljavanju, čišćenju okoliša. Bile su česte lokalne akcije, poput zalijevanja nasipa, jer za vrijeme suhog razdoblja oni pucaju, to je ozbiljan sustav o kojemu treba stalno brinuti – otkriva.

Foto: ORA-SAVA, 1963.g./Muzej grada Zagreba, autor fotografije nepoznat

Ispričao nam je i koja je to neobična veza između akcija koje su okupljale na tisuće mladih, koji su volonterski obavljali ne baš lake fizičke poslove i nekih od, i dan danas, najvećih zvijezda glazbene scene.

– Te akcije su bile jedna velika i moderna priča, cijeli Novi val je nastao na tome, jer mi smo u naseljima imali pozornice, oko 120 pozornica, pa bi bendovi imali priliku na tim turnejama među mladim dobrovoljcima svirati godišnje i po stotinu koncerata, to im je donijelo veliku popularnost. Tko je sve svirao? Parni valjak, Prljavo kazalište, Bijelo dugme, Bajaga i Instruktori, Film, Rundek i Haustor, ma gotovo svi. Nastupali su i glumci, pjesnici, naši svjetski poznati dizajner Mirko Ilić, pa Sanja Bachrach Krištofić, grafička dizajnerica i povjesničarka umjetnosti, koja je autorica izložbe na temu omladinskih radnih akcija – ispričao nam je.

Foto: Dragomir Bokan u omladinskom naselju u Kosnici tijekom gradnje ot.kanala Sava-Odra/priv.arhiva, D.Bokan

Bokan je na svojoj FB stranici ovih dana, kada je nakon 13 godina goričkim krajem ponovo prošla nabujala Sava, objavom u kojoj opisuje jedan dan u radnoj akciji na izgradnji kanala Sava-Odra izazvao veliku pozornost, a u komentarima nije manjkalo sličnih sjećanja.

‘Traserska služba se dizala u 3:30, brigade su u 5 sati bile na trasi. Nepregledna turopoljska ravnica i korito rijeke u kojoj nema rijeke. Jedva se možeš popeti na nasip. Ljeto, sunce prži, na pustoj ravnici nigdje hlada, nepregledni ogromni nasipi i suho korito. Pjesma se ori s 13 lokacija, 13 brigada sa po 70 ljudi. Najmlađi raznose vodu, pije se i polijeva po glavi. Pola sata pauza za marendu. Mesni doručak, pecivo, Zdenka sir, Fruktal sok. Opet pjesma i oko 13 sati polako se skuplja alat, paliri i traseri. Ručak, tuširanje,tečajevi, koncert i tako 25 dana. Tako se gradio kanal Sava-Odra i zato Zagreb sad ne pliva. U suprotnom Banu Jelačiću bi samo vrh sablje virio iz vode. Zato, molim Vas kad čujete riječ brigadir duboko se naklonite, oni su vrijedni poštovanja. Budite nacionalist,lijevi desni,mislite šta hoćete, ali poštujete rad ljudi koji su vam osigurali spokoj u ovim trenucima. Triput hura za Savske brigadire!’

Screenshot razglednica ORA-SAVA

Foto: Mladi dobrovoljci kao pomoć pri gradnji ot.kanala Sava-Odra/privatna arhiva, D. Bokan

Naš sugovornik, koji je odrastao na zagrebačkoj Knežiji, pola je radnog vijeka proveo u Končaru, a pola kao privatni poduzetnik. Danas umirovljeničke dane provodi vrlo aktivno, kao osnivač i predsjednik međ. udruge Dunavska mreža, kojoj je u fokusu upravo očuvanje naših rijeka, te provođenje i promoviranje volonterskih akcija. Jer, kaže, i u ono doba je mladež bila raskalašena, ali na akcijama se nitko nije isticao, nije bilo bahaćenja, bilo je mladih i iz grada i sa sela, te smatra kako su bile zapravo pravi društveni fenomen tog doba.

– Mislim da nikome ne bi štetilo da se više ulaže u prevenciju, nego li u saniranje posljedica. Koliko se ulaže u udruge za liječenje od raznih ovisnosti, moglo bi se i u volonterske akcije, gdje bi mladi obavljali nešto korisno za zajednicu – zaključuje Dragomir Bokan.

Foto: Dragomir Bokan na Savi 1978.g, s tadašnjom djevojkom, a danas suprugom, Helenom Urek Bokan/priv.arhiva D.B.

Vijesti

Ne, vaše dijete nije promijenilo broj! Novi pokušaj prijevare

Pozivamo građane da budu oprezni s porukama koje dolaze s nepoznatih brojeva.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Kako smo upozoravali i prije, opet je u toku pokušaj prijevare putem SMS poruka.

„Bok mama, ovo je moj novi broj telefona”. Uz tekst poruke priložena je i internetska poveznica koja vodi na lažnu WhatsApp stranicu.

Riječ je o novoj vrsti prijevare poznatoj kao Smishing, koja predstavlja kombinaciju SMS-a i Phishinga, metode krađe identiteta. Napad se temelji na društvenom inženjeringu, odnosno manipulaciji primatelja poruke kako bi se naveo na otkrivanje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka.

Pozivamo građane da budu oprezni s porukama koje dolaze s nepoznatih brojeva te da nikada ne otvaraju sumnjive poveznice. U slučaju sumnje na prijevaru, preporučuje se prijava policiji ili nadležnim institucijama.

S obzirom na sve učestalije digitalne prijevare, važno je ostati oprezan i ne nasjedati na manipulativne poruke koje iskorištavaju povjerenje i emocije korisnika. Jedini siguran način zaštite jest provjera informacija i izbjegavanje interakcije s neprovjerenim izvorima.

Nastavite čitati

Vijesti

Općina Orle sufinancira izlete za osnovnoškolce, do 120 eura po učeniku!

Sufinanciranje obuhvaća dva ključna izleta za osnovnoškolce.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Općina Orle/Facebook

Općina Orle donijela je odluku o sufinanciranju izleta za osnovnoškolce s područja općine, olakšavajući roditeljima troškove odlaska djece na „Školu u prirodi” i maturalac. Odluku je 1. travnja 2025. donio načelnik Općine Orle Ervin Vujica, a ukupno se iz proračuna izdvaja 4360 eura.

Sufinanciranje obuhvaća dva ključna izleta za osnovnoškolce. Za „Školu u prirodi”, koja će trajati od 2. do 5. lipnja 2025. u Dramlju, Općina Orle osigurava 100 eura po učeniku, što ukupno iznosi 1600 eura. Maturalno putovanje, planirano od 9. do 12. rujna 2025. u organizaciji agencije EUROASAP, sufinancira se sa 120 eura po učeniku, uz ukupni iznos potpore od 2760 eura.

Nastavite čitati

Sport

Pozdrav sa stadiona: Vrata koja se ne javljaju, teren kao tepih i bauštela pod istokom

Radovi su na Gradskom stadionu u punom tijeku: na terenu radi i gradi trener Carević s igračima, uz rub igrališta rade i planiraju ljudi iz škole nogometa, ispod tribine se postavlja keramika, a teren se uređuje i kosi. I sve to iza jednih neobičnih vrata…

Objavljeno

na

Objavio/la

Budući da proljeću očito još nitko nije javio da je stiglo, jer ovih se dana baš i ne ponaša u skladu sa svojom reputacijom, slabo smo se u posljednje vrijeme mogli nauživati sunca. Ovog četvrtka ipak se pojavljivalo, pa se logičnom činila odluka provjeriti što se događa u dijelu grada u kojem vlada – zelenilo. Odnosno, na našem Gradskom stadionu…

I već po dolasku sve govori da su ovdje radovi u tijeku. Gdje god pogledaš, kamo god se okreneš. Na prvom pomoćnom terenu svoje je odrađivala prva momčad, trener Carević i njegov stožer nisu pretjerivali s naporima dan uoči Varaždina, ali svejedno se žestoko radilo. Svoje su dotad već odradili i klinci, nakon čega su se treneri iz škole nogometa okupili na kavi kod Peveca i zadržali u analizi aktualnog trenutka.

Kavu kuha i na stol donosi vedeta NK Vrbovca, srednji Pevecom sin Đuka, koji se usput bavi i tehnološkim iskoracima.

– Stari moj, dokle smo mi došli… – gunđa “Brozović z Kozjače” dok uzima mobitel u ruke i gleda prema vratima ograde.

– Evo, upravo sam nazvao vrata! Evo, imam broj upisan u imenik, lijepo piše “vrata”, ja nazovem i ona se otvore – objašnjava Đuka situaciju u kojoj se našao otkad su zamijenjena vrata na ulasku u kompleks stadiona.

Doduše, dotična vrata nisu baš raspoložena za priču, u slušalicu se čuje samo “korisnik ne može odgovoriti na vaš poziv”, ali zato rade. I otvaraju se brzo i lako, elegantno i šutke. Dovoljno je upisati svoj broj mobitela u sustav i svaki sljedeći poziv širom otvara vrata…

Nedaleko od omiljenoga gradskog nogometnog okupljališta odvija se i druga vrsta posla, i to ispod istočne tribine. Građevinski radovi su ovih dana znali biti i bučni, ali tako to i izgleda kad se radi punom parom. Za početak se uređuju sanitarni čvorovi, uređivat će se i dnevni boravak za igrače, a u sljedećoj fazi i restoran za zajedničke obroke, uredski prostori… Planovi su veliki i ozbiljni, radi se vrlo konkretno i ozbiljno, a ništa drukčije nije ni nekoliko desetaka metara dalje, na samom terenu.

Odmah nakon utakmice protiv Slaven Belupa, a bilo je to još 5. ožujka, krenuli su radovi na sanaciji travnjaka, koji je bio u jako lošem stanju. Nepunih mjesec dana poslije slika je potpuno drukčija.

Proces ide tako da se dijelovi na kojima trave nije bilo, ili je nije bilo dovoljno, doslovno izrežu iz travnjaka. Iskopaju se i pripreme, zemlja se vadi i radi se odgovarajuća podloga, na što dolazi nova trava, koja je naručena od specijalizirane tvrtke. Nakon što se to odradi, potrebna su dva do tri tjedna da trava “odleži” i da se u potpunosti primi. Od početka radova prošla su gotovo četiri tjedna, a to se i vidi.

– Teren je sad top! – zadovoljni su i dečki koji rade na održavanju travnjaka.

Kosilica je u pogonu, jer trava je ponovno gusta i kvalitetna, a to i ne čudi s obzirom na vremenske prilike. Podsijano je dodatnih 150 kilograma trave po cijelome terenu i taman nakon toga krenule su obilne kiše, što je u kombinaciji s povremenim pojavljivanjima sunca bilo sjajno za bujanje vegetacije. Kad se spoji puno vlage i toplije vrijeme, znat će oni koji imaju dvorišta, trava “ludo” raste…

Slijedom svega toga, travnjak će utakmicu protiv Istre 1961 sljedećeg vikenda, cijelih pet tjedana nakon sanacije, biti nešto potpuno drugo od onoga što smo imali dosad. Pa će valjda prestati i priče o “livadi” i “krumpirištu” u Velikoj Gorici. Kad se teren pripremi za utakmicu, bit će to potpuno drukčiji vizualni dojam, ali još je važnije da će teren biti idealan za nogomet.

Vidjevši sve to, sjećajući se ne tako davne prošlosti, sa stadiona smo mogli otići zadovoljni. I preostalo je odraditi samo još jedno.

– Ej, Pevi, odoh ja, daj samo nazovi vrata!

– Evo, opet se ne javljaju… – progunđao je Đuka, ali svejedno su se i ovoga puta širom otvorila.

Nastavite čitati

Vijesti

FOTO Stiže zelenilo u dvorište OŠ Eugena Kvaternika

Sadnice stabala sade se i u školskom dvorištu Osnovne škole Jurja Habdelića.

Objavljeno

na

Objavio/la

Djelatnici VG Komunalca iskoristili su sunčan dan za nastavak ozelenjavanja grada novim sadnicama stabala.

Na red je došla Školska ulica, i to dvorište Osnovne škole Eugena Kvaternika, gdje je započela sadnja novih sadnica stabala, uz vez postojeća vremešna crnogorična stabla, a nove sadnice stižu i u školsko dvorište Osnovne škole Jurja Habdelića. Tako će okoliš ove dvije goričke škole dobiti više od 120 sadnica stabala.

Tijekom idućeg tjedna posadit će se još stotinjak stabala u dvorištu Osnovne škole Nikole Hribara i Osnovne škole Vukovina, dok tridesetak novih stabala već krasi dvorište OŠ Eugena Kumičića. 

Ova nova zasađena stabla osim što će okoliš škole učiniti ljepšim, pridonijet će da učenicima boravak na otvorenom bude ugodniji za druženje i igru. Na ovaj način pokazujemo mladim generacijama koliko je važna briga o okolišu te im želimo stvoriti osjećaj odgovornosti prema prirodi. Do sad smo u gradu posadili više od 3 tisuće stabala, a istim tempom nastavit ćemo i dalje kako bi naš grad učinili ljepšim i ekološki održivijim – poručio je gradonačelnik, koji je danas zajedno s djelatnicima VG Komunalca prionuo sadnji.

Također, Grad Velika Gorica u sklopu projekta ‘Zeleni laboratorij’ za goričke osnovnoškolce organizira edukaciju vezanu uz sadnju stabala, a na kojoj će naučiti sve o ekološkim koristima stabala i njihovoj vrijednosti u gradskim sredinama. 

Podsjetimo kako je planiranje zelene infrastrukture u gradskim središtima izuzetno važno radi podizanje kvalitete života stanovnika jer postiže ravnotežu između urbanog i zelenog prostora.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Obnovljen školski trg srednjoškolskog centra

Investiciju je s 925 tisuća eura u cijelosti financirala Zagrebačka županija.

Objavljeno

na

Završeni su radovi na preuređenju trga ispred srednjoškolskog centra u Velikoj Gorici u kojoj djeluju tri srednje škole; Srednja strukovna i Ekonomska škola te Gimnazija Velika Gorica, a investiciju je s 925 tisuća eura u cijelosti financirala Zagrebačka županija. Školski trg danas je u društvu gradonačelnika Krešimira Ačkara te ravnatelja i ravnateljica škola, obišao zamjenik župana Ervin Kolarec.

–Zagrebačka županija imala je u ovom srednjoškolskom centru tri faze investicije. Prva faza bila je energetska obnova zgrade koja je završila 2021. godine, druga faza je izgradnja Regionalnog centra kompetentnosti u strukovnom obrazovanju u strojarstvu – Industrija 4.0 čiji je nositelj bila Srednja strukovna škola Velika Gorica a radovi su vrijedni 15,5 milijuna eura. Treća faza je investicija u uređenje ovog školskog trga za koji vjerujem da će biti omiljeno mjesto školarcima te novo mjesto okupljanja za društveni život grada Velike Gorice – rekao je Kolarec.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Ravnatelj Srednje strukovne škole Miroslav Antolčić ističe kako školarci rado provode vrijeme školskog odmora upravo na otvorenom, na novom školskom trgu.

–Ovaj projekt se sastoji od dvije faze. Prva je bila rekonstrukcija a druga faza uređenje trga, od hortikulture, urbanog namještaja i rasvjete. Time smo dobili moderan i funkcionalan prostor. Mogu reći da je već sada postalo omiljeno mjesto gdje se učenici druže prije i nakon škole, a za vrijeme odmora cijeli trg je u potpunosti ispunjen našim učenicima – rekao je Antolčić.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Suradnju Županije s Gradom Velikom Goricom na nekoliko velikih projekata pohvalio je gradonačelnik Ačkar.

–Zahvaljujem se i ravnatelju Miroslavu i ravnateljicama Brankici i Vesni na suradnji, te zamjeniku Kolarecu i Zagrebačkoj županiji na podršci da se realizira ovaj projekt uređenja, što su prepoznali važnost da u centru grada imamo ovako lijepo uređen objekt i školski trg. Veselim se i daljnjim projektima koje Grad realizira u suradnji sa Županijom, poput energetske obnove zgrade Doma zdravlja Zagrebačke županije – Ispostave u Velikoj Gorici kao i izgradnji Doma za starije u našem gradu – istaknuo je Ačkar.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Dodajmo kako je Zagrebačka županija za energetsku obnovu zgrade Doma zdravlja osigurala oko 3 milijuna eura, te 3 milijuna eura za realizaciju projekta izgradnje Doma za starije u Velikoj Gorici.

FOTO GALERIJA:

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Reporter 446 - 20.03.2025.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.