Povežite se s nama

Vijesti

FOTO Neobična gorička veza između kanala Sava-Odra, Univerzijade i zvijezda Novog vala

Brojne ne toliko poznate, a počesto i zaboravljene detalje iz vremena kad je ići na radnu akciju među mladima ‘bilo IN, k’o što je danas IN biti na Zrću’, otkriva nam uz brojne arhivske fotografije, Dragomir Bokan, koji je kao 20-godišnjak sudjelovao u tada najpopularnijoj radnoj akciji, koja se najvećim dijelom provodila upravo u Gorici!

Objavljeno

na

Dobar, ali itekako spreman za nadogradnju, sustav obrane od poplava na zagrebačkom i goričkom području, i zadnjih dana toliko spominjani spasonosni oteretni kanal, Sava-Odra, kod brojnih je naših starijih ili bolje reći onih u najboljim godinama, probudilo sjećanja na dane njihove mladosti. Kada su u velikom broju kao dobrovoljci na radnim akcijama sudjelovali u njegovoj izgradnji, ali i na svim drugim kapitalnim projektima diljem bivše države.

Ne toliko poznate, a počesto i zaboravljene detalje iz vremena kad je ići na omladinsku radnu akciju ‘bilo IN, k’o što je danas IN biti na Zrću’, otkriva nam Dragomir Bokan, koji je kao 20-godišnjak koordinirao brigadire, danas bi se reklo volontere, na tada najpopularnijoj omladinskoj radnoj akciji Sava, poznatijoj pod skraćenicom ORA SAVA, koja se najvećim dijelom provodila upravo u Gorici, a trajala je od 1960. do 1979.godine.

– Ta je akcija zapravo započela izgradnjom aerodroma Pleso, to je izvodila Hidroelektra, mi smo radili pomoćne poslove, trasiranje i slično, kao i na svim kapitalnim projektima koje su radile državne firme. Nakon poplave u Zagrebu krenulo se u gradnju kanala Sava-Odra, pa se radilo najviše na goričkom području. Tako je i najveće brigadirsko naselje bilo ono u Kosnici, gdje se tijekom tih ljetnih mjeseci smjestilo oko tri tisuće mladih dobrovoljaca. Po smjeni je radilo tisuću mladih, radilo se volonterski, sa 4 obroka na dan, smještajem, odjećom, opremom i besplatnim kulturnim aktivnostima- priča Bokan.

Ilustracija iz knjige ‘Omladinska radna akcija Sava’

Foto: Mladi dobrovoljci kao pomoć pri gradnji ot.kanala Sava-Odra/privatna arhiva, D. Bokan

Ističe kako je za našu Veliku Goricu ta radna akcija bila itekako značajna, ali osim gradnje tog za Zagreb spasonosnog oteretnog kanala, tadašnja gradnja na našem području pokazala se značajnom i za stanovnike Zagreba.

– Mnogi ne znaju da je kompleks Jarun, započeo upravo gradnjom aerodroma Pleso, jer se iz jezera vadio potreban šljunak. To je inače stari tok rijeke Save, koja je prije izgradnje kanala plavila sve do Studentskog centra. Radili smo i sve pokose, ravnanje i navoženje zemlje za goričku obilaznicu. A među zadnjim akcijama je bila za Univerzijadu, koju su izgurali volonteri, brigadiri. Pred kraj rada organizacije, kad je bilo već više strojeva, radili smo na pošumljavanju, čišćenju okoliša. Bile su česte lokalne akcije, poput zalijevanja nasipa, jer za vrijeme suhog razdoblja oni pucaju, to je ozbiljan sustav o kojemu treba stalno brinuti – otkriva.

Foto: ORA-SAVA, 1963.g./Muzej grada Zagreba, autor fotografije nepoznat

Ispričao nam je i koja je to neobična veza između akcija koje su okupljale na tisuće mladih, koji su volonterski obavljali ne baš lake fizičke poslove i nekih od, i dan danas, najvećih zvijezda glazbene scene.

– Te akcije su bile jedna velika i moderna priča, cijeli Novi val je nastao na tome, jer mi smo u naseljima imali pozornice, oko 120 pozornica, pa bi bendovi imali priliku na tim turnejama među mladim dobrovoljcima svirati godišnje i po stotinu koncerata, to im je donijelo veliku popularnost. Tko je sve svirao? Parni valjak, Prljavo kazalište, Bijelo dugme, Bajaga i Instruktori, Film, Rundek i Haustor, ma gotovo svi. Nastupali su i glumci, pjesnici, naši svjetski poznati dizajner Mirko Ilić, pa Sanja Bachrach Krištofić, grafička dizajnerica i povjesničarka umjetnosti, koja je autorica izložbe na temu omladinskih radnih akcija – ispričao nam je.

Foto: Dragomir Bokan u omladinskom naselju u Kosnici tijekom gradnje ot.kanala Sava-Odra/priv.arhiva, D.Bokan

Bokan je na svojoj FB stranici ovih dana, kada je nakon 13 godina goričkim krajem ponovo prošla nabujala Sava, objavom u kojoj opisuje jedan dan u radnoj akciji na izgradnji kanala Sava-Odra izazvao veliku pozornost, a u komentarima nije manjkalo sličnih sjećanja.

‘Traserska služba se dizala u 3:30, brigade su u 5 sati bile na trasi. Nepregledna turopoljska ravnica i korito rijeke u kojoj nema rijeke. Jedva se možeš popeti na nasip. Ljeto, sunce prži, na pustoj ravnici nigdje hlada, nepregledni ogromni nasipi i suho korito. Pjesma se ori s 13 lokacija, 13 brigada sa po 70 ljudi. Najmlađi raznose vodu, pije se i polijeva po glavi. Pola sata pauza za marendu. Mesni doručak, pecivo, Zdenka sir, Fruktal sok. Opet pjesma i oko 13 sati polako se skuplja alat, paliri i traseri. Ručak, tuširanje,tečajevi, koncert i tako 25 dana. Tako se gradio kanal Sava-Odra i zato Zagreb sad ne pliva. U suprotnom Banu Jelačiću bi samo vrh sablje virio iz vode. Zato, molim Vas kad čujete riječ brigadir duboko se naklonite, oni su vrijedni poštovanja. Budite nacionalist,lijevi desni,mislite šta hoćete, ali poštujete rad ljudi koji su vam osigurali spokoj u ovim trenucima. Triput hura za Savske brigadire!’

Screenshot razglednica ORA-SAVA

Foto: Mladi dobrovoljci kao pomoć pri gradnji ot.kanala Sava-Odra/privatna arhiva, D. Bokan

Naš sugovornik, koji je odrastao na zagrebačkoj Knežiji, pola je radnog vijeka proveo u Končaru, a pola kao privatni poduzetnik. Danas umirovljeničke dane provodi vrlo aktivno, kao osnivač i predsjednik međ. udruge Dunavska mreža, kojoj je u fokusu upravo očuvanje naših rijeka, te provođenje i promoviranje volonterskih akcija. Jer, kaže, i u ono doba je mladež bila raskalašena, ali na akcijama se nitko nije isticao, nije bilo bahaćenja, bilo je mladih i iz grada i sa sela, te smatra kako su bile zapravo pravi društveni fenomen tog doba.

– Mislim da nikome ne bi štetilo da se više ulaže u prevenciju, nego li u saniranje posljedica. Koliko se ulaže u udruge za liječenje od raznih ovisnosti, moglo bi se i u volonterske akcije, gdje bi mladi obavljali nešto korisno za zajednicu – zaključuje Dragomir Bokan.

Foto: Dragomir Bokan na Savi 1978.g, s tadašnjom djevojkom, a danas suprugom, Helenom Urek Bokan/priv.arhiva D.B.

Vijesti

Kako urediti dom za Uskrs – Ana Novak iz White Poppya donosi jednostavne ideje koje svatko može napraviti

Objavljeno

na

Objavio/la

Razgovarala: Gianna Kotroman

Uskrs je idealno vrijeme za osvježavanje doma, a vlasnica poznate goričke cvjećarnice White Poppy, Ana Novak,  podijelila je praktične savjete za ukrašavanje prostora. Prema njezinim riječima, za atraktivan, ali jednostavan dekor dovoljno je nekoliko osnovnih elemenata, zdjela, tanjur ili čaša, malo mahovine, vjenčić od šiba i pisanice.

“Svakako bi bilo lijepo uzeti neku lijepu zdjelu ili dekorativni tanjur. Na njega možemo staviti neki vjenčić od šiba, stavimo komadić spužve, koju možemo prekriti mahovinom. U spužvu možemo napiknuti malo ljepše šibe na koje se vješaju pisanice. Pored grana bi bilo lijepo staviti neku uskršnju dekoraciju, neki mali detalj, što bi moglo lijepo za vidjeti”, preporučuje Ana.

Foto: Gianna Kotroman/Cityportal

Za one koji preferiraju minimalizam, kaže, dovoljna je i mala čaša.

“Ako ste više za nešto manje, možete uzeti čašu, staviti neku malu dekoraciju ili vjenčić, a unutra može biti pisanica s granama, također s mašnom, što je također jako lijepo”, zaključila je.

Nastavite čitati

Sport

Osam medalja za Karate klub Velika Gorica na turniru u Rijeci

U konkurenciji 637 natjecatelja iz četiri države, Karate klub Velika Gorica osvojio je tri zlata, dva srebra i tri bronce.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Karate klub Velika Gorica/FB

Karate klub Velika Gorica ostvario je odličan rezultat na međunarodnom turniru TAD CUP, održanom u nedjelju 29. ožujka u Rijeci, u sportskoj dvorani Zamet. Velikogoričani su nastupili s devet boraca u 14 kategorija, a kući su se vratili s čak osam medalja, tri zlatne, dvije srebrne i tri brončane. Turnir je okupio 637 natjecatelja iz 66 klubova iz Austrije, Slovenije, Italije i Hrvatske.

Najuspješniji član velikogoričke ekipe bio je Nikola Huzjak, koji je osvojio zlato u kategoriji U21 (-75 kg), a uz to je dodao i broncu među juniorima U18 (-76 kg). Do najvišeg postolja stigli su i Vito Hulina, zlatni u kategoriji juniori U18 (-61 kg), te Ita Noršić, koja je slavila u uzrastu U14 (-57 kg).

Srebrne medalje za Veliku Goricu osvojile su Ena Lukačić u kategoriji U14 (-52 kg) te Franka Jerkin u kategoriji juniorke (-53 kg). Jerkin je pritom nastup završila s dvije medalje jer je osvojila i broncu u uzrastu U14 (-54 kg).

Broncu su izborili Sara Banović u kategoriji U14 (-57 kg) te već spomenuti Huzjak u juniorskoj konkurenciji.

Na turniru su nastupile i Mia Čunčić, Sara Stojaković i Matea Kordić, no ovoga puta ostale su bez plasmana na postolje.

Nastavite čitati

Vijesti

Otvorena tri obnovljena vatrogasna doma u okolici Petrinje

Obnova ova tri doma vrijedna je nešto više od 600 tisuća eura te je obuhvatila sanaciju, konstruktivne zahvate i potpunu modernizaciju objekata.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sisačko-moslavačka županija

Na području Petrinje svečano su otvoreni obnovljeni domovi dobrovoljnih vatrogasnih društava Prnjavor Čuntićki, Taborište i Budičina, čime je nastavljen opsežan proces obnove vatrogasne infrastrukture nakon potresa.

Riječ je o dijelu najvećeg ulaganja u vatrogastvo na području Sisačko-moslavačke županije. Prema projektu koji je pokrenut na inicijativu župana Ivana Celjaka, iz državnog proračuna osigurano je više od 12 milijuna eura za obnovu ukupno 41 vatrogasnog objekta stradalog u potresu. Dosad je završena obnova njih 26 na području županije.

Na području grada Petrinje dosad je dovršeno pet obnovljenih objekata, dok se završetak još tri očekuje u narednom razdoblju. Ukupna vrijednost obnove svih DVD-ova na području grada procjenjuje se na 3,2 milijuna eura. Govoreći na otvorenju, župan Celjak čestitao je vatrogascima i mještanima triju naselja te naglasio njihovu dugogodišnju ulogu u očuvanju zajedništva i spremnosti na pomoć u kriznim situacijama. Istaknuo je i širi značaj dobrovoljnih vatrogasnih društava u ruralnim sredinama:

„Ovo nisu samo vatrogasni domovi, ovo su domovi svih mještana. Često kada govorimo o vatrogascima prva pomisao je da vatrogasci gase vatru, ali vi ste puno više od toga, vi ste nositelji društvenog života u svim našim ruralnim područjima. Vi okupljate mještane svih generacija, posebno djecu koja kroz vatrogastvo razvijaju disciplinu, odgovornost i pomaganje drugima. Vi kroz vatrogastvo motivirate djecu da se zbliže i još više povežu s mjestom u kojem žive. Vatrogasci često riskiraju svoje živote za našu sigurnost, a mi im vraćamo povijesnim ulaganjima u vatrogastvo“, istaknuo je župan Celjak.

DVD Prnjavor Čuntićki djeluje od 1982., s prekidom tijekom Domovinskog rata, a ponovno je aktiviran 2004. godine i danas ima više od 30 članova. Taborište, koje postoji još od 1936., a kao samostalno društvo od 1954., okuplja više od sto članova i ima važnu ulogu u lokalnoj zajednici. Budičina je najstarije od tri društva, osnovano 1927. godine, te danas broji oko 70 članova, s posebnim naglaskom na rad s mladima.

Obnova ova tri doma vrijedna je nešto više od 600 tisuća eura te je obuhvatila sanaciju, konstruktivne zahvate i potpunu modernizaciju objekata.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Vlada potvrdila snažan razvoj Velike Gorice i darovala zemljište vrijedno više od 31 milijun eura

Nova zona smještena je uz autocestu A11 Zagreb–Sisak te državnu cestu D31, svega nekoliko kilometara od centra Velike Gorice, što je čini posebno privlačnom za investitore i logističke aktivnosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Mario Žilec

Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici donijela odluku kojom se Gradu Velikoj Gorici daruje državno zemljište namijenjeno razvoju Gospodarske zone Kušanec–Istok, čime je projekt vrijedan više od 31 milijun eura dobio ključno institucionalno „zeleno svjetlo”. Riječ je o području koje bi trebalo otvoriti prostor za nova ulaganja, zapošljavanje i dugoročno jačanje lokalnog gospodarstva.

Odluka je donesena nakon što su ispunjeni propisani uvjeti, a cijeli proces, kako je pojašnjeno na sjednici, došao je pred Vladu zbog procijenjene vrijednosti zemljišta koja prelazi zakonski prag od 25 milijuna eura.

Ministar Branko Bačić istaknuo je kako se radi o zahvatu koji obuhvaća 51,6 hektara te ukupnu vrijednost zemljišta od 31,6 milijuna eura. Naglasio je i da su prethodno morali biti ispunjeni jasni kriteriji na razini Grada.

“Grad Velika Gorica prethodno je morao ispuniti dva uvjeta. Prvo je da je Gradsko vijeće donijelo Odluku o osnivanju gospodarske zone, a drugi uvjet je bio popunjenost do 80% izgrađenosti postojećih zona. Kako su oba uvjeta ispunjena, stečeni su uvjeti da Vlada RH daruje Velikoj Gorici ovu značajnu gospodarsku zonu, a obveza Grada je komunalno opremiti te isparcelirati tu zonu i u roku od pet godina početi je privoditi svrsi”, istaknuo je ministar Branko Bačić.

‘Otvorili smo prostor za novu fazu razvoja našega grada’

Podsjetimo, ideja o novoj gospodarskoj zoni nije novijeg datuma. Gradsko vijeće Velike Gorice je još 2024. godine jednoglasno prihvatilo osnivanje zone, na inicijativu gradonačelnika Krešimir Ačkar. Odluka je tada donesena zbog sve izraženijeg interesa investitora te činjenice da su postojeće poslovne zone, poput Rakitovca i Meridian 16, već dosegle visoku razinu popunjenosti. Gradonačelnik Ačkar pritom naglašava da se radi o strateškom projektu za budući razvoj grada: “Ova odluka nije došla slučajno. Ona je rezultat kontinuiranog zalaganja da Velika Gorica ostane među vodećim gradovima po pitanju investicija i gospodarskog razvoja. Iskoristili smo priliku koja nam se pružila kroz državnu imovinu i time otvorili prostor za novu fazu razvoja našega grada. Zona Kušanec–Istok donijet će nova radna mjesta, dodatno osnažiti naše gospodarstvo i dugoročno povećati prihode gradskog proračuna, kako bi sve zahtjeve naših sugrađana riješili na što adekvatniji način. Ovom prilikom želio bi još jednom zahvaliti Vladi Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom Andrejom Plekovićem, kao i resornom ministru Branku Bačiću na stalnoj podršci i izvrsnoj suradnji koju Grad Velika Gorica ima s državnom razinom”, rekao je gradonačelnik Ačkar.

Nova zona prostirat će se na približno 52 hektara zemljišta, a njezina prednost je, između ostalog, i iznimno povoljan prometni položaj. Smještena je uz autocestu A11 Zagreb–Sisak te državnu cestu D31, svega nekoliko kilometara od centra Velike Gorice, što je čini posebno privlačnom za investitore i logističke aktivnosti.

Ovom Vladinom odlukom formalno su otvoreni svi preduvjeti za početak provedbe projekta koji bi u sljedećem razdoblju trebao donijeti nove gospodarske prilike i dodatno ojačati razvoj Velike Gorice.

Nastavite čitati

Najave

“Matijaš grabancijaš dijak” po prvi put u Buševcu – rezervacija obavezna

Ulaz uz dobrovoljni prilog.

Objavljeno

na

Objavio/la

Pučko kazalište Ogranka Seljačke sloge Buševec premijerno će izvesti predstavu „Matijaš grabancijaš dijak“ u ponedjeljak, 6. travnja 2026. (Uskrsni ponedjeljak) u 19 sati u Domu kulture Buševec.

Riječ je o scenskoj adaptaciji poznatog djela Tituša Brezovačkog, napisanog prije više od dva stoljeća, koje i danas zadržava prepoznatljivu aktualnost kroz humor i društvenu kritiku.

Režiju predstave potpisuje Irena Rožić, dok je prilagodbu dramskog teksta napravio Ivan Rožić. U predstavi nastupaju glumci Pučkog kazališta: Nenad Lukić u ulozi Matijaša grabancijaša dijaka, Saša Robić kao Smolko te Dario Kovačić kao Vuksan.

Ulaz je moguć uz dobrovoljni prilog, a mjesto se može rezervirati putem telefona na broj 098 829 907 (Nenad).

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno