Gazda Ilija Karamatić nastavlja svoj projekt s HNK Goricom, klubom koji je od sredine listopada prošle godine u njegovu vlasništvu, a novi korak donijet će i još neke nove ljude. Bit će tako kako bi Gorica postala još jači, bolji, snažniji, bolje organiziran klub, ali i zato što dio ljudi iz dosadašnje postavi odlazi svojim putem. Vrijedi to i za svlačionicu, i za kabinu stručnog stožera, i za urede.

Za početak, nakon isteka ugovora igrači Gorice više nisu Mateo Leš i Ivan Fiolić, koji će potražiti nove sredine. U svoje tri velikogoričke sezone Leš je upisao 79 nastupa u dresu “ponosa grada”, upisavši pritom i dvije asistencije. Fiolić je u Gorici proveo dvostruko manje vremena, sezonu i pol, u kojima je upisao 27 nastupa, a sad izlazi na nogometno tržište.

Na njemu bi se mogao naći i Elvir Duraković, koji je pao u drugi plan i slobodan je u potrazi za novim klubom, a posudba je istekla Žanu Trontelju, kojeg je Gorica imala pravo i otkupiti. Zasad nije poznato je li to i učinila… Svoju bi posudbu iz Poljske mogao nastaviti Muhamed Šahinović, rezervni vratar, dok je ugovor istekao Darijanu Žarkovu.

Ugovor istječe i kapetanu Jurici Prširu, no njegova situacija je specifična s obzirom da taj ugovor traje do 31. kolovoza. Takav je ugovor dogovoren kod potpisa posljednjeg produženja ugovora, u vrijeme bivše uprave, a ova sadašnja tog se datuma na ugovoru drži. I Pršir će, kako sad stvari stoje, s Goricom proći pripreme, možda i krenuti u prvenstvo, a onda prvog dana rujna otići kao slobodan igrač. Druga je opcija da netko od zainteresiranih klubova otkupi ta dva mjeseca ugovora, što će reći da je situacija – krajnje komplicirana.

Što se dolazaka tiče, u kuloarima se spominjalo ime napadača Vukovara Jakova Puljića, ali sad su sve glasnije priče kako je iskusni ofenzivac ipak zaobišao Veliku Goricu i skrasio se na Rujevici, budući da je navodno pred potpisom za Rijeku. Druga imena se ne spominju, a aktivnosti na tržištu ovisit će zasigurno i o mogućim odlascima najatraktivnijih eksponata poput Ikera Poze i Ante Kavelja.

Što se odlazaka iz klupskih ureda tiče, opet pričamo o bivšim kapetanima. Matija Dvorneković zvani Nindža, naime, više nije zaposlenik kluba nakon isteka ugovora, posvetit će se nekim drugim stvarima, malo se odmaknuti od nogometa i time završiti ovu svoju eru u voljenom klubu, koja se iz igračkih dana prenijela na posljednje četiri godine u ulozi team managera.

Matija Dvorneković s Goricom je ušao u prvu ligu, bio je i kapetan, a dosad je bio i team manager… Foto: Jurica Galoić/PIXSELL

Od HNK Gorice se oprostila i glasnogovornica Marta Jurenić, koje je u klubu bila posljednjih osam godina, a u ulozi glasnogovornice u prvom dijelu sezone naslijedila Larisu Krizmanić. U klubu će tako tražiti novo rješenje za tu poziciju, baš kao što će tražiti novo rješenje i za posao koji je odrađivao Dvorneković. U tom drugom slučaju, priča se, rješenje bi moglo biti vrlo zanimljivo, ali pričekajmo još malo službene objave, oproštaje, pozdrave…

U svakom slučaju, Gorica ide dalje, a momčad će se s odmora vratiti 22. lipnja. Bit će vrlo zanimljivo vidjeti kako će izgledati kadar koji će se javiti na prozivku trenera Marija Carevića. U njegovu stožeru, kad smo već kod odlazaka, više neće biti Mensur Mujdža, dugogodišnji pomoćnik i trener u omladinskoj školi. I on ide svojim, nekim drugim putem, u potragu za prilikama koje će se, ne sumnjamo, otvarati.

U Zagrebu je 31. svibnja održano Svjetsko prvenstvo u poeziji , međunarodni književni festival koji je prvi put svoje mjesto našao u Hrvatskoj. Među nagrađenim autorima našla se i velikogorička književnica Zdenka Mlinar, koja je priznanje osvojila za tri poetska rada posvećena miru i ljubavi.

“Velika mi je čast i ove godine, od strane stručnog žirija Svjetskog prvenstva u poeziji i predsjednika Svjetske književne asocijacije Trandafira Simpetrua, biti prepoznata i nagrađena za svoj rad. Tim više jer je festival Svjetskog šampionata po prvi put održan u Hrvatskoj i na Dan Grada Zagreba”, rekla je književnica.

Mlinar je za svoj rad primila plaketu, pehar i medalju te uvrštenje u antologiju.

Festival je održan u Albanskom kulturnom centru u organizaciji Društva albanskih umjetnika Hrvatske DEA, a uz dodjelu nagrada predstavljena je i međunarodna antologija “World Poetry Championship, Poetry – The Voice of Humanity”, u kojoj su zastupljeni nagrađeni autori.

Nagrada iz Zagreba stigla je samo dan nakon što joj je nakladnička kuća “Planjax-comerc” iz Tešnja dodijelila plaketu “Brončani stih” za pjesmu “Pruži ruku ljubavi”.

Rukometaši Gorice ušli su u samu završnice sezone za pamćenje, ali ne bi baš voljeli da je pred njima još samo šezdeset minuta. U tijeku je borba za treće mjesto u prvenstvu, u koje su Gorica i Nexe donijeli po dva boda iz Lige za prvaka, da bi u prvoj utakmici doigravanja Nexe u petak slavio 34-26 i došao do četiri boda u seriji u kojoj je cilj osvojiti ih šest.

Marko Karaula opet je predvodio Goricu s osam golova, Hrvoje Ceković dodao je četiri, Mlakar i Starčević po tri, ali prava šansa ovoga puta nije postojala. Našičani su imali i dvoznamenkastu prednost i do pobjede došli neusporedivo jednostavnije nego u polufinalu Kupa koji dan ranije. Novu priliku Gorica će imati u srijedu od 19 sati u svojoj dvorani, a sve osim poraza donijelo bi još najmanje jednu utakmicu u Našicama.

Međutim, bez obzira na to kako će ova serija završiti, iza Gorice je zaista sjajna sezona. Plasman u Europu i polufinale Kupa u ovim su okolnostima maksimum koji Gorica može ostvariti, ali već sljedeće sezone mogla bi se tražiti prilika za dodatni iskorak.

Naime, Gorica će u novu europsku avanturu, ali i novu sezonu domaćeg prvenstva, krenuti s kadrom koji će biti vrlo sličan aktualnom, jer svi važni igrači ostaju i dalje u klubu, a u pripremi su i pojačanja koja bi trebala nadograditi cijelu priču.

– Dogovorena su dva velika pojačanja, navijači će biti jako zadovoljni… – došapnuli su iz kluba, zasad ne želeći otkriti o kojim se igračima radi.

Dostupne informacije kažu da se radi o jednom ozbiljnom igraču na krilu i jednom vanjskom igraču, koji bi trebao upotpuniti taj dio momčadi, i ovako jako dobro popunjen s Karaulom, Neralićem, Grubišićem, Lopcem, Pittom… Tajanstveni, ali zadovoljan smiješak koji se ukaže na licu kad se najavljuje zasad neimenovana pojačanja kaže da se radi o vrlo zanimljivim imenima, a u danima pred nama trebali bismo doznati i tko se to krije iza ovih najava.

– U svakom slučaju, Gorice će s njima dvojicom biti bolja momčad – uvjereni su iz kluba.

Zvuči jako dobro…

Od 1. lipnja pa sve do 31. listopada na snazi je zabrana paljenja vatre i lakozapaljivih materijala na otvorenom prostoru, upozorava PU Zagrebačka. Kako dolaze topliji dani i sve više boravka u prirodi, podsjeća se da se upravo u ovom razdoblju najčešće događaju požari zbog nepažnje.

Zabrana se odnosi na spaljivanje suhe trave i raslinja, ali i na roštiljanje te bilo kakvo loženje vatre na otvorenom gdje to nije izričito dopušteno. Iz policije upozoravaju da se požari u ovakvim uvjetima lako mogu proširiti i izmaknuti kontroli, posebno kada puše vjetar i kada je teren suh

Kazne svakako nisu male. Za izazivanje požara propisane su novčane kazne od 1.990 do 19.900 eura ili zatvor do 60 dana. Ako je riječ o nehatu, kazne idu od 260 do 1.990 eura, dok neprijavljivanje požara može koštati od 130 do 1.990 eura. Uz to, u težim slučajevima moguće je i kazneno odgovaranje.

Policija podsjeća da se spaljivanje biljnog otpada smije provoditi samo uz stroga pravila, od izbora sigurnog mjesta, udaljenog od objekata i električnih vodova, do obaveznog čišćenja terena i stalnog nadzora vatre. Ključno je da se vatra ne ostavlja ni u jednom trenutku bez kontrole te da se potpuno ugasi prije napuštanja mjesta.

Posebno se naglašava zabrana loženja vatre i radova koji stvaraju iskre, poput zavarivanja, u rizičnim uvjetima. Isto tako, građanima se savjetuje i da ne bacaju opuške, ne ostavljaju zapaljive materijale na suncu te da paze da ne blokiraju pristup vatrogascima i interventnim vozilima.

U slučaju požara, građani se pozivaju da odmah nazovu 192, jer brza reakcija može spriječiti veće štete i tragedije.

Velika Gorica bila je domaćin 19. međunarodne konferencije Dani kriznog upravljanja 2026. (DKU 2026), koja je okupila vodeće domaće i strane stručnjake iz područja sigurnosti, znanosti, tehnologije i javnih politika s ciljem razmjene znanja i pronalaženja odgovora na sve složenije krizne izazove suvremenog društva.

Ovogodišnje izdanje održano je u okolnostima obilježenima geopolitičkim nestabilnostima, klimatskim promjenama, energetskim izazovima i ubrzanim tehnološkim razvojem. Sudionici su istaknuli kako se današnje krize više ne pojavljuju izolirano, već se međusobno preklapaju i pojačavaju, zbog čega tradicionalni modeli upravljanja rizicima više nisu dostatni.

Dekanica Veleučilišta Velika Gorica Tamara Čendo Metzinger izrazila je zadovoljstvo što je konferencija ponovno održana upravo u Velikoj Gorici, posebno naglasivši međunarodnu dimenziju događanja.

– Veseli me što smo ovu konferenciju organizirali u našoj Velikoj Gorici. Posebno mi je zadovoljstvo što na ovogodišnjoj konferenciji sudjeluju studenti Veleučilišta Velika Gorica, kao i studenti te nastavnici iz Portugala, Estonije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Rumunjske, Nizozemske, Španjolske i Poljske. Govoreći o aktualnom trenutku u kojem se konferencija održavala, Čendo Metzinger upozorila je na brojne promjene koje oblikuju suvremeni svijet.

– I ove godine Konferenciju organiziramo u vrijeme koje je obilježeno složenom geopolitičkom situacijom. U vrijeme brzih promjena, razvoja i primjene novih tehnologija u svim područjima rada, klimatskih promjena, energetskoj nestabilnosti i brojnim drugim ugrozama koje na specifične načine utječu na svijet i društvo u kojem živimo, ali istovremeno i oblikuju društvo koje ostavljamo budućim generacijama.

Ravnatelj civilne zaštite RH Neven Karas istaknuo je kako suvremeno sigurnosno okruženje zahtijeva drukčiji pristup upravljanju krizama te snažniju suradnju svih relevantnih dionika.

– Ovo je prilika podsjetiti da se u današnje vrijeme, kada se krize više ne događaju izolirano, kad se prelijevaju preko granica sektora i sustava, sigurnost nije stanje nego proces koji zahtjeva stalno učenje, prilagodbu i zajedničko djelovanje. Hrvatska, kao dio europskog i globalnog sigurnosnog prostora, suočava se s istim izazovima kao i ostatak svijeta. Stoga, tradicionalni model upravljanja krizama više nije dovoljan. Naglasak se stavlja na otpornost, na horizontalnu i vertikalnu koordinaciju, a bez zajedničkog djelovanja svih relevantnih institucija, lokalne i državne razine, operativnih snaga i politike, ne možemo niti govoriti o učinkovitom upravljanju krizama.

O važnosti zajedničkog djelovanja na europskoj razini govorila je i Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Naglasila je kako su prirodne katastrofe i druge krize podsjetnik na potrebu međusobne solidarnosti država članica.

– Potres ne pita jesmo li već iscrpljeni od borbe protiv inflacije, požar ne čeka da vjetar završi, a upravo tu otpornost na razini Europske unije gradimo zajedno. Vidljivo je kako pomažemo jednim drugima u kriznim situacijama i u situacijama velikih katastrofa, a Hrvatska je dio te mreže i kao primatelj i kao donator.

Govoreći o klimatskim politikama Europske unije, Ujević je poručila da Europa ne odustaje od svojih dugoročnih ciljeva.

– Često smo pitani ostajemo li kao Europa na našim klimatskim ciljevima koje smo si zadali, koji su u našim zakonima. Moj odgovor je da ostajemo i razmišljamo kako ćemo ih što bolje provesti u novoj geopolitički situaciji i kroz nove geopolitičke izazove.

Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar istaknuo je kako su znanje, suradnja i kontinuirano usavršavanje ključni za uspješno suočavanje s krizama.

– Krizno upravljanje je jedno od najvažnijih područja suvremenog društva. Ono nas uči kako predvidjeti rizik, pripremiti se za izazove i zajednički odgovoriti na situacije koje ne možemo uvijek spriječiti. Također, razvijena znanja, suradnje i kontinuirano usavršavanje važniji su nego ikada.

Konferencija DKU 2026 još je jednom potvrdila svoju ulogu važnog mjesta susreta stručnjaka, donositelja odluka, znanstvenika i studenata, koji zajedničkim radom nastoje razvijati otpornije sustave i učinkovitije odgovore na izazove koji obilježavaju današnje vrijeme.