Povežite se s nama

Vijesti

FOTO Neobična gorička veza između kanala Sava-Odra, Univerzijade i zvijezda Novog vala

Brojne ne toliko poznate, a počesto i zaboravljene detalje iz vremena kad je ići na radnu akciju među mladima ‘bilo IN, k’o što je danas IN biti na Zrću’, otkriva nam uz brojne arhivske fotografije, Dragomir Bokan, koji je kao 20-godišnjak sudjelovao u tada najpopularnijoj radnoj akciji, koja se najvećim dijelom provodila upravo u Gorici!

Objavljeno

na

Dobar, ali itekako spreman za nadogradnju, sustav obrane od poplava na zagrebačkom i goričkom području, i zadnjih dana toliko spominjani spasonosni oteretni kanal, Sava-Odra, kod brojnih je naših starijih ili bolje reći onih u najboljim godinama, probudilo sjećanja na dane njihove mladosti. Kada su u velikom broju kao dobrovoljci na radnim akcijama sudjelovali u njegovoj izgradnji, ali i na svim drugim kapitalnim projektima diljem bivše države.

Ne toliko poznate, a počesto i zaboravljene detalje iz vremena kad je ići na omladinsku radnu akciju ‘bilo IN, k’o što je danas IN biti na Zrću’, otkriva nam Dragomir Bokan, koji je kao 20-godišnjak koordinirao brigadire, danas bi se reklo volontere, na tada najpopularnijoj omladinskoj radnoj akciji Sava, poznatijoj pod skraćenicom ORA SAVA, koja se najvećim dijelom provodila upravo u Gorici, a trajala je od 1960. do 1979.godine.

– Ta je akcija zapravo započela izgradnjom aerodroma Pleso, to je izvodila Hidroelektra, mi smo radili pomoćne poslove, trasiranje i slično, kao i na svim kapitalnim projektima koje su radile državne firme. Nakon poplave u Zagrebu krenulo se u gradnju kanala Sava-Odra, pa se radilo najviše na goričkom području. Tako je i najveće brigadirsko naselje bilo ono u Kosnici, gdje se tijekom tih ljetnih mjeseci smjestilo oko tri tisuće mladih dobrovoljaca. Po smjeni je radilo tisuću mladih, radilo se volonterski, sa 4 obroka na dan, smještajem, odjećom, opremom i besplatnim kulturnim aktivnostima- priča Bokan.

Ilustracija iz knjige ‘Omladinska radna akcija Sava’

Foto: Mladi dobrovoljci kao pomoć pri gradnji ot.kanala Sava-Odra/privatna arhiva, D. Bokan

Ističe kako je za našu Veliku Goricu ta radna akcija bila itekako značajna, ali osim gradnje tog za Zagreb spasonosnog oteretnog kanala, tadašnja gradnja na našem području pokazala se značajnom i za stanovnike Zagreba.

– Mnogi ne znaju da je kompleks Jarun, započeo upravo gradnjom aerodroma Pleso, jer se iz jezera vadio potreban šljunak. To je inače stari tok rijeke Save, koja je prije izgradnje kanala plavila sve do Studentskog centra. Radili smo i sve pokose, ravnanje i navoženje zemlje za goričku obilaznicu. A među zadnjim akcijama je bila za Univerzijadu, koju su izgurali volonteri, brigadiri. Pred kraj rada organizacije, kad je bilo već više strojeva, radili smo na pošumljavanju, čišćenju okoliša. Bile su česte lokalne akcije, poput zalijevanja nasipa, jer za vrijeme suhog razdoblja oni pucaju, to je ozbiljan sustav o kojemu treba stalno brinuti – otkriva.

Foto: ORA-SAVA, 1963.g./Muzej grada Zagreba, autor fotografije nepoznat

Ispričao nam je i koja je to neobična veza između akcija koje su okupljale na tisuće mladih, koji su volonterski obavljali ne baš lake fizičke poslove i nekih od, i dan danas, najvećih zvijezda glazbene scene.

– Te akcije su bile jedna velika i moderna priča, cijeli Novi val je nastao na tome, jer mi smo u naseljima imali pozornice, oko 120 pozornica, pa bi bendovi imali priliku na tim turnejama među mladim dobrovoljcima svirati godišnje i po stotinu koncerata, to im je donijelo veliku popularnost. Tko je sve svirao? Parni valjak, Prljavo kazalište, Bijelo dugme, Bajaga i Instruktori, Film, Rundek i Haustor, ma gotovo svi. Nastupali su i glumci, pjesnici, naši svjetski poznati dizajner Mirko Ilić, pa Sanja Bachrach Krištofić, grafička dizajnerica i povjesničarka umjetnosti, koja je autorica izložbe na temu omladinskih radnih akcija – ispričao nam je.

Foto: Dragomir Bokan u omladinskom naselju u Kosnici tijekom gradnje ot.kanala Sava-Odra/priv.arhiva, D.Bokan

Bokan je na svojoj FB stranici ovih dana, kada je nakon 13 godina goričkim krajem ponovo prošla nabujala Sava, objavom u kojoj opisuje jedan dan u radnoj akciji na izgradnji kanala Sava-Odra izazvao veliku pozornost, a u komentarima nije manjkalo sličnih sjećanja.

‘Traserska služba se dizala u 3:30, brigade su u 5 sati bile na trasi. Nepregledna turopoljska ravnica i korito rijeke u kojoj nema rijeke. Jedva se možeš popeti na nasip. Ljeto, sunce prži, na pustoj ravnici nigdje hlada, nepregledni ogromni nasipi i suho korito. Pjesma se ori s 13 lokacija, 13 brigada sa po 70 ljudi. Najmlađi raznose vodu, pije se i polijeva po glavi. Pola sata pauza za marendu. Mesni doručak, pecivo, Zdenka sir, Fruktal sok. Opet pjesma i oko 13 sati polako se skuplja alat, paliri i traseri. Ručak, tuširanje,tečajevi, koncert i tako 25 dana. Tako se gradio kanal Sava-Odra i zato Zagreb sad ne pliva. U suprotnom Banu Jelačiću bi samo vrh sablje virio iz vode. Zato, molim Vas kad čujete riječ brigadir duboko se naklonite, oni su vrijedni poštovanja. Budite nacionalist,lijevi desni,mislite šta hoćete, ali poštujete rad ljudi koji su vam osigurali spokoj u ovim trenucima. Triput hura za Savske brigadire!’

Screenshot razglednica ORA-SAVA

Foto: Mladi dobrovoljci kao pomoć pri gradnji ot.kanala Sava-Odra/privatna arhiva, D. Bokan

Naš sugovornik, koji je odrastao na zagrebačkoj Knežiji, pola je radnog vijeka proveo u Končaru, a pola kao privatni poduzetnik. Danas umirovljeničke dane provodi vrlo aktivno, kao osnivač i predsjednik međ. udruge Dunavska mreža, kojoj je u fokusu upravo očuvanje naših rijeka, te provođenje i promoviranje volonterskih akcija. Jer, kaže, i u ono doba je mladež bila raskalašena, ali na akcijama se nitko nije isticao, nije bilo bahaćenja, bilo je mladih i iz grada i sa sela, te smatra kako su bile zapravo pravi društveni fenomen tog doba.

– Mislim da nikome ne bi štetilo da se više ulaže u prevenciju, nego li u saniranje posljedica. Koliko se ulaže u udruge za liječenje od raznih ovisnosti, moglo bi se i u volonterske akcije, gdje bi mladi obavljali nešto korisno za zajednicu – zaključuje Dragomir Bokan.

Foto: Dragomir Bokan na Savi 1978.g, s tadašnjom djevojkom, a danas suprugom, Helenom Urek Bokan/priv.arhiva D.B.

Vijesti

Više romatnike, manje administracije – vjenčanja se sada mogu prijaviti online

Nova opcija omogućuje online prijavu braka ili životnog partnerstva i izvan matičnog ureda.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Doğukan Benli/pexels.com

Parovi koji planiraju vjenčanje ili sklapanje životnog partnerstva od sada sve mogu pokrenuti online, bez odlaska u matični ured. Naime, Ministarstvo je proširilo usluge e-Prijava, omogućivši online prijavu namjere sklapanja braka ili partnerstva.

Dosad su parovi mogli prijaviti brak ili partnerstvo samo u matičnom uredu. Novim sustavom postupak je brži, administrativno opterećenje matičara smanjeno je, a građani dobivaju veću fleksibilnost u odabiru mjesta prijave.

Nova digitalna usluga tako građanima daje veću slobodu u planiranju važnog dana, ali i olakšava cijeli proces prijave.

Nastavite čitati

Vijesti

HNS u plusu 2,5 milijuna eura – gradi se novi kamp, a reprezentacija već gleda prema Svjetskom prvenstvu

Na Skupštini u Zagrebu usvojena financijska izvješća te istaknuti sportski uspjesi.

Objavljeno

na

Foto: Drago Sopta/HNS

Hrvatski nogometni savez održao je u Zagrebu redovnu sjednicu Skupštine na kojoj su usvojena ključna financijska izvješća, potvrđen pozitivan poslovni rezultat te istaknuti aktualni sportski i infrastrukturni iskoraci. Sjednicom je predsjedao Marijan Kustić, a prisustvovalo joj je 60 od ukupno 75 zastupnika.

HNS je u 2025. godini ostvario prihode od 49,29 milijuna eura, uz rashode od 46,78 milijuna eura. To znači da je Savez godinu završio s viškom od oko 2,5 milijuna eura. Revizija je pritom potvrdila da su financijski izvještaji sastavljeni uredno i u skladu s važećim standardima. Uz financije, jedna od glavnih tema bio je i projekt izgradnje nogometnog kampa HNS-a. Radovi napreduju prema planu, a otvorenje nogometnog centra predviđeno je za 2027. godinu. Projekt ima i podršku Vlade Republike Hrvatske.

Predsjednik Saveza Marijan Kustić u obraćanju skupštinarima osvrnuo se na rezultate u proteklom razdoblju, posebno izdvojivši uspjeh futsalske reprezentacije koja je osvojila povijesnu brončanu medalju na Europskom prvenstvu.

Foto: Drago Sopta/HNS

“Čestitao bih izborniku Mavroviću i futsalskoj reprezentaciji na ovoj sjajnoj medalji, na to smo izrazito ponosni, kao i činjenicu da je futsal danas najgledaniji dvoranski sport u Hrvatskoj. Zahvala svima koji rade u futsalu, svim klubovima, naravno i našim igračima i trenerima, nadam se da ćemo nastaviti u istom trendu. HNS će se maksimalno trsiti da vam i dalje omogućimo što bolje uvjete za rad. Ne mora uvijek biti medalja, ali da budemo na ovom visokom nivou, da smo na velikim natjecanjima, to su značajni uspjesi i za nogomet i za futsal”, rekao je Kustić.

U fokusu su već i novi izazovi. Hrvatsku reprezentaciju očekuju pripremne utakmice u ožujku i lipnju, a potom i nastup na Svjetskom prvenstvu 2026. godine u SAD-u, Kanadi i Meksiku.

Na Skupštini su potvrđena i kadrovska rješenja u vodstvu Saveza. Josip Tomaško imenovan je glavnim tajnikom HNS-a, dok je Iva Olivari postala njegova zamjenica, čime je postala prva žena na toj funkciji u povijesti Saveza. Na kraju sjednice dodijeljeni su i Trofeji podmlatka za dugogodišnji doprinos nogometu. Priznanja su dobili Željko Bel, Branko Kajfeš te posmrtno Jurica Gizdić.

Skupštini su prisustvovali i predstavnici FIFA-e i UEFA-e koji su pohvalili rad Saveza i rezultate hrvatskog nogometa, ističući kako Hrvatska i dalje ima snažan međunarodni ugled unatoč tome što se radi o zemlji s tek četiri milijuna stanovnika.

Nastavite čitati

Vijesti

33 milijuna eura na stolu zahvaljujući ITU mehanizmu – Ačkar okupio načelnike, kreće dogovor o projektima

Na radnom sastanku definirani su zajednički prioriteti općina koje s Velikom Goricom čine ITU područje.

Objavljeno

na

Foto: Krešimir Ačkar/FB

Gradonačelnik Krešimir Ačkar okupio je načelnike općina Pokupsko, Kravarsko, Pisarovina, Orle i Rugvica na radnom sastanku posvećenom planiranju zajedničkih projekata unutar ITU područja.

Glavna tema bila je usklađivanje razvojnih prioriteta i priprema projekata koji bi trebali pridonijeti ravnomjernom i održivom razvoju cijelog područja. Riječ je o suradnji jedinica lokalne samouprave koje zajedno s Velikom Goricom sudjeluju u mehanizmu Integriranih teritorijalnih ulaganja.

“Velika Gorica postala je 23. ITU središte u Hrvatskoj čime se našem gradu otvara nova važna razvojna prilika. Kroz njega, u aktualnom financijskom razdoblju na raspolaganju nam je 33 milijuna eura bespovratnih sredstava za projekte koji će dodatno unaprijediti kvalitetu života naših građana”, istaknuo je gradonačelnik.

Svaka od uključenih općina kandidirat će vlastite projekte, dok će se njihovo sufinanciranje određivati prema prioritetima koje utvrđuje nadležno ministarstvo. Naglasak je pritom stavljen na projekte u visokoj fazi spremnosti kako bi se mogli realizirati unutar predviđenog roka, do 2029. godine.

Sljedeći koraci uključuju donošenje Strategije razvoja urbane aglomeracije, kao i uspostavu upravljačkih tijela, odnosno Partnerskog i Koordinacijskog vijeća.

Nastavite čitati

Sport

Uspon otvorio sezonu s osam medalja i novim državnim rekordom Martine Krog

Paraatletičari velikogoričkog kluba sjajno su krenuli u novu sezonu na dvoranskom prvenstvu Hrvatske i prvom kolu HPAL-a u Zagrebu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Para Atletski Klub Uspon/FB

Paraatletski klub Uspon uspješno je otvorio novu sezonu nastupom na dvoranskom prvenstvu Hrvatske i prvom kolu Hrvatske paraatletske lige, održanima u nedjelju 15. ožujka u atletskoj dvorani na Zagrebačkom velesajmu. Klub je natjecanje završio s ukupno osam medalja, jednim državnim rekordom i nizom osobnih rekorda.

Najsjajniju medalju osvojila je Kristina Ivšić koja je slavila na 60 metara u kategoriji T20 s rezultatom 9:85 sekundi, a uz zlato u sprintu osvojila je i srebro u bacanju kugle (6,73 m). Državni rekord postavila je Martina Krog s hicem od 10,38 metara u bacanju kugle (F44-46-62-64), dok su srebrne medalje osvojili Stjepan Dereta (kugla muški T20, 8,88 m, osobni rekord), Dominik Počekal (kugla muški F57, 8,43 m) i Nataša Sobočan (kugla žene F55-57, 5,35 m). Bronce su uzeli Ivano Rajković (kugla muški T20, 8,56 m, osobni rekord) i Milena Vujević (kugla žene F37-38, 4,86 m, osobni rekord).

Među ostalim članovima Uspona, Stjepan Dereta zauzeo je 6. mjesto na 60 metara T20, dok je Toni Pemper bio 9. na istoj disciplini i 10. u skoku u dalj (3,36 m). Amar Jakupović zauzeo je 10. mjesto na 60 m T20, 8. mjesto u kugli T20 (10,01 m) i 8. u skoku u dalj (3,68 m, osobni rekord). Nikola Nestorović osvojio je 8. mjesto u kugli u muškoj kategoriji T20 (6,74 m), a Matej Hačić 17. mjesto u istoj disciplini (5,40 m, osobni rekord). Sara Pereković bila je 4. u kugli u ženskoj kategoriji T20 (5,50 m, osobni rekord), dok je Renata Celjak zauzela 4. mjesto u kugli žene F55-56-57 (4,18 m). U skoku u dalj, Dominik Nestić postavio je osobni rekord i osvojio 6. mjesto (4,17 m).

Sljedeći nastup članove kluba očekuje 12. travnja na paraatletskom mitingu u Velikoj Gorici, ujedno i drugom kolu Hrvatske paraatletske lige.

Nastavite čitati

Vijesti

Sjajan uspjeh goričkih trubača – zlato za učenike i priznanje profesoru

Vrhunski rezultati iz Novog Sada.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Umjetnička škola Franje Lučića/FB

Učenici trube Umjetničke škole Franje Lučića sudjelovali su na Festivalu puhača „Isidor Bajić“, održanom 14. ožujka u Novom Sadu. U Veliku Goricu su se vratili s nizom nagrada i visokih plasmana, a priznanje je stiglo i njihovom mentoru.

Najmlađa među njima, Noemi Ćaćić, osvojila je prvu nagradu i treće mjesto u Baby A kategoriji te posebnu nagradu kao najmlađa sudionica natjecanja. U Baby B kategoriji Vilim Lopuh bio je najbolji, osvojivši prvo mjesto i prvu nagradu.

U starijim kategorijama, Marin Ćaćić i Stefan Gjorgiev osvojili su prva mjesta u svojim kategorijama, dok su Veronika Kantarević i Dušan Stolevski zauzeli drugo, odnosno treće mjesto – svi uz osvojene prve nagrade.

Posebno priznanje pripalo je i njihovom mentoru Tomislavu Špoljaru, koji je proglašen najuspješnijim profesorom limenih puhačkih instrumenata. U pripremama učenika sudjelovala je i klavirska suradnica Nora Mamić.

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno