Povežite se s nama

Vijesti

FOTO Neobična gorička veza između kanala Sava-Odra, Univerzijade i zvijezda Novog vala

Brojne ne toliko poznate, a počesto i zaboravljene detalje iz vremena kad je ići na radnu akciju među mladima ‘bilo IN, k’o što je danas IN biti na Zrću’, otkriva nam uz brojne arhivske fotografije, Dragomir Bokan, koji je kao 20-godišnjak sudjelovao u tada najpopularnijoj radnoj akciji, koja se najvećim dijelom provodila upravo u Gorici!

Objavljeno

na

Dobar, ali itekako spreman za nadogradnju, sustav obrane od poplava na zagrebačkom i goričkom području, i zadnjih dana toliko spominjani spasonosni oteretni kanal, Sava-Odra, kod brojnih je naših starijih ili bolje reći onih u najboljim godinama, probudilo sjećanja na dane njihove mladosti. Kada su u velikom broju kao dobrovoljci na radnim akcijama sudjelovali u njegovoj izgradnji, ali i na svim drugim kapitalnim projektima diljem bivše države.

Ne toliko poznate, a počesto i zaboravljene detalje iz vremena kad je ići na omladinsku radnu akciju ‘bilo IN, k’o što je danas IN biti na Zrću’, otkriva nam Dragomir Bokan, koji je kao 20-godišnjak koordinirao brigadire, danas bi se reklo volontere, na tada najpopularnijoj omladinskoj radnoj akciji Sava, poznatijoj pod skraćenicom ORA SAVA, koja se najvećim dijelom provodila upravo u Gorici, a trajala je od 1960. do 1979.godine.

– Ta je akcija zapravo započela izgradnjom aerodroma Pleso, to je izvodila Hidroelektra, mi smo radili pomoćne poslove, trasiranje i slično, kao i na svim kapitalnim projektima koje su radile državne firme. Nakon poplave u Zagrebu krenulo se u gradnju kanala Sava-Odra, pa se radilo najviše na goričkom području. Tako je i najveće brigadirsko naselje bilo ono u Kosnici, gdje se tijekom tih ljetnih mjeseci smjestilo oko tri tisuće mladih dobrovoljaca. Po smjeni je radilo tisuću mladih, radilo se volonterski, sa 4 obroka na dan, smještajem, odjećom, opremom i besplatnim kulturnim aktivnostima- priča Bokan.

Ilustracija iz knjige ‘Omladinska radna akcija Sava’

Foto: Mladi dobrovoljci kao pomoć pri gradnji ot.kanala Sava-Odra/privatna arhiva, D. Bokan

Ističe kako je za našu Veliku Goricu ta radna akcija bila itekako značajna, ali osim gradnje tog za Zagreb spasonosnog oteretnog kanala, tadašnja gradnja na našem području pokazala se značajnom i za stanovnike Zagreba.

– Mnogi ne znaju da je kompleks Jarun, započeo upravo gradnjom aerodroma Pleso, jer se iz jezera vadio potreban šljunak. To je inače stari tok rijeke Save, koja je prije izgradnje kanala plavila sve do Studentskog centra. Radili smo i sve pokose, ravnanje i navoženje zemlje za goričku obilaznicu. A među zadnjim akcijama je bila za Univerzijadu, koju su izgurali volonteri, brigadiri. Pred kraj rada organizacije, kad je bilo već više strojeva, radili smo na pošumljavanju, čišćenju okoliša. Bile su česte lokalne akcije, poput zalijevanja nasipa, jer za vrijeme suhog razdoblja oni pucaju, to je ozbiljan sustav o kojemu treba stalno brinuti – otkriva.

Foto: ORA-SAVA, 1963.g./Muzej grada Zagreba, autor fotografije nepoznat

Ispričao nam je i koja je to neobična veza između akcija koje su okupljale na tisuće mladih, koji su volonterski obavljali ne baš lake fizičke poslove i nekih od, i dan danas, najvećih zvijezda glazbene scene.

– Te akcije su bile jedna velika i moderna priča, cijeli Novi val je nastao na tome, jer mi smo u naseljima imali pozornice, oko 120 pozornica, pa bi bendovi imali priliku na tim turnejama među mladim dobrovoljcima svirati godišnje i po stotinu koncerata, to im je donijelo veliku popularnost. Tko je sve svirao? Parni valjak, Prljavo kazalište, Bijelo dugme, Bajaga i Instruktori, Film, Rundek i Haustor, ma gotovo svi. Nastupali su i glumci, pjesnici, naši svjetski poznati dizajner Mirko Ilić, pa Sanja Bachrach Krištofić, grafička dizajnerica i povjesničarka umjetnosti, koja je autorica izložbe na temu omladinskih radnih akcija – ispričao nam je.

Foto: Dragomir Bokan u omladinskom naselju u Kosnici tijekom gradnje ot.kanala Sava-Odra/priv.arhiva, D.Bokan

Bokan je na svojoj FB stranici ovih dana, kada je nakon 13 godina goričkim krajem ponovo prošla nabujala Sava, objavom u kojoj opisuje jedan dan u radnoj akciji na izgradnji kanala Sava-Odra izazvao veliku pozornost, a u komentarima nije manjkalo sličnih sjećanja.

‘Traserska služba se dizala u 3:30, brigade su u 5 sati bile na trasi. Nepregledna turopoljska ravnica i korito rijeke u kojoj nema rijeke. Jedva se možeš popeti na nasip. Ljeto, sunce prži, na pustoj ravnici nigdje hlada, nepregledni ogromni nasipi i suho korito. Pjesma se ori s 13 lokacija, 13 brigada sa po 70 ljudi. Najmlađi raznose vodu, pije se i polijeva po glavi. Pola sata pauza za marendu. Mesni doručak, pecivo, Zdenka sir, Fruktal sok. Opet pjesma i oko 13 sati polako se skuplja alat, paliri i traseri. Ručak, tuširanje,tečajevi, koncert i tako 25 dana. Tako se gradio kanal Sava-Odra i zato Zagreb sad ne pliva. U suprotnom Banu Jelačiću bi samo vrh sablje virio iz vode. Zato, molim Vas kad čujete riječ brigadir duboko se naklonite, oni su vrijedni poštovanja. Budite nacionalist,lijevi desni,mislite šta hoćete, ali poštujete rad ljudi koji su vam osigurali spokoj u ovim trenucima. Triput hura za Savske brigadire!’

Screenshot razglednica ORA-SAVA

Foto: Mladi dobrovoljci kao pomoć pri gradnji ot.kanala Sava-Odra/privatna arhiva, D. Bokan

Naš sugovornik, koji je odrastao na zagrebačkoj Knežiji, pola je radnog vijeka proveo u Končaru, a pola kao privatni poduzetnik. Danas umirovljeničke dane provodi vrlo aktivno, kao osnivač i predsjednik međ. udruge Dunavska mreža, kojoj je u fokusu upravo očuvanje naših rijeka, te provođenje i promoviranje volonterskih akcija. Jer, kaže, i u ono doba je mladež bila raskalašena, ali na akcijama se nitko nije isticao, nije bilo bahaćenja, bilo je mladih i iz grada i sa sela, te smatra kako su bile zapravo pravi društveni fenomen tog doba.

– Mislim da nikome ne bi štetilo da se više ulaže u prevenciju, nego li u saniranje posljedica. Koliko se ulaže u udruge za liječenje od raznih ovisnosti, moglo bi se i u volonterske akcije, gdje bi mladi obavljali nešto korisno za zajednicu – zaključuje Dragomir Bokan.

Foto: Dragomir Bokan na Savi 1978.g, s tadašnjom djevojkom, a danas suprugom, Helenom Urek Bokan/priv.arhiva D.B.

Vijesti

Požar u Sopu Bukevskom! Izgorjela kuća, prve sumnje ukazuju na instalacije

Uzrok požara mogao bi biti kvar na električnim instalacijama…

Objavljeno

na

Objavio/la

U jutarnjim satima u naselju Sop Bukevski došlo je do požara u kojem je gotovo u potpunosti izgorjela jedna obiteljska kuća. Na teren su odmah izašle vatrogasne ekipe i policija, koja trenutno obavlja očevid.

Stanari su na vrijeme napustili objekt, no materijalna šteta je velika.

Prema prvim, još neslužbenim informacijama, uzrok požara mogao bi biti kvar na električnim instalacijama, najvjerojatnije zbog škrinje. Riječ je o starijoj kući s dograđenim dijelom. Policija je još uvijek na mjestu događaja, a više informacija očekuje se nakon završetka očevida.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Velika Mlaka proslavila Dan svoga mjesta i blagdan Sv. Ane

Objavljeno

na

Objavio/la

Blagdan Sv. Ane i Dan Velike Mlake proslavili su njeni mještani jučer (subota, 26.07.2025.) u velikom broju na prostoru ŠRC Jure Mihalj – Đuro.

Velika Mlaka, 26.07.2025. Dan Velike Mlake i blagdan Svete Ane. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 26.07.2025. Dan Velike Mlake i blagdan Svete Ane. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Poziv Vijeće Mjesnog odbora Velika Mlaka njenim žiteljima da se okupe u što većem broju animirao je mnoge da dođu u Športsko rekreacijski centar na veselo i ugodno druženje. Ideja da se u feštu uklope i utakmice Malonogometne lige VG Sjever pokazala se kao odlična, jer je početak fešte bio planiran za 18:30 sati kada je i započela prva (od pet) utakmica.

Velika Mlaka, 26.07.2025. Dan Velike Mlake i blagdan Svete Ane. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 26.07.2025. Dan Velike Mlake i blagdan Svete Ane. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon odigrane utakmice ekipe se nisu razilazile nego su nalazile slobodne stolove i klupe te počinjale feštati. Među brojnim posjetiteljima bila su skoro sva poznata lica iz Velike Mlake, koja imaju (ili su imala) veću ili nešto manju ulogu u kulturnom, sportskom i društvenom životu Grada Velike Gorice.

Velika Mlaka, 26.07.2025. Dan Velike Mlake i blagdan Svete Ane. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 26.07.2025. Dan Velike Mlake i blagdan Svete Ane. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Tamburaški sastav ”Trešnja” bio je zaslužan za odlično raspoloženje posjetitelja.

Velika Mlaka, 26.07.2025. Dan Velike Mlake i blagdan Svete Ane. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 26.07.2025. Dan Velike Mlake i blagdan Svete Ane. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Prema popisu, na proslavi (pod pokroviteljstvom Grada Velike Gorice)  sudjelovali su predstavnici udruga i društava: KUD Velika Mlaka, Udruga umirovljenika Velika Mlaka, Mažoretkinje Plesnog kluba Barbara, Lovačko društvo Velika Mlaka, DVD Velika Mlaka, Društvo žena Velika Mlaka, Sučija Velika Mlaka (članovi Turopoljskog banderija), Klub Josip Zidar i URV 2.gardijske brigade Gromovi, NK Velika Mlaka, Udruga žena Kozjača.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Vijesti

Prilika za rekreaciju povodom Dana Općine Orle! “Biciklima i pješice uz rijeku Savu“

Kotizacija iznosi 10 eura za odrasle, odnosno 5 eura za djecu do 16 godina.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Jan Kopřiva/pexels.com

U povodu 30. obljetnice osnutka Općine Orle i blagdana svetog Bartola, njezina zaštitnika, u nedjelju 24. kolovoza 2025. održat će se Bartolovska biciklijada pod geslom „Biciklima i pješice uz rijeku Savu“. S početkom u 10 sati ispred zgrade Općine Orle, događaj okuplja ljubitelje prirode, rekreacije i lokalne baštine na pješačkim i biciklističkim rutama uz samu obalu Save. U organizaciji Općine Orle, Turističke zajednice Zagrebačke županije i TZ područja Posavine i Prigorja, sudionike očekuje dan ispunjen kretanjem, druženjem i otkrivanjem kulturno-prirodnih ljepota Posavine.

Program počinje u 10 sati, a sudionici mogu birati između četiri biciklističke rute i jedne pješačke, koje sve vode kroz slikovite krajolike, preko makadama i poljskih putova, pa sve do kapela, konjičkih centara i vožnje skelom preko Save. Svi putevi, simbolično i doslovno, vode natrag prema Orlu, gdje ih čeka besplatan ručak, zabava i glazbeni program.

Za one koji žele mirniji tempo, tu je pješačka kružna ruta od 12 kilometara, s odmorom u Društvenom domu Bukevje. Obitelji s djecom mogu se odlučiti za obiteljsku biciklističku rutu, također dužine 12 kilometara, s posjetom Konjičkom centru Miklin i povratkom skelom iz Oborova. Za rekreativce spremne na izazov tu je 26 kilometara duga ruta, dok će iskusni biciklisti s cestovnim biciklima testirati svoje granice na sportskoj ruti dugoj 47 kilometara, sve uz prosječnu brzinu od 20 km/h.

Kotizacija iznosi 10 eura za odrasle, odnosno 5 eura za djecu do 16 godina. Broj mjesta je ograničen, a prijava se potvrđuje uplatom po ponudi, a link za prijavu je dostupan ovdje. Bicikl, oprema ili štapovi za hodanje mogu se unajmiti, a sudionici manifestacije dužni su poštovati prometna pravila i potpisati izjavu o odgovornosti.

Nakon sportsko-rekreativnog dijela, slijedi glazbeni party s DJ-em, napuhanci za djecu, igre, smotra KUD-ova i živahna atmosfera do večeri.

Foto: Ivica Premrl/FB

Nastavite čitati

Vijesti

Poslan sedmi zahtjev za sredstva iz EU fonda za oporavak! Radi se o rekordnom iznosu

Ključni fokus ulaganja ostaje na zelenoj i digitalnoj tranziciji, energetskoj sigurnosti, obnovi zgrada, obrazovanju, zdravstvu, tržištu rada te demografiji i socijalnoj uključenosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Karolina Grabowska/pexels.com

Hrvatska je u petak Europskoj komisiji podnijela svoj sedmi zahtjev za isplatu sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF), u vrijednosti od čak 1,07 milijardi eura, piše Tportal. Riječ je o dosad najvećem pojedinačnom zahtjevu iz europskog proračuna koji je Hrvatska uputila od ulaska u Europsku uniju, a temelji se na ispunjenju svih 53 reformska i investicijska cilja iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Vlada ističe kako ovim zahtjevom Hrvatska još jednom potvrđuje svoju poziciju među predvodnicima EU-a u provedbi plana oporavka, rame uz rame s Italijom i Portugalom, jedine tri članice koje su do sada dosegle fazu sedmog zahtjeva za plaćanje.

Temelj zahtjeva su brojne strateške reforme i investicije. Među njima se ističu ulaganja u obnovljive izvore energije s dodatnih 1.500 MW kapaciteta, nadogradnja visokonaponskih mreža, komercijalizacija inovacija, podrška poduzetnicima te istraživanje geotermalnog potencijala. Digitalna transformacija također zauzima značajno mjesto, od modernizacije sustava eSpis i digitalizacije podataka o socijalnim naknadama do uspostave centraliziranih elektroničkih usluga i interoperabilnosti sustava.

Na popisu je i jačanje kapaciteta za pružanje socijalnih usluga u zajednici, kao i razvoj sustava upravljanja cestovnim prometom, što pokazuje širu sliku ulaganja, ne samo u infrastrukturu, već i u ljude i sustave koji ih povezuju.

Od početka korištenja sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, Hrvatska je već primila 4,5 milijardi eura. Ključni fokus ulaganja ostaje na zelenoj i digitalnoj tranziciji, energetskoj sigurnosti, obnovi zgrada, obrazovanju, zdravstvu, tržištu rada te demografiji i socijalnoj uključenosti.

 

Nastavite čitati

Sport

Utočište na Koševu: Zekić i Sarajevo okupili trojicu bivših Goričana

Ivan Banić, Slavko Bralić i Agon Elezi dijelili su svlačionicu prošle sezone u Gorici, a sad će je dijeliti na stadionu Asim Ferhatović Hase, domu FK Sarajeva, kojeg vodi ambiciozni Zoran Zekić

Objavljeno

na

Objavio/la

“Ima neka tajna veza…” tekst je koji je još tamo sredinom sedamdesetih u Sarajevu smislio Goran Bregović, a pjevao njegov čuveni sarajevski bend Bijelo dugme. “Ima neka tajna veza…” pjeva se i tijekom ovog prijelaznog roka u istom tom Sarajevu, gotovo pet desetljeća poslije, ali ovoga puta to se ne odnosi na sidro koje lađu čuva nego na FK Sarajevo i NK Goricu.

Ulogu idejnog kreatora ove nogometne verzije čuvene pjesme preuzeo je Zoran Zekić, samo nešto manje šarmantan od Brege u najboljim danima, trenutačno trener Sarajeva. Klub s Koševa ima ambiciju, na stadionu Asim Ferhatović Hase žele vratiti titulu u svoje vitrine, a na tom putu vjeruju u doprinos nekolicine igrača Gorice.

Ako se manemo romantike s dozom dramatike, vjerojatno je točno da tu nema nikakve tajne veze, nego prije svega logike. Zoran Zekić mogao je u svim mogućim medijima vidjeti popis igrača koji žele napustiti Goricu, kao i onih koje Gorica više ne želi zadržati, i sasvim je logično da je u tom društvu vidio cijeli niz potencijalnih pojačanja. Nije poznato je li možda poželio još nekoga s te liste, nije ni to nemoguće, ali brojka se zasad zaustavila na trojici igrača.

Počelo je s Ivanom Banićem, koji je dugo čekao povratnu informaciju s Poljuda, a kad je nije dočekao, okrenuo se drugim opcijama. FK Sarajevo pokazalo se kao najbolja moguća u tom trenutku.

– U Gorici sam se afirmirao na prvoligaškoj sceni i proživio toliko lijepih trenutaka, ali nakon više od pet godina odlučio sam potražiti novi izazov. Gorica je nudila novi trogodišnji ugovor, ali nismo se dogovorili. Znao sam da odlazim iz kluba i prije kraja prvenstva, a na kraju sam odabrao Sarajevo. Privukla me njihova odlučnost da me dovedu. Od Uprave kluba do trenera Zekića, svi su iskazali veliku želju za mojim dolaskom na Koševo, a kad je tako, odmah čovjek dobije sigurnost da je povukao pravi potez – kazao je Banić.

Odmah se Bane i priključio pripremama novoga kluba, na koje je ubrzo stigao i njegov lanjski suigrač iz Gorice. Slavko Bralić prvo se vratio u Celje, iz kojeg je došao na posudbu odraditi svoj drugi gorički mandat, a zatim je i on prihvatio poziv Sarajeva. Međutim, na tome nije i stalo, jer koji dan kasnije društvo s Koševa priključio se i Agon Elezi, još jedan igrač koji je u Gorici bio na posudbi, i to iz njemačkog Bochuma. U našem klubu nisu ga zadržali, u Sarajevu su u tome prepoznali priliku…

I kompletirali gorički trojac u svojim redovima. Banić, Bralić i Elezi dio su značajnih promjena u rosteru Sarajeva, jer novi igrači Zekićeve momčadi su i dojučerašnji dokapetan Dinama Stefan Ristovski, kao i hrvatski napadač Mihael Mlinarić te Grigore Turda (FC Buzau), Ljubomir Pejović (Mladost Donja Gorica) i Rafail Mamas (AEL Limassol), a navodno dolazi i desni bek talijanskog Coma Peter Kovačik.

Zeka ide jako, vjerujući da je “berba” u Turopolju kvalitetan dio ovog prijelaznog roka. Sudeći prema debiju, pobjedi 2-1 u kvalifikacijama Konferencijske lige protiv rumunjske Craiove, čini se da će tako i biti…

Nastavite čitati

Reporter 450 - 26.06.2025.

Facebook

Izdvojeno