Povežite se s nama

Vijesti

FOTO Neobična gorička veza između kanala Sava-Odra, Univerzijade i zvijezda Novog vala

Brojne ne toliko poznate, a počesto i zaboravljene detalje iz vremena kad je ići na radnu akciju među mladima ‘bilo IN, k’o što je danas IN biti na Zrću’, otkriva nam uz brojne arhivske fotografije, Dragomir Bokan, koji je kao 20-godišnjak sudjelovao u tada najpopularnijoj radnoj akciji, koja se najvećim dijelom provodila upravo u Gorici!

Objavljeno

na

Dobar, ali itekako spreman za nadogradnju, sustav obrane od poplava na zagrebačkom i goričkom području, i zadnjih dana toliko spominjani spasonosni oteretni kanal, Sava-Odra, kod brojnih je naših starijih ili bolje reći onih u najboljim godinama, probudilo sjećanja na dane njihove mladosti. Kada su u velikom broju kao dobrovoljci na radnim akcijama sudjelovali u njegovoj izgradnji, ali i na svim drugim kapitalnim projektima diljem bivše države.

Ne toliko poznate, a počesto i zaboravljene detalje iz vremena kad je ići na omladinsku radnu akciju ‘bilo IN, k’o što je danas IN biti na Zrću’, otkriva nam Dragomir Bokan, koji je kao 20-godišnjak koordinirao brigadire, danas bi se reklo volontere, na tada najpopularnijoj omladinskoj radnoj akciji Sava, poznatijoj pod skraćenicom ORA SAVA, koja se najvećim dijelom provodila upravo u Gorici, a trajala je od 1960. do 1979.godine.

– Ta je akcija zapravo započela izgradnjom aerodroma Pleso, to je izvodila Hidroelektra, mi smo radili pomoćne poslove, trasiranje i slično, kao i na svim kapitalnim projektima koje su radile državne firme. Nakon poplave u Zagrebu krenulo se u gradnju kanala Sava-Odra, pa se radilo najviše na goričkom području. Tako je i najveće brigadirsko naselje bilo ono u Kosnici, gdje se tijekom tih ljetnih mjeseci smjestilo oko tri tisuće mladih dobrovoljaca. Po smjeni je radilo tisuću mladih, radilo se volonterski, sa 4 obroka na dan, smještajem, odjećom, opremom i besplatnim kulturnim aktivnostima- priča Bokan.

Ilustracija iz knjige ‘Omladinska radna akcija Sava’

Foto: Mladi dobrovoljci kao pomoć pri gradnji ot.kanala Sava-Odra/privatna arhiva, D. Bokan

Ističe kako je za našu Veliku Goricu ta radna akcija bila itekako značajna, ali osim gradnje tog za Zagreb spasonosnog oteretnog kanala, tadašnja gradnja na našem području pokazala se značajnom i za stanovnike Zagreba.

– Mnogi ne znaju da je kompleks Jarun, započeo upravo gradnjom aerodroma Pleso, jer se iz jezera vadio potreban šljunak. To je inače stari tok rijeke Save, koja je prije izgradnje kanala plavila sve do Studentskog centra. Radili smo i sve pokose, ravnanje i navoženje zemlje za goričku obilaznicu. A među zadnjim akcijama je bila za Univerzijadu, koju su izgurali volonteri, brigadiri. Pred kraj rada organizacije, kad je bilo već više strojeva, radili smo na pošumljavanju, čišćenju okoliša. Bile su česte lokalne akcije, poput zalijevanja nasipa, jer za vrijeme suhog razdoblja oni pucaju, to je ozbiljan sustav o kojemu treba stalno brinuti – otkriva.

Foto: ORA-SAVA, 1963.g./Muzej grada Zagreba, autor fotografije nepoznat

Ispričao nam je i koja je to neobična veza između akcija koje su okupljale na tisuće mladih, koji su volonterski obavljali ne baš lake fizičke poslove i nekih od, i dan danas, najvećih zvijezda glazbene scene.

– Te akcije su bile jedna velika i moderna priča, cijeli Novi val je nastao na tome, jer mi smo u naseljima imali pozornice, oko 120 pozornica, pa bi bendovi imali priliku na tim turnejama među mladim dobrovoljcima svirati godišnje i po stotinu koncerata, to im je donijelo veliku popularnost. Tko je sve svirao? Parni valjak, Prljavo kazalište, Bijelo dugme, Bajaga i Instruktori, Film, Rundek i Haustor, ma gotovo svi. Nastupali su i glumci, pjesnici, naši svjetski poznati dizajner Mirko Ilić, pa Sanja Bachrach Krištofić, grafička dizajnerica i povjesničarka umjetnosti, koja je autorica izložbe na temu omladinskih radnih akcija – ispričao nam je.

Foto: Dragomir Bokan u omladinskom naselju u Kosnici tijekom gradnje ot.kanala Sava-Odra/priv.arhiva, D.Bokan

Bokan je na svojoj FB stranici ovih dana, kada je nakon 13 godina goričkim krajem ponovo prošla nabujala Sava, objavom u kojoj opisuje jedan dan u radnoj akciji na izgradnji kanala Sava-Odra izazvao veliku pozornost, a u komentarima nije manjkalo sličnih sjećanja.

‘Traserska služba se dizala u 3:30, brigade su u 5 sati bile na trasi. Nepregledna turopoljska ravnica i korito rijeke u kojoj nema rijeke. Jedva se možeš popeti na nasip. Ljeto, sunce prži, na pustoj ravnici nigdje hlada, nepregledni ogromni nasipi i suho korito. Pjesma se ori s 13 lokacija, 13 brigada sa po 70 ljudi. Najmlađi raznose vodu, pije se i polijeva po glavi. Pola sata pauza za marendu. Mesni doručak, pecivo, Zdenka sir, Fruktal sok. Opet pjesma i oko 13 sati polako se skuplja alat, paliri i traseri. Ručak, tuširanje,tečajevi, koncert i tako 25 dana. Tako se gradio kanal Sava-Odra i zato Zagreb sad ne pliva. U suprotnom Banu Jelačiću bi samo vrh sablje virio iz vode. Zato, molim Vas kad čujete riječ brigadir duboko se naklonite, oni su vrijedni poštovanja. Budite nacionalist,lijevi desni,mislite šta hoćete, ali poštujete rad ljudi koji su vam osigurali spokoj u ovim trenucima. Triput hura za Savske brigadire!’

Screenshot razglednica ORA-SAVA

Foto: Mladi dobrovoljci kao pomoć pri gradnji ot.kanala Sava-Odra/privatna arhiva, D. Bokan

Naš sugovornik, koji je odrastao na zagrebačkoj Knežiji, pola je radnog vijeka proveo u Končaru, a pola kao privatni poduzetnik. Danas umirovljeničke dane provodi vrlo aktivno, kao osnivač i predsjednik međ. udruge Dunavska mreža, kojoj je u fokusu upravo očuvanje naših rijeka, te provođenje i promoviranje volonterskih akcija. Jer, kaže, i u ono doba je mladež bila raskalašena, ali na akcijama se nitko nije isticao, nije bilo bahaćenja, bilo je mladih i iz grada i sa sela, te smatra kako su bile zapravo pravi društveni fenomen tog doba.

– Mislim da nikome ne bi štetilo da se više ulaže u prevenciju, nego li u saniranje posljedica. Koliko se ulaže u udruge za liječenje od raznih ovisnosti, moglo bi se i u volonterske akcije, gdje bi mladi obavljali nešto korisno za zajednicu – zaključuje Dragomir Bokan.

Foto: Dragomir Bokan na Savi 1978.g, s tadašnjom djevojkom, a danas suprugom, Helenom Urek Bokan/priv.arhiva D.B.

CityLIGHTS

Naš Lovro i ekipa razvalili u SAD-u: pokorili najveći hackathon i “usput” srušili Guinnessa

“Tijekom cijelog natjecanja na stolu smo imali hrvatsku zastavu i nosili FER majice.”

Objavljeno

na

Objavio/la

Najveći hackathon na svijetu. Najjača konkurencija. Najbolji rezultat…i Guinnessov rekord.

U samo 36 sati razviti funkcionalan pametni sustav i pritom pobijediti konkurenciju iz cijelog svijeta? Upravo to uspjelo je timu studenata FER-a. „Svjetski, a naše“, izreka je koja uvelike opisuje ove uspješne mladiće, među kojima se krije i jedno dobro poznato ime iz našeg kraja.

Možda smo već i navikli na priče o talentima iz naše „male“ Hrvatske, ali ovakvi uspjesi uvijek nas iznova učine ponosnima. Tako možemo s veseljem predstaviti tim mladića koji su svoje znanje i doprinos dokazali pred vrhunskom međunarodnom konkurencijom.

Studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu osvojili su prvo mjesto u Smart Home kategoriji na međunarodnom hardware hackathonu StarkHacks. Riječ je o najvećem studentskom hardware hackathonu na svijetu, održanom na Purdue Universityju u SAD-u pri čemu su još oborili i Guinnessov rekord!

StarkHacks, Purdue University, SAD, 36 sati, stotine sudionika i hrpa ideja – ali samo jedan pobjednički tim

Natjecanje je okupilo više od 750 sudionika u više od 150 timova, uz podršku svjetski poznatih tehnoloških kompanija poput AMD-a, Forda, Tesle, Qualcomma i drugih. U jakoj međunarodnoj konkurenciji sudjelovali su studenti s prestižnih američkih i europskih sveučilišta poput EPFL-a, King’s College Londona i Politecnico di Milano – konkurencija je bila sve samo ne lagana.

Hardware hackathoni su intenzivna natjecanja na kojima timovi u vrlo kratkom roku, najčešće unutar 24 do 48 sati, osmišljavaju i izrađuju funkcionalna tehnološka rješenja, kombinirajući programiranje, elektroniku i inovativne ideje.

StarkHacks, koji se održava na američkom Purdue Universityju, slovi za najveći studentski hardware hackathon na svijetu, a sudionicima pruža priliku da svoje znanje testiraju u stvarnim uvjetima i pred stručnjacima iz industrije.

Tim koji je pobijedio i rješenje koje je napravilo razliku

FER-ov pobjednički tim činili su Lovro Šantek, Petar Jakuš, Neven Lukić i Luka Bradarić Lisić – a ovaj veliki uspjeh ima i lokalni pečat jer je Lovro naše dobro poznato lice iz Lazine Čičke.

U samo 36 sati osmislili su i razvili pametni sustav za praćenje pasa unutar doma. Riječ je o rješenju koje vlasnicima omogućuje da u svakom trenutku prate gdje se njihov ljubimac nalazi i kako se ponaša, ali i da kroz vrijeme dobiju uvid u njegove navike – poput kretanja ili hranjenja. Sve se prati i kontrolira putem jednostavne mobilne aplikacije.

Iza naizgled jednostavne ideje krije se ozbiljna tehnologija: sustav prepoznaje pokrete životinje, povezuje se s uređajima u domu i funkcionira kao potpuno zaokružen proizvod.

U praksi, ovakvo rješenje može pomoći vlasnicima da na vrijeme primijete promjene u ponašanju ljubimca, bolje prate njegovo zdravlje i lakše se brinu o njemu iz dana u dan.

Ovaj uspjeh još jednom potvrđuje da studenti FER-a svojim znanjem i inovativnošću bez problema konkuriraju najboljim studentskim timovima na svijetu, a pritom rušeći Guinnessove rekorde.

Tijekom cijelog natjecanja na stolu smo imali hrvatsku zastavu i nosili FER majice

Svoje iskustvo i dojmove s natjecanja podijelili su članovi tima: „Svima nam je ovo bio prvi put da sudjelujemo na tako velikom hackathonu i natječemo se sa studentima iz SAD-a i drugih vodećih svjetskih sveučilišta. Posebno iskustvo bilo je to što su među sponzorima bile neke od najvećih svjetskih tehnoloških kompanija, pa nam je već sama prilika da razgovaramo s inženjerima iz tih tvrtki bila nešto što se ne doživljava svaki dan. Tijekom cijelog natjecanja na stolu smo imali hrvatsku zastavu i nosili FER majice, tako da smo se među timovima dosta isticali, a posebno nam je drago što smo i fakultet i Hrvatsku mogli predstaviti u najboljem mogućem svjetlu.“

Nastavite čitati

Sport

Karate klub Velika Gorica odradio dva turnira, doma se vraćaju s 14 medalja

U konkurenciji gotovo tisuću natjecatelja iz više zemalja, Karate klub Velika Gorica pokazao se veoma konkurentnim.

Objavljeno

na

Objavio/la

Karate klub Velika Gorica vratio se s dva velika međunarodna turnira, Kupa Vukovara i CRO CUP-a u Maloj Subotici, s ukupno 14 osvojenih medalja. Velikogorički borci nastupili su protekla dva vikenda, uglavnom u uzrastu do 14 godina, a među osvajačima medalja bilo je i nekoliko juniora.

Na Kupu Vukovara, gdje je nastupilo 527 natjecatelja iz 40 klubova iz Hrvatske, BiH i Mađarske, velikogorički klub predstavilo je pet natjecatelja u deset kategorija. Najuspješnija je bila Ena Lukačić koja je osvojila srebrnu medalju u kategoriji mlađih kadetkinja U14 do 52 kilograma. Broncu je osvojila Ema Žagrović u kategoriji učenica U12 do 39 kilograma, dok su mlađe kadetkinje ekipno također završile na postolju osvojivši broncu

Na CRO CUP-u, održanim u Maloj Subotici, konkurencija je bila jednako jaka, 443 natjecatelja iz 44 kluba, uz sudjelovanje sportaša iz Hrvatske, Austrije, Mađarske, BiH i Italije. Upravo tamo Velika Gorica je ostvarila najveći uspjeh, osvojivši 11 medalja, dvije zlatne, pet srebrnih i četiri brončane.

Zlatom se ponovno okitila Ena Lukačić u kategoriji U14 do 52 kilograma, dok je drugo zlato osvojio Borna Miletović u kategoriji mlađih kadeta U14 do 45 kilograma. Klub je imao i velik broj finalista, što potvrđuje i ukupni plasman. Karate klub Velika Gorica završio je na 6. mjestu po broju medalja među 44 kluba.

Srebrne medalje na CRO CUP-u osvojili su Vito Miletović (U12 -44 kg), Nikola Krnjaja (U14 -55 kg), Franka Jerkin (U16 -54 kg i U18 -53 kg) te Antonio Brletić (U18 -61 kg). Bronce su pripale Borni Miletoviću (U12 -45 kg), Vitu Miletoviću (U14 -40 kg), Emi Žagrović (U14 -37 kg) i Petru Buhinu (U14 -45 kg).

Na turniru u Vukovaru nastupili su i Sara Banović, Ita Noršić te Petar Buhin, koji su ovoga puta ostali bez postolja.

Nastavite čitati

Moja županija

Poduzetnici iz županije mogu dobiti i do 15.000 eura potpore – natječaj otvoren do 22. svibnja

Županija je za ovaj krug bespovratnih sredstava osigurala gotovo 2 milijuna eura, a povećani su maksimalni iznosi za proizvodne i neproizvodne djelatnosti.

Objavljeno

na

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija raspisala je novi natječaj za dodjelu bespovratnih potpora poduzetnicima vrijedan gotovo 2 milijuna eura, a prijave su otvorene do 22. svibnja. Cilj natječaja je jačanje konkurentnosti malog gospodarstva, odnosno ulaganja u opremu i modernizaciju poslovanja.

Kako je istaknuo zamjenik župana Ervin Kolarec, riječ je o jednom od tri natječaja kojima je ove godine osigurano ukupno oko 3 milijuna eura bespovratnih sredstava za poduzetnike.

“Jedan natječaj je iza nas, a to je onaj za početnike, imali smo rekordan broj prijava, 327 prijava i uskoro možemo očekivati objavu rezultata. Prije nekoliko dana raspisali smo javni natječaj za povećanje konkurentnosti, za proizvodne i neproizvodne djelatnosti. Vrijednost natječaja je 1,9 milijuna eura. Naši poduzetnici će moći dobiti potporu za kupnju strojeva, alata pa sve do informatičke opreme”, poručio je Kolarec.

Foto: Zagrebačka županija

Osim toga, najavio je i novi natječaj koji bi trebao biti raspisan u prvoj polovici svibnja, vrijedan oko 550 tisuća eura, a odnosit će se na povećanje energetske učinkovitosti, uključujući mogućnost ulaganja u solarne elektrane na poslovnim objektima.

Potpore su namijenjene subjektima malog gospodarstva koji se bave proizvodnim i neproizvodnim djelatnostima, a Županija sufinancira projekte do 40 % ukupne vrijednosti. Važno je napomenuti da se potpora može dobiti samo za jednu vrstu namjene.

Kod proizvodnih djelatnosti bespovratna sredstva do 15.000 eura dodjeljuju se za nabavu strojeva, alata i opreme, preuređenje i nadogradnju strojeva te nabavu radnih strojeva i skladišne opreme. Za neproizvodne djelatnosti maksimalni iznos potpore je do 5.000 eura, a sredstva se mogu koristiti za nabavu strojeva, alata i opreme, radnih strojeva, skladišne opreme te informatičke opreme.

Povodom raspisivanja natječaja Kolarec je obišao tvrtku Labores solis iz Zaprešića, koja se bavi proizvodnjom pralina, keksa, namaza, dražeja i čokolade. Tvrtka je prošle godine ostvarila potporu od 10.000 eura koju je iskoristila za nabavu stroja za pakiranje čokolade.

“Mi smo se prošle prijavili za potporu Zagrebačke županiju i ostvarili je u iznosu od 10 tisuća eura i time kupili stroj za pakiranje čokolada s kojim sada možemo pakirati 3 tisuće komada na sat vremena”, objasnila je Mihaela Bartolin, direktorica tvrtke..

Foto: Zagrebačka županija

Kolarec je dodao kako je Zagrebačka županija druga županija nakon Grada Zagreba što se tiče ukupnih financija u Republici Hrvatskoj, što joj daje mnoge benefite.

“Zagrebačka županija u kontinuitetu povećava svoj proračun i mi onda možemo graditi i raditi na infrastrukturi, možemo ulagati u zdravstvo, poljoprivredu, društvene djelatnosti jer svima nam je cilj da stvaramo bolje i kvalitetnije uvjete za žitelje u Zagrebačkoj županiji i da ona bude ugodno mjesto za život”, zaključio je.

Sve informacije vezane za potpore može saznati ovdje.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Mrkonjić poručuje: ‘Dosadašnja stabla su bila lošeg habitusa i sušila se’

Ovi radovi dio su šireg ciklusa ulaganja u zelene površine u gradu, koji se provodi kroz kontinuirane akcije sadnje i obnove drvoreda.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

U Ulici Matice hrvatske u Velikoj Gorici započeli su radovi na obnovi drvoreda, pri čemu se uklanjaju stari panjevi i sade nova stabla s naglaskom na zamjenu dotrajalih vrsta.

Radovi su uslijedili nakon uklanjanja stabala koja su bila u lošem stanju, a na prostoru nasuprot doma zdravlja već su posađene nove sadnice koje će dopuniti postojeći drvored.

Dubravko Katulić, Pročelnik za komunalne djelatnosti i promet,  istaknuo je kako je riječ o nastavku sustavnog uređenja grada: “U sklopu uređenja našeg grada, krenuli smo sa sadnjom stabala. U ulici Matice Hrvatska smo posadili 28 javora. Danas je na red došlo da obnovimo i postojeće robinije, odnosno obični bagrem smo maknuli jer smo imali dosta velikih primjedbi od strane stanara da loše izgledaju. Naravno, to smo primijetili i mi te smo ih zamijenili magnolijama.”

Razlog odabira novih vrsta dodatno je pojasnio Tomislav Krešimir Hubak iz zaštite okoliša: „Magnolija je izabrana vrsta zato što je ona jako dekorativna, ona je vazdazelena vrsta. Kroz cijelu godinu ima lišće koje je efektno te tvori prekrasne bijele cvjetove. Vjerujem će ove magnolije dodatno uljepšati ovaj prostor na ovome trgu.“ Također je odgovorio i na pitanja građana o vremenu sadnje: „Htio bih samo naglasiti da mi sadimo sadnice koje su kontinuirane, znači nisu golog korijena i one se kao takve mogu saditi kroz veliki period godine. Imamo sustavno zalijevanje naših novih sadnica koje posadimo i one će biti redovito navodnjavane u periodu koji nam predstoji.“

Iz VG Komunalca najavljuju i dodatne zahvate kako bi se osigurali bolji uvjeti za rast novih stabala. Arijana Mrkonjić, voditeljica održavanja javnih zelenih površina, rekla je: „Kroz par dana proširit ćemo ove kock tako da naša nova stabla dobiju malo više prostora i bolje uvjete za rast. Nadamo se da će ove magnolije dovoljno stasati da daju puno veći i bolji hlad od robinija koje su bile dosta lošeg habitusa. Dosta su pobolijevale, sušile se. Tako da mislim da je ovo jedan pozitivan korak u obnovi i daljem uređenju i oplemenjivanju naših trgova i prostora u Gorici biljem.“

Ovi radovi dio su šireg ciklusa ulaganja u zelene površine u gradu, koji se provodi kroz kontinuirane akcije sadnje i obnove drvoreda.

Nastavite čitati

Najave

Besplatne kontrole zdravlja u Velikoj Gorici i Samoboru! Građani mogu provjeriti tlak, šećer i masnoće

Javne akcije organiziraju se 30. travnja povodom Nacionalnog dana hitne medicinske službe, u sklopu europskog projekta usmjerenog na prevenciju bolesti srca i krvnih žila.

Objavljeno

na

Foto: Dražen Kopač

Goričani će u srijedu, 30. travnja, moći besplatno provjeriti zdravstveno stanje i saznati imaju li povećan rizik od bolesti srca i krvnih žila. Preventivna akcija održat će se od 9 do 13 sati ispred ispostave Zavoda za hitnu medicinu u Ulici Matice hrvatske 5, povodom Nacionalnog dana hitne medicinske službe.

Istoga dana, u istom terminu, akcija će se provoditi i u Samoboru na Trgu kralja Tomislava.

Tijekom akcije građani će moći izmjeriti indeks tjelesne mase, krvni tlak, razinu lipida i šećera u krvi te zasićenost krvi kisikom. Iz Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije ističu da svi koji dođu mogu očekivati i savjet liječnika, ovisno o rezultatima mjerenja.

Riječ je o prvim dvjema akcijama koje se ovog proljeća organiziraju u ukupno devet gradova, a cilj im je prevencija kardiovaskularnih bolesti, koje su i dalje vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj.

Preventivne aktivnosti dio su dvogodišnjeg projekta RACE 2 (Utrka za život), koji se provodi u suradnji s partnerima iz Mostara i Crne Gore. Projekt je vrijedan nešto manje od 2 milijuna eura, a većinom se financira sredstvima Europske unije. Uz javnozdravstvene akcije, projekt uključuje i ulaganja u modernizaciju hitne službe kroz edukacije, digitalizaciju procesa te nabavu vozila i medicinske opreme.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno