Povežite se s nama

Vijesti

FOTO Neobična gorička veza između kanala Sava-Odra, Univerzijade i zvijezda Novog vala

Brojne ne toliko poznate, a počesto i zaboravljene detalje iz vremena kad je ići na radnu akciju među mladima ‘bilo IN, k’o što je danas IN biti na Zrću’, otkriva nam uz brojne arhivske fotografije, Dragomir Bokan, koji je kao 20-godišnjak sudjelovao u tada najpopularnijoj radnoj akciji, koja se najvećim dijelom provodila upravo u Gorici!

Objavljeno

na

Dobar, ali itekako spreman za nadogradnju, sustav obrane od poplava na zagrebačkom i goričkom području, i zadnjih dana toliko spominjani spasonosni oteretni kanal, Sava-Odra, kod brojnih je naših starijih ili bolje reći onih u najboljim godinama, probudilo sjećanja na dane njihove mladosti. Kada su u velikom broju kao dobrovoljci na radnim akcijama sudjelovali u njegovoj izgradnji, ali i na svim drugim kapitalnim projektima diljem bivše države.

Ne toliko poznate, a počesto i zaboravljene detalje iz vremena kad je ići na omladinsku radnu akciju ‘bilo IN, k’o što je danas IN biti na Zrću’, otkriva nam Dragomir Bokan, koji je kao 20-godišnjak koordinirao brigadire, danas bi se reklo volontere, na tada najpopularnijoj omladinskoj radnoj akciji Sava, poznatijoj pod skraćenicom ORA SAVA, koja se najvećim dijelom provodila upravo u Gorici, a trajala je od 1960. do 1979.godine.

– Ta je akcija zapravo započela izgradnjom aerodroma Pleso, to je izvodila Hidroelektra, mi smo radili pomoćne poslove, trasiranje i slično, kao i na svim kapitalnim projektima koje su radile državne firme. Nakon poplave u Zagrebu krenulo se u gradnju kanala Sava-Odra, pa se radilo najviše na goričkom području. Tako je i najveće brigadirsko naselje bilo ono u Kosnici, gdje se tijekom tih ljetnih mjeseci smjestilo oko tri tisuće mladih dobrovoljaca. Po smjeni je radilo tisuću mladih, radilo se volonterski, sa 4 obroka na dan, smještajem, odjećom, opremom i besplatnim kulturnim aktivnostima- priča Bokan.

Ilustracija iz knjige ‘Omladinska radna akcija Sava’

Foto: Mladi dobrovoljci kao pomoć pri gradnji ot.kanala Sava-Odra/privatna arhiva, D. Bokan

Ističe kako je za našu Veliku Goricu ta radna akcija bila itekako značajna, ali osim gradnje tog za Zagreb spasonosnog oteretnog kanala, tadašnja gradnja na našem području pokazala se značajnom i za stanovnike Zagreba.

– Mnogi ne znaju da je kompleks Jarun, započeo upravo gradnjom aerodroma Pleso, jer se iz jezera vadio potreban šljunak. To je inače stari tok rijeke Save, koja je prije izgradnje kanala plavila sve do Studentskog centra. Radili smo i sve pokose, ravnanje i navoženje zemlje za goričku obilaznicu. A među zadnjim akcijama je bila za Univerzijadu, koju su izgurali volonteri, brigadiri. Pred kraj rada organizacije, kad je bilo već više strojeva, radili smo na pošumljavanju, čišćenju okoliša. Bile su česte lokalne akcije, poput zalijevanja nasipa, jer za vrijeme suhog razdoblja oni pucaju, to je ozbiljan sustav o kojemu treba stalno brinuti – otkriva.

Foto: ORA-SAVA, 1963.g./Muzej grada Zagreba, autor fotografije nepoznat

Ispričao nam je i koja je to neobična veza između akcija koje su okupljale na tisuće mladih, koji su volonterski obavljali ne baš lake fizičke poslove i nekih od, i dan danas, najvećih zvijezda glazbene scene.

– Te akcije su bile jedna velika i moderna priča, cijeli Novi val je nastao na tome, jer mi smo u naseljima imali pozornice, oko 120 pozornica, pa bi bendovi imali priliku na tim turnejama među mladim dobrovoljcima svirati godišnje i po stotinu koncerata, to im je donijelo veliku popularnost. Tko je sve svirao? Parni valjak, Prljavo kazalište, Bijelo dugme, Bajaga i Instruktori, Film, Rundek i Haustor, ma gotovo svi. Nastupali su i glumci, pjesnici, naši svjetski poznati dizajner Mirko Ilić, pa Sanja Bachrach Krištofić, grafička dizajnerica i povjesničarka umjetnosti, koja je autorica izložbe na temu omladinskih radnih akcija – ispričao nam je.

Foto: Dragomir Bokan u omladinskom naselju u Kosnici tijekom gradnje ot.kanala Sava-Odra/priv.arhiva, D.Bokan

Bokan je na svojoj FB stranici ovih dana, kada je nakon 13 godina goričkim krajem ponovo prošla nabujala Sava, objavom u kojoj opisuje jedan dan u radnoj akciji na izgradnji kanala Sava-Odra izazvao veliku pozornost, a u komentarima nije manjkalo sličnih sjećanja.

‘Traserska služba se dizala u 3:30, brigade su u 5 sati bile na trasi. Nepregledna turopoljska ravnica i korito rijeke u kojoj nema rijeke. Jedva se možeš popeti na nasip. Ljeto, sunce prži, na pustoj ravnici nigdje hlada, nepregledni ogromni nasipi i suho korito. Pjesma se ori s 13 lokacija, 13 brigada sa po 70 ljudi. Najmlađi raznose vodu, pije se i polijeva po glavi. Pola sata pauza za marendu. Mesni doručak, pecivo, Zdenka sir, Fruktal sok. Opet pjesma i oko 13 sati polako se skuplja alat, paliri i traseri. Ručak, tuširanje,tečajevi, koncert i tako 25 dana. Tako se gradio kanal Sava-Odra i zato Zagreb sad ne pliva. U suprotnom Banu Jelačiću bi samo vrh sablje virio iz vode. Zato, molim Vas kad čujete riječ brigadir duboko se naklonite, oni su vrijedni poštovanja. Budite nacionalist,lijevi desni,mislite šta hoćete, ali poštujete rad ljudi koji su vam osigurali spokoj u ovim trenucima. Triput hura za Savske brigadire!’

Screenshot razglednica ORA-SAVA

Foto: Mladi dobrovoljci kao pomoć pri gradnji ot.kanala Sava-Odra/privatna arhiva, D. Bokan

Naš sugovornik, koji je odrastao na zagrebačkoj Knežiji, pola je radnog vijeka proveo u Končaru, a pola kao privatni poduzetnik. Danas umirovljeničke dane provodi vrlo aktivno, kao osnivač i predsjednik međ. udruge Dunavska mreža, kojoj je u fokusu upravo očuvanje naših rijeka, te provođenje i promoviranje volonterskih akcija. Jer, kaže, i u ono doba je mladež bila raskalašena, ali na akcijama se nitko nije isticao, nije bilo bahaćenja, bilo je mladih i iz grada i sa sela, te smatra kako su bile zapravo pravi društveni fenomen tog doba.

– Mislim da nikome ne bi štetilo da se više ulaže u prevenciju, nego li u saniranje posljedica. Koliko se ulaže u udruge za liječenje od raznih ovisnosti, moglo bi se i u volonterske akcije, gdje bi mladi obavljali nešto korisno za zajednicu – zaključuje Dragomir Bokan.

Foto: Dragomir Bokan na Savi 1978.g, s tadašnjom djevojkom, a danas suprugom, Helenom Urek Bokan/priv.arhiva D.B.

Obrazovanje

FOTO Svečano obilježena 50. godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina

Objavljeno

na

Objavio/la

Priredba povodom proslave 50. godišnjice Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina održana je danas (srijeda, 25. ožujka 2026., početak u 12 sati) u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica. Odlični voditelji umjetničkog programa bili su učenici trećih razreda Zrakoplovne škole: Lara Knežević (3. ZP), Arman Osmani (3. ZIM) i Nika Pavlović (3. IRE).

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehniČke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Govorili su: Vedran Šarac – ravnatelj škole, Ivica Radanović – izaslanik župana Zagrebačke županije, pročelnik Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, Momir Karin – predstavnik Ministarstva znanosti i obrazovanja mladih, ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja.

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Među uzvanicima su bili: Branko Hrg – izaslanik ministra obrane Republike Hrvatske, državni tajnik, Krešimir Ražov – brigadni general, Josip Štimac – general bojnik, bivši zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ-a), Michael Križanec – general bojnik, bivši zapovjednik HRZ-a i nekadašnji učenik Zrakoplovne škole, gospođa Ljerka Perešin, supruga Rudolfa Perešina, Goran Huljev – brigadir, dekan Hrvatskog vojnog učilišta dr. Franjo Tuđman, Silvana Kovačić – brigadirka, voditeljica službe za izobrazbu, Sektor za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima MORH-a.

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Ivo Tunjić – izaslanik ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, voditelj Odjela za informacijsko-komunikacijske tehnologije, inženjerstvo i mobilnost, David Gabelica – član Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb, Ivan Damjanović – izvršni direktor MZLZ-a, Jasmin Bajić – predsjednik Uprave Croatia Airlinesa, Ranko Ilić – predsjednik Uprave Zračne luke Zagreb, Ivica Vidović – predsjednik Uprave Zrakoplovno-tehničkog centra, Marko Cvijin – direktor Trade AIR-a, Ana Kapetanović – direktorica Agencije za civilno zrakoplovstvo, Alana Vukić – ravnateljica Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu.

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Dr. znanosti Tamara Čendo Metzinger – dekanica Veleučilišta Velika Gorica, izv.prof.dr. znanosti Ivona Bajor – izaslanica dekana Fakulteta prometnih znanosti, izv.prof.dr.sc. Martina Kolar Billege, prodekanica Učiteljskog fakulteta, Dora Ulaga – bivša ravnateljica Zrakoplovne škole, Juraj Odrčić – župan Plemenite općine turopoljske.

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David ćJolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Vokalni dio programa (Dobro mi došel, prijatel, Tvoja zemlja, Maštarija) ispunio je pjevač Martin Kosovac, nekadašnji učenik ove škole.

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na kraju programa dodijeljeni su učenicima ugovori o stipendiranju MORH-a. Stipendistima, ukupno devet, ugovore su uručili Branko Hrg, Krešimir Ražov i Vedran Šarac: 1. Luka Banožić, 2. Tvrtko Barišić, 3. Kira Dorotić, 4. Filip Hodak, 5. Julija Zečević (svi 3. ZIM), 6. Lukas Barić, 7. David Jelovečki, 8. Nino Komušar, 9. Filip Saračević (svi 3. IRE).

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Program proslave pripremila je Dobrila Arambašić-Kopal, prof. uz podršku kolegica (abecednim redom) Anemarije Peroš, prof., Sandre Tejić, prof., knjižničarke Tihane Strmo, prof. te sugestije učenica/učenika, sudionika programa (bez korištenja UI).

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Sport

Karate klub Centar iz Križa se vraća s 8 medalja i visokim plasmanom

Velikogorički klub vratio se s međunarodnog turnira s četiri zlata, a najuspješnija bila je Kim Kumic.

Objavljeno

na

Objavio/la

Karate klub Centar iz Velike Gorice osvojio je osam medalja i zauzeo peto mjesto u borbama na međunarodnom turniru Kik kup Rudolf Perešin 2026., održanom u subotu, 21. ožujka u Križu. Na natjecanju je sudjelovalo gotovo 300 boraca iz 32 kluba iz Hrvatske, Austrije i Bosne i Hercegovine.

Najbolji rezultat ostvarila je Kim Kumic, koja je osvojila dva zlata, u kategoriji učenica do 49 kilograma te među mlađim kadetkinjama do 47 kilograma.

Vrlo dobar nastup imala je i Sara Brletić koja je osvojila zlato među učenicama do 44 kilograma te srebro u kategoriji mlađih kadetkinja do 42 kilograma. Dora Paić također je uzela zlato među kadetkinjama do 37 kilograma i broncu u kategoriji učenica do 39 kilograma.

Broj medalja upotpunili su Karlo Đukić sa srebrenom medaljom u kategoriji do 34 kilograma te Noa Smolčić koji je turnir završio s broncom.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Od Kajzerice do Gorice: kako imena otkrivaju povijest našeg kraja

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Cityportal.hr

Jučer je u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Velika Gorica, održano predavanje “Zemlja Govori”.

U Središenjm odjelu Gradske knjižnice, s početkom u 18 sati,  mr. Nives Opačić je održala predavanje o Toponimima u Turopolju i što nam oni ukazuju. Inače, Nives Opačić je hrvatska jezikoslovka, znanstvenica i filologinja te književnica. Predavanje je započela moderatorica i upraviteljica Zavoda – Katja Matković Mikulčić, pojašnjavajući zašto je odabran naslov Zemlja govori: ” Nismo ni svjesni koliko pojedini nazivi govore o nekim karakteristikama, o povijesti, o nekim osobinama terena.  Mislim, cijela nauka se na tome bazira”.
Mr. Nives Opačić je na samome početku uvela publiku s pričom o zagrebačkom kvartu – Kajzerica:
“Dakle, već krećući iz Zagreba i prebacivši se na obalu Save, mogu početi govoriti o tome što mi zemlja govori. Mogu pratiti po riječima što bi zapravo pojedini predjeli značili. Jedan od njih je recimo Kajzerica. Čuli ste svi za taj predio Kajzerica. A isto tako hodate u pekaru pa kupite kajzericu. Kajzerica je pecivo, okruglo, ali ima određene nabore, zareze na sebi. A samo joj ime već nekako asocira na kajzera, na cara. E sad, u kakvoj su vezi Kajzerica – dio Zagreba i kajzerica pecivo”?
S takvim duhovitim i pronicljivim pristupom, uvela nas je i u značenje imena našeg grada koje uz malu goru čak može značiti i vinograd. Međutim, gorica po svom postavu, može značiti nešto što je nastalo gorenjem: “Mi znamo da su se tereni katkada dobivali tako da bi se zapalilo ono što je na njemu bilo i da su na taj način ljudi dolazili do zemlje koja bi bila plodnija”.
 

 

Nastavite čitati

Najave

Naučite sve trikove svog pametnog telefona – besplatna radionica za početnike i neiskusne

Kako joj i ime kaže, radionica će vam pomoći da imate mobitel u malom prstu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Svi koji se ponekad osjećaju preplavljeno svojim pametnim telefonom sada imaju priliku naučiti kako ga koristiti jednostavno i bez stresa. Gradska knjižnica Velika Gorica organizira besplatnu radionicu pod nazivom “Mobitel u malom prstu”, namijenjenu svima koji žele savladati osnovne funkcije mobitela, od slanja poruka i poziva do fotografiranja i korištenja aplikacija.

Radionica se odvija u opuštenoj atmosferi, po individualnom tempu svakog sudionika, a vodit će je Martina Rebrović Sopek, koja će sudionicima pružiti i savjete o sigurnosti i zaštiti privatnosti.

Zainteresirani se mogu prijaviti telefonom na broj 098 950 9928, jer je broj sudionika ograničen.

Nastavite čitati

Vijesti

FOTO Novi ukrasi u gradu! Pogledajte kako su gorički školarci uredili grad za Uskrs

Umjesto novih, podarili su novi dizajn starim pisanicama.

Objavljeno

na

Velika Gorica od jutros miriše na Uskrs. U Parku dr. Franje Tuđmana predstavljeno je 15 velikih uskrsnih pisanica koje su, u sklopu projekta Grada Velike Gorice, oslikala djeca iz lokalnih osnovnih škola.

Umjesto kupnje novih ukrasa, Grad je odlučio obnoviti postojeće, a kistove su u ruke uzeli učenici iz Mičevca, Novog Čiča, Bukevja, Veleševca te škola Jurja Habdelića i Eugena Kumičića.

Radove je obišao i gradonačelnik Krešimir Ačkar, zahvalivši djeci i učiteljima na trudu i idejama koje su uljepšale grad.

“Draga djeco i učiteljice, hvala vam što što ste svojim idejama, bojama i trudom pokazali koliko malo mašte može uljepšati svijet oko nas. Hvala svima koji ste se odazvali ovoj lijepoj inicijativi i pomogli da ovog Uskrsa naše zelene površine zasjaju u najljepšim bojama”, rekao je gradonačelnik.

Nakon današnjeg predstavljanja, pisanice se sele na svoje stalne blagdanske lokacije. Svih 15 radova bit će raspoređeno po javnim zelenim površinama diljem grada.

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno