Povežite se s nama

Vijesti

FOTO Neobična gorička veza između kanala Sava-Odra, Univerzijade i zvijezda Novog vala

Brojne ne toliko poznate, a počesto i zaboravljene detalje iz vremena kad je ići na radnu akciju među mladima ‘bilo IN, k’o što je danas IN biti na Zrću’, otkriva nam uz brojne arhivske fotografije, Dragomir Bokan, koji je kao 20-godišnjak sudjelovao u tada najpopularnijoj radnoj akciji, koja se najvećim dijelom provodila upravo u Gorici!

Objavljeno

na

Dobar, ali itekako spreman za nadogradnju, sustav obrane od poplava na zagrebačkom i goričkom području, i zadnjih dana toliko spominjani spasonosni oteretni kanal, Sava-Odra, kod brojnih je naših starijih ili bolje reći onih u najboljim godinama, probudilo sjećanja na dane njihove mladosti. Kada su u velikom broju kao dobrovoljci na radnim akcijama sudjelovali u njegovoj izgradnji, ali i na svim drugim kapitalnim projektima diljem bivše države.

Ne toliko poznate, a počesto i zaboravljene detalje iz vremena kad je ići na omladinsku radnu akciju ‘bilo IN, k’o što je danas IN biti na Zrću’, otkriva nam Dragomir Bokan, koji je kao 20-godišnjak koordinirao brigadire, danas bi se reklo volontere, na tada najpopularnijoj omladinskoj radnoj akciji Sava, poznatijoj pod skraćenicom ORA SAVA, koja se najvećim dijelom provodila upravo u Gorici, a trajala je od 1960. do 1979.godine.

– Ta je akcija zapravo započela izgradnjom aerodroma Pleso, to je izvodila Hidroelektra, mi smo radili pomoćne poslove, trasiranje i slično, kao i na svim kapitalnim projektima koje su radile državne firme. Nakon poplave u Zagrebu krenulo se u gradnju kanala Sava-Odra, pa se radilo najviše na goričkom području. Tako je i najveće brigadirsko naselje bilo ono u Kosnici, gdje se tijekom tih ljetnih mjeseci smjestilo oko tri tisuće mladih dobrovoljaca. Po smjeni je radilo tisuću mladih, radilo se volonterski, sa 4 obroka na dan, smještajem, odjećom, opremom i besplatnim kulturnim aktivnostima- priča Bokan.

Ilustracija iz knjige ‘Omladinska radna akcija Sava’

Foto: Mladi dobrovoljci kao pomoć pri gradnji ot.kanala Sava-Odra/privatna arhiva, D. Bokan

Ističe kako je za našu Veliku Goricu ta radna akcija bila itekako značajna, ali osim gradnje tog za Zagreb spasonosnog oteretnog kanala, tadašnja gradnja na našem području pokazala se značajnom i za stanovnike Zagreba.

– Mnogi ne znaju da je kompleks Jarun, započeo upravo gradnjom aerodroma Pleso, jer se iz jezera vadio potreban šljunak. To je inače stari tok rijeke Save, koja je prije izgradnje kanala plavila sve do Studentskog centra. Radili smo i sve pokose, ravnanje i navoženje zemlje za goričku obilaznicu. A među zadnjim akcijama je bila za Univerzijadu, koju su izgurali volonteri, brigadiri. Pred kraj rada organizacije, kad je bilo već više strojeva, radili smo na pošumljavanju, čišćenju okoliša. Bile su česte lokalne akcije, poput zalijevanja nasipa, jer za vrijeme suhog razdoblja oni pucaju, to je ozbiljan sustav o kojemu treba stalno brinuti – otkriva.

Foto: ORA-SAVA, 1963.g./Muzej grada Zagreba, autor fotografije nepoznat

Ispričao nam je i koja je to neobična veza između akcija koje su okupljale na tisuće mladih, koji su volonterski obavljali ne baš lake fizičke poslove i nekih od, i dan danas, najvećih zvijezda glazbene scene.

– Te akcije su bile jedna velika i moderna priča, cijeli Novi val je nastao na tome, jer mi smo u naseljima imali pozornice, oko 120 pozornica, pa bi bendovi imali priliku na tim turnejama među mladim dobrovoljcima svirati godišnje i po stotinu koncerata, to im je donijelo veliku popularnost. Tko je sve svirao? Parni valjak, Prljavo kazalište, Bijelo dugme, Bajaga i Instruktori, Film, Rundek i Haustor, ma gotovo svi. Nastupali su i glumci, pjesnici, naši svjetski poznati dizajner Mirko Ilić, pa Sanja Bachrach Krištofić, grafička dizajnerica i povjesničarka umjetnosti, koja je autorica izložbe na temu omladinskih radnih akcija – ispričao nam je.

Foto: Dragomir Bokan u omladinskom naselju u Kosnici tijekom gradnje ot.kanala Sava-Odra/priv.arhiva, D.Bokan

Bokan je na svojoj FB stranici ovih dana, kada je nakon 13 godina goričkim krajem ponovo prošla nabujala Sava, objavom u kojoj opisuje jedan dan u radnoj akciji na izgradnji kanala Sava-Odra izazvao veliku pozornost, a u komentarima nije manjkalo sličnih sjećanja.

‘Traserska služba se dizala u 3:30, brigade su u 5 sati bile na trasi. Nepregledna turopoljska ravnica i korito rijeke u kojoj nema rijeke. Jedva se možeš popeti na nasip. Ljeto, sunce prži, na pustoj ravnici nigdje hlada, nepregledni ogromni nasipi i suho korito. Pjesma se ori s 13 lokacija, 13 brigada sa po 70 ljudi. Najmlađi raznose vodu, pije se i polijeva po glavi. Pola sata pauza za marendu. Mesni doručak, pecivo, Zdenka sir, Fruktal sok. Opet pjesma i oko 13 sati polako se skuplja alat, paliri i traseri. Ručak, tuširanje,tečajevi, koncert i tako 25 dana. Tako se gradio kanal Sava-Odra i zato Zagreb sad ne pliva. U suprotnom Banu Jelačiću bi samo vrh sablje virio iz vode. Zato, molim Vas kad čujete riječ brigadir duboko se naklonite, oni su vrijedni poštovanja. Budite nacionalist,lijevi desni,mislite šta hoćete, ali poštujete rad ljudi koji su vam osigurali spokoj u ovim trenucima. Triput hura za Savske brigadire!’

Screenshot razglednica ORA-SAVA

Foto: Mladi dobrovoljci kao pomoć pri gradnji ot.kanala Sava-Odra/privatna arhiva, D. Bokan

Naš sugovornik, koji je odrastao na zagrebačkoj Knežiji, pola je radnog vijeka proveo u Končaru, a pola kao privatni poduzetnik. Danas umirovljeničke dane provodi vrlo aktivno, kao osnivač i predsjednik međ. udruge Dunavska mreža, kojoj je u fokusu upravo očuvanje naših rijeka, te provođenje i promoviranje volonterskih akcija. Jer, kaže, i u ono doba je mladež bila raskalašena, ali na akcijama se nitko nije isticao, nije bilo bahaćenja, bilo je mladih i iz grada i sa sela, te smatra kako su bile zapravo pravi društveni fenomen tog doba.

– Mislim da nikome ne bi štetilo da se više ulaže u prevenciju, nego li u saniranje posljedica. Koliko se ulaže u udruge za liječenje od raznih ovisnosti, moglo bi se i u volonterske akcije, gdje bi mladi obavljali nešto korisno za zajednicu – zaključuje Dragomir Bokan.

Foto: Dragomir Bokan na Savi 1978.g, s tadašnjom djevojkom, a danas suprugom, Helenom Urek Bokan/priv.arhiva D.B.

Najave

SUTRA Konferencija „VG30 – Pogled u budućnost“

Ulaz je besplatan uz prethodnu registraciju.

Objavljeno

na

Velika Gorica ove godine obilježava 30 godina statusa grada, a tim povodom u organizaciji Grada Velike Gorice i Motus Medije, u utorak 16. prosinca u Poduzetničkom inkubatoru, održat će se konferencija „VG30 – Pogled u budućnost“. 

Konferencija je zamišljena kao strateški i inspirativni susret ključnih aktera iz javnog i privatnog sektora, koja će okupiti relevantne stručnjake, lidere i vizionare te otvoriti dijalog o razvojnim prioritetima, izazovima i prilikama koje će oblikovati budućnost Velike Gorice, s naglaskom na područja gospodarstva, obrazovanja te identiteta i kvalitete života u Velikoj Gorici. 

Ova konferencija nije samo podsjetnik na dosadašnji razvoj Grada, nego jasan pogled prema naprijed te će kroz tematske panele i umrežavanje podijeliti iskustva, ideje i preporuke za jačanje konkurentnosti i zajedničko promišljanje o pozicioniranju Grada u nadolazećim godinama – poručuju iz Gradske uprave. 

O budućnosti grada, koji je proglašen najprivlačnijim za život u Hrvatskoj, razgovarat će se u tri panel rasprave: ‘Gospodarski razvoj – snaga koja pokreće’, ‘VG grad koji ostaje mlad’ te ‘Identitet grada: tko smo i kamo idemo?’. 

Ulaz je besplatan, no potrebna je registracija OVDJE. 


PROGRAM: 

09:30 – 10:00 – Prijava sudionika i registracija 

10:00 – 10:15 – Otvorenje konferencije – pozdravni govori i uvodno obraćanje 

  • Marija Dekanić, direktorica, Motus Media
    • Krešimir Ačkar, gradonačelnik, Velika Gorica

10:15 – 11:00 – Panel 1: Gospodarski razvoj – snaga koja pokreće 

  • Domagoj Ilečić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarski razvoj, poljoprivredu i fondove EU Grada Velike Gorice
    • Mateja Kalisar, ravnateljica Razvojne agencije Grada Velike Gorice – VE-GO-RA
    • Ivana Mrkonjić, predsjednica Uprave Hrvatske pošte
    • Tomislav Prahir, direktor zlatarnice Prahir 

11:05 – 11:50 – Panel 2: VG grad koji ostaje mlad

• Lana Krunić Lukinić, pročelnica Upravnog odjela za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti Grada Velike Gorice
• dr. sc. Tamara Čendo Metzinger, dekanica Veleučilišta Velika Gorica
• izv. prof. dr. sc. Marko Kovačić, stručnjak za politike za mlade, Sveučilište u Rijeci & Sveučilište Algebra Bernays 

11:50 – 12:05 – Pauza za kavu 

12:05 – 12:50 – Panel 3: Identitet grada: tko smo i kamo idemo? 

  • Krešimir Ačkar, gradonačelnik Grada Velike Gorice
    • prof. dr. sc. Božo Skoko, Millenium promocija & Sveučilište Algebra Bernays
    • Maša Ivanov, Client Service Director, Bruketa & Žinić
    • Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije
    • Maja Toth, direktorica TZ Velike Gorice 

12:50 – 13:00 – Zaključci i završna riječ
13:00 – 13:30 – Druženje i osvježenje 

Nastavite čitati

Vijesti

Vozač s 1,90 promila izazvao sudar u Drnku – policija zabilježila 41 prekršaj i najavljuje novu akciju

Tijekom pojačanog nadzora policija je uhitila dvojicu vozača, zabilježila pet prometnih nesreća i najavila novu akciju.

Objavljeno

na

Objavio/la

Tijekom proteklog vikenda, od 12. do 14. prosinca, policijski službenici Policijske postaje Velika Gorica proveli su pojačani nadzor prometa. U akciji usmjerenoj na vozače i vozila utvrđen je ukupno 41 prometni prekršaj.

Od ukupno 41 utvrđenog prekršaja, 13 ih je bilo ciljanih. Policija je zabilježila jedan slučaj upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola, jedan slučaj vožnje bez položenog vozačkog ispita, četiri prekoračenja dopuštene brzine, četiri prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa te tri slučaja nepropisnog korištenja mobitela tijekom vožnje. Uz to, evidentirano je još 28 ostalih prometnih prekršaja.

Dvojica vozača su uhićena zbog težih prekršaja. Jedan je vozio s koncentracijom alkohola većom od 1,50 g/kg te je pritom skrivio prometnu nesreću s materijalnom štetom, dok je drugi upravljao vozilom bez položenog vozačkog ispita. Obojica su uz optužni prijedlog dovedena pred prekršajni sud.

Najveća izmjerena koncentracija alkohola zabilježena je u nedjelju, 14. prosinca, oko 18 sati u mjestu Drnku, na području općine Orle. Tamo je 67-godišnji vozač osobnog automobila zagrebačkih registracijskih oznaka, pod utjecajem 1,90 g/kg alkohola, izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom prešavši u suprotni kolnički trak. Vozač je uhićen i zadržan do prestanka djelovanja alkohola, a za njega je predložena novčana kazna od 1.610 eura te šestomjesečna zabrana upravljanja vozilima B kategorije.

Tijekom vikenda dogodilo se ukupno pet prometnih nesreća, jedna s lakše ozlijeđenom osobom i četiri s materijalnom štetom.

Iz policije najavljuju da s nadzorima nastavljaju i dalje. Već od 15. do 21. prosinca na području Velike Gorice provodit će se preventivno-represivna akcija usmjerena na vozače pod utjecajem alkohola i droga, usklađena s akcijama na razini Europske unije. Policija apelira na vozače da ne sjedaju za volan ako su konzumirali alkohol ili droge te da se pridržavaju prometnih propisa.

Nastavite čitati

Vijesti

Stiglo Betlehemsko svjetlo mira u Vukovinu, krštena i mala Lucija

Posebno svečano bilo je na današnjoj Svetoj misi u Crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini.

Objavljeno

na

Na treću nedjelju Došašća izviđači Turopoljske udruge skauta Tur donijeli su Betlehemsko svjetlo mira na Svetu misu u Crkvu Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini, a koje su župljani mogli upaliti na svojim lampionima i ponijeti kućama. 

Foto: Gianna Kotroman

A poseban dan imala je obitelj Pejić. Pod svetom misom sakrament svetoga krštenja primila je malena Lucija, kćerkica Maja i Ilije Pejić iz Starog Čiča. 

Lucija je treće dijete u ovoj mladoj obitelji, a ime je dobila po zaštitnici Turopolja i Velike Gorice – Svetoj Luciji, čiji je spomandan bio jučer. 

Foto: Katarina Ceković

-Zato smo danas i odabrali krštenje, s obzirom da je jučer bio blagdan Svete Lucije kojoj su krsni kumovi Katarina i Robert Lončar doputovali iz Zadra. Drago nam je da je naše krštenje uveličalo i dolazak Bethlehemskog svjetla. Tako da, eto, puni smo radosti – ispričala je mama Maja. 

Dodajmo kako se treća nedjelja Došašća i naziva radosnom nedjeljom jer palimo treću adventsku svijeću – radosti, kao podsjetnik da je radost Božića bliže nego što mislimo. 

Nastavite čitati

Vijesti

Velika Gorica među gradovima koji najviše izdvajaju za božićnice! Pola milijuna eura za najugroženije građane

Dok božićnice ove godine isplaćuje rekordnih 113 hrvatskih gradova, Velika Gorica se izdvaja po ukupnom iznosu, povećanom cenzusu i širem krugu korisnika.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Lukasz Radziejewski/pexels.com

Velika Gorica će uoči Božića 2025. godine za božićnice izdvojiti ukupno 500.000 eura, čime se svrstala među gradove s najvećim izdvajanjima u Hrvatskoj. Božićnice će dobiti umirovljenici, korisnici nacionalne naknade i inkluzivnog dodatka, u iznosima od 40 do 120 eura, ovisno o visini primanja. Maksimalni cenzus povećan je na 720 eura, što znači da će pravo na ovu pomoć ostvariti veći broj građana nego prošle godine.

Prema istraživanju portala Gradonačelnik.hr, božićnice ove godine isplaćuje čak 113 hrvatskih gradova, što je dosad najveći obuhvat ovog oblika lokalne socijalne pomoći. Ukupno je za tu namjenu izdvojeno više od 13,3 milijuna eura, a prosječna božićnica iznosi oko 75 eura.

Velika Gorica se, uz Zagreb, Osijek, Split i Poreč, nalazi u samom vrhu po ukupnom iznosu izdvojenih sredstava. S pola milijuna eura grad je među deset vodećih u državi, a ujedno bilježi i jedan od većih nominalnih porasta u odnosu na prošlu godinu, točnije čak 250.000 eura više nego lani. Osim povećanja ukupnog proračuna, Grad je dodatno korigirao i dohodovni cenzus. On je podignut za 320 eura, što Veliku Goricu svrstava među gradove s najznačajnijim povećanjima tog praga. Time se božićnica otvara širem krugu umirovljenika, ali i drugih korisnika socijalnih prava.

Trend rasta božićnica vidljiv je u trećini hrvatskih gradova, a uz povećanje iznosa, sve je više onih koji podižu cenzuse ili šire kategorije primatelja, svjesni rasta troškova života i inflacije koja najviše pogađa građane s nižim primanjima.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Go Grand Prix: Velika Gorica – kolijevka kraljevske misaone igre Go

Glavni operativni organizator je 17-godišnji Karlo Vlahović koji je samostalno kontaktirao igrače iz 17 zemalja

Objavljeno

na

Objavio/la

Nakon vrlo uspješnog prošlogodišnjeg međunarodnog Go turnira, u Osnovnoj školi Nikole Hribara održava se 9.turnir EGF Grand Prix Bonus C turnir povodom Dana grada Velike Gorice a okupio je 80-ak igrača iz čak 17 zemalja, čime je Velika Gorica potvrđena kao važno međunarodno središte misaonog sporta go.  

Riječ je o najvećem i najjačem go turniru u regiji u posljednjih 20 godina, dok je u Hrvatskoj najveći i najjači ikada održan upravo u Velikoj Gorici.  

Turnir je dio programa obilježavanja Dana grada te povezuje vrhunske profesionalne i amaterske igrače, potičući međunarodnu sportsku i kulturnu suradnju.

Foto: Hrvatski go savez

Organizator turnira je Go klub Velika Gorica, suorganizator Grad Velika Gorica, dok je glavni operativni organizator bio je 17-godišnji Karlo Vlahović koji je samostalno kontaktirao igrače iz 17 zemalja, osiguravao smještaj sudionicima, vodio kompletnu komunikaciju na engleskom jeziku te dizajnirao promotivne materijale, uključujući majice i objave na Instagramu – bravo! 

Na taj način se Velika Gorica kao kolijevka razvoja Goa u Hrvatskoj uspješno probija na europsku i svjetsku Go pozornicu kao uzoran organizator i veliki popularizator ove “kraljevske igre” (“king of mindsports”). 

Foto: Hrvatski go savez

Turnir je je uvršten u službeni kalendar Europske Go federacije kao Bonus C turnir. 

-Zahvaljujemo Gradu Velikoj Gorici na pokroviteljstvu i velikoj pomoći Go klubu Velika Gorica oko organizacije ovog vrhunskog sportskog događaja, jedinstvenog Go natjecanja na kraju kojeg svi sudionici i gosti dijele ukusnu rođendansku tortu povodom Dana Grada Velike Gorice – poručili su iz Hrvatskog Go saveza.   


  • Posebnu draž natjecanju daje sudjelovanje trojice europskih profesionalnih igrača: Mateusz Surma, profesionalni igrač 3. dana je ovogodišnji prvak Europe i trener na 7. Ljetnom go kampu održanom u Zaostrogu u kolovozu ove godine, Ali Jabarin, profesionalni igrač 3. dana, je jedan od dva igrača koji su profesionalci postali još 2014. godine an 1. kvalifikacijskom turniru, Benjamin Drean-Guenaizia, je pobijedio na kvalifikacijskom turniru održanom ove godine u Beču. Uz njih treba još izdvojiti Lukaša Podperu, (vele)majstora 7. dana, koji je ove godine pobijedio na jako puno turnira i ima drugi najveći rejting na ovom natjecanju. Na turniru igra i Vsevolod Ovsieenko, 6. dan, višestruki juniorski prvak Europe, koji je svoju kadetsku titulu osvojio u jeku pandemije na 25. Europskom prvenstvu za kadete, mlađe juniore i juniore, održanom u Stubičkim Toplicama. 
  • Naravno, to je sjajna prigoda za mlade igrače iz Hrvatske: Stjepan Medak je u nedjelju postao prvi (vele)majstor 6. dana, a na ovom turniru ima prigodu plasirati se na Grand Prix Finale gdje će snage odmjeriti 16 igrača koji su na nizu turnira osvajali kvalifikacijske bodove. Stjepan trenutačno ima 4 boda osvojena na Grand Prix turniru u Pisi. U top grupi na turniru je i Roko Crvelin, odnedavno majstor 4. dana, standardna treća ploča hrvatske seniorske reprezentacije, u kojoj je – kao i Stjepan i prvak Hrvatske Matej Zakanj – postigao tri pobjede u tri kola. Prošlogodišnji izazivač u meču za prvaka Hrvatske Petar Tadej Tukara, majstor 3. dana je također spreman za borbu za visok plasman na ovom turniru. Tu su još i Teo Sladetić, Oliver Skočić Karlo Vlahović, mladi majstori 2. dana, kojima će 5 partija na ovom turniru sigurno biti velika škola i prigoda za skok na rejting listi. Od ostalih mladih reprezentativaca treba istaknuti Velikogoričanina Jakova Sičića, 1kyu, koji je prije godinu dana baš na ovom turniru postigao pet pobjeda iz pet partija. 

Foto: Hrvatski go savez

  • Go je najstarija misaona igra koja se već 4000 godine igra prema jednostavnim nepromijenjenim pravilima. Go je nastao u Kini gdje se naziva “weiqi”, a u 6. stoljeću se proširio u Japan (gdje se još zove “igo”). U Japanu je Go stekao status dvorske vještine i prije 100 godina je utemeljeno prvo udruženje profesionalnih igrača Nihon ki-in. U Hrvatsku je Go donio časnik Austrougarske mornarice Artur Jonak von Freyenwald, koji je u Puli utemeljio tada najveći go klub u Europi, s oko 200 članova. Zoran Mutabžija je krajem 60-ih godina dominirao europskom go scenom i dva puta je bio prvak Europe: 1967. i 1971. godine. Godine 1997. utemeljio je Hrvatsku igo udrugu, koja i danas uspješno provodi edukacijske projekte u brojnim školama i knjižnicama, te na fakultetima. Zoran je bio i prvi predsjednik Hrvatskog go saveza, koji je 2020. primljen u privremeno članstvo Hrvatskog olimpijskog odbora. Predani rad u danas 6 go klubova rezultirao je činjenicom da Hrvatska ima najmlađu seniorsku reprezentaciju koja je nakon dugogodišnje borbe za opstanak u C-ligi postala favorit za ulazak u prestižnu A-ligu Europskog ekipnog prvenstva. Hrvatska mlada reprezentacija je osvojila brončanu medalju na 2. Europskom juniorskom ekipnom prvenstvu i već je dva puta predstavljala Europu na Svjetskom juniorskom ekipnom prvenstvu. 

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno