Povežite se s nama

Vijesti

FOTO Neobična gorička veza između kanala Sava-Odra, Univerzijade i zvijezda Novog vala

Brojne ne toliko poznate, a počesto i zaboravljene detalje iz vremena kad je ići na radnu akciju među mladima ‘bilo IN, k’o što je danas IN biti na Zrću’, otkriva nam uz brojne arhivske fotografije, Dragomir Bokan, koji je kao 20-godišnjak sudjelovao u tada najpopularnijoj radnoj akciji, koja se najvećim dijelom provodila upravo u Gorici!

Objavljeno

na

Dobar, ali itekako spreman za nadogradnju, sustav obrane od poplava na zagrebačkom i goričkom području, i zadnjih dana toliko spominjani spasonosni oteretni kanal, Sava-Odra, kod brojnih je naših starijih ili bolje reći onih u najboljim godinama, probudilo sjećanja na dane njihove mladosti. Kada su u velikom broju kao dobrovoljci na radnim akcijama sudjelovali u njegovoj izgradnji, ali i na svim drugim kapitalnim projektima diljem bivše države.

Ne toliko poznate, a počesto i zaboravljene detalje iz vremena kad je ići na omladinsku radnu akciju ‘bilo IN, k’o što je danas IN biti na Zrću’, otkriva nam Dragomir Bokan, koji je kao 20-godišnjak koordinirao brigadire, danas bi se reklo volontere, na tada najpopularnijoj omladinskoj radnoj akciji Sava, poznatijoj pod skraćenicom ORA SAVA, koja se najvećim dijelom provodila upravo u Gorici, a trajala je od 1960. do 1979.godine.

– Ta je akcija zapravo započela izgradnjom aerodroma Pleso, to je izvodila Hidroelektra, mi smo radili pomoćne poslove, trasiranje i slično, kao i na svim kapitalnim projektima koje su radile državne firme. Nakon poplave u Zagrebu krenulo se u gradnju kanala Sava-Odra, pa se radilo najviše na goričkom području. Tako je i najveće brigadirsko naselje bilo ono u Kosnici, gdje se tijekom tih ljetnih mjeseci smjestilo oko tri tisuće mladih dobrovoljaca. Po smjeni je radilo tisuću mladih, radilo se volonterski, sa 4 obroka na dan, smještajem, odjećom, opremom i besplatnim kulturnim aktivnostima- priča Bokan.

Ilustracija iz knjige ‘Omladinska radna akcija Sava’

Foto: Mladi dobrovoljci kao pomoć pri gradnji ot.kanala Sava-Odra/privatna arhiva, D. Bokan

Ističe kako je za našu Veliku Goricu ta radna akcija bila itekako značajna, ali osim gradnje tog za Zagreb spasonosnog oteretnog kanala, tadašnja gradnja na našem području pokazala se značajnom i za stanovnike Zagreba.

– Mnogi ne znaju da je kompleks Jarun, započeo upravo gradnjom aerodroma Pleso, jer se iz jezera vadio potreban šljunak. To je inače stari tok rijeke Save, koja je prije izgradnje kanala plavila sve do Studentskog centra. Radili smo i sve pokose, ravnanje i navoženje zemlje za goričku obilaznicu. A među zadnjim akcijama je bila za Univerzijadu, koju su izgurali volonteri, brigadiri. Pred kraj rada organizacije, kad je bilo već više strojeva, radili smo na pošumljavanju, čišćenju okoliša. Bile su česte lokalne akcije, poput zalijevanja nasipa, jer za vrijeme suhog razdoblja oni pucaju, to je ozbiljan sustav o kojemu treba stalno brinuti – otkriva.

Foto: ORA-SAVA, 1963.g./Muzej grada Zagreba, autor fotografije nepoznat

Ispričao nam je i koja je to neobična veza između akcija koje su okupljale na tisuće mladih, koji su volonterski obavljali ne baš lake fizičke poslove i nekih od, i dan danas, najvećih zvijezda glazbene scene.

– Te akcije su bile jedna velika i moderna priča, cijeli Novi val je nastao na tome, jer mi smo u naseljima imali pozornice, oko 120 pozornica, pa bi bendovi imali priliku na tim turnejama među mladim dobrovoljcima svirati godišnje i po stotinu koncerata, to im je donijelo veliku popularnost. Tko je sve svirao? Parni valjak, Prljavo kazalište, Bijelo dugme, Bajaga i Instruktori, Film, Rundek i Haustor, ma gotovo svi. Nastupali su i glumci, pjesnici, naši svjetski poznati dizajner Mirko Ilić, pa Sanja Bachrach Krištofić, grafička dizajnerica i povjesničarka umjetnosti, koja je autorica izložbe na temu omladinskih radnih akcija – ispričao nam je.

Foto: Dragomir Bokan u omladinskom naselju u Kosnici tijekom gradnje ot.kanala Sava-Odra/priv.arhiva, D.Bokan

Bokan je na svojoj FB stranici ovih dana, kada je nakon 13 godina goričkim krajem ponovo prošla nabujala Sava, objavom u kojoj opisuje jedan dan u radnoj akciji na izgradnji kanala Sava-Odra izazvao veliku pozornost, a u komentarima nije manjkalo sličnih sjećanja.

‘Traserska služba se dizala u 3:30, brigade su u 5 sati bile na trasi. Nepregledna turopoljska ravnica i korito rijeke u kojoj nema rijeke. Jedva se možeš popeti na nasip. Ljeto, sunce prži, na pustoj ravnici nigdje hlada, nepregledni ogromni nasipi i suho korito. Pjesma se ori s 13 lokacija, 13 brigada sa po 70 ljudi. Najmlađi raznose vodu, pije se i polijeva po glavi. Pola sata pauza za marendu. Mesni doručak, pecivo, Zdenka sir, Fruktal sok. Opet pjesma i oko 13 sati polako se skuplja alat, paliri i traseri. Ručak, tuširanje,tečajevi, koncert i tako 25 dana. Tako se gradio kanal Sava-Odra i zato Zagreb sad ne pliva. U suprotnom Banu Jelačiću bi samo vrh sablje virio iz vode. Zato, molim Vas kad čujete riječ brigadir duboko se naklonite, oni su vrijedni poštovanja. Budite nacionalist,lijevi desni,mislite šta hoćete, ali poštujete rad ljudi koji su vam osigurali spokoj u ovim trenucima. Triput hura za Savske brigadire!’

Screenshot razglednica ORA-SAVA

Foto: Mladi dobrovoljci kao pomoć pri gradnji ot.kanala Sava-Odra/privatna arhiva, D. Bokan

Naš sugovornik, koji je odrastao na zagrebačkoj Knežiji, pola je radnog vijeka proveo u Končaru, a pola kao privatni poduzetnik. Danas umirovljeničke dane provodi vrlo aktivno, kao osnivač i predsjednik međ. udruge Dunavska mreža, kojoj je u fokusu upravo očuvanje naših rijeka, te provođenje i promoviranje volonterskih akcija. Jer, kaže, i u ono doba je mladež bila raskalašena, ali na akcijama se nitko nije isticao, nije bilo bahaćenja, bilo je mladih i iz grada i sa sela, te smatra kako su bile zapravo pravi društveni fenomen tog doba.

– Mislim da nikome ne bi štetilo da se više ulaže u prevenciju, nego li u saniranje posljedica. Koliko se ulaže u udruge za liječenje od raznih ovisnosti, moglo bi se i u volonterske akcije, gdje bi mladi obavljali nešto korisno za zajednicu – zaključuje Dragomir Bokan.

Foto: Dragomir Bokan na Savi 1978.g, s tadašnjom djevojkom, a danas suprugom, Helenom Urek Bokan/priv.arhiva D.B.

Vijesti

Konačno prilika za “čist račun”! Vratite sve knjige i riješite dug za samo 7 eura

Idealno za sve koji već dugo odgađaju povrat knjiga.

Objavljeno

na

Objavio/la

Gradska knjižnica Velika Gorica 12. i 13. prosinca, provodi akciju djelomičnog oprosta zakasnina u sva tri svoja odjela, a svi koji kasne s povratom knjiga moći će podmiriti dug jedinstvenim iznosom od sedam eura. Akcija vrijedi i za korisnike koji trenutno ne duguju knjige, ali imaju staru blokadu zbog ranijih kašnjenja.

Povodom Dana Svete Lucije i Dana Grada, knjižnica je odlučila otvoriti vrata svima koji su se godinama skrivali od pulta za povrat knjiga. Bez obzira koliko dugo knjiga stoji kod vas, tih će se dana sve moći vratiti uz simboličnu naplatu.

Knjige je, dakako, potrebno donijeti u odjel iz kojeg su posuđene, bilo da je riječ o Središnjem odjelu za odrasle, Dječjem odjelu ili Područnoj knjižnici Galženica. Oni koji više ni ne znaju gdje je koja knjiga završila mogu se javiti knjižnici osobno ili telefonom, kako bi se situacija razjasnila. Isto vrijedi i za korisnike koji u džepu nemaju nijednu tuđu knjigu, ali ih sustav i dalje drži blokiranima zbog starih dugovanja. I oni će moći “počistiti” račun za sedam eura, ali uz osobni dolazak.

Iz knjižnice poručuju da je ovo idealna prilika da se knjige napokon vrate na police i ponovno krenu u ruke čitatelja. A za sve koji godinama odgađaju taj potez, ako nije sad, kad je?

Nastavite čitati

Kultura

Nova izložba “Medicina u Turopolju” – od asanacije i rodilišta do ratne bolnice i Veterinarske stanice

6 plakata vodi kroz 6 tematskih cjelina.

Objavljeno

na

Muzej Turopolja poziva na pogled u velikogoričku prošlost. 

U četvrtak 11. prosinca u prostoru Interpretacijskog centra Muzeja Turopolja bit će otvorena dokumentarna izložba “Medicina u Turopolju”.  

Izložba je dokumentarnog karaktera koja tekstovima i fotografijama kroz 6 plakata vodi kroz 6 tematskih cjelina: Asanacija u Mraclinu, Apoteka i rodilište, Javna bolnica, Crveni križ, Ratna bolnica te Dom zdravlja i Veterinarska stanica. 

Autor izložbe je viši kustos povjesničar Josip Popovčić, a otvorenje je u 18 sati.

Nastavite čitati

Moja županija

Školski medni dan – imunitet iz staklenke za prvašiće

Zagrebačka županija osigurala je med za 1.568 učenika iz 31 škole.

Objavljeno

na

Podjelom staklenki meda učenicima prvog razreda osnovnih škola, Ministarstvo poljoprivrede, Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, u suradnji s lokalnim proizvođačima meda, provode projekt Školski medni dan. 

Danas je blagdan sv. Ambrozija, zaštitnika pčela i pčelara, a u ime Zagrebačke županije podjeli meda prvašićima u Osnovnoj školi Bedenica sudjelovao je zamjenik župana Damir Tomljenović. 

-Ovim projektom želimo educirati djecu o važnosti konzumiranja meda i njegovog uključivanja u prehranu, uz istovremenu promociju meda proizvedenoga na hrvatskim pčelinjacima što će pridonijeti boljem tržišnom pozicioniranju hrvatskih pčelara. Zagrebačka županija kontinuirano pomaže pčelare kojih ima 610 registriranih s oko 30 tisuća košnica. Kupnjom lokalno uzgojenog meda podupremo domaće pčelare – podsjetio je Tomljenović. 

-Iako je Bedenica jedna od najmanjih općina u Zagrebačkoj županiji, ima što za pokazati, a to su, među ostalim, poljoprivrednici i registrirani pčelari koji marljivo rade i doprinose promicanju imena i ugleda općine. Pčele su neophodne za bioraznolikost i opstojnost našeg svijeta. Zahvaljujem županijskom Upravnom odjelu za poljoprivredu za pomoć i ulaganje u naše poljoprivrednike, jer bez zdrave poljoprivrede i uspješnih poljoprivrednika nema ni uspjeha države – rekao je načelnik Općine Bedenica Slavko Cvrlja. 

Na području općine Bedenica je i puno pčelara koji se bave i proizvodnjom medenjaka – istaknuo je ravnatelj škole Krunoslav Ujlaki. 

-Svoje tržište, osim na kućnom pragu, proizvođači nalaze i u svetištu u Mariji Bistrici, a obzirom da se med dijeli u prvom razredu, djeca o njemu uče i vjerujem da će ovo pozitivno utjecati na njihove prehrambene navike – dodao je ravnatelj. 

Kratko predavanje prvašićima održao je lokalni pčelar Branko Mahnet koji je u ovaj projekt uključen od 2018. godine.  

-Tržište je prepuno svakakvih proizvoda koji se ne bi smjeli zvati medom i jako je važno da djeca znaju prepoznati kvalitetan med i da ih to prati kroz cijeli život. Najpouzdanija metoda prepoznavanja “pravog meda” je okus. Kada ga stavite u usta on mora imati okus voska, peludi i košnice dok ostali koji imaju okus po nekakvom sirupu – nisu prirodni proizvodi. Najbolje je zapravo imati svog pčelara, jer nijedan mali pčelar neće se baviti s umjetnim sladilima i aromama – objasnio je Mahnet. 

Podjelom staklenki meda učenicima prvog razreda osnovnih škola, ovim se projektom želi promovirati med iz hrvatskih pčelinjaka i podignuti svijest najmlađih o potrebi konzumacije zdravih i domaćih proizvoda.  

U projekt je uključena i Zagrebačka županija pa će tako 1.568 učenika iz 31 škole kojima je Županija osnivač, dobiti prigodne pakete sa slikovnicom i unificiranom staklenkom meda.  

Med će u osnovne škole dostaviti 15 pčelara s područja Zagrebačke županije. 

( Foto: Radio Zelina )

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Najave

IGLA I KONAC Žene iz Kuča zovu na umjetnost ukrašavanja platna

Prijave su obavezne!

Objavljeno

na

Objavio/la

(Foto: Modni ALMAnah)

Udruga žena Kuče poziva na još jednu radionicu u nizu! 

Vezenje – stoljetna tradicija ukrašavanja tkanina iglom i koncem, koja se koristila za personalizaciju odjeće i kućanskih potrepština, čime se isticao prestiž, danas se koristi za umjetničko izražavanje i modne detalje, čuvajući kulturnu baštinu.   

Ovladajte vještinom vezenja kako bi kod kuće i sami mogli ukrašavati razne materijale. Radionica će se održati 11. prosinca u Društvenom domu Kuče s početkom u 18 sat.

-Dođite na kreativno druženje gdje ćemo zajedno učiti i stvarati prekrasne vezene motive. Veselimo se vašem dolasku! Prijave su obavezne na: 099 623 6367 – ističu iz Udruge.

Nastavite čitati

Kultura

STILLE NACHT Gradski zbor Franjo pl. Lučić oduševio austrijsku publiku

Brojna publika s oduševljenjem je pratila izvedbe adventskih i božićnih pjesama iz bogate tradicije hrvatske zborske baštine.

Objavljeno

na

Gradski zbor Franjo pl. Lučić proteklog je vikenda gostovao u Austriji, u gradiću Neuberg an der Murz, gdje je održao koncert adventskih i božićnih pjesama iz bogate tradicije hrvatske zborske baštine. 

Brojna publika s oduševljenjem je pratila izvedbe, a posebno ih je dirnulo iznenađenje na samom kraju – izvedba pjesme „Tiha noć“ na njemačkom jeziku, koja je potaknula okupljene da se pridruže zboru u zajedničkom pjevanju. 

-Doista je bio užitak pjevati u jednom osobitom ambijentu povijesne zgrade nevjerojatne akustike, pred vrlo discipliniranom publikom. Mi smo uživali pjevajući, a osjetili smo i da je publika uživala u našoj izvedbi. Osobito su bili iznenađeni izvedbom Tihe noći na njemačkom jeziku i pjevali su zajedno s nama – rekla je voditeljica zbora prof. Irena Markulin. 

Predsjednica zbora i organizatorica putovanja Lidia Capković Martinek, također je istaknula važnost ovakvih gostovanja. 

-Uvijek se i sami iznenadimo kako strana publika reagira na prekrasne adventske i božićne pjesme hrvatske baštine. Upravo zbog toga je osobito zadovoljstvo organizirati ovakva putovanja – rekla je Capković Martinek. 

Inače, nastup u Austriji još je jednom potvrdio kvalitetu i umjetničku snagu Gradskog zbora Franjo pl. Lučić, koji svojim izvedbama njeguje hrvatsku glazbenu tradiciju, promovira Veliku Goricu i Republiku Hrvatsku izvan njenih granica. 

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno