Povežite se s nama

Vijesti

FOTO Neobična gorička veza između kanala Sava-Odra, Univerzijade i zvijezda Novog vala

Brojne ne toliko poznate, a počesto i zaboravljene detalje iz vremena kad je ići na radnu akciju među mladima ‘bilo IN, k’o što je danas IN biti na Zrću’, otkriva nam uz brojne arhivske fotografije, Dragomir Bokan, koji je kao 20-godišnjak sudjelovao u tada najpopularnijoj radnoj akciji, koja se najvećim dijelom provodila upravo u Gorici!

Objavljeno

na

Dobar, ali itekako spreman za nadogradnju, sustav obrane od poplava na zagrebačkom i goričkom području, i zadnjih dana toliko spominjani spasonosni oteretni kanal, Sava-Odra, kod brojnih je naših starijih ili bolje reći onih u najboljim godinama, probudilo sjećanja na dane njihove mladosti. Kada su u velikom broju kao dobrovoljci na radnim akcijama sudjelovali u njegovoj izgradnji, ali i na svim drugim kapitalnim projektima diljem bivše države.

Ne toliko poznate, a počesto i zaboravljene detalje iz vremena kad je ići na omladinsku radnu akciju ‘bilo IN, k’o što je danas IN biti na Zrću’, otkriva nam Dragomir Bokan, koji je kao 20-godišnjak koordinirao brigadire, danas bi se reklo volontere, na tada najpopularnijoj omladinskoj radnoj akciji Sava, poznatijoj pod skraćenicom ORA SAVA, koja se najvećim dijelom provodila upravo u Gorici, a trajala je od 1960. do 1979.godine.

– Ta je akcija zapravo započela izgradnjom aerodroma Pleso, to je izvodila Hidroelektra, mi smo radili pomoćne poslove, trasiranje i slično, kao i na svim kapitalnim projektima koje su radile državne firme. Nakon poplave u Zagrebu krenulo se u gradnju kanala Sava-Odra, pa se radilo najviše na goričkom području. Tako je i najveće brigadirsko naselje bilo ono u Kosnici, gdje se tijekom tih ljetnih mjeseci smjestilo oko tri tisuće mladih dobrovoljaca. Po smjeni je radilo tisuću mladih, radilo se volonterski, sa 4 obroka na dan, smještajem, odjećom, opremom i besplatnim kulturnim aktivnostima- priča Bokan.

Ilustracija iz knjige ‘Omladinska radna akcija Sava’

Foto: Mladi dobrovoljci kao pomoć pri gradnji ot.kanala Sava-Odra/privatna arhiva, D. Bokan

Ističe kako je za našu Veliku Goricu ta radna akcija bila itekako značajna, ali osim gradnje tog za Zagreb spasonosnog oteretnog kanala, tadašnja gradnja na našem području pokazala se značajnom i za stanovnike Zagreba.

– Mnogi ne znaju da je kompleks Jarun, započeo upravo gradnjom aerodroma Pleso, jer se iz jezera vadio potreban šljunak. To je inače stari tok rijeke Save, koja je prije izgradnje kanala plavila sve do Studentskog centra. Radili smo i sve pokose, ravnanje i navoženje zemlje za goričku obilaznicu. A među zadnjim akcijama je bila za Univerzijadu, koju su izgurali volonteri, brigadiri. Pred kraj rada organizacije, kad je bilo već više strojeva, radili smo na pošumljavanju, čišćenju okoliša. Bile su česte lokalne akcije, poput zalijevanja nasipa, jer za vrijeme suhog razdoblja oni pucaju, to je ozbiljan sustav o kojemu treba stalno brinuti – otkriva.

Foto: ORA-SAVA, 1963.g./Muzej grada Zagreba, autor fotografije nepoznat

Ispričao nam je i koja je to neobična veza između akcija koje su okupljale na tisuće mladih, koji su volonterski obavljali ne baš lake fizičke poslove i nekih od, i dan danas, najvećih zvijezda glazbene scene.

– Te akcije su bile jedna velika i moderna priča, cijeli Novi val je nastao na tome, jer mi smo u naseljima imali pozornice, oko 120 pozornica, pa bi bendovi imali priliku na tim turnejama među mladim dobrovoljcima svirati godišnje i po stotinu koncerata, to im je donijelo veliku popularnost. Tko je sve svirao? Parni valjak, Prljavo kazalište, Bijelo dugme, Bajaga i Instruktori, Film, Rundek i Haustor, ma gotovo svi. Nastupali su i glumci, pjesnici, naši svjetski poznati dizajner Mirko Ilić, pa Sanja Bachrach Krištofić, grafička dizajnerica i povjesničarka umjetnosti, koja je autorica izložbe na temu omladinskih radnih akcija – ispričao nam je.

Foto: Dragomir Bokan u omladinskom naselju u Kosnici tijekom gradnje ot.kanala Sava-Odra/priv.arhiva, D.Bokan

Bokan je na svojoj FB stranici ovih dana, kada je nakon 13 godina goričkim krajem ponovo prošla nabujala Sava, objavom u kojoj opisuje jedan dan u radnoj akciji na izgradnji kanala Sava-Odra izazvao veliku pozornost, a u komentarima nije manjkalo sličnih sjećanja.

‘Traserska služba se dizala u 3:30, brigade su u 5 sati bile na trasi. Nepregledna turopoljska ravnica i korito rijeke u kojoj nema rijeke. Jedva se možeš popeti na nasip. Ljeto, sunce prži, na pustoj ravnici nigdje hlada, nepregledni ogromni nasipi i suho korito. Pjesma se ori s 13 lokacija, 13 brigada sa po 70 ljudi. Najmlađi raznose vodu, pije se i polijeva po glavi. Pola sata pauza za marendu. Mesni doručak, pecivo, Zdenka sir, Fruktal sok. Opet pjesma i oko 13 sati polako se skuplja alat, paliri i traseri. Ručak, tuširanje,tečajevi, koncert i tako 25 dana. Tako se gradio kanal Sava-Odra i zato Zagreb sad ne pliva. U suprotnom Banu Jelačiću bi samo vrh sablje virio iz vode. Zato, molim Vas kad čujete riječ brigadir duboko se naklonite, oni su vrijedni poštovanja. Budite nacionalist,lijevi desni,mislite šta hoćete, ali poštujete rad ljudi koji su vam osigurali spokoj u ovim trenucima. Triput hura za Savske brigadire!’

Screenshot razglednica ORA-SAVA

Foto: Mladi dobrovoljci kao pomoć pri gradnji ot.kanala Sava-Odra/privatna arhiva, D. Bokan

Naš sugovornik, koji je odrastao na zagrebačkoj Knežiji, pola je radnog vijeka proveo u Končaru, a pola kao privatni poduzetnik. Danas umirovljeničke dane provodi vrlo aktivno, kao osnivač i predsjednik međ. udruge Dunavska mreža, kojoj je u fokusu upravo očuvanje naših rijeka, te provođenje i promoviranje volonterskih akcija. Jer, kaže, i u ono doba je mladež bila raskalašena, ali na akcijama se nitko nije isticao, nije bilo bahaćenja, bilo je mladih i iz grada i sa sela, te smatra kako su bile zapravo pravi društveni fenomen tog doba.

– Mislim da nikome ne bi štetilo da se više ulaže u prevenciju, nego li u saniranje posljedica. Koliko se ulaže u udruge za liječenje od raznih ovisnosti, moglo bi se i u volonterske akcije, gdje bi mladi obavljali nešto korisno za zajednicu – zaključuje Dragomir Bokan.

Foto: Dragomir Bokan na Savi 1978.g, s tadašnjom djevojkom, a danas suprugom, Helenom Urek Bokan/priv.arhiva D.B.

Moja županija

Solarni boom, Zagrebačka županija prva po broju elektrana

Hrvatska je u četiri godine došla do više od 43 tisuće solarnih elektrana, a Zagrebačka županija ih ima najviše, posebno na obiteljskim kućama.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Prva solarna elektrana postavljena na Veleučilište Velika Gorica/Gorica.hr

Broj sunčanih elektrana u Hrvatskoj naglo raste. Prema najnovijim podacima koje prenosi Župan.hr, u zemlji je trenutno više od 43 tisuće solarnih elektrana, dok ih je 2021. bilo oko 4 tisuće.

Najveći broj priključenih elektrana, nalazi se upravo u Zagrebačkoj županiji, čime prednjači ispred Grada Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije. Kada se gleda samo sektor kućanstava, Zagrebačka županija ponovno je na vrhu s više od 3 tisuće solarnih sustava.

Ovako snažan rast povezuje se s državnim i lokalnim potporama te sve većim interesom građana i poduzetnika za energetsku neovisnost. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nastavlja s poticajima, a nedavno je najavio dodatnih 20 milijuna eura, za solarne elektrane, dizalice topline i baterijske sustave. Također, i županija se uključila se vlastitim mjerama. Prošle godine pokrenula je program vrijedan 500 tisuća eura za poduzetnike, koji mogu dobiti do 15 tisuća eura bespovratno za ugradnju fotonaponskih sustava.

Iako većinu solarnih elektrana, više od 35 tisuća, čine kućanstva, poduzetnici i dalje prednjače u ukupnoj instaliranoj snazi. Na razini Hrvatske, poslovni sektor ima gotovo tri puta veću priključnu snagu od kućanstava, a u županiji ukupna snaga priključenih solarnih elektrana doseže oko 108 MW, što je svrstava među vodeće regije u zemlji, odmah iza Splitsko-dalmatinske.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

U prvoj godini rada gotovo 4.000 tona otpada u reciklažnom dvorištu

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Cityportal.hr

Godinu dana nakon otvaranja reciklažnog dvorišta u Velikoj Gorici vidljivi su konkretni rezultati koji potvrđuju sve veći angažman građana u pravilnom zbrinjavanju otpada.

Prema dostupnim podacima, u prvih 12 mjeseci zabilježeno je ukupno 70.212 ulazaka, dok je dvorište koristilo 9.223 korisnika. Kada se brojke prevedu na dnevnu razinu, riječ je o prosječno 235 dolazaka, što ukazuje na kontinuirano korištenje ove komunalne usluge.

U istom razdoblju prikupljeno je 3.945 tona različitih vrsta otpada. Ovi rezultati potvrđuju kako sustav odvojenog prikupljanja otpada u praksi daje značajne pomake prema smanjenju opterećenja okoliša.

U komunalnom poduzeću ističu kako dobiveni podaci jasno upućuju na sve veću potrebu za ovakvom infrastrukturom, zbog čega se već razmatraju i daljnji koraci.

„Upravo ove brojke potvrđuju kako potreba za ovakvom infrastrukturom kontinuirano raste. Zato ćemo u narednom razdoblju intenzivno raditi i razmatrati mogućnosti uspostave novog reciklažnog dvorišta, kako bismo još kvalitetnije odgovorili na potrebe naših građana“, poručuju.

Dodaju i kako su ostvareni rezultati zajednički uspjeh građana i zaposlenika.

„Ovaj uspjeh ne bi bio moguć bez vas – naših sugrađana koji svakodnevno biraju pravilno zbrinjavanje otpada – ali i bez naših vrijednih djelatnika koji predano rade kako bi sve funkcioniralo besprijekorno. Hvala vam što zajedno gradimo zeleniju Veliku Goricu.“

Nastavite čitati

Moja županija

Uskršnja atmosfera u Zagrebačkoj županiji: učeničke zadruge pokazale kreativnost i poduzetnički duh

Ervin Kolarec je izjavio kako je županija u ovoj godini za rad učeničkih zadruga povećala financijska sredstva i osigurala 37.000 eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Povodom nadolazećeg Uskrsa, u prostorijama Zagrebačke županije održana je prigodna prodajna izložba radova učeničkih zadruga s područja županije. Na izložbi se ove godine predstavilo deset učeničkih zadruga koje su izložile i ponudile svoje proizvode.

Posjetitelji su mogli razgledati raznovrsne predmete s uskršnjim motivima – od ručno oslikanih i heklanih pisanica do ukrasa izrađenih decoupage tehnikom. Uz dekorativne proizvode, u ponudi su bili i čajevi, domaći proizvodi te prirodna kozmetika.

Izložbu je obišao zamjenik župana Ervin Kolarec, koji je istaknuo dugogodišnju podršku županije učeničkim zadrugama:
„Zagrebačka županija već pune 24 godine potiče i daje punu podršku našim učeničkim zadrugama. Evo moram reći da prepoznajemo njihov rad, njihovo djelovanje, prepoznajemo njihov poduzetnički duh, njihovu inovativnost, njihovu kreativnost. U ovoj godini smo upravo za rad učeničkih zadruga povećali financijske sredstva i osigurali 37.000 eura jer ulaganje u našu mladost je ulaganje u svjetlu budućnost Zagrebačke županije“.

Na važnost kontinuiranog rada s učenicima ukazala je i voditeljica učeničke zadruge Vida Srednje škole Vrbovec, Marijana Radić:
„Na uskrsnom sajmu radimo već pet godina i učenici redovito sudjeluju u svim našim radionicama. Imamo sedam sekcija i jedna od najaktivnijih je sekcija kuharstva i sekcija kreativnosti, kreativna sekcija gdje se izrađuju ovakvi prigodni ukrasi te prehrambeni proizvodi koje naša zadruga nudi na svim sajmovima i na svim događanjima unutar lokalne zajednice i šire.“

Na području Zagrebačke županije trenutno djeluje 47 učeničkih zadruga u kojima sudjeluje oko 5400 učenika. Dvije zadruge djeluju pri centrima za odgoj i obrazovanje u Lugu Samoborskom i Velikoj Gorici, šest ih je u srednjim školama, dok su ostale u osnovnim školama.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Sudar dvaju automobila na Zagrebačkoj

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Cityportal.hr

Na semaforu u Zagrebačkoj ulici, kod Pučkog otvorenog učilišta dogodio se prometni sudar u kojem je jedno vozilo udarilo u stražnji dio drugog automobila. Za sada nema informacija o ozlijeđenima.

Promet se odvija jednim trakom pa savjetujemo da pripazite.

Nastavite čitati

Sport

Posljedice Dinama traju i dalje: ‘Vrijeme je da se upale prvi alarmi…’

Nogometaši Kurilovca poraženi su 1-0 od Trešnjevke na Udarniku, što im je treći uzastopni poraz u prvenstvu. Nakon Dinama nisu osvojili još ni boda, a bez pobjede su u posljednjih osam utakmica…

Objavljeno

na

Objavio/la

Netko iz kurilovečkog nogometnog okruženja, je u onim prekrasnim trenucima iščekivanja povijesnog ogleda s Dinamom u četvrtfinalu Kupa Hrvatske, onako ispod glasa, izrazio skepsu po pitanju neposredne budućnosti:

– Samo da, kad ovo prođe, sljedećih mjesec dana ne budemo u kanalu…

S obzirom na svu tu emotivnu potrošnju, koja je držala tenziju još tamo od prvog dana priprema, mjesec i pol dana ranije, morala se osjetiti i zato je definitivno bilo argumenata za biti skeptičan. Nažalost, točno dvadeset dana poslije to se vrlo živo potvrđuje u praksi, jer Kurilovec je doživio poraz i u sudaru s Trešnjevkom i sad je u nizu od tri prvenstvena poraza u eri nakon Dinama.

– Bila je to utakmica koja nije ponudila kvalitetu izvedbe ni jedne ni druge momčadi. Mi smo bili dominantni što se tiče posjeda tijekom cijele utakmice, ali bio je to jalov posjed. Gosti su se postavili u niski blok i jako rijetko prijetili našem golu, ali dogodila se ta situacija u 32. minuti… – vrti film trener Kurilovca Senad Harambašić, misleći na situaciju koja je odlučila utakmicu.

Poslovično sjajni golman Kurilovca Leon Išek pokušao je odigrati pas prema suigraču, nije to učinio dovoljno dobro i Roko Jelavić je loptu prvo presjekao, a zatim je i poslao u mrežu.

– Da, gol odluke plod je našeg darivanja… Nažalost, pogreške vratara većinom se iskoriste i tu nema pomoći. Iz našeg posjeda i kontrole lopte servirali smo im najbolju moguću priliku i za to smo kažnjeni. Međutim, moram naglasiti i da smo u kreaciji, brzini igre i stvaranja opasnosti po gol protivnika totalno zakazali – priznaje trener Harambašić.

U prvoj utakmici nakon Dinama njegova je momčad, također s minimalnih 1-0, pala u domaćem ogledu s Bistrom, u Krapini je upisan poraz 3-1 od Zagorca, a na to se nadovezao i ovaj posljednji, opet domaći posrtaj.

– Razočarani smo, došao je trenutak da se upale prvi alarmi, tu u prvom redu mislim na budnost i odgovornost. Već iduća utakmica nudi priliku za to – zaključio je Harambašić.

Problem je, međutim, u tome što je iduća utakmica vrlo izazovna. Jednako kao i ona iza nje. Naime, u subotu će Kurilovčani gostovati kod Vrapča, vodeće momčadi lige, koja ima samo bod više od drugoplasiranog Inkera, koji u onom sljedećem kolu dolazi na Udarnik. Drugim riječima, iz krize će se trebati čupati protiv najboljih klubova u ligi.

Vrijeme tapšanja po ramenima i komplimenata definitivno je prošlo, a došlo je vrijeme za otrežnjenje. Jer, da vremenski još malo proširimo ovu priču, Kurilovec je posljednji put pobijedio još 8. studenog, a od tad je odigrao osam utakmica…

Standings provided by Sofascore

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno