Povežite se s nama

Vijesti

FOTO Neobična gorička veza između kanala Sava-Odra, Univerzijade i zvijezda Novog vala

Brojne ne toliko poznate, a počesto i zaboravljene detalje iz vremena kad je ići na radnu akciju među mladima ‘bilo IN, k’o što je danas IN biti na Zrću’, otkriva nam uz brojne arhivske fotografije, Dragomir Bokan, koji je kao 20-godišnjak sudjelovao u tada najpopularnijoj radnoj akciji, koja se najvećim dijelom provodila upravo u Gorici!

Objavljeno

na

Dobar, ali itekako spreman za nadogradnju, sustav obrane od poplava na zagrebačkom i goričkom području, i zadnjih dana toliko spominjani spasonosni oteretni kanal, Sava-Odra, kod brojnih je naših starijih ili bolje reći onih u najboljim godinama, probudilo sjećanja na dane njihove mladosti. Kada su u velikom broju kao dobrovoljci na radnim akcijama sudjelovali u njegovoj izgradnji, ali i na svim drugim kapitalnim projektima diljem bivše države.

Ne toliko poznate, a počesto i zaboravljene detalje iz vremena kad je ići na omladinsku radnu akciju ‘bilo IN, k’o što je danas IN biti na Zrću’, otkriva nam Dragomir Bokan, koji je kao 20-godišnjak koordinirao brigadire, danas bi se reklo volontere, na tada najpopularnijoj omladinskoj radnoj akciji Sava, poznatijoj pod skraćenicom ORA SAVA, koja se najvećim dijelom provodila upravo u Gorici, a trajala je od 1960. do 1979.godine.

– Ta je akcija zapravo započela izgradnjom aerodroma Pleso, to je izvodila Hidroelektra, mi smo radili pomoćne poslove, trasiranje i slično, kao i na svim kapitalnim projektima koje su radile državne firme. Nakon poplave u Zagrebu krenulo se u gradnju kanala Sava-Odra, pa se radilo najviše na goričkom području. Tako je i najveće brigadirsko naselje bilo ono u Kosnici, gdje se tijekom tih ljetnih mjeseci smjestilo oko tri tisuće mladih dobrovoljaca. Po smjeni je radilo tisuću mladih, radilo se volonterski, sa 4 obroka na dan, smještajem, odjećom, opremom i besplatnim kulturnim aktivnostima- priča Bokan.

Ilustracija iz knjige ‘Omladinska radna akcija Sava’

Foto: Mladi dobrovoljci kao pomoć pri gradnji ot.kanala Sava-Odra/privatna arhiva, D. Bokan

Ističe kako je za našu Veliku Goricu ta radna akcija bila itekako značajna, ali osim gradnje tog za Zagreb spasonosnog oteretnog kanala, tadašnja gradnja na našem području pokazala se značajnom i za stanovnike Zagreba.

– Mnogi ne znaju da je kompleks Jarun, započeo upravo gradnjom aerodroma Pleso, jer se iz jezera vadio potreban šljunak. To je inače stari tok rijeke Save, koja je prije izgradnje kanala plavila sve do Studentskog centra. Radili smo i sve pokose, ravnanje i navoženje zemlje za goričku obilaznicu. A među zadnjim akcijama je bila za Univerzijadu, koju su izgurali volonteri, brigadiri. Pred kraj rada organizacije, kad je bilo već više strojeva, radili smo na pošumljavanju, čišćenju okoliša. Bile su česte lokalne akcije, poput zalijevanja nasipa, jer za vrijeme suhog razdoblja oni pucaju, to je ozbiljan sustav o kojemu treba stalno brinuti – otkriva.

Foto: ORA-SAVA, 1963.g./Muzej grada Zagreba, autor fotografije nepoznat

Ispričao nam je i koja je to neobična veza između akcija koje su okupljale na tisuće mladih, koji su volonterski obavljali ne baš lake fizičke poslove i nekih od, i dan danas, najvećih zvijezda glazbene scene.

– Te akcije su bile jedna velika i moderna priča, cijeli Novi val je nastao na tome, jer mi smo u naseljima imali pozornice, oko 120 pozornica, pa bi bendovi imali priliku na tim turnejama među mladim dobrovoljcima svirati godišnje i po stotinu koncerata, to im je donijelo veliku popularnost. Tko je sve svirao? Parni valjak, Prljavo kazalište, Bijelo dugme, Bajaga i Instruktori, Film, Rundek i Haustor, ma gotovo svi. Nastupali su i glumci, pjesnici, naši svjetski poznati dizajner Mirko Ilić, pa Sanja Bachrach Krištofić, grafička dizajnerica i povjesničarka umjetnosti, koja je autorica izložbe na temu omladinskih radnih akcija – ispričao nam je.

Foto: Dragomir Bokan u omladinskom naselju u Kosnici tijekom gradnje ot.kanala Sava-Odra/priv.arhiva, D.Bokan

Bokan je na svojoj FB stranici ovih dana, kada je nakon 13 godina goričkim krajem ponovo prošla nabujala Sava, objavom u kojoj opisuje jedan dan u radnoj akciji na izgradnji kanala Sava-Odra izazvao veliku pozornost, a u komentarima nije manjkalo sličnih sjećanja.

‘Traserska služba se dizala u 3:30, brigade su u 5 sati bile na trasi. Nepregledna turopoljska ravnica i korito rijeke u kojoj nema rijeke. Jedva se možeš popeti na nasip. Ljeto, sunce prži, na pustoj ravnici nigdje hlada, nepregledni ogromni nasipi i suho korito. Pjesma se ori s 13 lokacija, 13 brigada sa po 70 ljudi. Najmlađi raznose vodu, pije se i polijeva po glavi. Pola sata pauza za marendu. Mesni doručak, pecivo, Zdenka sir, Fruktal sok. Opet pjesma i oko 13 sati polako se skuplja alat, paliri i traseri. Ručak, tuširanje,tečajevi, koncert i tako 25 dana. Tako se gradio kanal Sava-Odra i zato Zagreb sad ne pliva. U suprotnom Banu Jelačiću bi samo vrh sablje virio iz vode. Zato, molim Vas kad čujete riječ brigadir duboko se naklonite, oni su vrijedni poštovanja. Budite nacionalist,lijevi desni,mislite šta hoćete, ali poštujete rad ljudi koji su vam osigurali spokoj u ovim trenucima. Triput hura za Savske brigadire!’

Screenshot razglednica ORA-SAVA

Foto: Mladi dobrovoljci kao pomoć pri gradnji ot.kanala Sava-Odra/privatna arhiva, D. Bokan

Naš sugovornik, koji je odrastao na zagrebačkoj Knežiji, pola je radnog vijeka proveo u Končaru, a pola kao privatni poduzetnik. Danas umirovljeničke dane provodi vrlo aktivno, kao osnivač i predsjednik međ. udruge Dunavska mreža, kojoj je u fokusu upravo očuvanje naših rijeka, te provođenje i promoviranje volonterskih akcija. Jer, kaže, i u ono doba je mladež bila raskalašena, ali na akcijama se nitko nije isticao, nije bilo bahaćenja, bilo je mladih i iz grada i sa sela, te smatra kako su bile zapravo pravi društveni fenomen tog doba.

– Mislim da nikome ne bi štetilo da se više ulaže u prevenciju, nego li u saniranje posljedica. Koliko se ulaže u udruge za liječenje od raznih ovisnosti, moglo bi se i u volonterske akcije, gdje bi mladi obavljali nešto korisno za zajednicu – zaključuje Dragomir Bokan.

Foto: Dragomir Bokan na Savi 1978.g, s tadašnjom djevojkom, a danas suprugom, Helenom Urek Bokan/priv.arhiva D.B.

Vijesti

Općina Lekenik ulaže u sport: počinje obnova sportskog igrališta

Ovaj projekt dodatno će potaknuti razvoj sporta u Općini Lekenik, koja već više od 90 godina ima bogatu sportsku tradiciju.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Općina Lekenik

Općinski načelnik Božidar Antolec danas je potpisao ugovor o sufinanciranju projekta „Obnova, rekonstrukcija i opremanje sportskog igrališta u Lekeniku“.

Projekt je odabran za financijsku potporu putem Javnog poziva Ministarstva turizma i sporta za sufinanciranje izgradnje i rekonstrukcije sportskih objekata u 2026. godini. Ukupna vrijednost projekta iznosi 401.466,88 eura, od čega će Ministarstvo turizma i sporta osigurati 270.000 eura.

Projekt predviđa cjelovitu obnovu i rekonstrukciju postojećeg vanjskog sportskog igrališta izgrađenog 2004. godine, koje danas ne zadovoljava moderne sigurnosne i funkcionalne standarde. Planirane aktivnosti uključuju obnovu sportske podloge, ugradnju moderne višesportske opreme i zamjenu rasvjete.

Nova podloga igrališta bit će izrađena od lijevanog EPDM materijala, koji pruža protukliznu, vodopropusnu i sigurnu površinu pogodnu za različite sportove. Igralište će biti prilagođeno za košarku, mali nogomet, rukomet, odbojku i tenis, uz novu opremu poput golova, koš konstrukcija i mreža.

U sklopu projekta predviđena je i zamjena postojeće rasvjete modernom LED tehnologijom, čime će se omogućiti korištenje igrališta u večernjim satima. Osim toga, pristup igralištu bit će prilagođen osobama smanjene pokretljivosti, uključujući izgradnju pristupne staze i taktilnih elemenata za slijepe i slabovidne osobe.

Ovaj projekt dodatno će potaknuti razvoj sporta u Općini Lekenik, koja već više od 90 godina ima bogatu sportsku tradiciju, ponajprije kroz djelovanje NK Lekenik, jednog od najstarijih nogometnih klubova u Hrvatskoj.

Nastavite čitati

Moja županija

Nutricionizam u borbi protiv raka – predstavljen novi vodič koji pomaže pacijentima planirati prehranu tijekom liječenja

Zagrebačka županija i Ljekarne Zagrebačke županije predstavili su stručni vodič i panel za onkološke pacijente, fokusiran na prilagodbu prehrane nuspojavama terapija i jačanje organizma tijekom liječenja.

Objavljeno

na

Objavio/la

U Samoboru je u prepunoj Galeriji Prica održan prvi panel posvećen prehrani onkoloških pacijenata, u organizaciji Zagrebačke županije i Ljekarni Zagrebačke županije. Cilj je bio pacijentima, njihovim obiteljima i svim zainteresiranim građanima približiti kako pravilna prehrana može podržati tijelo tijekom i nakon terapija protiv raka.

Panel su vodili farmaceuti i nutricionisti Lucia Pavazza i Boris Stanković, pedagoginja i sociologinja Sabina Rubinić, dok je o suvremenim pristupima u liječenju pacijenata govorio prof. dr. sc. Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.

Ravnateljica Ljekarni Zagrebačke županije Ana Galić Skoko objasnila je kako je ideja nastala iz svakodnevnog kontakta s pacijentima koji traže savjete o prehrani i suočavanju s nuspojavama terapija. Rezultat je vodič “KARCINOM I PREHRANA: Vodič kroz pravilnu prehranu tijekom i nakon liječenja”, koji će biti besplatno dostupan u svim podružnicama ljekarni i na panelima diljem županije.

“Često pacijenti, ali i članovi njihovih obitelji, dolaze u ljekarnu s pitanjem kako se nositi s nuspojavama koje onkološka terapija uzrokuje, budući da ona može omesti prehranu i negativno utjecati na sami proces liječenja kao i na ishod terapije. To je bio poticaj da naši kolege, magistri farmacije i sveučilišni specijalisti nutricionizma, izrade vodič”, objasnila je Galić Skoko.

Boris Stanković naglasio je da vodič pacijentima olakšava planiranje nutritivno uravnoteženih obroka i pruža savjete za suočavanje s nuspojavama kemoterapije i radioterapije.

“Istaknuo bih da prvenstveno pacijenti vide na koji način isplanirati obrok, koje namirnice koristiti kako bi taj obrok bio nutritivno kvalitetan i kako si pomoći u slučaju kada će nastupiti onkološke i radioterapije. Imaju brzu pomoć na jednom mjestu tako da njihovim obiteljima i skrbnicima olakšamo u tom jednom zahtjevnom razdoblju. Ne postoji namirnica koja svima paše, a da poboljšava liječenje. To je jako individualno, ovisi o vrsti karcinoma, ali i o pacijentovim potrebama i u kakvom je pacijent stanju. Mora se dosta pristupiti individualizirano”, rekao je Stanković.

Foto: Zagrebačka županija

Dodao je da premda prehrana ne mijenja liječenje, prehrana je svakako temelj te je komplementarna s njim.

“Najveći problem onkološkim pacijentima, što se tiče prehrane, su te nuspojave radioterapije, kemoterapije zbog čega pacijenti znaju odbijati hranu i tekućinu. To izaziva dehidraciju i pothranjenost, što svako ne želimo. Postoje načini kako se može hrana približiti pacijentu. Svaki zalogaj je važan i mora biti nutritivno vrijedan”, dodao je.

Prof. Pleština dodaje da je personalizacija ključna, prehranu treba prilagoditi vrsti tumora, stadiju bolesti i terapijama koje pacijent prima.

“Nije stvar kalorijskog unosa nego što unosimo. Nije samo pitanje i hrane nego i pića. Nerijetko bolesnici premalo piju, što je ključno pri održavanju bubrežne funkcije i smanjenja negativnih učinaka naše terapije. Također, nije svejedno koji tumor ima bolesnik ni u kojem je stadiju ni kako se liječi. Prehranu moramo prilagoditi svemu tome i paziti da ne nastane nutritivni deficit jer znamo da će pothranjenost i manjak pojedinih tvari, voditi skraćenju terapija, lošijem podnošenju terapije, a onda i u konačnici, ne samo sniženoj kvaliteti života nego i manjem preživljenju. Dakle moramo individualizirati terapiju za svakog bolesnika”, istaknuo je.

Ljudima je stalo do prehrane, sve više se o tome razmišlja. Ono što je jako važno i korisno od ovakvih priručnika, koji su stručno napisani, da se izbjegne da ljudi pogrešno interpretiraju što nađu na internetu. Važno je imati pouzdan izvor”, istaknuo je.

Nastavite čitati

Vijesti

Poziv školama: Sudjelujte u izložbi „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati!“

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Ministarstvo poljoprivrede RH

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva šestu godinu za redom organizira izložbu učeničkih radova pod nazivom „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati!“ te je objavljen Javni poziv osnovnim i srednjim školama za sudjelovanjem u izložbi.

Izložba će se održati 29. rujna 2026. godine u ulaznom prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, povodom Svjetskog dana osviještenosti o otpadu od hrane koji je proglasio Ujedinjeni narodi (UN) odnosno Organizacija za poljoprivredu i hranu (FAO). Posjetitelji izložbe moći će je razgledati od 10:00 do 19:00 sati, a ulaz je besplatan.

Ideja izložbe je da u sedam tematskih sekcija, koje zajedno čine jednu cjelinu, učenici odabranih osnovnih i srednjih škola kroz svoje praktične i kreativne radove pridonesu podizanju svijesti o problemu bacanja hrane te pruže potrošačima jednostavne savjete kako smanjiti otpad od hrane u kućanstvu, u školi, u restoranu i prilikom kupovine.

„Ovim putem pozivamo sve osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj da se prijave na Javni poziv i sudjeluju kao izlagači na izložbi „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati!“ te budu aktivni sudionici aktivnosti koja doprinosi ostvarenju cilja UN Agende za održivi razvoj do 2030. godine, a to znači prepoloviti otpad od hrane na razini maloprodaje i kućanstava te općenito smanjiti gubitke hrane duž cijelog lanca proizvodnje i opskrbe hranom” poručuju iz ministarstva.

Javni poziv je  otvoren do 24. travnja 2026. godine, a dostupan je na poveznici.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede RH

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Velika Gorica potvrđena kao ključna lokacija za geotermalnu energiju u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Mario Žilec

 Istraživanja provedena u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) potvrdila su značajan geotermalni potencijal u Velikoj Gorici, čime grad postaje jedna od četiri ključne lokacije za razvoj održivog toplinarstva u Hrvatskoj.

Državni tajnik Vedran Špehar sudjelovao je jučer u Zagrebu na konferenciji „Toplinarstvo budućnosti: Geotermalni iskorak NPOO projekta – od potencijala do toplinske energije“ na kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja geotermalnog potencijala u zemlji.

„Danas potvrđujemo da Hrvatska ima znanje, resurse i partnersku suradnju potrebnu za snažan iskorak prema modernom, održivom i sigurnom toplinarstvu koje doprinosi ostvarenju ciljeva dekarbonizacije“, izjavio je Špehar, naglašavajući važnost geotermalne energije za energetsku tranziciju.

U projektu financiranom s 50,8 milijuna eura iz NPOO-a potvrđena je stopostotna uspješnost istraživanja geotermalnog potencijala na svim obuhvaćenim lokacijama, uključujući Veliku Goricu, što značajno premašuje svjetski prosjek od oko 60 posto. Uz Veliku Goricu, projekt obuhvaća i Zaprešić, Osijek i Vinkovce. „Ministarstvo gospodarstva snažno podupire razvoj geotermalne energije kao jednog od ključnih domaćih obnovljivih izvora, posebno u sektoru toplinarstva gdje su potrebe najveće i potencijal najizraženiji. Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo gospodarstva su kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurali 50,8 milijuna eura za potvrđivanje tog potencijala te otvorili mogućnost da četiri hrvatska grada prijeđu s fosilnih goriva na obnovljivu geotermalnu energiju“, dodao je Špehar.

Nastavite čitati

Moja županija

Isplata uskrsnica u Sisku: evo gdje i kada ih možete podići

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Grad Sisak

Grad Sisak objavio je da od sutra, 19. ožujka 2026. godine započinje isplata uskrsnica za svoje građane. Odluku o isplati donio je gradonačelnik Domagoj Orlić.

Isplata će se provoditi na sljedećim lokacijama: Gradska blagajna na Gradskoj tržnici Sisak, Gradska blagajna na tržnici u Capragu i Poslovnica Sisačkog vodovoda. Pravo na uskrsnicu imaju ostvaruju svi korisnici koji su navedeni status ostvarili zaključno s 12. ožujkom 2026. godine, a isplata će se vršiti na temelju službenih popisa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje uz predočenje osobne iskaznice.

Grad Sisak ističe kako nastavlja s isplatom uskrsnica kao dio kontinuirane podrške svojim sugrađanima, vodeći računa o standardu umirovljenika, korisnika nacionalne naknade te osoba koje skrbe o članovima svojih obitelji.

„Uskrsnice su mali, ali važan znak pažnje i poštovanja prema našim sugrađanima koji su svojim radom i brigom o drugima dali velik doprinos zajednici. Grad će i dalje provoditi mjere koje podižu kvalitetu života i pružaju konkretnu podršku u svakodnevici“, istaknuo je gradonačelnik Domagoj Orlić.

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno